Priče i analize

09.07.2019. 15:32

Nova ekonomija

Autor: Nova Ekonomija

Kakva je budućnost „društvenjaka“ u ditalnom dobu?

Nove digitalne tehnologije će oduzeti mnoge poslove, ali se očekuje da će takođe stvoriti veliki broj  novih poslova. Da bi se ispratile ove promene, ljudi će morati da se prilagode tako što će neprestano učiti nove veštine, navodi se na sajtu Svetskog ekonomskog foruma.

Ravi Kumar, predsednik kompanije za digitalne usluge Infosis (Infosys), vidi dva velika pomaka. Prvi će biti prelaz od ponavljajućih zadataka do zadataka koji se ne ponavljaju. Drugi će biti prelaz od rešavanja problema do pronalaženja problema.

PROČITAJTE JOŠ:

 
Infosis je globalni lider u digitalnim uslugama i konsaltingu nove generacije. Klijentima u 45 zemalja omogućava snalaženje kroz digitalnu transformaciju, navodi se na LinkedIn profilu kompanije.

U razgovoru za časopis Knowledge@Wharton, Kumar raspravlja o tome kako će novi svet tehnologije oblikovati poslove budućnosti i šta to znači za pojedince, industrije i zemlje.

Koji nas izazovi očekuju kad je reč o poslovima budućnosti?

Kumar: Osnovni pomak koji se mora napraviti je učenje tokom celog života. Svi mi smo – dok smo odrastali – napravili linearni napredak od učenja u školama do zaposlenja. Sada ćemo morati da pređemo na kontinuum učenja tokom celog života, što znači da moramo biti doživotni učenici. 
Drugi aspekt je podsticanje znatiželje i učenje pronalaženja problema. Linije između industrija su zamagljene i stoga se mora razmišljati na višefunkcionalan način. Čak i kada je u pitanju sticanje stručnosti u određenoj disciplini, samo to više neće biti dovoljno. U digitalnom dobu, primena tehnologija na rad u preduzećima će biti vrednija od same obuke za korišćenje tehnologije. Na jednoj strani su nam potrebni programeri. S druge strane, potrebni su nam pojedinci koji mogu da kontekstualizuju tu veštinu za određeni posao i da je smisleno primene, što znači da su nam potrebni ljudi koji mogu pronaći probleme, a zatim primeniti tehnologiju da bi rešili probleme. To znači da je potrebna mnogo raznovrsnija radna snaga koja dolazi iz liberalnih umetnosti, iz dizajna, humanističkih nauka, antropologije i disciplina gotovo svake vrste. 
To je veliki pomak u odnosu na prethodnu eru u kojoj je tehnološka revolucija obuhvatila samo tehnologe.

Kako gledate na budućnost rada u sektoru kao što su bankarstvo i finansijske usluge, za koje vrste poslova mislite da će nestati i koje će vrste novih radnih mesta nastati kao rezultat ovih tehnoloških promena?

Tradicionalni način bankarstva – odlazak u banku da bi se dovršila transakcija – gotovo je nestao jer banke sada dolaze kod nas (preko aplikacije), tako da možemo obaviti posao od kuće. Tako je u skoro svakoj zemlji na svetu. Na tržištima u razvoju, finansijske transakcije – i po obimu i po prostoru – izvršavaju se digitalno u većoj meri nego u razvijenim zemljama. 
Skoro čitava Afrika, na primer, pristupa banci na telefonima i mobilni operateri se sve češće pojavljuju kao „novi bankari“. Jasno je da se linije između industrija zamagljuju, što znači da praktično bilo koji entitet sa maštom i inicijativom ima šansu da bude banka budućnosti.

Kako će poslovi budućnosti morati da uspostavljaju ravnotežu između tehničkih veština s jedne strane i emocionalnih i socijalnih veština s druge? Koje su implikacija na rad plavih okovratnika i belih okovratnika?

Kumar: To je fascinantno pitanje. Mislim da su veštine koje će biti još više vrednovane sposobnosti koje moramo razviti kako bismo pronašli goruće probleme biznisa i društva i onda pronašli načine da primenimo tehnologije u rešavanju tih problema. Za to će biti potrebna emocionalna inteligencija i empatija, da bi se koristila tehnologija koja bi poboljšala naš život. 
I da bi se to desilo, moj osećaj je da ćemo morati da pređemo put od samo dubokih programerskih veština i negovanja STEM (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika) do uključivanja veština iz slobodnih umetnosti, dizajna, humanističkih i drugih nauka koje su potpuno uklonjene iz sveta STEM-a. 
Takođe verujem da ćemo preći sa T veština na razvoj Z veština. T veštine znače specijalizaciju u jednoj oblasti stručnosti, zajedno sa širokim prihvatanjem drugih disciplina. Ovo se obično zagovara u našim obrazovnim ekosistemima. Ali mi ćemo morati da pređemo na izgradnju Z veština, što znači da se uči, obučava i ponovo uči kontinuirano. Ja to zovem „antidisciplinarnim” pristupom obrazovanju, jer ne postoji nijedna disciplina kojom neko treba da ovlada. Dakle, tehnologija je važna, ali veća vrlina je sposobnost da se primeni na ljudski i saosećajan način za rešavanje poslovnog problema. To je budućnost.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.