Vesti iz izdanja

30.10.2021. 17:59

Autor: Katarina Baletić

Ljudi umiru zbog štelovanih podataka

Natalija Jovanović, novinarka BIRN-a

Nije bilo nikakve revizije podataka o broju umrlih od korone, niko se zaista nije bavio analizom smrtnih slučajeva, niti time zašto je u nekim delovima Srbije situacija sa koronom znatno lošija nego u ostalim krajevima. Zbog toga se ni mere ne donose na osnovu podataka 

Do ovih zaključaka došla je novinarka BIRN-a Natalija Jovanović koja je nedavno drugi put potvrdila da je broj umrlih trostruko veći nego što nam je zvanično saopštavano. Na sajtu covid.rs i dalje se može pronaći podatak da je do 31. decembra prošle godine ukupan broj umrlih tek nešto veći od 3.000. Sa druge strane, prema potvrdama o smrti koje su popunjavali lekari u toku 2020. godine, od kovida-19 preminulo je 10.356 ljudi. Ovi podaci predstavljeni su i kao nova saznanja do kojih je došla Komisija za analizu smrtnih ishoda nakon revizije.

Međutim, Jovanović za Novu ekonomiju objašnjava da je ovaj broj zapravo samo podatak iz vitalne statistike i da revizija nije ni rađena.

„To nije neki revidirani podatak do koga je došla Komisija, tako što je gledala kartone, intervjuisala rođake, prijatelje, kao što je i Lončar objašnjavao, nego je to jedan minimalan broj na osnovu potvrda o smrti koje su popunjavali naši lekari“, kaže ona.

Šta to tačno znači? Da li to znači da su lekari beležili kada ljudi preminu i da su oni sve te podatke već imali na kraju svakog dana ili meseca? 

Tako je, to znači da su podaci postojali. Ono što mi ne znamo jeste šta se u svakoj bolnici dešavalo, da li su to prećutkivali ljudi na nivou bolnice, da li su brojeve smanjivali već u tom koraku ili je to sve stizalo do Batuta, pa onda smanjivano ili je Batut slao pune izveštaje Ministarstvu zdravlja, pa je onda neko u Ministarstvu zdravlja odlučivao o tome. 

To su sve neke relacije u okviru zdravstvenog sistema i mi ne znamo i mislim da nikada nećemo ni znati šta se dešavalo, jer to ipak ulazi u domen istrage, gde bi trebalo uzeti nečiji telefon ili mejl da bi se videlo gde se smanjuje broj. 

Ali, ono što je važno jeste da smo mi uspeli da tokom prošle godine ispratimo beleženje kroz sam informacioni sistem, a ovo je dupla potvrda da, ne samo da je bilo više ljudi u sistemu, nego da su oni mogli i na drugi način da potvrde da je bilo više umrlih, a to je na osnovu tih potvrda o smrti. 

Verujem da su sve bolnice izveštavale dalje instance – Batut, Ministarstvo zdravlja ili ko god da im je to tražio. Uostalom, postoji i ustaljena procedura gde oni imaju zakonsku obavezu da o tome izveštavaju. Ono što se desilo jeste da, kada su u Republičkom zavodu za statistiku (RZS) sravnjivali podatke i kada su videli koji je to broj, signalizirali su Ministarstvu zdravlja i Batutu te razlike. 

Oni su, zatim, formirali Komisiju za analizu smrtnih ishoda koja je, u principu, trebalo da se bavi jednom vrstom kriznog PR-a. Trebalo je da kaže kako je urađena revizija, da se ti podaci nisu poklapali jer su ljudi bili „u frci“, nije se popunjavalo ili šta god, što ništa nije tačno. I da se, jednostavno, stavi tačka na priču o podacima. 

Kada bi uporedili podatke iz informacionog sistema, ove sada podatke RZS koje je predstavila Komisija i one koji nam se svakodnevno zvanično saopštavaju, šta vama deluje kao najrealniji broj?

Najrealnije mi deluje brojka RZS, jer su to podaci na osnovu potvrda o smrti koje su naši lekari popunjavali i to je najrelevantniji dokument. Zanimljivo uporediti sva ta tri seta podataka. Zvanični podaci koji su na sajtu covid19.rs su tri puta manji od svih drugih podataka, dok se ostali razlikuju jedni od drugih za trećinu. Pa tako u tom sistemu, u koji smo imali uvid, prošle godine je bilo 1.080 umrlih pacijenata, a 632 sa pozitivnim nalazom neposredno pre smrti, dok prema podacima RZS, na osnovu potvrda o smrti, ima 850 preminulih, znači nešto između ta dva broja.

Zapravo najviše umrlih ima na osnovu potvrda o smrti?

Tako je.

Ceo intervju pročitajte u novembarskom broju Nove ekonomije.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

  1. Za ovakvog „derana“nema komentara
    Draguljza sebe porodicu Srbiju …to treba negovati …
    Svaka ti CAST da te zdravlje posluzi i …sreca prati

Оставите одговор на Milam Kurilic Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.