Evropski odbor za zaštitu podataka (EDPB) i Evropski supervizor za zaštitu podataka (EDPS) pozvali su EU članice da zabrane biometrijski nadzor ljudi u javnom prostoru. Zabrana bi se odnosila na upotrebu veštačke inteligencije (artificial intelligence, AI) u prepoznavanju ljudskog lica, hoda, otisaka prstiju, DNK, kao i glasa.
Kako piše Euractiv EDPB i EDPS su usvojili zajedničko mišljenje o predlogu najnoviju uredbu Evropske komisije kojom se utvrđuju usklađena pravila o veštačkoj inteligenciji.
Razlog za zabranu su, kako navode, „ekstremno visoki rizici“ daljinskog biometrijskog nadzora ljudi.
Preporučuje se i zabrana veštčke inteligencije za kategorizaciju ljudi na osnovu etničke pripadnosti, pola, političke, seksualne orijentacije, kao i svih drugih oblika diskriminacije koji su zabranjeni članom 21. Povelje o osnovnim pravima.
EDPB i EDPS smatraju da treba zabraniti i upotrebu AI za prepoznavanje ljudskih emocija, osim u jasno definisanim slučajevima, poput njene primene u oblasti zdravstva onda kada je važno prepoznati emocije kod pacijenata.
EDPB i EDPS tvrde da ih brine nedostatak međunarodne saradnje kod sprovođenja zakona koji su u vezi sa tom Uredbom o veštačkoj inteligenciji.
Neko nas posmatra, a ne znamo zašto
Share fondacija pokrenula kampanju protiv biometrijskog nadzoraNaglašavaju i da bi izričito trebalo razjasniti da se postojeći propisi EU o zaštiti podataka (GDPR, EUDPR i LER) primenjuju na svaku obradu ličnih podataka na koje se odnosi najnovija Uredba o veštačkoj inteligenciji, koju je usvojila Evropska komisija.
EDPB i EDPS ocenjuju da bi zaštita ličnih podataka trebalo da bude preduslov za ulazak nekog proizvoda na evropsko tržište sa oznakom CE (European Conformity, oznaka proizvođača koja ukazuje da je proizvod u skladu sa zdravstvenim, bezbednosnim i drugim direktivama EU).
U Srbiji je prošle godine pokrenuta polemika o kamerama za javni nadzor koje su nabavljene iz Kine i koje je MUP Srbije počeo da postavlja na javnim mestima. Te kamere mogu da koriste veštačku inteligenciju u prepoznavanju ljudi, pa je SHARE fondacija ukazala na kršenje pravila o zaštiti ličnih podataka u tom slučaju.
Pokrenut je portal Hiljade kamera koji građane obaveštava o lokacijama tih kamera, kao i peticija „Ne snimaj mi lice“ u okviru koje je prikuljeno više od 17.000 potpisa za zabranu biometrijskog nadzora.