Svet

Svet

Kina dobila jedan od devet tendera u Hrvatskoj

Prvi veći infrastrukturni posao na teritoriji jedne EU članice, kineske kompanije dobile su u Hrvatskoj gde grade Pelješki most. Do sada su se takmičile na ukupno devet takvih tendera, a samo u tri slučaja njihove ponude su bile najjeftinije, pa se često neopravdano optužuju za takozvane niske damping cene radova, prenosi Večernji list.Na tender za građevinske i elektroenergetske radove na pruzi od Hrvatskog Leskovca do Karlovca stiglo je 15 ponuda, a najnižu je dao konzorcijum kineskih kompanija predvođenih China Railway Eryuan Engineering (CREE). Procenjena vrednost tih radova je 2,04 milijarde kuna (270,38 miliona evra), a Kinezi su ponudili 1,28 milijardi kuna (169,65 miliona evra). To je najniži iznos u odnosu na sve njihove konkurente, čak i u odnosu na ponudu druge kineske kompanije China Road Over Bridge Corporation (CRBC), koja iznosi 2,29 milijardi kuna (303,51 miliona evra).Preduzeće Hrvatska železnica Infrastruktura trenutno analizira i ocenjuje sve ponude, pa će se nakon toga znati da li je kineska kompanija ispunila sve potrebne uslove iz tendera. Kinezi su ranije već bili odbijeni na tenderima u Hrvatskoj, iako su njihove ponude bile najjeftinije, a u najmlađoj članici EU su "probile led" pobedom na tenderu za izgradnju Pelješkog mosta. Međutim, oni se često optužuju za takozvane damping cene, odnosno za namerno obaranje cene radova s ciljem lakšeg dobijanja posla.Međutim, na samo tri od devet tendera u Hrvatskoj, ponude kineskih kompanija su bile najjeftinije.Izgradnja Pelješkog mosta bila je procenjena na 231,9 miliona evra, dok je kineski CRBC sa ponudom od 275,68 miliona evra (što je za oko 44 miliona evra više) dobio taj posao.SVE KONTROVERZE KINESKE KOMPANIJE KOJA GRADI PUTEVE U SRBIJI Uprkos žalbama kompanija Strabaga i Astaldija, koje su za radove tražile više od Kineza (347,25 miliona odnosno 422,8 miliona evra), CRBC je dobio posao infrastrukturnog povezivanja delova Hrvatske, koje na obali Jadranskog mora razdvaja teritorija Bosne i Hercegovine. Austrijanci su Kineze tada optužili za damping cene, ali je to bila besmislica s obzirom na to da je njihova ponuda bila veća od procenjene vrednosti radova.Ipak, kako se dodaje, CRBC nije bio tako jeftin na tenderu za pristupne puteve Pelješkom mostu. Procenjena vrednost tih radova bila je 63,8 miliona evra dok su Kinezi tražili čak 85,85 miliona evra.Posao je na kraju dobila kompanija Strabag koja je ponudila cenu od 63,35 miliona evra. Ni to nije bila najniža ponuda na tenderu, jer je Integral inženjering iz BiH ponudio neobično nisku cenu od 42,57 miliona evra.Pored toga, kineska državna kompanija je na tenderu za rekonstrukciju pruge Križevci - državna granica u Hrvatskoj dala najnižu ponudu, ali je ona takođe odbijena i posao je dodeljen turskoj kompaniji Cengiz.Na tenderu za izgradnju puta od luke u Rijeci do ukrštanja Škrljevo, CRBC ponovo nije bio najjeftiniji, a posao je dobila zajednica ponuđača iz Hrvatske, Slovenije i BiH jer je njihova ponuda bila najpovoljnija.Kineske kompanije takođe nisu dobile ni posao na elektrifikaciji pruge Vinkovci - Vukovar, za koji su takođe konkurisale.KONTORLA KINESKOG UTICAJA U EUIako su prvi veliki građevinski posao u EU dobili u Hrvatskoj preko Pelješkog mosta i nadali se da će se to nastaviti i na drugim infrastrukturnim radovima, do sada nisu uspeli, upravo zbog viših cena i neispunjavanja tehničkih uslova na pojedinim konkursima.Kineski konzorcijum je takođe dao najbolju ponudu na tenderu za koncesiju terminala za kontejnere na Zagrebačkoj obali u Rijeci. Zakup je trebalo da traje 50 godina, ali je tamošnja lučka uprava poništila taj tender.Kao nezvanični razlog za to navodili su se pritisci Sjedinjenih Država i zvaničnog Brisela, zbog navodno rastućeg uticaja Kine u EU.Kineske kompanije u Srbiji rade na najvećim infrastrukturnim projektima, poput autoputeva i brze pruge prema Mađarskoj, dok je nedavno najavljeno da će graditi i brojna prostojenja za preradu otpadnih voda.U Crnoj Gori Kinezi grade autoput koji jadransku obalu povezuje sa Srbijom. Taj projekat se često negativno tumači jer bi Kina, prema potpisanom ugovoru mogla da postane vlasnik dela tog auto puta, nekog drugog objekta ili čak dela teritorije u Crnoj Gori ukoliko zvanična Podgovrica  ne bude mogla da ispunjava svoje kreditne obaveze prema kineskoj EXIM banci.

Svet

Kina mora da zatvori 600 termoelektrana do 2060. godine

Kina ima cilj da neto emisije gasova sa efektom staklene bašte snizi na nulu do 2060. godine, a da bi ispunila svoje klimatske ciljeve moraće da ugasi 600 elektrana na ugalj i zameni ih obnovljivim izvorima energije, biše britanski Gardijan.Kompanija TransitionZero izvela je analizu da bi prelazak na obnovljive izvore energije kao što su vetar i solarna energija takođe mogao da uštedi 1,6 biliona (hiljada milijardi) dolara u tom periodu, jer su obnovljivi izvori sada jeftiniji od uglja.Kineska potrošnja uglja i prateće zagađenje odavno su u fokusu ostatka sveta. Uprkos proklamovanim ciljevima, zvanični Peking je "pojačao planove za nove termoelektrane, u nastojanju da podstakne ekonomski rast nakon recesije izazvane pandemijom koronavirusa", napominje se u izveštaju.Stručnjaci za klimatske promene plaše se da će, uprkos dugoročnim ciljevima, narednih deset godina proizvodnje uglja u Kini premašiti "globalni svetski budžet za ugljenik"."Ako Kina ne uspe u svojim (ciljevima), ostatak sveta neće uspeti da zaustavi opasne klimatske promene", naveo je izvršni direktor kompanije TransitionZero  Metju Grej.On je ipak dodao i da Kina zaista radi na umanjenju svoje zavisnosti od uglja.Takođe kaže da bi tranzicija mogla biti teška, jer je ugalj "duboko usađen" u kinesku ekonomiju i društvo.Ali Grej kaže da bi obnovljivi izvori mogli stvoriti onoliko radnih mesta koliko bi se izgubilo zatvaranjem drvenih fabrika uglja. 

Svet

Apple udvostručio dobit i pored pandemije

Kompanija Epl (Apple), koja je ojačala svoj položaj tokom pandemije, zaradila je u prvom tromesečju ove godine čak 23,6 milijardi dolara i udvostručila svoju dobit, prenosi portal SEEbiz.Apple je nekad najbolje poslovao u poslednjem tromesečju, kada je prodaja uglavnom skočila pre božićnih praznika, ali kako se navodi, čini se da je svaki mesec Božić, barem za tu kompaniju. Prihod je takođe, kako se dodaje, izuzetno porastao u prva tri meseca 2021. godine, za 54%, odnosno na 89,6 milijardi dolara.Od te sume, samo je Eplova prodaja ajfona (iPhone) generisala 48 milijardi dolara prihoda, ili 66 posto više nego u istom periodu lane.Ipak, dodaje se da su takođe dobro prošli iPad, Mac i Apple Watch. Deoničari se raduju još većim dividendama (0,22 dolara po deonici svakog tromesečja) i najavama da će kompanija potrošiti još 90 milijardi dolara za otkup spostvenih deonica, uz manje pretnji regulatora.Evropska komisija inače je optužila Apple da koristi svoj App Store kako bi istisnuo druge pružaoce usluga striminga sa tržišta.U vezi sa poslovnim planovima kompanije, ranije se navodio i projekat proizvodnje autombila, poznat kao "Project Titan". On se sprovodi još od 2014. godine, kada je Apple prvi put počelo da se bavi dizajnom vozila.APPLE PLANIRA DA DO 2024. GODINE POČNE DA PROIZVODI I AUTOMOBILE

Svet

Američki Boing nastavlja sa gubicima

Američki proizvođač aviona Boing pretrpeo je gubitak od 537 miliona dolara u prvom kvartalu 2021, preneo je portal SEEbiz. Ipak i pored toga kompanija ove godine najavljuje snažan oporavak.Gubitak Boinga je za 10% manji od prošlogodišnjeg, ali je veći od očekivanog. To je ujedno i šesti uzastopni kvartalni gubitak Boinga."Iako uticaj kovida 19 i dalje predstavlja izazov za celokupno tržište, 2021. godinu vidimo kao tačku preokreta za našu industriju", rekao je čelnik Boinga Dejv Kalhun.Istako je da će Boing nastaviti rad sa globalnim regulatorima i kupcima, kako bi se u saobraćaj vratili putničkii avioni 737 MAX.Boing je zbog dve avionske nesreće u kojima je poginulo 346 putnika obustavio isporuke u 2019. zabranio let aviona tipa 737 MAX.Nakon odobrenja za nastavak rada, koje je Američka državna uprava za civilnu avijaciju (FAA) Boingu dala u novembru prošle godine, kompanija je kupcima širom sveta isporučila više od 85 modela tog aviona.BOING ZBOG LAŽI OKO AVIONSKIH NESREĆA KAŽNJEN S 2,5 MILIJARDI DOLARA BOING VIŠE NIJE NAJVEĆI PROIZVOĐAČ AVIONA

Svet

EIT Manufacturing pokreće RIS aktivnosti vredne 5 miliona evra za jačanje konkurentnosti evropske proizvodne industrije

Regionalni Inovacioni Program (RIS) u organizaciji EIT Manufacturing zajednice ima za cilj da podrži inovativne organizacije kroz finansiranje i umrežavanje kako bi bila povećana otpornost i konkurentnost industrijske proizvodnje. Program pokriva sva tri stuba EIT-ovog “Trougla znanja“: inovativnost, obrazovanje i pokretanje biznisa. Na taj način se osim ojačavanja inovacionih kapaciteta, obezbeđuje i buduća kvalifikovana radna snaga, kao i prenos znanja u zemlje skromnijih i srednjih inovacionih kapaciteta.Program RIS 2021 je dizajniran da pomogne pojedincima i kompanijama, obuhvatajući mala i srednja preduzeća (MSP), startap-e i scaleup-e, korporacije, organizacije za istraživanje i razvoj, kao i univerzitete kako bi više doprineli evropskom inovacionom eko-sistemu sa novim rešenjima i proizvodnim idejama poreklom iz država kandidata EU i pridruženih zemalja asocijacije Horizon Europe, koje, prema merenju Evropskog Inovacionog Pregleda, potpadaju u kategoriju zemalja sa skromnim i srednjim inovacijama. EIT Manufacturing je inovaciona zajednica koju podržava Evropski Institut za Inovacije i Tehnologiju (EIT), telo Evropske unije.„EIT-ov RIS program  je osmišljen da pruži ciljanu podršku velikom broju  zemalja i regiona u Evropi, jačajući njihov inovacioni kapacitet, povećavajući broj talentovanih inovatora i pospešujući integraciju u aktivnosti Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju. Uzbuđeni smo što ćemo u proizvodnoj industriji dobiti nove tržišne igrače sa velikim potencijalom kao i regionalne aktere koji će se pridružiti najvećem evropskom inovacionom eko-sistemu i tako doprineti povećanju broja inovacija širom Evrope“, rekao je Luke Incorvaja, strateg u Evropskom institutu za inovacije i tehnologiju.„Geografski opseg programa RIS važan je kako za EIT Manufacturing zajednicu tako i za celokupnu evropsku industrijsku proizvodnju. Mnogi poznati evropski proizvođači, često lideri globalnog tržišta, zavise od dobavljača, kooperanata i kreatora proizvodnih rešenja koji imaju sedište u ovim zemljama“, rekao je Dr Konstantinos Georgoulias, direktor programa RIS u EIT Manufacturing-a, zaduženog za saradnju sa Evropskom unijom.Industrijska proizvodnja je temelj globalnog prosperiteta i ključna je za ekonomsku, socijalnu i ekološku održivost Evrope. Više od 2 miliona proizvodnih kompanija obezbeđuje više od 32 miliona radnih mesta na kontinentu. Povećanje otpornosti evropske industrije važno je radi održavanja zdrave evropske ekonomije i povećanja konkurentnosti na globalnom nivou.Sa budžetom od približno 5 miliona evra,  tokom 2021 godine, odvijaće se brojne aktivnosti programa RIS EIT Manufacturing zajednice u 18 zemalja koje ispunjavaju uslove. Ove aktivnosti pokrivaju sva tri stuba  “Trougla znanja“: obrazovne aktivnosti koje stimulišu učenike kako bi bila osigurana kvalifikovana buduća radna snaga, kao i ustanove za obuku i prenos znanja kako bi bio smanjen jaz između proizvodne industrije i akademske zajednice; inovativne aktivnosti za podršku inovativnim rešenjima poreklom iz zemalja koje ispunjavaju uslove, kroz koje je omogućen razvoj i otvaranje novih radnih mesta; podrška lokalnim novoosnovanim startap kompanijama  i MSP.Otvoreni poziv u 2021 godiniOve godine postoje četiri inicijative iz RIS portfelja EIT Manufacturing-a, gde se potencijalni kandidati mogu prijaviti odmah ili u bliskoj budućnosti: EIT Jumpstarter, Evolucija rezultata istraživanja u proizvodnji, Leaders i BoostUp! RIS takmičenje. Više informacija o mogućnostima učešća možete pronaći na web stranici EIT Manufacturing.Inicijativa EIT Jumpstarter namenjena je pojedincima/timovima iz zemalja EIT RIS programa koji imaju inovativne ideje, ali im je potrebna pomoć́ u realizaciji. Program pruža smernice eminentnih stručnjaka sa iskustvom u validaciji novih ideja koji dodatno mogu da pomognu u kreiranju poslovnog modela. Kandidati se mogu prijaviti do 30. aprila, a obuka počinje u junu i trajaće do novembra. Tokom ovog perioda, biće održano nekoliko treninga i mentorskih sesija za odabrane timove.Za mala i srednja preduzeća, univerzitete i RTO-ove koji žele da svoje inovativne projekte lansiraju na tržište, EIT Manufacturing je postavio Evoluciju rezultata istraživanja u proizvodnji. Program ubrzava lansiranje inovativnih projekata na tržište umrežavanjem i finansijskom podrškom u uspostavljanju proizvoda ili usluge spremnih za tržište. U okviru programa, odabrani timovi će morati da završe svoj prototip i testiraju ih u stvarnom tržišnom okruženju.Timovi ili kompanije iz zemalja koje ispunjavaju uslove za učešće u EIT programu RIS pozvani su da predaju svoje inovativne predloge i učestvuju u BoostUp RIS 2021 takmičenju. Događaj predstavlja vrhunske proizvodne inovacije i nove tehnologije u Evropi. Takmičenje će biti održano u okviru “Dana proizvodnje“ čiji je pokrovitelj kompanija EIT Manufacturing u okviru jednog od najvećeg stratup sajma u Evropi - ViennaUP’21 koji će biti održan 11. i 12. maja. U okviru ovog događaja, finalisti BoostUp-a! RIS 2021 takmičenja predstaviće svoje ideje i rešenja, a najbolji će osvojiti vredne nagrade i namenske pakete usluga podrške tima specijalizovanog za osmišljavanje poslovnih rešenja u okviru EIT Manufacturing zajednice. Više informacija o BoostUp! RIS 2021 možete pronaći ovde.Odlični rezultati u 2020 godiniEIT Manufacturing je u prethodnoj godini postigla veliki uspeh kroz svoje RIS aktivnosti širom RIS zemalja. Na primer, u pogledu obrazovnih aktivnosti, sedam proizvodnih partnera EIT-a iz pet zemalja uključilo je više od 1.500 srednjoškolaca u online seminare o robotici i digitalizaciji, a pored toga su naučili više o karijerinim mogućnostima u industrijskoj proizvodnji. Više od 1.000 ljudi bilo je uključeno u aktivnosti EIT RIS-a širom Evrope, sa organizovanih 50 događaja čiji je cilj bio podizanje svesti u brojnim zemljama RIS-a koje je organizovalo 13 različitih predstavništva EIT Manufacturing zajednice.U projektima koji okupljaju akademsku zajednicu i industriju, izvedeno je osam projekata za podučavanje i šest projekata za učenje uz učešće više od 20 organizacija iz zemalja EIT RIS-a u kojima su studenti, istraživači i inženjeri iz proizvodnih kompanija zajedno radili na međusobnom razvoju veština i zajedničkog rada na rešenjima za izazove industrijske proizvodnje. Pored toga, partneri EIT Manufacturing-a uputili su pozive kompanijama zemalja EIT RIS-a kojima je bila potrebna podrška u digitalnoj transformaciji. Zahvaljujući ovom projektu, 22 kompanije iz devet zemalja sada bolje razumeju koliko su odmakli u digitalizaciji, a ad-hoc stručnjaci su ih savetovali koje sledeće korake treba da preduzmu. Tokom prvog talasa COVID-19 pandemije u proleće 2020. godine, istraživački tim na češkom institutu za Informatiku, Robotiku i Kibernetiku Tehničkog Univerziteta u Pragu (CIIRC CTU) razvio i sertifikovao zaštitnu masku RP95, napravljenu uz korišćenje 3D štampača, koja pruža najviši stepen zaštite. U saradnji sa novoosnovanom kompanijom TRIKS Connections i finansijskim doprinosom u okviru aktivnosti EIT Manufacturing RIS DigTrafoRIS, maska je dodatno poboljšana mobilnom aplikacijom koja omogućava skeniranje lica, kako bi maska savršeno pristajala svakome ko je nosi. "RIS program EIT Manufacturing zajednice je dragocen instrument koji podržava unapređenje lokalnog proizvodnog ekosistema kroz povećanje inovacionih kapaciteta i podsticanje deljenja tehnologije“, kaže Petr Samanek, predstavnik EIT Manufacturing-a u Češkoj. 

Svet

Srbija pala na lestvici demokratičnosti Fridom hausa

Srbija je u novom godišnjem izveštaju Fridom hausa drugu godinu uzastopno svrstana u kategoriju “hibridnih režima” i dobila je ocenu 3,89, u odnosu na prošlogodišnjih 3,96, preneo je portal European Western Balkans. Izveštaj "Države u tranziciji" Fridom hausa procenjuje status demokratskog razvoja i daje ocenu demokratije od jedan do sedam.Od 29 bivših komunističkih država, o kojima se govori u izveštaju Fridom hausa, Srbija je doživela treći najgori pad u poslednjih pet godina. U lošijem položaju su samo Poljska i Mađarska.Srbija i dalje ima najbolji rezultat među šest zemalja Zapadnog Balkana, ali su joj Crna Gora i Severna Makedonija sa 3,82, kao i Albanija sa 3,75, blizu. Srbija je nazadovala u oblasti demokratske vladavine na nacionalnom nivou, gde je ocenjena sa 3,25 od maksimalno 7. U izveštaju je konstatovano da je u Srbiji na snazi zarobljavanje medija slično kao u Mađarskoj, te da su kampanje blaćenja i propaganda u korist vlasti doprinele ubedljivoj pobedi Srpske napredne stranke na parlamentarnim izborima 2020. i dovele do nereprezentativnog parlamenta.FRIDOM HAUS: STOJIMO IZA NALAZA DA JE SRBIJA HIBRIDNI REŽIM Pogoršanje je zabeleženo i u oblasti izbornog procesa, gde je ocena snižena na 4,25 sa 4,50 zbog izmene izbornog zakonodavstva koju je sprovela vladajuća partija uoči parlamentarnih izbora i nedostatka mogućnosti izbora za glasače zbog bojkota većeg dela opozicije, navodi se u izveštaju.Ocenjeno je da je bojkot izbora koji se, osim u Srbiji, nedavno desio i u Gruziji, ostavio pobednike bez legitimiteta, ali i glasače bez šanse za promene.Prošle godine, Vlada Srbije kritikovala je metodologiju Fridom hausa u zvaničnom dokumentu, međutim u nekim drugim izveštajima, na koje se pritom pozvala, takođe je registrovano nazadovanje Srbije u oblasti demokratije.U prošlogodišnjem izveštaju Fridom hausa za 2020. godinu, Srbija je iz kategorije "delimično konsolidovanih demokratija" spuštena u kategoriju "hibridnih režima", što je i prvi put od 2003. godine da naša zemlja u tim izveštajima nije svrstana u kategoriju demokratija.

Svet

Naučnici pronašli bakteriju koje uklanja plastiku iz vode

Istraživači sa Politehničkog univerziteta u Hong Kongu (PoliY) nameravaju da iskoriste lepljivo svojstvo bakterija u čišćenju otpadnih voda od sitnih delova plastike koji sve više zagađuju životnu sredinu, piše The Guardian. Rezultati njihvog istraživanja još se nalaze u preliminarnj fazi, ali su predstavljeni  Društvu mikrobiologa sa sedištem u Londonu.Bakterije su, kako se objašnjava lepljive i u stanju su da stvaraju takozvane mrežice mikroba koje izgledom podsećaju na filmsku traku i stručno se nazivaju biofilm. Tu mrežu mikroba, recimo vidimo svakog jutra kada sa zuba pomoću paste uklanjamo naslage.Naučnici su utvrdili da one mogu da "hvataju" mikroplastiku koja zagađuje vodu i od nje mogu da stvore mrlju koju je kasnije lakše počistiti i predati na reciklažu. U svemu tome naučnicima iz Hongkonga pomogla je bakterija Pseudomonas aeruginosa, stvara se mreža mikroba koje hvataju sitne delove plastike u vodi, grupišu je i obaraju je na dno, pa ona kasnije može lakše da se skupi i preda na reciklažu. Ipak, novi pronalazak bi mogao da ponudi dugoročno i održivo rešenje za smanjenje zagađenja plastikom. Naglašava se da bi se pri tome koristilo nešto što potiče iz prirode."Neophodno je da se razviju efikasna rešenja koja hvatati, sakupljati, pa čak i reciklirati mikroplastiku kako bi se zaustavila plastifikacija životne sredine," kaže Silvija Lang Liu, mikrobiolog na PoliY i vodeći istraživač na tom projektu.GENETIČAR MKODRAG STOJKOVIĆ DOKAZAO NEGATIVAN UTICAJ PLASTIKE NA ZDRVLJE KAKO MIKROPLASTIKA DOSPEVA U ŽIVOTNU SREDINU?Naučnici često upozoravaju da mali delovi plastike, veličine manje od pet milimetara, u životnu sredinu dospevaju od plastičnih kesa ili flaša za vodu, kao i od pranja sintetičke odeće i korišćenja najlona. Takođe u vodu dolaze i pranjem šminke koja sadrži mikroplastiku.Iako su sitni delovi plastike zapravo jako mali, oni ipak predstavljaju opasnost za životnu, jer je se ona teže razgrađuje u prirodi, a u stanju je i da apsorbuje i akumulira brojne toksične hemikalije.Prema podacima Međunarodne pomorske organizacije mikroplastika je pronađena u više od 114 vodenih životinjskih vrsta tokom 2018. godine, jer ne može efikasno da se uklanja iz prirode.Ipak, neki naučnici smatraju da bakterija "aeruginosa" verovatno neće moći da ima široku primenu u velikim projektima, dok su neki istraživači uvereni da ta metoda može da pomogne u pronalaženju prirodnih bakterija koje će se koristiti u kanalizaciji ili nekim drugim vodama zagađenim plastikom.Štetan uticaj plastike na ljudsko zdravlje u svom istraživanju prošle godine uspeo je da dokaže i srpski genetičar Miodrag Stojković.

Svet

Revakcina „Sputnjika“ može da se primi i nakon tri meseca

Ruski istraživački institut za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleja saopštio je da je vakcina Sputnjik V jednako efikasna i ukoliko se njena druga doza primi nakon tri meseca."Verujemo da je moguće povećati minimalni interval između prve i druge vakcine sa ranije odobrenih 21 dana do tri meseca. Produženje intervala neće uticati na indukovani imuni odgovor na vakcinu, a u nekim slučajevima će ga i pojačati i produžiti," izjavio je direktor Instituta Gamaleja Aleksandar Gincburg.Gincurg ističe da se do ovakvog zaključka dolazi iz njihovog iskustva u korišćenju vakcina koje koriste identičnu adenovirusnu platformu, kao i u "uspešnim kampanjama masovne vakcinacije u Rusiji i brojnim drugim zemljama". Koliko će proizvođači zaraditi od prodaje vakcina? Podsećaju na odluku zdravstvenog regulatora u Argentini koji je produžio interval između dobijanja dve doze.Ovakva odluka obrazložena je težnjama da što veći broj stanovnika dobije makar jednu dozu i da se na taj način smanji broj hospitalizovanih i umrlih, preneo je Njujork Tajms."Verujemo da bi, s obzirom na izuzetno veliku potražnju za vakcinom među stanovništvom, ova odluka značajno ubrzala imunizaciju. Verujemo da je na svakom nacionalnom regulatoru da odluči da li će zadržati 21-dnevni interval između hitaca ili će ga produžiti na najviše 3 meseca", ističe Gincburg.Podsetimo, Ruski fond za direktne investicije (RDIF) je 14. aprila objavio da je Institut Torlak počeo sa proizvodnjom Sputnjik V vakcine. Predsednik Vučić je već narednog dana obišao domaći Institut gde je najavio da bi se ruske vakcine koje su punjene u Srbije mogle u upotrebi da se nađu između 5. i 10. juna. 

Svet

Evo kako možete da putujete u Grčku do početka sezone

Do 14. maja državljani Srbije mogu da putuju u Grčku sa negativnim PCR testom, koji nije stariji od 72 sata ili sa potvrdom o vakcinaciji koja je završena najmanje 14 dana od dana ulaska u tu zemlju, saopštilo je Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija. Deca uzrasta do pet godina su oslobođena testiranja.Ukoliko epidemiološka situacija u Grčkoj bude povoljnija, očekuje se da će za decu biti uvedene olakšice nakon 14. maja, jer turistička putovanja u Grčku najviše planiraju porodice sa malom decom za koju nije omogućena vakcinacija, pa bi obaveza njihovog PCR testiranja predstavljala dodatno finansijsko opterećenje.Putnici su u obavezi da najmanje 24 sata pre ulaska u Grčku popune PLF obrazac prijave koji mogu pronaći na sledećem LINKU i pokažu ga pri ulasku u Grčku.U slučaju porodičnog putovanja, potrebno je popuniti jedan PLF formular za celu porodicu.Sve navedene mere su na snazi do 14. maja, nakon čega Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije očekuje povoljniju epidemiološku situaciju u Grčkoj.U tom slučaju, otvaa se mogućnot da se primene olakšice koje su ranije najavljene, dodaje su svom saopštenju je Ministarstvo turizma.GRČKA OLAKŠICAMA PRIVLAČI STRANE PENZIONERE

Svet

Aeroflot odložio obnavljanje letova do Tivta

Ruska avio-kompanija Aeroflot odložila je obnavljanje letova između Moskve i Tivta do daljeg, prenosi portal Exyuaviation. Letovi su prema prvobitnom planu trebali da se obnove tokom prvomajskih praznika.Aeroflot inače, kako se podseća nudi letove za Tivat preko Beograda u saradnji sa svojim partnerom, Er Srbijom. Ruski turisti u Crnoj Gori pozvali su vlasti da omoguće direktne letove, nakon što ih je nedavna zabrana letova između Rusije i Turske do juna ostavila "na cedilu" u Tivtu i Podgorici, podseća Exyuaviation Kako se dodaje, mnogi su koristili Turkish Airlines za letove između dve zemlje. Kao odgovor na to, Air Serbia je povećala cene letova između Tivta i Moskve.Iz Moskve u Tivat inače dolazi dosta putnika, a pre pandemije 2019. godine, ukupno je 631.571 putnik leteo između ta dva grada. Iste godine, Moskva je takođe bila najprometnija destinacija za Er Srbiju prema Tivtu sa preko 7.300 putnika koji su putovali na toj relaciji.SRBIJA IMA 30 MALIH AERODROMA, KOLIKO SU ONI ISPLATIVI?

Svet

Grčka zatvara poslednju termoelektranu 2025. godine

Najveća grčka energetska kompanija Public Power Corporation (PPC) saopštila je da odustaje od investicija u svoj pogon za preradu lignita "Ptolemaida 5", koji se još nalazi u fazi izgradnje. Zbog toga će se napuštanje uglja kao izvora energije u Grčkoj dogoditi 2025. godine, tri godine pre prvobitnog plana, prenosi portal Euractiv."Isključenje svih postrojenja na lignit do 2025. godine, pre prvobitnog plana, označava ulazak Grčke u red zemalja koje u potpunosti primenjuju principe čiste energije i istovremeno se okončava transformacija PPC-a u modernog evropskog igrača na tržištu energije," izjavila je grčki državni sekretar za energetiku Aleksandra Sdoukou.Ona je dodala da se grčka oprašta od doba uglja, kao i da ulazi u novi period daljeg razvoja obnovljivih izvora energije i veće konkurentnosti zemlje na energetskom tržištu.Potez je najavljen 22. aprila, nekoliko nedelja nakon što je PPC nadmašio očekivanja u vezi sa svojom prvom "zelenom obveznicom" i time praktično dao vetar u leđa da se zemlja potpuno preorijetiše sa uglja kao izvora energije.Novac koji se prikuplja "zelenim obveznicama" inače se koristi za realizaciju projekata za zaštitu životne sredine i smanjenje poseldica koje nastaju zbog zagađenja.Kompanija se sada, kako se navodi, okreće transformaciji nesuđenog postrojenja za lignit, sa ciljem da ono koristi fosilni gas, umesto uglja.Grčki premijer Kiriakos Mitsotakis je u septembru 2019. godine obećao da će se zavisnost od lignita okončati do 2028. godine. Tada je najavio da će se sve fabrike lignita u toj zemlji, osim jedne zatvoriti do 2023. godine.Međutim, izbacivanje uglja iz upotrebe od strane PPC-a uglavnom je podstaknuto ekonomskim razlozima, jer pre dve godine grčka vlada nije mogla da pronađe kupce za tri elektrane na ugalj koje su u njenom vlasništvu.Razlog je bio i zbog toga što je ta PPC godišnje gubila oko tri milijarde evra, delom i zbog velikog oslanjanja na ugalj."PPC je konačno shvatio da je protraćio milijarde na Ptolemaidu 5 i naneo neizmernu štetu zdravlju ljudi i grčkoj ekonomiji", rekao je Mahi Sideridou iz nevladine organizacije "Evropa bez uglja".Prema njegovim rečima, činjenica da Grčka kao četvrti po redu proizvođač lignita u Evropi napušta taj izvor energije, upravo govori o svemu što ljudi treba da znaju o štetnom uticaju uglja na životnu sredinu."PPC sada treba da usmeri svu svoju pažnju na ogromni potencijal obnovljive energije u zemlji. Nekadašnji korisnici uglja zaslužuju mnogo bolja rešenja od fosilnog gasa", naglašava Sideridou.UGALJ ZASAD OSTAJE NAŠA REALNOST "Stalni rast kazni koje se plaćaju za emisije CO2 pojačava pritisak da se širom Evrope zatvore elektrane koje rade na ugalj, ali prelazak sa uglja na fosilni gas nije konačno rešenje", rekao je Dimitris Tsekeris predstavnik Svetskog fonda za prirodu (WWF) u Grčkoj.On naglašava da će se sa fosilnim gasom dogotiti isto ono što se dogodilo sa ugljem u poslednjih 15 godina, kada su mnoge investicije u taj energent počele da propadaju i postale neisplative."Moramo pronaći održive alternative fosilnim gorivima, a fosilni gas ne može biti deo tog plana", rekao je Tsekeris.Sekretarijat evropske Energetske zajednice (EZ) pozvao je nedavno države, njene članice, među kojima je i Srbija, da ograniče subvencije za sektor energtike u kome se koristi ugalj.Srbija oko 70% struje dobija sagorevanjem uglja, a termoelektrane koje ga koriste subvencioniše uglavnom tako što im daje garancije za kredite, kojima se finansira odsumporavanje i prečišćavanje štetnih gasova.ENERGETSKA ZAJEDNICA PROTOV SUBVENCIJA TERMOELEKTRANAMA

Svet

Huawei se zbog američkih sankcija okreće razvoju softvera

Kineska kompanija Huawei saopštila je da se okreće razvoju u oblasti softvera, poput računarskih cloud (oblak) memorija i softvera za pametne automobile, prenosi portal Seebiz. Glavni razlog za taj potez su, kako se navodi američke sankcije koje su se negativno odrazile na poslovanje te kompanije u oblasti hardverskih proizvoda.Nedavno je brend  Arkfoks koji pripada proizvođaču automobila BAIC Group, lansirao automobil sa Huawei tehnologijom, a kokpit tog automobila opremljen je Harmoni operativnim sistemom.Upravo taj operativni sistem Huawei je pokrenuo 2019. godine, a ima i mogućnost autonomne vožnje. Kako se navodi, Huawei neće proizvoditi automobile, već će se usredsrediti na tehnologiju koja ih pokreće, a lansirao je i nove proizvode za cloud memorije, kojima će konkurisati kompaniji Alibaba, koja je inače lider na kineskom  tržištu.Kompanija Huawei je u saopštenju navela kako se nada da će fokusom na cloud memorije uvećati udeo softverskog i uslužnog poslovanja u svom ukupnom prihodu.Kineski gigant preorijentisao se na proizvodnju softvera, nakon što su američke sankcije usporile prodaju Huawei pametnih telefona i zbog toga što je dospeo na crnu listu poznatu kao Entitetska lista 2019. godine.Ona je kopmaniji ograničila pristup nekim američkim tehnologijama, a prošle godine SAD ih je odvojio od ključnih dobavljača za komponente poluprodovnika koji se koriste u proizvodnji.Predstavnici Huawei-a saopštili su da sada nisu u mogućnosti da dobijaju poluprovodnike i naglasili su da njihovi preokreti u proizvodnji imaju za cilj da pariraju kompaniji Google.Google inače proizvodioperativni sistem Android koji koristi većina pametnih telefona koji su trenutno u upotrebi. HUAWEI: U BRITANIJI STOP ZA 5G OPREMU, U SRBIJI GLAVNI DOBAVLJAČ TELEKOMA

Svet

Korona naglo oborila svetsku potrošnju vina

Svetska potrošnja vina u 2020. procenjuje se na 234 miliona hektolitara što je za tri odsto manje u odnosu na 2019. godinu i predstavlja najniži nivo potrošnje od one iz 2002, saopštila je Međunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV) sa sedištem u Parizu.U izveštaju se procenjuje da je ukupni izvoz iz zemalja koje proizvode vino bio 29,6 milijardi evra, što je pad od gotovo sedam odsto u samo godinu dana. Kao glavnog krivca prozivaju pandemiju Covid 19 zbog čega su mnoge države morale da zatvore kafiće i restorane, a i turizam koji je važan za vinski sektor, generalno je patio.Kako se dodaje, najviše su trpela premium vina, a najveći pad potrošnje beleži Južnoafrička Republika od 19,4% zatim sledi Kina sa 17,4%, Francuska sa 7,8%, Italija sa 7,5%, Španija sa 6.8%.Istovremeno, svetska proizvodnja rasla je i to za jedan odsto u odnosu na 2019. godinu dosegnuvši 260 miliona hektolitara, a ostala je stabilna i površina pod zasadima vinove loze, pa se za prošlu godinu procenjuje na 7,3 miliona hektara."Sektor je visoko koncentrisan, stoga i rizičan. To nam pokazuje da je neophodna njegova diverzifikacija, počevši od potrošnje", izjavio je direktor OIV-a, Pau Roka. Između ostalih ciljeva, ova organizacija radi na tome da vino učini univerzalnijim potrošačkim proizvodom."Azija u kojoj raste potrošnja jedan je od glavnih izazova za vinski svet", zaključio je Roka.REKORDNA PROIZVODNJA VINA U SVETU U 2018. GODINI PADA I POTROŠNJA PIVAVino nije jedino alkoholno piće kojem je opala potrošnja u doba pandemije, preneo je Agroklub. Kako piše AP news, u Češkoj je konzumacija ovog pića pala za pet odsto i to na najniži nivo u gotovo 60 godina. Procene pokazju da je svaki stanovnik te zemlje u prošloj godini popio 135 litara, što je sedam litara po osobi manje u odnosu na 2019.Te godine Česi su trećinu piva, uglavnom sveže točenog popili u pivnicama, a prošle godine se taj udeo smanjio na četvrtinu. Proizvodnja piva, kao je naglašeno, pala je za 1,5 na 20,1 miliona hektolitara. Od toga je izvezeno samo pet miliona hektolitara, a pandemija je prekinula osmogodišnje razdoblje rasta.Globalna proizvodnja vina je u 2018. godini porasla na gotovo rekordan nivo, dok je potrošnja takođe stagnirala.

Svet

Nemačka planira nabavku 30 miliona doza „Sputnjika V“

Nemačka namerava da kupi 30 miliona doza ruske vakcine protiv koronavirusa "Sputnjik V" , izjavio je premijer savezne pokrajine Saksonije.Kako prenosi Euronews, Mikael Krečmer objavio je vest na Tviteru, uz komentar da će medicinska sredstva doći u tri tranše od po deset miliona doza, tokom juna, jula i avgusta.Do tada će se verovatno čekati odobrenje Evropske agencije za lekove (EMA) za upotrebu ruske vakcine, a Krečmer je rekao da se nada da će cepivo dobiti dozvolu narednog meseca.Ruska vakcina "Sputnjik V" trenutno je registrovana u 61 zemlji, ali još uvek nije dobila zeleno svetlo evropskog regulatornog tela.Nemački ministar zdravlja Jens Špan prethodno je najavio da će zemlja otpočeti pregovore sa Rusijom o eventualnoj nabavci vakcine.Prema rezultatima treće faze III kliničkog ispitivanja, "Sputnjik V" je efikasna u 91,6 odsto slučajeva. "Sputnik V", ako bi na kraju bio odobren, bila bi prva nezapadna kovid-vakcina koja je dobila zeleno svetlo EU.

Svet

Britansko obrazovanje studentima iz regiona dostupno i nakon Bregzita

Univerziteti u Velikoj Britaniji tek treba da prouče i sagledaju situaciju koja je u toj zemlji aktuelna nakon njenog izlaska iz Evropske unije. Ipak, ne očekuju se veće promene, iako još nije sasvim jasno kako će funkcionisati razmena studenata koja se preko Erazmus programa odvija među članicama EU.Tom Rhodes sa City College (Gradskog koledža) Evropskog kampusa Univerziteta York, podseća da su britanski standardi u obrazovanju visoki, a njeni univerziteti spadaju među najbolje u svetu.Zobg tog su popularna destinacija za brojne strane studente, ali su kako Rhodes objašnjava važni i za britanski ekonomiju jer utiču na njen bruto domaći proizvod (BDP).Kako naglašava tome doprinose studenti, ali i naučna istraživanja koja se obavljaju na univerzitetima.On podseća da su trenutno posebna važna ona istraživanja koja se odnose na vakcinu AstraZeneca, koja se sprovode na Univerzitetu Oksford."Sve se promenilo, ali mi se trudimo da budemo fleksibilni, da se prilagodimo u da budemo kreativni u učenju," kaže Rhodes.Kaže i da si mnogi univerziteti u Velikoj Britaniji trenutno prazni zbog pandemije, ali dodaje da je vakcinacija u toku, pa se nada da će njeno uspešno sprovođenje obezbediti bolju uslove za narednu školsku godinu.Rhodes smatra da je pandemija pokazala koliko je zapravo važno obrazovanje, dok je sa druge strane onlajn nastava donelo velike promene u studiranju.Velika Britanija je krajem prošle godine i zvanično izašla iz evropske Unije, a univerziteti kako Rhodes naglašava tek treba da utvrde koliko je će to uticati na britansko društvo.OSNOVNE I MASTER STUDIJE EVROPSKOG KAMPUSA UNIVERZITETA YORK DOSTUPNE I U REGIONU "Zbog pandemije to je još veći problem za nas, ipak ne bi trebalo očekivati neke veće promene" napominje Rhodes.Rukovodstva na britanskim univerzitetima prema njegovim rečima gaje izvesnu zabrinutost i trenutno istražuju šta Bregzit zapravo znači za njih.Veliki problem kako dodaje mogao bi da bude Erazmus program za razmenu studenata, koji se odvija među članicama Evropske unije i tek ostaje da se vidi kako će se on obavljati nakon Bregzita.Sa druge strane, postavlja se pitanje šta to znači za studente iz Srbije, ali i one iz drugih kajeva sveta, koji će prilikom prijave za studiranje na britanskim univerzitetima možda imati manju konkurencijom, ako se studenti iz EU budu manje prijavljivali.Gregory Dikaios, koji na City Colledge u Solunu obavlja funksciju šefa službe za odabir studenata kaže da se u okviru te institucije studentima nudi mogućnost da studiraju i ostanu blizu svojih domova.Sa druge strane, nudi im se vrhunsko obrazovanje i o tome prema njegovim rečima svedoče brojni srpski studenti koji kod njih godinama studiraju."Neki od tih mladih ljudi nastavljaju akademsku karijeru, kada se vrate kući," dodaje Dikaios.Napominje i da City Colledge organizjue i dualni programe za menadžere, koji su dostupni i u Beogradu, a svi koji žele da studiraju na Citz Colledge ili da pohađaju takve programe mogu da se obrateSvi koji žele da studiraju ili da pohađaju takve programe, kako naglašava, mogu da se prijave njihovim predstavnicima u Beogradu.

Svet

Francuska prva testira digitalne sertifikate za putovanje

Francuska je postala prva država članica EU koja je započela testiranje digitalnog sertifikata za putovanje kao deo plana Brisela da se ljudima omogući da do leta putuju slobodnije unutar EU.Aplikacija TousAntiCovid, deo državnog programa za registrovanje kontakata sa zaraženima koronom, nadograđena je tako da čuva negativne rezultate testa Covid-19 na mobilnim telefonima putnika. Od ove nedelje testiraće se na letovima za Korziku i prekomorske destinacije.Testiranje će biti produženo od 29. aprila kako bi obuhvatilo i potvrde o vakcinaciji, rekli su zvaničnici za Le Monde, a sistem bi na kraju mogao biti usvojen za javne događaje poput koncerata, festivala i sajmova, mada ne i za barove i restorane.EU na korak od uvođenja kovid-sertifikata za putovanja