img

Svet

Svet

Evropska komisija potvrdila pravo na refundiranje otkazanih letova

Evropska komisija donela je preporuke za sektore transporta i turizma, kojima je potvrdila pravo na vraćanje novca u slučaju otkazanog putovanja, prenosi N1.Potpredsednica Socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu Biljana Borzan je od predsednice Komisije Ursule fon der Lajen, predsednika Evropskog saveta Šarla Mišela i premijera Hrvatske Andreje Plenkovića tražila uspostavljanje posebnog fonda za turizam u okviru novog budžeta EU, koji bi trebao nadoknaditi gubitke turističkih operatera i pomoći obnovi sektora. Ona je u pismima navela da je 12 država članica tražilo da se ukinu prava na refundiranje troškova u slučaju otkazivanja leta zbog koronavirusa, a da je za putnike neophodno osigurati kupovin avio-karata bez straha, odnosno da znaju da će im EU garantovati pravo na povrat novca u slučaju da ponovo dođe do jačanja pandemije."Neke avio-kompanije su od samog početka krize odbijale da građanima vrate njihov novac. Evropski centri za zaštitu potrošača beleže povećanje upita za trećinu u odnosu na prošlu godinu. Čak 44 odsto upita vezano je za prava putnika u avio-saobraćaju. Proceena je da su avio-kompanije u ovom trenutku dužne putnicima 32,3 milijarde evra refundacija", kaže Borzan.Procena je kako je oko 87 odsto letova unutar EU otkazano zbog koronavirusa u proteklom periodu.Evropski zakon o pravima putnika u avio-saobraćaju je predvideo ovakve situacije i, premda se neka prava suspenduju, pravo na refundiranje novca putnicima u slučaju otkazivanja leta je i dalje na snazi."Prema poslednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se godišnje ostvari oko 330.000 putovanja avionom, a taj broj se svake godine značajno povećava. U Hrvatskoj je to povećanje čak veće od evropskog proseka. Velika većina građana se takođe nalazi u finansijskim problemima usled povećanja nezaposlenosti izazvanog krizom, i apsolutno je neprihvatljivo da se građani 'deru' kako bi se spasili veliki igrači", ocenila je Borzan.

Svet

Hotelijeri u Grčkoj zabrinuti zbog predloženih zdravstvenih protokola

Zdravstveni protokoli koje su ovog leta vlasti predložile za turistički sektor izazvale su zabrinutost kako kod hotelijera, tako i kod zaposlenih, prenosi Ekathimerini.Nema sumnje da hotelijerski sektor želi da zaštiti javno zdravlje, međutim kako stručnjaci kažu, neke od predloženih mera nisu u potpunosti izvodive, barem ne bez velikog povećanja troškova i smanjenja kvaliteta usluga.Na primer, zaposleni u hotelima ne mogu voditi računa o gostima u slučaju da neki od njih zakašlju, a hoteli od svega dvadeset do trideset soba ne mogu imati specijalizovane medicinske prostorije.Grčka konfederacija za turizam (SETE) i Helenska hotelijerska komora podneli su niz primedbi vladi sa ciljem da se neke od predloženih mera modifikuju, kako bi bile ostvarivije.Vlada će proceniti povratne informacije dobijene od hotelijerskog sektora o predloženim zdravstvenim merama, a konačne odluke treba da budu donete za nedelju dana. 

Svet

Univerzitet u Kaliforniji otkazao jesenji semestar

Kalifornijski državni univerzitetski sistem, najveći u Sjedinjenim Državama, otkazao je jesenji semestar zbog korona virusa, prenosi Reuters.Takođe, okrug Los Anđelesa saopštio je da će naredba za boravak kod kuće verovatno biti produžena za tri meseca.Ova saopštenja usledila su nakon što je stručnjak za zarazne bolesti dr Entoni Fauči rekao Kongresu da bi ukidanje mera za suzbijanje pandemije moglo da dovede do novog izbijanja zaraze."Naš univerzitet, kada je otvoren bez ograničenja, je mesto gde se preko 500.000 ljudi svakodnevno okuplja u neposrednoj blizini", izjavio je upravnik Kalifornijskog državnog univerziteta Timoti Vajt.„Međutim, to sada nije moguće“, dodao je on."Mislim da idemo u pravom smeru, ali pravi smer ne znači da na bilo koji način imamo potpunu kontrolu nad ovim virusom“, izjavio je Fauči tokom saslušanja u Kongresu.„Postoji stvaran rizik od izbijanja novog talasa zaraze, koji nećemo moći da kontrolišemo, ali koji se može sprečiti“, dodao je Fauči.Fauči je rekao da je neophodno da se američke države pridržavaju preporuka zdravstvenih stručnjaka da pre ponovnog otvaranja sačekaju jasne znakove poboljšanja, poput značajnog pada novih infekcija.Respiratorna bolest COVID-19 izazvana novim virusom već je zarazila više od 1,3 miliona Amerikanaca i ubila najmanje 80,976, prenosi agencija Reuters.Predviđa se da će se taj broj znatno povećati u narednim mesecima.

Svet

Karnegi fondacija: Da li se Putin distancira od državnih obaveza

Ruski predsednik Vladimir Putin već izvesno vreme se distancira od svakodnevnih političkih i državnih poslova, prebacujući veći deo obaveza na saradnike, koji su podeljeni u pet rivalnih grupa, glavna je teza  izveštaja  o predstojećoj borbi za vlast u Rusiji, moskovskog centra američke Karengi fondacije za mir.  Stanje dodatno pogoršava zdravstvena i ekonomska kriza prouzrokovana pandemijom i padom cene nafte na svetskom tržištu (od koje ruska privreda dominantno zavisi).Izveštaj pod nazivom Naprsline u Putinovom režimu identifikuje pet različitih krugova oko predsednika Putina na koje on sve više prebacuje odgovornost za svakodnevno političko i ekonomsko funkcionisanje Rusije.Radi se o Putinovom uskom krugu savetnika za pitanja javne politike, oligarsima (koji su mu posle 2000. godine pomogli da eliminiše oligarhe iz Jeljcinove ere), državnim menadžerima (ljudi kao Medvedev, Kozak, Ivanov ili Kurdin, koji zauzimaju najviše državne pozicije), te privatni biznismeni (braća Roteberg i braća Kovalčuk), koji su se obogatili na osnovu različitih vrsta državnih privilegija.Tri poslednje grupe uglavnom dolaze iz Ozero dača kooperativa (osnovan 1996) i vremena kada je Putin radio kao agent državne bezbednosti u Istočnoj Nemačkoj i Sankt Petersburgu. Međutim, njima se sve više suprotstavlja peta grupa -- tzv. zaštitnici, koji su usmereni na očuvanje trenutnog poretka i zaustavljanje normalizacije odnosa sa Zapadom, navodi se u izveštaju.U ovu grupu spadaju Aleksandar Baštrikin (zamenik državnog tužioca i šef Istražnog biroa tužilaštva), Sergej Nariškin (šef Tajne službe) Nikolaj Petrušev (Komitet za bezbednost) itd.Izveštaj identifikuje trenutnu zdravstvenu i ekonomsku krizu kao glavni okidač koji bi mogao da ubrza i intenzifikuje razrešenje ovih odnosa između Putina i pet vladajućih krugova.Rusija trenutno spada u red najpogođenijih zemalja Korona virusom (232.243 inficiranih što predstavlja 5 procenata svetske populacije inficiranih). Zdravstevnu krizu pogoršava i činjenica da je od početka pandemija drastično pala cena nafte, koja predstavlja glavni izvozni prozvod ruske privrede. Ocenjuje se da između članova ovih grupa nema saglasnosti oko toga kako bi budućnost Rusije trebalo da izgleda.Predsednik Putin je dugo igrao ulogu pomiritelja među ovim grupama, ali se u poslednje vreme stiče utisak da se povlači iz te uloge.Budućnost Rusije bi mogla da zavisi od načina na koji se odnosi između ovih pet krugova budu razvijali u budućnosti, zaključuje se u Izveštaju.Izvor: Moskovski centar Karnegi fondacija za mirIzveštaj: 

Svet

Montenegro erlajns ponovo uvećao godišnje gubitke

Avio-kompanija Montenegro erlajns je tokom 2019. godine izgubila 7,96 miliona evra, četiri puta više nego godinu pre toga, a akumulirani gubici iz prethodnih godina približili su se cifri od 98 miliona evra.Podgoričke Vijesti navode da su ukupni gubici odavno premašili vrednost kapitala kompanije, koji iznosi oko 37 miliona evra, odnosno da iz aktive ne bi mogla da izmiri gubitak ili dospele obaveze.Iako su ukupni prihodi avio-prevoznika lane porasli sa oko 79,5 miliona na 80,67 miliona evra, poslovni rashodi su rasli još brže, sa oko 79,25 miliona na 85,21 milion evra.Dugoročne obaveze kompanije su za godinu povećane za oko 3,4 miliona na ukupno 13,7 miliona evra, delom po osnovu finansijskog lizinga za nabavku aviona, a dugoročne obaveze prema Vladi Crne Gore po osnovu pozajmica iznose oko 7,7 miliona eura.Broj zaposlenih u krajem prošle godine iznosio je pao je za 13 osoba na ukupno 372, na neodređeno je zaposleno 349 ljudi, dok su njih 23 angažovana na određeno vreme.Iako je za godinu smanjen broj zaposlenih, troškovi zarada su tokom 2019. godine povećani sa 8,68 miliona na 8,75 miliona evra.Sprovođenje posebnog zakona o ulaganju i konsolidaciji kompanije, vredan 155 miliona evra a koji je usvojen krajem prošle godine, privremeno je odloženo zato što se sprovodi dodatna analiza opravdanosti ulaganja u tu državnu firmu.Analiza, kako je Vijestima rečeno iz PR službe preduzeća, treba da posluži kao osnova za izjašnjenje tamošnje Agencije za zaštitu konkurencije po pitanju legalnosti državne pomoći Montenegro erlajnsa.

Svet

Evrogrupa sprema novi fond za zdravstvo EU, vredan 2% BDP-a država članica

Ministri finansija države evrozone, kolokvijalno poznati kao Evrogrupa, potvrdili su osnivanje fonda za podršku državama čiji su zdravstveni sistemi teško pogođeni koronavirusom, za koje će izdvojiti do dva odsto bruto domaćeg proizvoda.Dodatna mera je deo samo deo fonda vrednog 540 milijardi dolara, koji su usmereni na očuvanje radnih mesta i dodatne benefite za zaposlene.Sredstva iz tog fonda će se pozajmljivati pojedinačnim zemljama sa rokom otplate od deset godina, po povoljnim uslovima, a države članice će za sredstva moći da konkurišu do kraja 2022. godine.Jedini uslov za dobijanje novca je da budu usmerena na zdravstveni sistem.Nakon ubrzanih procedura za pružanje podrške kao odgovor na pandemiju, pomoć će biti dostupno 12 meseci od kada država zatraži pomoć, koji se može obnoviti dva puta na po šest meseci. Sledeći korak je formalna potvrda sporazuma u ​​Odboru guvernera Evropskog mehanizma za stabilizaciju, koja bi trebao da se sastane pre 1. juna."Na osnovu naših trenutnih planova, potvrda bi mogla da dođe već 15. maja, pod uslovom okončanja procedura (za borbu protiv pandemije)", kazao je ministar finansija Portugalije i predsednik Evrogrupe Mario Ćenteno.

Svet

Grčka napravila plan za ponovno pokretanje turizma

Nakon ublažavanja mera protiv pandemije, Grčka vlada se sprema da ojača ekonomiju sa posebnim fokusom na ključni turistički sektor, prenosi Ekathimerini.Detaljan plan koji su sastavili Ministarstvo turizma i Nacionalna organizacija za javno zdravstvo (EODI) predviđa vrlo oprezno ponovno pokretanje turističkog sektora sa strogim pravilima za hotele, trajekte i druge vidove prevoza, kao i za restorane i plaže.Upotreba maski za lice, obučeno osoblje, dežurni lekari, kao i socijalna distanca postaće novi standard u hotelima širom Grčke.Jedan od predloga koji navodno razmatra vlada je da prihvati turiste samo ako su radili test za Covid-19 i dobili negativni rezultat.Plan predviđa da se meri temperatura turista po dolasku, kao i da će morati da nose potvrdu da su zdravi. U slučaju da tokom odmora pokažu simptome ili se razbole, plan je da se oni prebace u karantin ili hotele koji će imati dogovor sa zdravstvenim sistemom.Grčka očekuje, kako je izjavio premijer Mitsotakis, jedinstveni evropski stav po pitanju turizma. Ukoliko to ne bude bilo moguće, postoji plan za bilateralnu saradnju sa raznim državama.Postoje informacije da grčka vladarazmišlja o privremenom smanjenju poreza na dodatu vrednost za restorane i kafiće.   

Svet

Sudar Brisela i Berlina oko obveznica ugrožava evropski pravni poredak

Evropska komisija (EK) bi mogla da pokrene proces protiv Nemačke zbog presude ustavnog suda te zemlje, koji je nedavno proglasio otkup nemačkih državnih obveznica putem programa za podsticaj Evropske centralne banke (ECB) "delimično neustavnim".Agencija Rojters prenosi da je predsednica EK Ursula fon der Lajen ocnila da presuda Saveznog ustavnog suda Nemačke dovodi u pitanje evrozonu i pravni sistem EU."Trenutno detaljno analiziramo presudu nemačkog ustavnog suda. Razmatramo i sledeće moguće korake, koji uključuju i pokretanje prekršajnog postupka", rekla je fon der Lajen.Prekršajni postupci su procedura koji EK može da podnese Evropskom sudu pravde ako smatra da je pojedinačna država članica povredila propise EU, koji naknadno državi članici može da naredi da preinači odluku ili da plati visoke kazne.Prethodno je nemački Ustavni sud rekao da su delovi ECB-ovog programa otkupa duga u javnom sektoru neustavni zato što nije predviđen tekstovima ugovora EU, dok je sud u Strazburu odgovorio da je on jedini sud koji može odlučiti da li je neki akt institucije Unije u suprotnosti sa pravom EU.Fajnenšl tajms je pokretanje prekršajnog postupka nazvao "nuklearnom opcijom" Brisela, a koji bi bio odgovor na "objavu rata" koju je Nemačka uputila evropskom pravnom poretku.Taj list podseća da ovo nije prvi prekršajni postupak koji je EK pokrenula protiv države članice zbog odluke nacionalnog suda, obzirom da je 2018. godine uspostavljen presedan postupkom protiv Francuske, kao i da bi buduća odluka više zavisila od politike nego od prava.Zanimljivo je da bi u ovom slučaju EK tužila Nemačku zbog odluke koju je donelo nezavisno sudstvo, a da su Berlin i Brisel pred sudom zastupali istu stranu.Politiko ocenjuje da odluka nemačkog suda istovremeno podriva autoritet  Evropskog suda pravde i ECB, što obe institucije ne smeju da ignorišu, obzirom na uticaj Nemačke kao najmoćnije države Evropske unije.Dodaje i da bi ceo program otkupa državnih obveznica mogao da propadne, obzirom na veličinu nemačkih finansija.Nemački sud je rekao da bi Intervencija Evropskog suda pravde narušilo princip proporcionalnosti, temeljnog načela EU, po kojem je evropskim institucijama dozvoljeno da preduzimaju akcije, ali samo pod uslovom da je dokazivo da su opravdane i neophodne.Politiko dodatno navodi i da bi ovim putem mogao da se uspostavi opasan presedan, po kom bi druge države mogle da ignorišu presude Evropskog suda pravde ako se sa njima ne slažu. U trenutnoj situaciji, kada se Poljska i Madjarska nalaze u koliziji sa Evropskim sudom pravde oko navodne gušenja demokratskih principa, Nemačko odbijanje može poslužiti kao municija za populističke lidere.Poslednjih nedelja, ECB je drastično proširila program kvantitativnog olakšanja putem kupovine obveznica, kako bi ublažila ekonomske posledice pandemije koronavirusa.ECB je od početka programa 2014. godine kupila više od 2,2 hiljade milijardi evra duga u javnom sektoru da bi zaustavila pad u inflaciju.Program otkupa obveznica je već duže vreme kontroverzan u Nemačkoj, gde kritičari smatraju da je ECB izašla iz okvira mandata, da je ilegalno finansirala vlade i izložila poreske obveznike potencijalnim gubicima.Nemački sud: Otkup obveznica ECB delimično neustavan

Svet

Južna Koreja upozorila na novi talas koronavirusa

Predsednik Južne Koreje, Moon Jae-in, upozorio je na drugi talas koronavirusa jer se broj zaraženih povećao nakon što su vlasti počele da ublažavaju mere protiv pandemije, prenosi Reuters. "Nije gotovo dok ne bude potpuno gotovo", rekao je predsednik Moon Jae-in naciji, naglasivši da novi slučajevi pokazuju da se virus može proširiti u bilo koje vreme i upozoravajući na drugi talas krajem ove godine.Korejski centri za kontrolu i prevenciju bolesti (KCDC) izvestili su o 34 nove infekcije, što je najveći broj infekcija od 9. aprila, nakon što je došlo do izbijanja zaraze oko mnoštva noćnih klubova, što je nateralo vlasti da privremeno zatvore sve noćne zabavne objekte oko prestonice.Broj umrlih ostao je na 256.Novo izbijanje zaraze dolazi upravo nakon što je vlada ublažila mere protiv pandemije i započela potpuno otvaranje škola i preduzeća.„Nikada ne smemo olako shvatiti sprečavanje epidemije,“ rekao je Moon u televizijskom govoru povodom treće godišnjice svoje inauguracije. „U dugoročnom smo ratu. Molim sve da se pridržavaju sigurnosnih mera predostrožnosti i pravila sve dok situacija ne bude gotova, čak i nakon nastavka svakodnevnog života."

Svet

Obama kritikovao Trampa za loše snalaženje tokom pandemije

Bivši predsednik SAD Barak Obama kritikovao je postupanje predsednika Donalda Trumpa s pandemijom koronavirusa, opisujući to kao “apsolutnu haotičnu katastrofu" tokom privatnog konferencijskog poziva s bivšim članovima njegove administracije.Komentari su napravljeni tokom telefonskog razgovora sa 3.000 članova Obaminog Saveza alumnija u petak, 7. maja, u kojem je bivši predsednik ohrabrio svoje bivše zaposlene da rade za Džoa Bajdena, koji pokušava da svrgne Trumpa na predstojećim izborima.O Obaminom istupu prvi je izvestio Yahoo News koji je dobio audio snimak poziva. Za CNN su ih potvrdila tri bivša zvaničnika Obamine administracije koji su prisustvovali konferencijskom razgovoru."Ono protiv čega se borimo su ovi dugoročni trendovi u kojima je poželjno biti sebičan, biti plemenski, biti podeljen i gledati druge kao neprijatelja, što je postalo sve jači impuls u američkom životu. Usput, vidimo to i na međunarodnom nivou. To je deo razloga zašto je odgovor na ovu globalnu krizu bio tako anemičan i mrljav“ rekao je Obama, a prenosi CNN.Obama, koji je formalno podržao Bajdena prošlog meseca, takođe je rekao: "Zato ću, usput rečeno, trošiti onoliko vremena koliko je potrebno i stvarati što bolju kampanju za Džoa Bajdena."U pozivu je Obama takođe oštro kritikovao odluku Ministarstva pravosuđa da odbaci krivične prijave protiv bivšeg savetnika za nacionalnu bezbednost Majkla Flina, koji je priznao krivicu 2017. godine u okviru istrage specijalnog advokata Roberta Muelera u Rusiji. Nagli preokret, koji je najavljen istog dana kada se desio Obamin poziv, pohvaljen je od strane Trampa i Flinovih saveznika.