
Istorijski uspeh naučnice srpskog porekla
Obeležavajući 28 godina uticaja, internacionalne nagrade „L’Oréal–UNESCO Za žene u nauci” za 2026. godinu odaju počast pet pionirki naučnog istraživanja
Francuski premijer Mišel Barnije izjavio je da bi Francuska mogla da se suoči sa fiskalnom katastrofom, ukoliko poslanici odluče da obore njegovu vladu zbog spora oko budžeta.
„Verovatno će doći do ozbiljne oluje i ozbiljne turbulencije na finansijskim tržištima ako vlada padne“, rekao je Barnije u intervjuu za francusku televiziju TF1.
„Ovo je veoma ozbiljan trenutak“, dodao je.
Francuski poslanici su, prenosi Politiko, nedeljama raspravljali o budžetu koji je predložila Barnijeova vlada, a koji uključuje drastičnih 40 milijardi evra u smanjenju troškova i 20 milijardi evra na ime povećanja poreza. Budžet ima za cilj smanjenje sve većeg deficita Francuske, za koji se predviđa da će dostići 6,1 odsto bruto domaćeg proizvoda do kraja 2024. godine — više nego duplo od tri procenta, što je limit koji zahtevaju pravila Evropske unije.
Međutim, sve je jasnije da će Barnije morati da iskoristi ustavno pravo „sporednog izlaza“, koji mu omogućava da donese zakonodavne mere bez glasanja, ali istovremeno omogućava poslanicima da pokrenu predloge o nepoverenju vladi.
Savez levih poslanika već je obećao da će pokrenuti postupak za smenu vlade. Ukoliko poslanici krajnje desnice iz Nacionalnog fronta odluče da podrže ovaj predlog, Barnijeova vlada će pasti — što bi moglo da izazove krizu u evrozoni nalik onoj u Grčkoj, u trenutku kada se Evropa bori sa stagnacijom nemačke ekonomije i mogućnošću trgovinskog rata sa Sjedinjenim Američkim Državama.
„Kamatne stope koje moramo da poštujemo da bismo finansirali naš dug sa kineskim ili američkim investitorima trenutno su gotovo na nivou Grčke“, rekao je Barnije.
Dugogodišnja liderka Nacionalnog fronta, Marin le Pen, izjavila je nakon sastanka sa Barnijeom u ponedeljak da će ona i njeni kolege poslanici sa krajnje desnice glasati za obaranje vlade, ukoliko premijer ne odustane od planiranih većih poreza na električnu energiju i predloženog odlaganja prilagođavanja penzija inflaciji.
Le Pen je takođe kritikovala vladu zbog neuspeha u smanjenju troškova za birokratiju i medicinsku pomoć migrantima.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Obeležavajući 28 godina uticaja, internacionalne nagrade „L’Oréal–UNESCO Za žene u nauci” za 2026. godinu odaju počast pet pionirki naučnog istraživanja
Rat SAD i Izraela sa Iranom već je naneo ogromnu štetu svetskoj ekonomiji, primoravajući stotine kompanija na drastične mere štednje, povećanje cena i promenu poslovnih strategija usled blokade ključnih trgo...

Džozef Flin, predsednik i generalni direktor kompanije "AAFS Infrastructure & Energy, LLC", koja učestvuje u projektu Južna gasna interkonekcija, uputio je pismo premijeru Federacije Bosne i Hercegovine...

Panevropska komisija za klimu i zdravlje je danas pozvala Svetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) da formalno proglasi klimatske promene vanrednom situacijom u javnom zdravstvu od međunarodnog značaja - zdrav...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE