Vesti iz sveta

11.03.2024. 09:26

Aljazeera, Le Monde

Autor: Nova ekonomija

Temperatura okeana opet obara rekorde

Temperature okeana dostižu impresivne i zabrinjavajuće rekordne nivoe.

Pexels

Temperature okeana su prošlog meseca dostigle rekordno visok nivo, koji je takođe bio i najtopliji februar na svetu, rekli su naučnici iz Evropske unije.

U avgustu 2023. i januaru 2024. godine površinske vode okeana su dostigle neviđeni prosek od 21,1°C. To je simptom globalnog zagrevanja koji ima značajne implikacije na biodiverzitet i skladištenje CO2 u moru.

Prosečna globalna temperatura površine mora iznosila je 21,06 stepeni Celzijusa u februaru, nadmašivši prethodni rekord od 20,98 stepeni Celzijusa postavljen u avgustu 2023. posmatrano u periodu od 1979. godine do danas, saopštila je Evropska služba za klimatske promene Copernicus (C3S).

U međuvremenu, prosečna temperatura vazduha u februaru bila je 13,54 stepeni Celzijusa, 1,77C toplija od predindustrijskog proseka za mesec.

To je bio deveti uzastopni najtopliji mesec zabeležen za odgovarajući mesec u godini.

Prošlog meseca, nakon što su naučnici upozorili na najtopliji januar u istoriji, jer je nastavljen rast prosečne temperature izazvan klimatskim promenama, zamenica direktora C3S Samantha Burgess rekla je: „Brzo smanjenje emisije gasova staklene bašte jedini je način da se zaustavi rast globalnih temperatura”.

Morski biolozi upozorili su da će se četvrti globalni događaj masovnog izbeljivanja korala verovatno odvijati na južnoj hemisferi, podstaknut zagrejanim vodama i verovatno će biti najgori u istoriji planete. Biće pogođeni koralni grebeni u Pacifičkom, Atlantskom i Indijskom okeanu.

Korali izbeljuju pod toplotnim stresom, izbacujući šarene, korisne alge koje žive u njihovim tkivima, ostavljajući za sobom bledi skelet. To ih čini ranjivim na izgladnjivanje i bolesti, a mnogi umiru.

Ovo može dovesti do kolapsa krhkih ekosistema grebena, sa obalama koje ostaju nezaštićene od erozije i oluje, ugrožavajući i ribolov.

Prema međunarodnim procenama u periodu od jedne decenije, između 2009. i 2019. godine izumrlo je 15 odsto korala na svetskom nivou.

„El Nino“, koji potiče iz toplijih od uobičajenih površinskih voda u istočnom Pacifiku, zajedno sa klimatskim promenama izazvanim ljudima, podstiče dodatnu toplotu.

„Ono što je još iznenađujuće je da su temperature površine mora na rekordnim nivoima u regionima udaljenim od centra akcije El Nino, kao što su tropski Atlantski i Indijski okean“, rekao je klimatolog Ričard Alan sa Univerziteta u Readingu.

To, kako je rekao, ukazuje na snažan uticaj povećanja emisije gasova staklene bašte u atmosferu.

Dok globalni rekord prosečne temperature površine mora isključuje polarne okeane, i tamo su stvari u lošem stanju.

Morski led na Antarktiku dostigao je godišnji minimalni obim u februaru, registrujući svoj treći najmanji obim u istoriji sa 28 odsto ispod proseka.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

  1. Повратни пинг: Kad korali stradaju… - Kompas

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.