Za uništavanje ambrozije u 2019. godini, vlasti u Beogradu izdvojile su 60 miliona dinara. Nabavljeni su i savremena tehnika i dronovi koji su snimali prisustvo ovo korovske biljke, ali još nisu utvrđeni tačni podaci na koliko hektara se prostire.
Nadležni iz Zavoda za biocide su do polovine jula uništili ambroziju na oko 78 hektara neuređenih površina, od monitoringom predviđenih 120 hektara.
Sezona cvetanja ove biljke koja muči mnoge Beograđane je u punom jeku, ali koncentracija polena u vazduhu još ne prelazi granične vrednosti.
Pre tačno godinu dana Grad Beograd je doneo program – Ambrozija kao zdravstveni rizik – monitoring i suzbijanje ambrozije sa neuređenih javnih površina na teritoriji grada beograda u 2018. godini.
I u ovom dokumentu se vidi da nadležni ne znaju tačne površine pod ovom biljkom čiji polen izaziva ozbiljne alergije i tegobe i među radno sposobnim stanovništvom i među decom.
Takođe, može se zaključiti da u period između 2013. i kraja 2017. gradska vlast ili uopšte ili je vrlo skromno suzbijala ambroziju jer se u dokumentu na osnovu 2011. 2012. i 2013. procenjuje da u 2018. treba hemijski tretirati 60 hektara površina na teritoriji grada Beograda pokrivenih ambrozijom. Dakle, nema podataka za prethodne godine.
Simptomi alergije na ambroziju su kijanje, peckanje i suzenje očiju, zapušenost i obilno curenje iz nosa koje može da traje čitave sezone. Preosetljivi na polen mogu otežano da dišu i da se žale na stezanje i bol u grudima.