Plaćanje kredita i nagomilanih kamatnih stopa, naročito onih koje važe za kreditne kartice biće značajan udar na finansije građana, ocenjuju u Centru za evropske politike (CEP).
Kako se nappominje, kamate za kreditne kartice su najveće, a udeo plaćanja kreditnim karticama je veliki i sve više raste.
„S obzirom na okolnosti, gde pre svega mislim na negativan Euribor zbog čega se bankama praktično isplati da pozajmljuju, moglo bi se očekivati od banaka da budu svesnije težine situacije sa kojom se stanovništvo susreće i da izađu sa predlogom o otpisu dela kamatnog duga“, rekao je Marko Obradović, saradnik CEP-a i koordinator Radne grupe u Nacionalnom konventu o Evropske unije.
Kamate na kredite tokom trajanja moratorijuma inače su se redovno obračunavale, a sada dospevaju na naplatu.
Mesečna kamata na dinarsku potrošnju varira i kreće se i do 35, 36%, u zavisnosti od banke i od tipa kreditne kartice, dok su kamate na potrošnju u evrima između 15 i 20%.
Situacija je trenutno takva da je razlika po kojoj se zadužuju građani i ona po kojoj se zadužuju banke, velika, napominju u CEP-u.
Tako je i kreirana situacija da će većina banaka na kraju godine imati povećane prihode po ovom osnovu, jer će u svom bilansu uspeha imati dodatne prihode kojih verovatno ne bi bilo da nije bilo pandemije odnosno mera moratorijuma NBS.
Narodna banka Srbije inače procenjuje da je moratorijum na otplatu kredita koristilo oko 90 odsto dužnika.
KAKO će SE MORATORIJUM NA KREDITE PRIMENJIVATI U PRAKSI