Danas je poslednji dan kada roditelji mogu da se prijave za dobijanje 10.000 dinara pomoći po detetu. Novac bi trebalo da bude isplaćen krajem septembra, a ovu meru država će platiti oko 100 miliona evra.
Ova jednokratna pomoć samo je poslednja u nizu ovakve vrste „helikopter novca“ koji se neselektivno davao svima, ili velikim grupama građana, još od 2020. godine kada je izbila pandemija COVID-19.
Na ovakve mere, država je u poslednje tri godine potrošila oko dve mijarde evra. To je za preko 50 odsto više nego što iznose ukupna socijalna davanja u predloženom rebalansu za 2023. godinu (oko 1,3 milijardi evra), upozorava Fiskalni savet.
Zbog isplate ovih vrsta pomoći, država je već zadužila građane za oko dve milijarde evra i to po veoma visokim kamatnim stopama koje se trenutno kreću oko sedam odsto.
Fiskalni savet je već nekoliko puta upozoravao na lošu praksu koja je uspostavljena u toku pandemije u 2020. godini, a to je da se socijalna politika vodi preko jednokratnih i neselektivnih novčanih davanja stanovništvu.
Kriterijum za isplatu pomoći se veže isključivo za starosnu dob, a to je socijalno neutemeljeno i samim tim neprihvatljivo.
Jedini ispravan osnov za dodelu novčane pomoći je stepen njihove socijalne ugorženosti. Socijalno ugroženi građani bi pomoć trebalo da dovijaju kroz trajne i uređene kanale socijalnih davanja koji su u Srbiji u dobroj meri zapostavljeni, navodi Fisklani savet.
Ova institucija već je predlagala koje izmene u sistemu dečijeg dodatka su potrebne kako bi se broj siromašne dece smanjio i kako bi ovaj vid pomoć bio efikasniji.
Ostali tekući rashodi u rebalansu porasli su sa 42 milijardu na 57 milijardi dinara u odnosu na prvobitni republički budžet. Na ovo povećanje najviše je uticala jednokratna pomoć za decu.
Iako su državni zvaničnici obrazlagali da će nove rashodne mere predviđene rebalansom biti finansirane iz ušteda u budžetu, to je samo tehničko i delimično tačno objašnjenje, ocenjuje Fiskalni savet.
Suštinski, novi rashodi se finansiraju iz defiicita i zaduživanja. Prvobitni plan zaduživanja u 2023. bio je napravljen uz pretpostavku da će manjak u budžetu iznositi 3,3 odsto BDP, dok se sada planira fiskalni deficit od 2,8 odsto BDP. Značajan deo fisklanog deficita čine upravo novi rashodi koje donosi rebalans.
Ono što je bilo nepoznato javnosti jeste da će se rashodne mere kao što su vanredno povećanje penzija, poljoprivrednih subvencija i plata u javnom sektoru, delimično finansirati i povećanjem poreskih nameta.
Po dogovoru sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Vlada je već odlučila da poveća akcize na skoro sve akcizne proizvode od oktobra 2023. godine. Ovom merom država je pokrila skoro polovinu trajnog povećanja javnih rashoda. To je još jedna potvrda da nove rashodne mere nisu finansirane iz ušteda, već da je Vlada ovom prihodnom merom bila prinuđena da nadomesti deo troškova zbog ranije dogovorenih obaveza sa MMF-om.
U Srbiji je zaključeno 43.318 ugovora na daljinu između banaka i korisnika finansijskih usluga tokom trećeg kvartala ove godine, što je za 9,68 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, saopštila je ...
Evropska unija (EU) će na zajedničkom samitu naredne nedelje od država Zapadnog Balkana jasno zatražiti da se sve u potpunosti usaglase sa politikom sankcija protiv Rusije, objavilo je Radio Slobodna Evropa....
Hidroelektrana (HE) "Bajina Bašta" nadmašila je kumulativno godišnje ispunjenje plana za skoro 11 odsto i dostigla je ovogodišnji plan proizvodnje od 1,6 miliona MWh (megavat-časova) struje.
Druga Reverzi...
Uprava za javni dug reotvorila je emisiju osmogodišnjih državnih obveznica koje su prvi put emitovane 24. oktobra ove godine. Obim aukcije iznosio je 90,8 milijardi dinara sa kuponskom stopom od sedam odsto,...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost