Vesti iz zemlje

10.02.2023. 09:08

Klima 101

Autor: Nova ekonomija

Kako reciklirati građevinski otpad?

Kako smanjiti klimatske promene...

Foto: Pixabay

U Srbiji se reciklira samo pet odsto građevinskog otpada. Ipak, postoje naznake da će se situacija popraviti, naročito u Beogradu gde se planira 40 odsto reciklaže građevinskofg otpada do kraja decenije.

Procenjuje se da je u Engleskoj u periodu od 1999. do 2005. polovina otpada nastalog nakon adaptacije i rušenja bila reciklirana.

„Za razliku od npr. plastike, građevinski materijali su mnogo dugotrajniji. Čak i reciklirani, imaju znatno manje narušena svojstva i dosta duži vek trajanja“, ističe za portal Klima 101 Ana Momčilović, predavač na Beogradskoj politehnici..

Iako su reciklirane sirovine u građevinarstvu jeftinije nego novi materijali, stanovnici Srbije ih često izbegavaju, misle da su opasne, kancerogene ili radioaktivne.

Građevinski sektor je odgovoran za 40 odsto godišnjih emisija CO2, 27 odsto nastaje pri operativnim aktivnostima, a ostatak (13 odsto) je rezultat ekstrakcije i proizvodnje građevinskih materijala, transporta do gradilišta, dopremanja opreme.

Prema proračunima Svetske banke, Srbija je tokom 2019. imala najveće emisije CO2 po glavi stanovnika u regionu. Sjajnu priliku da se to smanji nudi odgovornije i održivije građevinarstvo kojem i sami možemo da doprinesemo.

„To nije opravdano jer prema Evropskom katalogu otpada, 95 odsto otpada iz građevinske industrije nema karakteristike opasnog otpada kao što su kancerogenost i radioaktivnost, kao ni zapaljivost i reaktivnost“, objašnjava Momčilović.

Kako dodaje, ono što je opasno, moguće je detektovati na gradilištu u toku rušenja i pravovremeno izdvojiti u posebne tokove otpada.

Pored toga što korišćenje recikliranih sirovina smanjuje količine otpada, utrošene energije i troškove gradnje, smanjuju se i emisije CO2.

Ana Momčilović je kako se objašnjava, učestvovala je u izradi studije koja je analizirala ublažavanje karbonskog otiska tokom izgradnje porodične kuće za četiri osobe, površine 160 kvadratnih metara, u energetskom razredu C.

Istraživači su došli do saznanja da emisije ugljenika mogu da se smanje između 12,5 i 30 odsto ako se dom gradi od recikliranih sirovina u poređenju sa novim, nerecikliranim materijalima.

Ukoliko angažujete lokalnu radnu snagu, uštede ugljen-dioksida su još veće i dostižu 32,3 odsto, a samim tim utoliko je manji vaš doprinos globalnom zagrevanju pri izgradnji kuće.

U Srbiji je tokom 2021. reciklirano oko tri odsto mineralnog otpada od građenja i rušenja, koji nije opasan, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Sa druge strane, postoje brojni materijali koje je moguće reciklirati i potom od njih graditi: leteći pepeo iz termoelektrana na ugalj, slomljenoo staklo i plastika čelik, bakar i aluminijum.

Od njih mogu da se proizvode: cement, staklena vuna, pokrivači za fasade.

Izmene zakona predlažu i smanjenje doprinosa koji plaća investior

Tokom izgradnje kuće primarnim materijalima ispušta 164,6 tona CO2. Poređenja radi, za apsorpciju samo jedne tone CO2 tokom godine neophodno je 47 stabala drveća.

Ako upotrebite reciklirani čelik i ciglu iz građevinskog otpada, štetne emisije ugrađene u vašu kuću smanjiće se za 20,5 tona.

U slučaju da u cement i beton dodate reciklirane komponente, pored korišćenja cigala iz građevinskog otpada, štedi se dodatnih tridesetak tona, odnosno ukupno 50 tona u odnosu na situaciju kada se objekat od nule gradi novim materijalima.

Ukoliko na projektu izgradnje uposlite radnike koji su od gradilišta udaljeni najviše 30 kilometara, karbonski otisak vaše kuće biće 111,4 tona – što je za skoro 55 tona manje od početnog scenarija.

Svakako, postoje određena ograničenja u primeni recikliranog građevinskog otpada – te se ne reciklirani beton ne može koristiti za noseće konstrukcije.

Kada se ranije u selima rušio neki objekat, a gradi drugi, ljudi su zapravo čistili opeku od maltera i koristili je ponovo.c Danas je ovakav način gradnje od vas udaljen samo jednu pretragu interneta.

„Na sajtu Kupujem prodajem može se naći takav materijal, kao i korišćeni crep. Tako se materijali ponovo upotrebljavaju što je još poželjnije od reciklaže”, pojašnjava Momčilović.

Na polju iskorišćenja neopasnog mineralnog otpada od građenja i rušenja Srbija stoji znatno bolje nego kada je reč o njegovoj reciklaži – oko 83 odsto ove vrste otpada iskorišćeno je tokom 2021. za zatrpavanje i nasipanje.

RECIKLAŽA BETONA

„Kada se recilklira, beton se lomi u drobilicama i pri tom se javljaju pukotine koje pri ponovnom korišćenju u kombinaciji sa spoljnim uticajima postaju sve veće, te zbog toga ovaj reciklirani materijal ne može da izdrži pritisak“, objašnjava Momčilović.

Ipak, moguće je njegovo korišćenje za nasipanje staza i puteva.

Osipanje privatnih investicija u domaćoj građevinskoj industriji

 

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.