Državna komisija koja ocenjuje i prati kapitalne projekte u Srbiji sastala se sedam puta otkad je formirana pre tri godine, navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Ministarstva finansija.
Sa druge strane, izdvajanja iz budžeta za takve projekte povećana su nekoliko puta u odnosu na pre nekoliko godina, a da se javnosti ne obrazlaže ni isplativost ni opravdanost tih projekata kao što je izgradnja nacionalnih stadiona.
Novi kriterijumi u radu ove komisije očekuju se od 1.aprila ove godine kada je stupila na snagu nova uredba o upravljanju kapitalnim projektima.
Ova komisija formirana je početkom 2020. godine i nadležna je za potvrdu strateške relevantnosti kapitalnih projekata i usvajanje liste uspešno ocenjenih projekata, piše u Programu reformi javnih finansija.
Kako se navodi, postoji i Grupa za ocenu i praćenje kapitalnih projekata pri Ministarstvu finansija koja prati 159 projekata u skladu sa Uredbom o upravljanju kapitalnim projektima, i radi na uspostavljanju informacionog sistema PIMIS, čije se puštanje u rad očekuje.
Inače, posao održavanja ovoh informacionih sistema u februaru je dobio konzorcijum preduzeća koji čine Knowit i Unicom Telekom, sa podizvođačem Oracle Srbija. Vrednost posla je 35,3 miliona dinaras a pdv (oko 300.000 evra).
Podsećamo, budžetom za 2023. zadržava se veoma visok nivo javnih investicija od skoro 7 odsto BDP (4,8 milijardi evra), ali je promenjena struktura investicija.
Smanjuju se investicije u zdravstvo, završavaju se projekti poput obilaznice oko Beograda, ali se smanjuju i izdvajanja za brzu prugu ka Mađarskoj.
Sa druge strane, kako je primetio Fiskalni savet u jednoj od svojih analiza, u budžet na velika vrata ulaze novi veliki investicioni projekti poput Nacionalnog stadiona, metroa u Beogradu, pa i izgradnje novog mosta preko Save u Beogradu.
Fiskalni savet već neko vreme upozorava da bi sistem selekcije, sprovođenja i praćenja infrastrukturnih projekata u Srbiji trebalo znatno unaprediti i učiniti transparentnijim.
Kako su ukazali, pre nekoliko godina za javne investicije izdvajano je mnogo manje sredstava nego sad i ta ograničena sredstva po pravilu su išla na nesporne prioritete, poput izgradnje najvažnijih putnih koridora.
Međutim, takva praksa sad se znatno promenila, što potvrđuje i budžet za 2023. godinu.
Pre svega, veličina sredstava odvojenih za javne investicije višestruko je povećana (npr. 2017. su ova ulaganja iznosila svega 1,1 mlrd evra, a u 2023. će biti preko 4 puta veća).
Pritom, važno mesto u okviru javnih investicija sad zauzimaju i projekti koji bi morali detaljnije da se obrazlože poreskim obveznicima.
Kao ilustracija ove tvrdnje može poslužiti planirana izgradnja Nacionalnog stadiona koja će koštati samo u 2023. oko 65 mln evra, u srednjem roku najmanje tri puta više, a da poreskim obveznicima nije javno pokazana njegova ekonomska isplativost.
Fiskalni savet ističe da nije apriori protiv investicija u sportske objekte, ali za ovako velike projekte koje finansiraju građani Srbije Vlada bi morala da pokaže mnogo više detalja.
Drugi veliki primer je beogradski metro koji će u 2023. koštati 260 mln evra (u dugom roku 10-15 puta više), nije objavljena sva dokumentacija koja bi potvrdila da se radi o projektu koji je ekonomski i društveno isplativ na dug rok.
A na ovo Vladu obavezuje zakonska regulativa.
Naime, prema Uredbi o upravljanju kapitalnim projektima, studija opravdanosti i izvodljivosti sa analizom troškova i koristi moraju biti urađene a potom revidirane od strane posebne komisije i Ministarstva finansija pre nego što se projekat uključi u budžet, tvrdi Fiskalni savet koji je zadužen za monitoring javnih finansija.
Time bi se videlo zašto je Vlada uložila baš u stadion a ne recimo u kanalizaciju za koju godinama planira nedovoljna ulaganja.
Ukupna vrednost tržišta nekretnina u Srbiji iznosila je 3,3 milijarde evra u prvoj polovini ove godine, što je za 12 odsto manje u odnosu na isti period prethodne godine, dok je 81 odsto više u odnosu na prv...
Nabavka prečišćivača vazduha za predškolske ustanove i škole u Beogradu privremeno je zaustavljena jer je podnet zahtev za zaštitu prava. Zahtev je podnet pre isteka roka za podnošenje ponuda, a postupak će ...
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture stavilo je na javni uvid Prostorni plan posebne namene sa elementima detaljne regulacije za magistralni gasovod MG14 Orljane-Leskovac-Vranje-granica s...
Ministarstvo za brigu o selu sprovešće još jedan program dodele bespovratnih sredstava za kupovinu minibuseva za prevoz seoskog stanovništva na teritoriji Srbije, za šta je opredeljeno ukupno 120 miliona din...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost