Glavna, letnja sezona berbe maline u Srbiji je okončana, ali krediti koje je država odobrila malim i srednjim hladnjačama za isplatu prošlogodišnjeg roda maline i dalje nisu realizovani. Predstavnici Udruženja „Naše voće Srbija“ kažu da je vremena za spas malih zadružnih hladnjača, koje se pored skladištenja bave i gajenjem ovog voća, sve manje.
Obezbeđenje kredita za isplatu roda maline iz 2022. godine je po zaključku Vlade Srbije, kako se podseća, bio lager maline do 100 tona, po ceni od 300 dinara za jedan kilogram zamrznute i uskladištene maline, a potpisana lična menica od strane zakonskog zastupnika hladnjače.
„To se nije završilo do danas i sada imamo probleme sa rodom maline u plasmanu i isplati 2023. godine, dovodi se u pitanje opstanak sektora malinarstva. Svaki komentar bio bi suvišan i to smo kao papagaji već ponovili 1.000 puta – da malina nema alternativu u našem regionu“, kaže za Novu ekonomiju Božo Joković, predstavnik udruženja „Naše voće Srbija“.
On podseća da je dobijaanje kredita potvrđeno Uredbom Vlade po jasnim zakonskim odredbama.
„Sve je doneto kao Interventna mera u sanaciji poremećaja tržišta maline u 2022. godini i dostavljeno Ministarstvu poljoprivrede i Banci Poštanska štedionica da se realizuje“, dodaje Joković.
Malina na lageru u hladnjači upakovana u kutije i hladnjačariFoto: Naše voće Srbija
Država je za isplatu maline iz 2022. godine inače izdvojila dve milijarde dinara.
Zbog aktuelne situacije, udruženje će u subortu 2. septembra ponovo održati sastanak u Arilju u prostorijama Zanatskog doma u 18 sati.
Prema rečima predtavnika udruženja, to je zadnji pokušaj i predlog rešenja za spas malih hladnjača koje su, kako se navodi, već dve godine pod pritiskom nametnutih uslova u poslovanju u sektoru malinarstva u Srbiji.
U udruženju podsećaju da malina u Srbiji i u Arilju nema alternativu u vezi sa opstankom ruralnih područja u Srbiji.
„Udruženje malih hladnjača i velikih ptoizvođača maline ‘Naše voće Srbija’ dalo maksimum u iznalaženju rešenja po pitanju isplate roda maline iz 2022 god prema ptoizvođačima“, dodaje se u saopštenju.
„Nadamo se da će razum pobediti i da ćemo naći izlaz iz ove teške situacije. Nemamo više ni minut pravo da trošimo vreme na pojedinačne interese“, dodaju u udruženju Naše voće.
Kako se dodaje, problemi su se nagomilali, 2022. godine cena maline koja je obećana proizvođačima bila je visoka, od 500 do preko 600 dinara za kilogram, pa je nastao problem sa njenim plasmanom kad joj je pala cena na međunarodnom tržištu.
„Isti scenario se dogodio i 2023. samo sa razlikom u ceni maline“, dodaje Joković.
Ove godine cena maline kretala se od 190 do 240 dinara za kilogram, dok su proizvođači naglašavali kako im je neisplativo da je beru ispod tri evra za kilogram.
Prosvetni radnici koji su u obustavi rada dobili su umanjeni prvi deo februarske plate - nekima je na račun leglo 10.000 dinara, nekima 900, a nekima ni toliko. Dok Ministarstvo prosvete insistira na tome da...
Projekat Ekoopština već četvrtu godinu zaredom, uspešno se realizuje u Srbiji i predstavlja jedan od vidova saradnje koji povezuju Srbiju i Francusku. Francuski institut u Srbiji, kao deo Ambasade Francuske,...
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je danas da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakš...
Kompanija Afiniti global divelopment, koja je u vlasništvu Džareda Kušnera, zeta američkog predsednika Donalda Trampa, neće dobiti samo zemljište i ostatke kompleksa Generalštaba Vojske Srbije u strogom cent...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok