Vesti iz zemlje

21.02.2022. 11:01

Nova ekonomija, Čedomir Savković

Autor: Nova Ekonomija

Manji prinosi domaćeg agrara doneće novo poskupljenje hrane

U Privrednoj komori Srbije kažu da Srbija godišnje izveze oko 150.000 tona povrća, koje vredi 114 miliona evra, kao i da uveze 154.000 tona povrća u vrednosti od 12 miliona evra, piše list Danas....

Foto: Pixabay

Udruženja poljoprivrednika iz Vojvodine, Mačve, Šumadije i Pomoravlja najavilia su dvočasovni protestu „Minut do 12 za poljoprivredu“ koji je zakazan za četvrtak, 24. februara u 10 sati. Zbog poskupljenja poljoprivredne proizvodnja i očekivanih manjih prinosa, treba da očekujemo poskupljenje hrane, kažu stručnjaci iz oblasti agrara.

„Naši poljoprivrednici će sigurno posejati ono što su planirali, ali će im prinosi biti znatno manji zbog većih troškova proizvodnje. Ja očekujem da će na leto i jesen hrana znatno da poskupi, a već je skupa u odnosu na plate i primanja„, kaže za Novu ekonomiju Milan Damljanović iz Poljoprivredne savetodavne stručne službe (PSSS) u Čačku.

Kako bi se održala domaća poljoprivreda, država bi, kako naglašava, trebalo da povede računa o načinu proizvodnje i o subvencijama u poljoprivredi, što zahteva korenite promene, jer se treba približiti uslovima u kojima rade poljoprivrednici u mnogim evropskim zemljama.

„Nije jednako proiozvesti krompir kod nas, na Goliji, Pešteru i u Francuskoj i Holandiji gde je ravnica, peskovito zemljište, gde se odjednom obrađuje 100, 200 hektara zemljišta i gde su subvencije 10 puta veće nego kod nas,“ objašnjava Damljanović.

Kako objašnjava, smanjenje proizvodnje domaćeg krompira, uvek dovodi do poskupljenja uvoznog koji se prvo prodaje po nižim cenama, a kasnije je skuplji jer zemlje od kojih ga uvozimo imaju velike zalihe i veliku proizvodnju tog povrća. 

Damljanović je podsetio da su nemačke kompanije ranije uvozile jeftinu piletinu u arfičke zemlje, koje su kasnije ostale bez domaće proizvodnje tog mesa.

Ratari se žale: Paleta đubriva skuplja od traktorske prikolice
Domaćem krompiru sve manja cena, proizvođači prepušteni sami sebi

„Sada tamo pileća krilca koštaju skuplje nego što je koštalo belo meso. To je normalan način poslovanja, nema tu ništa nezakonito, jednostavno vlada sistem ponude i potražnje, ali uvek više strada onaj ko je slabiji“, objašnjava Damljanović.

On napominje da u tim situacijama bez državne ili zadružne zaštite proizvođača, neminovno dolazi do prekida proizvodnje.

Naši proizvođači su do sada, kako objašnjava sagovornik Nove ekonomije, proizvodnju održavali tako što su smanjivali svoje prihode, ali sada je poskupelo đubribo, nafta, sredstva za zaštitu bilja i poljoprivredna mehanizacija (od 10 do 20 odsto u zadnjih nekoliko meseci).

„Koristiće se manje đubriva i zaštitnih sredstava u proizvodnji. Kada su manji prinosi, cene poljoprivrednih proizvoda rastu“, kaže Damljanović.

Cene goriva su kako naglašava, vrlo nepovoljne za naše poljoprivredne proizvođače, za razliku od mnogih zemalja u našem okruženju koje imaju subvencionisane cene goriva za poljoprivrednike.

RAST CENE ENERGENATA, A ONDA I HRANE
OVE GODINE IZVOZ MALINA DOSTIGAO 290 MILIONA EVRA

Prema podacima Privredne komori Srbije (PKS), Srbija godišnje izveze oko 150.000 tona povrća, koje vredi 114 miliona evra, kao i da uveze 154.000 tona povrća u vrednosti od 12 miliona evra, preneo je list Danas.

Protestnom vožnjom traktora u četvrtak, poljoprivrednici žele da pokažu svoje nezadovoljstvo zbog toga što Vlada Srbije ignoriše njihove zahteve.

Osnovni zahtevi su ukidanje akciza za evro dizel registrovanim gazdinstvima, subvencije 200 evra po hektaru, njihova redovna i brza isplata, kao i isplata svih zaostalih neplaćenih subvencija, rekao je za Fonet predsednik Saveza poljoprivrednih udruženja Banata, Dragan Kleut.

Prema njegovim rečima, traži se i isplata svih budućih subvencija u roku od 45 do 60 dana od dana podnošenja zahteva, kao i regulisanje uvoza smrznutog mesa iz inostranstva i nekontrolisanog uvoza mleka u prahu.

Čedomir Savković

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.