Bruto i neto devizne rezerve Narodne banke Srbije su na kraju juna 2019. godine bile na najvišem nivou od 2000. godine, od kada se prate podaci, saopštila je Narodna banka Srbije.
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije su na kraju juna, iznosile 12.146,1 milion evra, što je za 490,5 miliona evra više u odnosu na maj.
Bruto devizne rezerve su u proteklih godinu dana (u odnosu na kraj juna 2018. godine) povećane za preko milijardu evra (1.041,7 miliona evra) i to u periodu kada se država neto razdužila u deviznom znaku za gotovo 1,9 milijardi evra (1.854 miliona evra). Navedeno ukazuje da su devizne rezerve povećavane po osnovu drugih faktora i to u najvećoj meri po osnovu intervencija Narodne banke Srbije na domaćem deviznom tržištu neto kupovinom deviza (priliv 1.375 miliona evra), što je najzdraviji način povećanja rezervi.
Deviznim rezervama na ovom nivou obezbeđuje se pokrivenost novčane mase M1 od 185 odsto i više od pet meseci uvoza robe i usluga, što je gotovo dvostruko više od standarda kojim se utvrđuje adekvatan nivo pokrivenosti uvoza robe i usluga deviznim rezervama.
Neto devizne rezerve (devizne rezerve umanjene za devizna sredstva banaka po osnovu obavezne rezerve i drugim osnovima) na kraju juna iznosile su 10.142 miliona evra, što je za 433 miliona evra više u odnosu na kraj prethodnog meseca.
Rast bruto deviznih rezervi Narodne banke Srbije iz maja nastavljen je i u junu i to u ambijentu u kojem je država smanjila svoje devizne obaveze (neto 290,2 miliona evra) po osnovu kredita i hartija od vrednosti emitovanih na domaćem i međunarodnom finansijskom tržištu, što je doprinelo daljem smanjenju javnog duga i poboljšanju njegove valutne strukture. Republika Srbija je u junu emitovala prvu državnu obveznicu denominovanu u evrima u iznosu od 1,0 mlrd evra na međunarodnom finansijskom tržištu (evroobveznicu), radi prevremenog otkupa dela dolarskih evroobveznica u ukupnom iznosu od 1,1 mlrd dolara koje su emitovane 2011. i 2013. godine, a dospevaju u 2020. i 2021. godini. Na taj način stari skupi dug Srbija je zamenila značajno jeftinijim finansiranjem po rekordno niskoj kuponskoj (1,50%) i kamatnoj stopi (1,619%).
Povećanje bruto deviznih rezervi u junu u najvećoj meri je rezultat priliva po osnovu aktivnosti Narodne banke Srbije na međubankarskom deviznom tržištu (653,0 miliona evra), kao i efikasnog upravljanja deviznim rezervama, uobičajenih aktivnosti banaka po osnovu devizne obavezne rezerve, donacija i drugim osnovima (u ukupnom neto iznosu od 140,0 miliona evra). Navedeni prilivi višestruko su nadmašili jedinu kategoriju koja je delovala u smeru smanjenja deviznih rezervi – neto odliv po osnovu pomenutog razduženja države (290,2 miliona evra), kao i u potpunosti amortizovali negativan uticaj tržišnih faktora (ukupno neto 12,3 miliona evra).
Obim realizovane trgovine devizama na međubankarskom deviznom tržištu u junu iznosio je 496,7 miliona evra i bio je za 58 miliona evra veći nego u prethodnom mesecu. U prvih šest meseci ove godine u međubankarskoj trgovini realizovano je ukupno 2.787,2 miliona evra.
Posmatrano na nivou meseca, vrednost dinara je gotovo nepromenjena u odnosu na evro, dok je u prvoj polovini 2019. godine zabeležena nominalna aprecijacija dinara u odnosu na evro od 0,2%. U uslovima snažnijih aprecijacijskih pritisaka na deviznom tržištu u junu, pre svega usled velikog interesovanja stranih investitora za ulaganje u dugoročne dinarske obveznice Republike Srbije, NBS je, u cilju ublažavanja prekomernih kratkoročnih oscilacija kursa, intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu kupovinom 735 miliona evra, što je najviši iznos mesečne intervencije od kada se one sprovode.
Narodna banka Srbije je u junu, sedmi put u 2019. godini, organizovala dodatnu svop aukciju, na kojoj je u prvom kraku na rok od dve nedelje od banaka svop kupila devize – evre za dinare u iznosu od 25 miliona evra, čime je bankama obezbedila dinarsku likvidnost u iznosu od 2,9 milijardi dinara. Dodatna aukcija je organizovana kako bi se i na početku novog obračunskog perioda izdvajanja obavezne rezerve banaka nastavilo sa održanjem relativne stabilnosti kratkoročnih tržišnih kamatnih stopa.