Srbija

Srbija

Srpsko-američkoj naučnici dodeljeno evropsko priznanje

Naučnica koja je poreklom iz Srbije Gordana Vunjak Novaković dobitnica je prestižne Evropske nagrade za pronalazače 2021, preneo je portal 021. Nagrada se dodeljuje za inovativni doprinos u bio-medicinskom inženjerstvu."Gordana Vunjak Novaković otvorila je nove horizonte u regenerativnoj medicini novim načinom uzgoja tkiva van tela, koristeći ćelije pacijenta. Ovaj revolucionarni pristup omogućava precizniju i manje nametljivu metodu obnove lice", navodi se na sajtu Evropskog zavoda za patente.Njen patent mogao bi da služi i zameni oštećenog plućnog i srčanog tkiva."Tokom svoje naučne karijere, Gordana Vunjak-Novaković dala je ogroman doprinos inženjerstvu tkiva, jednom od najperspektivnijih načina za produženje ljudskog veka i poboljšanje kvaliteta života", rekao je prethodno predsednik Evropskog zavoda za patente Antonio Kampinos.Apsolutno znanje nije dato čoveku Nagrada za životno delo pripala je fizičaru Karlu Leu.Srpsko-američka inženjerka biomedicine Gordana Vunjak-Novaković rođena je u Beogradu 1948. godine. Trenutno živi u Njujorku, univerzitetska je profesorka najvišeg akademskog ranga na Univerzitetu Kolumbija.Profesorka je biomedicinskog inženjerstva i medicinskih nauka fondacije Mikati, kao i profesorka stomatologije i direktorka laboratorije za matične ćelije i inženjerstvo tkiva na Univerzitetu Kolumbij.

Srbija

Cigarete od jula skuplje za deset dinara

Cigarete svih velikih proizvođača poskupće od 1. jula za 10 dinara po paklici, prenosi Biznis.rs. Povod za poskupljenje je usklađivanje akciza sa rastom cena na malo, ali i povećanja specifične akcize koja, prema novom Akciznom kalendaru, usvojenom krajem proše godine, raste na svakih šest meseci.Prema Akciznom kalendaru, cigarete bi u Srbiji na kraju 2025. godine mogle da koštaju kao i u zemljama Evropske unije, odnosno oko pet evra. Predviđeno je da specifična akciza sa 76,75 dinara po pakli, što je iznos sa kojim smo započeli ovu godinu, skoči na čak 90,25 dinara.To znači da će ovaj državni namet u naredne četiri godine još ukupno devet puta promeni svoju vrednost. Na cenu cigareta zaračunava se i proporcionalna od 33 odsto, koja nije menjana već godinama, a na sve to dodaje se i PDV.Maloprodajne cene cigareta u EU se kreću u rasponu od 2,5 evra u Bugarskoj pa do blizu 10 evra u Irskoj.

Srbija

„EPS Distribucija“ više nije deo EPS-a

Javno preduzeće "Elektroprivreda Srbije" (EPS) saopštilo je da je na Republiku Srbiju, koju zastupa Vlada Srbije, prenele svoj celokupan osnivački i vlasnički udeo u preduzeću Operator distributivnog sistema "EPS Distribucija". Novim osnivačkim aktom "EPS Distribucija" promenila je ime i sada se zove "Elektrodistribucija Srbije".Prema zakonu, kako se precizira u saopštenju, odgovornost izdvojene "Elektrodistribucije Srbije" je distribucija struje, izgradnja i održavanje distributivne mreže. Deo te mreže su merni uređaji, priključenja na mrežu, očitavanje brojila, kao i prekidi u snabdevanju strujom.Prenosom EPS-ovog udela to javno preduzeće je, kako se dodaje u saopštenju ispunio obaveze iz zaključka Vlade Srbije kojim su prihvaćeni izveštaj o usklađivanju poslovanja Operatora distributivnog sistema sa Zakonom o javnim preduzećima i Zakonom o energetici, kao i Plan za reorganizaciju "EPS Distribucije". Dodaje se da je promena vlasništva u "EPS Distribuciji" upisana 31. 12. 2020. godine rešenjem Agencije za privrede registre (APR).Čija su brojila: Udruženja potrošača protiv EPS Distribucije Vlada Srbije donela je 28. januara 2021. godine odluku o izmenama osnivačkog akta "EPS Distribucije" kojim je promenjeno njeno ime i uređeno poslovanje operatora. Na osnovu toga je 29. januara doneta odluka o osnivanju "Elektrodistribucije Srbije" doo Beograd.Kako se objašnjava u saopštenju, "Elektroprivreda Srbije" nastavlja da se bavi svojom osnovnom delatnošću proizvodnje električne energije i snabdevanja građana i privrede.Veliku polemiku u javnosti početkom godine izazvala je najava "EPS Distribucije" da će od korisnika preuzimati električna brojila. "U skladu za Zakonom o energetici, 'EPS Distribucija' kao operator distributivnog sistema u Srbiji dužna je da od korisnika preuzme merne uređaje, merne ormare, priključni vod i instalacije, jer čine deo mreže", rekli su tada u EPS-u.Mnogi korisnici tada su se pobunili tvrdeći da su sami platili svoja brojila prilikom ugrađivanja, čak i do 100.000 dinara. Smatrali su da je nekorektno da brojila bez naknade ustupaju "EPS Distribuciji."Za sva pitanja u vezi sa distributivnim sistemom moguće je obratiti se na pr@ods.rs, dok za pitanja iz nadležnosti EPS možete se obratiti na pr@eps.rs.Zbog usaglašavanja sa evropskom regulativom oblasti energetike, država je nedavno od preduzeća "Srbijagas" preuzela upravljanje nad preduzećem "Transportgas". Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović krajem prošle godine je izjavila da je izdvajanjem "EPS Distribucije" stvaraju uslovi za dobijanje potpuno nezavisnog operatera u Srbiji, dok su neki analitičari to tumačili kao stvaranje uslova za privatizaciju "EPS-a".Razdvanje u "EPS-u" je predviđeno Zakonom o energetici i posledica je prihvatanja pravila iz Trećeg energetskog paketa Evropske unije, koja su uvedena kako bi se povećala konkurencija na tržištu.Građani se žale: Platili smo brojilo 100.000, zašto da ustupimo EPS Distribuciji

Srbija

Da li je broj nezaposlenih koji su dobili pomoć tajna?

Nacionalna služba u nekoliko navrata izbegava da Novoj ekonomiji odgovori koliko nezaposlenih je dobilo državnu pomoć u iznosu od 60 evra, odnosno koliko nezaposlenih je 15. aprila bilo na njihovoj evidenciji.Državna pomoć od 60 evra za nezaposlene počela je da se isplaćuje 14. juna. NSZ je za naš portal potvrdila da su tog dana prebačena sredstva na namenske račune otvorene u Banci Poštanska štedionica i to za sva nezaposlena lica koja su ostvarila pomoć prema Zaključku Vlade.“Isplata kako smo informisani od strane Banke Poštanska štedionica a.d. Beograd teče po planu. Shodno tome, neophodno je da nezaposlena lica radi isplate obrate najbližoj pošti.”Na pitanje - koliko lica će dobiti ovu novčanu pomoć, NSZ odgovara:“Novčana pomoć namenjena je za lica koja su na dan 15. aprila 2021. godine bila na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje.”NSZ i dalje ne zna koliko nezaposlenih će dobiti pomoć Nova ekonomija je zato ponovo postavila pitanje - koliko je nezaposlenih bilo na evidenciji 15. aprila?Na ovo pitanje nije stigao odgovor. Nakon telefonskog poziva, uputili su nas na osobu koja se bavi odnosima sa medijima, čiji telefon je bio nedostupan. Poslali smo još jedan mejl sa molbom da nam odgovore na pitanje, međutim ni nakon toga nismo dobili odgovor na pitanje.Podsetimo, Nova ekonomija je početkom maja od NSZ tražila podatke o tome koliko nezaposlenih će dobiti pomoć, ali nam je tada rečeno da se još uvek kompletira spisak, te da nemaju konačan presek. Istog dana kada je donela i Zaključak o isplati jednokratne pomoći, Vlada je predložila i izmene finansijskog plana NSZ kojim je predviđeno da se uz pomoć transfera Ministarstva finansija za isplatu pomoći za nezaposlene izdvoji skoro 4,85 milijardi dinara. Uskoro vaučerizacija obuke za nezaposlene Ukoliko se sav novac koji je trenutno opredeljen za jednokratnu pomoć uplatio nezaposlenima, to bi značilo da bi 60 evra dobilo 687 hiljada nezaposlenih.Na kraju aprila na evidenciji NSZ bilo je 613.580 lica koja traže zaposlenje (nezaposlena lica, privremeno nespremni ili nesposobni za rad, zaposleni koji traže promenu zaposlenja, mirovanje prava po zakonu i drugi). Mesec dana kasnije, u maju, ova brojka bila je neznatno manja pa je ukupno 613.348 građana tražilo zaposlenje prema evidenciji NSZ.

Srbija

Makiško polje: Seča drveća, isušivanje, nasipanje peskom, sve zbog metroa

Javno vodoprivredno preduzeće “Srbijavode” planira uređenje kanalske mreže na Makiškom polju, kao pripremu za izgradnju početne stanice metroa sa okretnicom pokazuju podaci objavljeni na Portalu javnih nabavki. Uređenje kanala podrazumeva i seču drveća, nasipanje peska, kao i isušivanje močvarnog područja.“Projektanti zaduženi za izradu Idejnog rešenja izgradnje depoa metroa izneli su pedlog rešenja koji predviđa izgradnju depoa na površini od 72 ha”, piše u specifikaciji.Sastavni deo projekta izgradnje depoa je donošenje 1,7 miliona kubika materijala, od čega bi trebalio da se nasipe 400 hiljada kubika peska.Planira se i izgradnja dva kolektora za prikupljanje atmosferskih voda koje bi trebalo da se ispuštaju u Glavni kanal.Ovi kolektori su deo hidrotehničkog repšenja i predstavljaju samo deo sistema za odvođenje atmosferske i površinske vode i ne mogu funkcionisati samostalno, ističe se u specifikaciji.“U vreme velikih padavina sve bujične vode završavaju u ovom najnižem delu aluvijona i plave područje.”Dodaje se da slaba vodopropusnost prašinastih sedimenata utiče da je veći deo godien lokacija bude zamočvarena i povremeno plavljena do 74 metara nadmorske visine. Zbog toga, navode, izgradnja stanice metroa i samog metroa zahteva da hidromeliracioni sistem (sistem za odvodnjavanje suvišne vode) “Veliki Makiš” radi punim kapacitetom, odnosno barem deo koji sprovodi vodu sa prostora predviđenog za gradnju.Dovođenje kanalske mreže u pun kapacitet podrazumeva uklanjanje biljne vegetacije i zemljane radove, pojašnjava se u specifikaciji.“Prvi radovi će se izvoditi na prostoru gradnje stanice metroa, počeće se sa prosecanjem pristupnih puteva uz kanale i biološkim radovima ručnim sečenjem šiblja i stabala sa vađenjem panjeva,” piše u dokumentaciji.Božović: Štetno je isušivati područje zbog metroaDreniranje površinskog dela može da bude korisno ukoliko je u funkciji dreniranja samih močvarnih delova i čuvanja površine odakle se i prihranjuje voda u izvorište, objašnjava diplomirani inženjer geologije Branislav Božović iz Nacionalne ekološke asocijacije.Međutim, štetno je ukoliko se prostor isušuje da bi se uređivalo i pripremalo za nešto što je izvan funkcije vodoizvorišta, objašnjava.“Pošto oni to rade za potrebe isušivanja i dreniranja podloge, da bi nasipali te prostore na kojima će se graditi objekti depoa, to je apsolutno štetno”, kaže Božović za Novu ekonomiju.Smatra da bi to moralo da bude odrađeno, ali po odgovarjućim projektima. Na ovaj način, doći će i do zagađivanja vodoizvorišta.Hoće li onda Beograd ostati bez čiste vode?Božović kaže - očuvanje vode je sa trenutnim planovima nemoguće, ali će to biti rešeno menjanje kategorizacije vode.“Mi smo skloni menjanju kategorije vode i kvaliteta vode, kako nam odgovara. Sada su sve vode koje su bile treće kateogorije, koje su bile neupotrebljive, prebačene su u drugu kagtegoriju ili kažu - može se koristiti i treća kategorija za piće, tehničku vodu. Do sada je mogla samo druga kategorija da se koristi i to sa prečišćavanjem.”"Sve što se radi na Makiš je nezakonito. I ne samo nezakonito, nego je nestručno i ugrožava elementarno pravo građana i čistu i zdravu vodu."Vi ne vidite kako se kreće zagađenje tokom godina, kaže Božović.“U ekologiji postoji rečenica: u ekologiji i u zaštiti životne sredine ne postoji smrtnosna doza, to je trovanje, nego postoji dozirana smrt.”Zbog toga ni zagađenje zbog urbanizacije Makiškog polja nećemo osetiti odmah."Oni kažu - neće doći zagađenje ako napravimo depo tamo i metor. Neće odmah, neće za tri godine, pet godina, ali će ljudi već tada piti vodu koja je zagađena i koju vi lepo dozirate i dopunjavate."

Srbija

Počeo s radom beogradski vodič za digitalne nomade

Pokrenut sajt za promociju Beograda kao destinacije za digitalne nomadeInicijativa „Digitalna Srbija“ i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) predstavili su danas sajt BelgradeGets.digital kako bi promovisali Beograd kao atraktivnu destinaciju za život i rad digitalnih nomada i drugih digitalnih profesionalaca iz celog sveta.U iščekivanju smirivanja situacije sa pandemijom, sve više zemalja pokreće međunarodnu promociju okrenutu digitalnim nomadima među njima su egzotične turističke destinacije kao što su Barbados i Kosta Rika, ali i evropske zemlje poput Češke i Estonije, ili Hrvatske i Crne Gore iz neposrednog komšiluka.Kroz inicijativu BelgradeGets.digital, poteklu iz domaće digitalne i startap zajednice, Beograd kreće u odbranu titule jedne od 20 najpopularnijih destinacija prema ocenama korisnika Nomad List, sajta koji okuplja najveću svetsku mrežu digitalnih nomada. Ideja ovog projekta je i da se Beograd predstavi u novom svetlu onima koji sebe možda ne doživljavaju kao digitalne nomade, ali se sada odlučuju da novostečenu mogućnost „rada od kuće“ zamene „radom sa bilo koje tačke na planeti“. Kao polazna tačka u razvoju platfome BelgradeGets.digital i pozicioniranja Beograda na digitalnoj mapi sveta je zajednička inicijativa koju su pokrenuli i razvili Nova Iskra, SHARE Fondacija i Startit. Sajt posetiocima daje praktične informacije i savete o tome kako da doputuju, gde da odsednu, kako da pronađu prostor za rad, ali i prijatno okruženje za opuštanje. Tu su i preporuke za kulturne sadržaje i lokalnu hranu koju treba probati. Sajt pruža podršku korisnicima i u vidu besplatnih vaučera koji se mogu iskoristiti za konsultacije sa advokatima i računovođama o administrativnim procedurama koje ih čekaju. Konačno, BelgradeGets.digital korisnicima predstavlja iskustva drugih digitalnih nomada iz celog sveta koji su već boravili u našoj prestonici — kroz video intervjue, ali i direktni kontakt sa onima koji su se pridružili mreži „ambasadora Beograda“.„Inicijativa „Digitalna Srbija“ se uključila u ovaj projekat pre skoro godinu dana jer smatramo da se ovakvim pozicioniranjem Beograda proširuje mreža digitalnih profesionalaca koji u lokalnu zajednicu donose potrebna znanja i međunarodne kontakte, kreiraju nove prilike, te popravlja globalna reputacija naše prestonice i gradi imidž centralne tačke digitalne ekonomije šireg regiona,” kaže Tijana Stefanović iz ove neprofitne organizacije.Razvoj sajta pratilo je istraživanje i testiranje utisaka onih nomada koji su već bili u Beogradu, kao i brojni razgovori sa nomadima koji do sada nisu posetili našu zemlju. Rezultati istraživanja su prošle godine objavljeni u izveštaju „Skener digitalnih nomada“. „UNDP-jeva Laboratorija za ubrzani razvoj podržala je inicijativu BelgradeGets.digital jer želimo da digitalni profesionalci koji razmišljaju o nomadskom stilu života svoj rad započnu baš u Beogradu i da na jednom mestu dobiju najvažnije informacije neophodne za takvu odluku. Pandemija i rad na daljinu doveli su do preispitivanja kako će u budućnosti izgledati rad, naše radno okruženje i kako i odakle ćemo obavljati svoje poslovne zadatke. Mislimo da trend rada na daljinu može da ima značaj kako za Srbiju tako i region, jer može da utiče na smer i intenzitet ekonomskih migracija,“ rekla je Kristina Jazinka Nikolić iz UNDP-a.BelgradeGets.digital predstavlja Beograd kao nesavršeni, ali autentični evropski grad koji je uvek spreman da se menja i može da privuče digitalne profesionalce svojom iskrenošću, otvorenošću i kosmopolitskim duhom. Dodatni adut je i izuzetno živa digitalna i startap scena koja poslednjih godina privlači sve veću međunarodnu pažnju.U razvoj projekta uključio se i Kulturni centar GRAD, dok je agencija DIRECT MEDIA United Solutions, kao član Inicijative „Digitalna Srbija“, doprinela razvoju dinamičnog vizuelnog identiteta koji prati brend BelgradeGets.digital.

Srbija

Sombor: Firma za privatno obezbeđenje menja vodomere za 2,4 miliona

Posao zamene vodomera u Somboru dobila je firma Anakonda sekjuriti d.o.o koja je bila jedini ponuđač na javnoj nabavci, prenosi portal Soinfo. Frima je registrovana za obezbeđenje imovine i lica, kao i za promet roba i usluga, a javnu nabavku je raspisalo lokalno preduzeće JKP Vodokanal.Izabrana ponuda Anakonde security iznosila je nešto manje od dva miliona dinara ili na nivou procenjene vrednosti posla. Sa pripadajućim porezom, ukupna vrednost javne nabavke dostigla je 2,4 miliona dinara ili nešto više od dvadeset hiljada evra.Kako se navodi, trajanje ugovora overeno je na narednih godinu. Prema tehničkoj specifikaciji javne nabavke, izabrani ponuđač će tokom ugovornog perioda biti u obavezi da zameni hiljadu manjih i sto većih vodomera, kao i da pravilno evidentira taj postupak. Takođe, u obavezi je da promeni 500 gornjih delova ventila i 500 fitinga.Javnom nabavkom je predviđeno da vodomere i kompletan materijal za ugradnju obezbedi naručilac javne nabavke JKP Vodokanal.Kako se navodi, Anakonda sekjuriti ima aktivnu saradnju sa javnim komunalnim preduzećem ima od kraja oktobra 2020. godine u okviru ugovora za "čitanje vodomera i raznošenje flajera".Anakonda sekjuriti je u poslednjih nekoliko godina bila izabrani ponuđač na javnim nabavkama za poljočuvarsku službu u Somboru i Apatinu.Zaposleni u Anakondi angažovani su i na poslovima obezbeđenja u javnim upravama i više javnih preduzeća i ustanova. Preduzeće je registrovano i za usluge pomoći u kući na teritoriji Sombora.

Srbija

Kuršumlija lane naplatila samo 35 odsto poreza na imovinu

Državna revizorska institucija utvrdila je brojne nepravilnosti u opštini Kuršumlija, a između ostalog da nije utvrđivala i naplaćivala naknade za javne površine za oglašavanje, kao ni komunalne takse za držanje sredstava za igru. Utvrđeno je da opština nije utrvrđivala, naplaćivala i kontroilsala prihode po osnovu naknade za korišćenje javne površine za oglašavanje, kao ni lokalne komunalne takse za državnje sredstava za igru, piše u Izveštaju o reviziji кonsolidovanih finansijsкih izveštaja završnog računa budžeta Opštine Kuršumlija za 2020. godinu. Ni druge mere od strane Kuršumlije nisu bile adekvatne, navodi DRI. Tako je, za porez na imovinu, od strane opštine ostvarena naplata od 35 odsto, dok je za naknadu korišćenja građevinskog zemljišta ostvarena naplata od 0,5 odsto. Za taksu za isticanje firme na poslovnom prostoru Opština je ostavarila naplatu od 61 odsto, dok je za naknadu za unapređenje životne sredine ostvarena naplata od 51 odsto. Takođe, Odlukom o budžetu za 2020. godine, nije utvrđena visina i rok za uplatu dobiti javnih preduzeća čiji je osnivač opština, navodi DRI. Među nepravilnostima se navodi i to da nadležni organ Opštine nije utvrdio jedinstvenu ekonomsku cenu Programa vaspitanja i obrazovanja Predškolske ustanove "Sunce" Кuršumlija po detetu za kalendarsku 2020. godinu.Opštinska uprava, PU "Sunce" Narodna biblioteka i Sportski centar nisu uspostavili adekvatan sistem kontrole obračuna zarada, a vršilac dužnosti direktora Narodne biblioteke obavlja navedenu funkciju duže od jedne godine, navodi DRI. Kako se dalje navodi, glavna knjiga Opštinske uprave nije sveobuhvatna evidencija o finansijskim transakcijama, jer nisu evidentirani prihodi za sredstva primljena na podračun, izdaci izvršeni sa podračuna i izdvojena novčana sredstava na podračunima u okviru konsolidovanog računa trezora. Deo rashoda i izdataka za usluge i radove izvršen je i evidentiran bez validne računovodstvene dokumentacije. Opština nije u potpunosti uspostavila efikasan sistem internih kontrola što je dovelo do nastanka određenih nepravilnosti, kod sprovođenja popisa imovine obaveza, adekvatnog dokumentovanja, evidentiranja poslovnih promena, upoređivanja i usaglašavanja evidencija i pouzdanog izveštavanja, zaključuje se u izveštaju DRI. 

Srbija

Vlada Srbije zbog MHE predložila izmene Zakona o zaštiti prirode

Jedan od razloga zbog kojih je Vlada Srbije predložila izmene Zakona o zaštiti prirode je izgradnja mini-hidroelektrana (MHE) u zaštićenim područjima. Prema je podacima koje su dostavili upravljači zaštićenih područja, do avgusta 2019. godine u zaštićenim područjima planirano je da se izgradi čak 51 mini-hidroelektrana.Prema istim podacima izgrađeno je 18 mini-hidroelektrana, a pet je bilo u izgradnji, piše u predlogu izmena Zakona o zaštiti prirode.Pored toga, napominje se da prilikom njihove izgradnje nikada nije 

Srbija

Novi U-Report stikeri UNICEF-a dostupni za preuzimanje

Od danas Viber korisnici mogu da pronađu i preuzmu novi besplatan paket U-Report Viber stikera sa sloganom "Neka se i tvoj glas čuje!", saopštio je UNICEF. U-Report je besplatna digitalna platforma za izveštavanje, koja prikuplja i mapira mišljenja mladih u realnom vremenu kroz anketna pitanja, a koju sprovodi UNICEF sa partnerima.Rakuten Viber se priključio ovoj inicijativi kroz globalno partnerstvo sa UNICEF-om.Platforma je kreirana da istakne teme koje su mladima važne, tako da državne institucije, nevladine organizacije, kao i mediji mogu da iskoriste rezultate anketa u radu na projektima, razvoju politika i strategija za mlade kao i za merenje i analiziranje napretka u različitim oblastima vezanim za decu i mlade.U-Report omogućava direktno i brzo prikupljanje i analizu podataka, a učešće je potpuno anonimno i svi podaci su sigurni. Preuzimanjem Viber stikera, mladi dobijaju mogućnost da postanu U-Reporteri i da iskažu svoja mišljenja i stavove na teme koje su za njih važne.Više o U-Report platformi:- U-Report je besplatna onlajn platforma za ankete namenjena mladima- Anketama za Srbiju možete pristupiti putem Viber-a- U maju 2021. godine, U-Report je proslavio deset godina postojanja. Trenutno postoji više od 15 miliona U-Reportera u 83 zemlje, dok je u Srbiji registrovano preko 8.000 U-Reportera.- Rezultati anketa i mišljenja mladih su dostupni u svakom trenutku na sajtu serbia.ureport.inViber stikere možete da skinete OVDE. 

Srbija

U Ulici kneza Miloša ipak neće biti kao u Barseloni

Umesto godinama najavljivane podzemne garaže sa oko 450 mesta, za Ulicu kneza Miloša sada se pominje i drugačije rešenje - izgradnja javne garaže na slobodnoj parceli pored zgrade Ministarstva spoljnih poslova.Kako je glavni gradski urbanista Marko Stojčić sinoć rekao za RTS, prvobitni plan sa izgradnjom podzemne garaže ispod same ulice predviđa radove u periodu od godinu i po dana.  "Druga varijanta je da se ne gradi podzemna garaža ispod ulice, već garaža pored zgrade Ministarstva spoljih poslova, što bi rekonstrukciju skratilo na nekoliko meseci", kazao je Stojčić.Početak rekonstrukcije Ulice kneza Miloša najavljivan je godinama unazad i više puta odlagan. Radovi su prvobitno planirani za 2017. godinu. Nadležni su govorili o izgradnji velike podzemne garaže sa 450 parking mesta za šta je bila dobijena i građevinska dozvola.U novembru 2018. godine zamenik gradonačelnika Goran Vesić je izgradnju podzemne garaže najavio za drugu polovinu 2019. godine. Pri istoj najavi zamenik gradonačelnika je ostao i u februaru 2019. godine. Prema njegovim rečima na ideju o izgradnji garaže došao je prilikom obilaska Barselone i Madrida. "U drugoj polovini godine počeće izgradnja podzemne garaže u jednom nivou ispod ulice. Takve garaže mogu da se vide u Barseloni  i Madridu. Ova garaža imaće oko 450 parking mesta, što je duplo više nego što je to sada slučaj. Na ovaj način će biti omogućeno da ulica dobije još jednu traku i veću propusnost", rekao je Vesić. Rekonstrukija je odložena za proleće 2020. godine, a radovi u Ulici kneza Miloša nisu počeli do danas. Prema rečima gradskog urbaniste Marka Stojčića najbliže konačnom razrešenju situacije jeste izgradnja javne garaže na slobodnoj parceli pored zgrade Ministarstva spoljnih poslova."Već duži period razmišljamo trezveno šta da radimo sa Ulicom kneza Miloša iz prostog razloga jer je reč o jednoj od najvažnijih saobraćajnica u gradu. Najbliže konačnom razrešenju situacije jeste izgradnja javne garaže na slobodnoj parceli pored zgrade Ministarstva spoljnih poslova. Ideja je da se sklone automobili sa trotoara, da se prošire trotoari, ali i kolovoz za još jednu traku. U toj varijanti imali bismo šest traka, propusne trotoare, divan drvored sa zelenim ostrvom na sredini", naveo je juče za RTS gradski urbanista.On je nedavno za Politiku rekao i da obnova Kneza Miloša neće početi ni u ovoj ni u 2022."Kada će se to dogoditi zavisi pre svega od toga da li će garaža biti ispod ulice što znači da bi saobraćaj bio zaustavljen na duže od godinu dana, ili će ona biti sagrađena na placu pored Ministarstva inostranih poslova kao javni objekat za šta ne postoji projekat. Do kraja godine pašće odluka o tome koja bi varijanta garaže trebalo da bude podignuta na nekadašnjem Topčiderskom drumu", rekao je za Stojčić za taj list. 

Srbija

Od danas isplata 3.000 dinara svim vakcinisanima

Isplata od po 3000 dinara svim vakcinisanim građanima koji su se prijavili za tu pomoć kreće danas, prenosi N1.Novac će danas dobiti pola miliona prijavljenih vakcinisanih građana, a do kraja nedelje biće isplaćeni svi koji su se prijavili, piše agencija FoNet.Podrška od po 3.000 dinara u sredu je isplaćena na račune nešto više od milion vakcinisanih penzionera.Kako je objavio ministar finansija Siniša Mali, ukupno se za tu meru podrške prijavilo 1.395.000 građana, a ukoliko se na to dodaju i svi penzioneri koji nisu imali obavezu da se prijavljuju, to je ukupno 2.401.000 građana.Za vakcinisane građane još 3.000 dinara pomoći Pravo na 3.000 dinara imalo je 2,5 miliona građana koji su se vakcinisali do 31. maja, te su se gotovo svi koji su se vakcinisali i prijavili za ovaj vid podrške, naveo je Mali na instagramu.

Srbija

MUP iznajmio ozvučenje, tribine i krov za vikend

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) donelo je odluku o iznajmljivanju krova i ozvučenja od firme "Sky solutions", pokazuju podaci objavljeni na Portalu javnih nabavki.Rok za isporuku opreme je 18-20. jun ove godine, a mesto isporuke je Plato ispred Palate Srbija/SIV 1 u Bulevaru Mihaila Pupina na Novom Beogradu.Ustavni sud: Nezakonita odredba MUP-ovog pravilnika o zapošljavanju sa punim radnim vremenom  Iznajmljivanje krova i ozvučenja MUP će platiti 1,6 miliona dinara.Iz Ministarstva do objavljivanja ovog teksta nije odgovoreno za potrebe kog događaja se oprema iznajmljuje.

Srbija

Sutra glasanje o novom novosadskom mostu, građani najavljuju protest

Aktivisti i građani u Novom Sadu najavili su okupljanje ispred Skupštine Vojvodine u petak u 9 časova kako bi iskazali neslaganje sa usvajanjem plana novog mosta u produžetku Bulevara Evrope  koji će graditi kineska kompanija CBRC, piše 021.Predlog plana generalne regulacije novog mosta u produžetku Bulevara Evrope biće ovog petka pred odbornicima Skupštine grada.Most će graditi kineska kompanija CRBC,  poznata po tvrdnjama lokalnih aktivista da je u Crnoj Gori devastirala korito reke Tare.Ekološki projekti: Kineskoj kompaniji dodeljen posao vredan 3,2 milijarde evraKina dobila jedan od devet tendera u HrvatskojKako za 021.rs kaže Daniela Stojković iz inicijative Dunavac-Šodroš ovo je tek početak borbe protiv izgradnje mosta, kao i da se urbanisti i nadležni nisu obazirali na primedbe građana. "Nisu se obazirali ni na Poseban prostorni plan međunarodne reke Dunav, koji je iznad plana koji treba da se donese. Oni su tu moju primedbu usvojili, ali tako što su dodali u tekst da je u pitanju međunarodna reka Dunav - i tu su završili. Navodno se oni sad ponašaju u skladu sa tim višim planom što apsolutno nije istina",  objasnila je Stojković. Građani su tražili da se izradi studija o uticaju na životnu sredinu, ali su urbanisti tu sugestiju odbili obrazloženjem da se za urbanističke planove ne rade ovakve studije, ali se rade prilikom izgradnje objekata. To znači da će studija biti izrađena kad na red dođe idejno rešenje ovog mosta.Kina dobila jedan od devet tendera u Hrvatskoj Primedbe su bile i da je neopravdano graditi marinu i vijadukt, ali i da će izgradnja mosta negativno uticati na živi svet, pogotovo na ptice vodenih staništa.Urbanisti u obrazloženjima navode da će se, izgradnjom planiranog mosta, ostvariti velike uštede. 

Srbija

Da li će rast kamatnih stopa uticati na dug Srbije?

Profesor ekonomskog fakulteta i prethodni guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić ocenio je da će ukoliko dođe do rasta kamatnih stopa, Srbija biti u problemi i da je obazrivost  je preko potrebna. On je na onlajn diskusiji "Helicopter money - Uticaj fiskalnih stimulansa na makroekonomska kretanja u Srbiji i svetu"  u organizaciji Fridrih Ebert fondacije, rekao da je ukoliko dođe do rasta kamatnih stopa u svetu, doći i do rasta kamatnih stopa kod nas.Problem Srbije je i to što ukoliko raste inflacija, a postoji fiksirani kurs to može da dovede do toga da ono što je napravljeno u Srbiji postane nekonkurentije i na inostranom i na domaćem tržištu, ocenio je Šoškić. Šoškić je rekao da ukoliko se država odluči za fiksni kurs, to je legitmno i da mnoge zemlje to biraju - "ali da moramo da znamo da plate ne mogu da rastu brže od produktivnosti rada". Govoreći o ekonomskim paketima pomoći, Šoškić navodi da mora da prođe još vremena da bi se videli efekti, ali da mu se čini da najveće probleme sa inflacijom imaju zemlje koje su imale linerna davanja ka građanima. Neke mere su kako kaže bile problematične zbog linearnih davanja svima bez selekcije i dokapitalizacije određenih preduzeća."Pojedine mere su bile potpuno pogrešne kao što je bila odluka NBS da na sekundarnom tržištu kupuje obveznice preduzeća", rekao je Šoškić. Urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk rekao je da ključni problem Srbije nije rast inflacije, već potencijalni rast kamatnih stopa što znači veće kamate na dug. Govoreći o pomoći od 100 evra građanima i najavama da će to povećati potrošnju, on je izneo podatak je u potrošnja na malo u prvih 6 meseci 2020 imala rast od 4,2 odsto, a nakon pomoći je rast bio 4,3 odsto što nije imalo mnogo efekta. Član Saveta guvernera NBS Ivan Nikolić smatra da nas u narednom periodu ne očekuju poremećaji koji će ugroziti dužnike. Prema njegovim rečima rast kamatnih stopa bi potencijalno ugrozio i dužnike i korporativni sektor što je loša posledica krize.On smatra, da ako se uzme u obizir da se pandemija približava kraju, Srbija postigla dobar rezultat što se tiče ekonomskih mera.Nikolić je naveo primer Bugarske čije su mere bile selektivne, precizno su birani sektori kojima se pomagalo, ali su, kako je rekao, rezultati bili skromna. Profesorka Prirodno-matematičkog fakulteta Jasna Atanasijević kaže da rast kamatnih stopa treba da nas brine jer će uticati na dug Srbije. "Ona je navela da je to stresna okolnost jer Srbija" dosta zavisi od zaduživanja", rekla je ona. Mere ekonomske pomoći, kako je navela,  generalno mogle da budu bolje targetirane, problem je bio u neselektivnosti što, kako smatra, nije značajno dovelo do povećanja potrošnje. 

Srbija

Stanari Bloka 37: Zatvoriti sporno gradilište

Investitor zgrade u Bloku 37 na Novom Beogradu, firma "Durst Development" pozvao je stanare okolnih zgrada da se upoznaju sa njihovim projektom, zbog kog su prošle nedelje protestovali i poručio im je da je "sve po zakonu". Stanari Bloka 37 zahvalili su se investitoru na tom pozivu i poručili mu da se rešenje njihovog problema nalazi na agresi gradske uprave Beograda.Građani su se investitoru zahvalili i na pozivu čiji je cilj da "se poboljšaju generalni uslovi života u Bloku 37".  Takođe ukazuju da ni stambene zajednice ni njihovi upravnici nisu prava adresa za razgovor, s obzirom da se stanovnici Bloka 37 za razgovor o kako navode "monstruoznom" projektu nisu obraćali investitoru već nadležnim opštinskim i gradskim službama.Kako navode sporan "monstruozni" projekat i prema rečima zamenika gradonačelnika žGorana Vesića s kojima , značajno i trajno urušava životne uslove stanovnika čitavog Bloka 37."Istovremeno izražavamo i čuđenje, a nadamo se ne i zabrinutost, da se jedna tako velika kompanija i investitor obraća pojedinim fizičkim licima", navodi se u saopštenju.Građani navode da su dodatno zbunjeni nedoumicom o stvarnom investitoru, zbog činjenice da pojedine stanare po Bloku kontaktira privredno društvo Ino-Bačka doo Novi Sad, koja se predstavlja kao investitor. Tvrde da je na tabli koja je postavljena na gradilištu to društvo izvođač radova a ne investitor."Istovremeno, saopštenje u medijima daje kompanija 'Durst Development' koja (i dalje) prema raspoloživim dokumentima ima svojstvo investitora projekta", naglašava se u saopšenju.Stanovnici čitavog Bloka 37, kako se navodi i dalje insistiraju na razgovoru svojih predstavnika sa lokalnom samoupravom  o pitanjima: - Kako je moguće da je krenula izgradnja zgrade koja nije u skladu sa Planom generalne regulacije?- Kako pronaći način da se zgrada ne izgradi i trajno ne uruši kvalitet života stanovnika čitavog Bloka 37?- Zašto predstavnici opštinskih i gradskih vlasti ne razgovaraju sa svojim građanima? - Da li je zaista neophodno da svako pitanje u Republici Srbiji, za koju su se mnogi stanovnici Bloka 37 borili, bude dnevna politika i da savesni građani svoja prava moraju da brane na ulicama?Stanovnici Bloka 37 izneli su i sledeće zahteve:- Da se odmah i bez odlaganja sa gradilišta ukloni sva mehanizacija i pomoćni objekti a potom isto obezbedi i zatvori. - Da se predstavnicima Bloka 37 omogući razgovor s predstavnicima Grada Beograda u pronalaženju rešenja za zaštitu kvaliteta života stanovnika Bloka 37, a u skladu sa podnetim zahtevom i peticijom sa preko 2.000 potpisa građana prikupljenih za 3 dana, predatim na pisarnici Grada Beograda ."Dok zahtevi ne budu ispunjeni, stanovnici Bloka 37 će biti primorani da i daljim građanskim protestom i drugim pravnim sredstvima zaštite svoja prava", navodi se u saopštenju.

Srbija

Posle 120 godina, morski galeb ponovo doleteo u Srbiju

Krajem maja ove godine, ornitolog iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Marko Šćiban primetio je tri gnezda morskih galebova u okolini Kladova. Do sada se smatralo da je ta vrsta galebova iščezla na teritoriji Srbije.U Srbiji se morski galeb poslednji put gnezdio pre oko 120 godina na Adi Ciganliji, zbog čega je u Crvenoj knjizi ptica Srbije iz 2018. godine svrstan u iščezle ptice gnezdarice.Na obali Dunava pored polno zrelih jedinki morskih galebova (Larus michahellis) pronađen je i sinji galeb (Larus cachinnans). To je ukazivalo na moguće gnežđenje.Detaljna pretraga terena dala je rezultat, pa su na kamenitoj obali pronađena još tri gnezda morskih galebova u kojima su roditelji ležali na potomstvu.Morski galeb se gnezdi uz obale Sredozemlja, zapadne Evrope i zapadne Afrike, kao i na pojedinim velikim kontinentalnim vodenim staništima u zapadnoj, centralnoj i južnoj Evropi, maloj Aziji i zakavkaskim državama.Društvo za zaštitu ptica: Hitno zaustaviti seču šuma na Fruškoj Gori Gnezdilišta koja su najbliža Kladovu nalaze se takođe na Dunavu između Rumunije i Bugarske. Morski galeb se gnezdi kolonijalno, na kamenitim, vegetacijom obraslim ili peščanim ostrvima u blizini morske obale, na velikim jezerima, rekama, akumulacijama i povremeno u naseljima. Van perioda gnežđenja morski galeb prisutan je u većem delu Evrope na različitim morskim staništima, na većim kopnenim vodama, u gradovima, na poljoprivrednim područjima ili deponijama.Hrani se živim plenom poput riba, rakova i malih sisara, ili otpacima sa deponija. Morski galeb je tek treća i trenutno najređa vrsta galeba koja se gnezdi u Srbiji. Druge dve vrste su obični galeb (Larus ridibundus) i crnoglavi galeb (Larus malenocephalus).

Srbija

Korona dobra za digitalizaciju, ali loša po bezbednost podataka

Poleto: koming već 30 god posluje na tržištu i bavi se konst edukacijom tržišta. potreban i pouzdan partner u slučaju da doživite napad ili razvijete procedure, tim od 100 ljudi, BG niš novi sad/////////////////////banke uvek kažu poverenje, sigurnost, i barataju ogromnom količinom podataka i da je sektor kroz podsticaje dao podršku, ali i u aspektu bezbednostikada kažemo da s u podaci gorivo za biznis, da li snaga može bez kontrole i ovakve konferencije omogućavaju da sagledamo sve moguće rizike i posavetujemo korisnijkeonlajn kupovina nije siguran da li je ostavio sve podatke zato je tu priča medija 80 odsto komunikacije da se skrene pažnja na ostavljanje podataka//////////////////////posledica dugogodišnjeg netazumevanja fund ljudskog prava nespretno prepisan GDPR i policijska direktiva problematičan za čitanje, prepun sintagmi i floskula nije razumljiv ni rukavocima ni građanimaPrva i osnovna nijedan subjekt iz javnog sektora to nije učinio, čak ni ou javnom sektoru bukvalno bilo ko, školskog psihologa ili medicisnku sestrurok za usklaživanje istekao 2020. godine a najveći problem je nedostataka strategije zaštite podataka o ličnosti.Novina je da je na inicijative i u osnovne i u srednje škole i razvoj sektroskih pravila..........//////////////////////////Roberto poleto:osobe za zaštitu podataka neophodno u svakoj kompaniji koja se brinena domaćem tržištu fali prevencija, da neko unapred razmizadovoljava se samo forma, kao i u većini zakona, a ta osoba niti je spreman niti ima znanja treba raditi timski i na naivou kompanije da moraju da razmišljaju, tome služe paneli, da nekima o bude jedini, a ne samo dodati posaoKomentarišući iskustvu  drugih kompanijama, navodi da se bave GDPR analize, u Srbiji ne može da probadne, ali su dolazili do reputacionog rizika koje je često i veće od kazne.BIlo je proboja od hakerskih napada, do bivših nezadovoljnih zaposlenih, nenamernih ljduskih grešaka. mislimo da je prevencija i DPO funkcija i saradnja sa drugim privrednim sektorima banke imaju razvijeno...........////////////////////////////////TREĆI : banke imaju razvijenu svest , napredni korisnici , banke u svom kor bitisu imaju privatnosti i bezbednost podataka, da bi funkcionisao moraju biti zaštićenine samo zbog zakona već zbog uspeha poslovanjazaštite proširuju mimo nacionalnog zakonodavstva, koriste međunarodne standarde. Samim tim, osta spremno dočekale primenu, GDPR je uveliko bio na snazi, i lokalne banke su se pripremale. Problemi i u drugim sektorima mogu da se razreše razmenom iskustva... Trenutno bi jako voleli da su svi zakoni usaglašeni s tim, što nije slučaj, što nas nije sprečilo da to uradimo. //////////////////////////////////Predrag Groza : kaznene politike u Srbiji teško govoriti, godinu ipo dve prekratak za njeno formiranje. Šogledao poslednji 200 inspekcijskih nadzora, nešto manje nego lane, ali t o pripisuje koroni.očekivali da fokus biude na edukacijinekoliko prek i kriv prijavaodmah uleteli u novi sa odloženom primenom od devet mesieci, nije moglo da se očekuje da će od prvog dana i drž institucije poštovati zakonske odredbe odloženo u EU dve godine, imali više vremena da se za to primene, kolege iz tih zealja navode da nisu ni oni imali svojui primenub podatnije bilo z očekivati ni da će kod nas teći idealno. Kada govorimo o postupcima službe Poverenika, 30 odsto se tiče bez ka, dominira video nadzor aAAAAAAAAAAAAAAAA////////////////////////Dejan Aseco SEE27701 ju, koliko mu je značajno poverenje sa korisnicimastandard koji definiše sve procese upravljanjem informacija u privatnosti, namenjen je apsolutno svima Evrop i koja je dobila taj standard, 4-5 godina vrlo aktivnog rada na njemukako sepodai razmenjuprva kompanija uSEA sa preko 190 finansijskih institucija krenuli smo od vrha da li smo svesni da imamo puno prostora gde treba da radimo prvo treba da edukujemo svoje ljude, ključne ljude na odgovarajuće treninge 91 odsto kompanija lane imalo digitalne inicijative87 menadžmenta digi prioritet broj jedanne postoji ni jedna magična kutija da će da kupi, nijedan dokument kojim ćete biti usaglašeni, kontinuirani proces edukacij i usavršavanju procesa od vrha do dna./*/*/*/*/*/*/*/*/*/*/*/POverenik inicirali izmenu zakona takakv kakav jeste nije dovoljno jasanopseg nadležnih organaod min pravde tražili autentično tumačenje organa, još uvek ga nisu dobili, niz odredbi koje su nepramenjive odredbe o kodeksima postupanja nisu primenjive niz začkoljica u primeni kon pi sveim segmentima, možda nedostaje o video nadzorupred nama izmena zakona, o rokovima ne može  zakada nešto prepišete i izostavite važan deo preamble smatra da trebaju izmene, sve ostalih propisa koji nisu usklađeni Paralelizam dovodi da možemo kršiti pravne princioe možete imati dve razl odluke////////////ŠEHOVIĆ:fin institucije su shvatile formira//////////ZLATKO:paralelizam u sudskoj zaštiit je mogučnost n io istoj upravni i parnični, pa koja vam se presuda više svidi, što je besmisleno.U preambuli se na više mesta navodi da se ne odnosi na podatke preminulog lica.domaći zakon se ne spominje nigdei onda pogrešno možete da zaključitedozvoljavao da date pristanak za obradu/////////////////////////////////////////////POleto: podatak nalaičuvanje podataka u klaudu je zakonom uređeno iz više uglova, prepoznati su operateri u IKT sisteme od posevbnog značaja, čime je propisala dae se koji  nekim moraju ozbiljnije da se bave bezbednošću.ugovorne klauzule koje je poverenik napisao, tehnologije za zaštitu podataka, a veruje da je klaud bezbedniji jer su tehnološki i roceduralno daleko isped drugih servera.//////////////////////////////////////Dejan Đokić:softver koji su napravili jedan deo koji pokriva sve regulative uskl sa HRoZna gpri da preponamok nexž, epoznavanje i sagledavanje potencijalni g rekorisnik sam mora da radpotrebni su specijalisti, paretneri.uno učesnika na tržištu, da bi iv izabraliedukacija i znanje ljudi daje izbor šta treba uraditi nekoliko puta pominje , mnogo više je definisano stvari koje su dobre.treba da se fokusiramo i da smo do sada utadili veliki deo poslami ljudi smo ovde već 3-4 godine trebali da budemo u ovom poslu, nogo vipe///////////////////////////////////////ZLATKOavgusta 2019. 90 odsto rukovalaca nije učinilo ništa hiljade prijava sudovima koji se tu shvatite da morate da idete na edukacijuguglu i fejsbuku prekršajnog naloga od oko 1.000 evrajoš 19 20 velikih kompanijakada su uspeli da objasne velike kompanije koje imaju svoje predstavnike, ali se oni ne plaše kazni.a vi našem preduzeću prvo pita kolika je kaznapitanje podizanja svesti, našeg mentaliteta , posebno kada se vidi da je najeći broj postupaka zastareo, kada su se ljudi igrali sa zdravstvenim podacima vas i vaše dece. Niko nije odgovarao za gomilu postupaka.ovde nije u pitanju kazne već podizanja svesti.../////////////////////////////////////////////////TREĆI: 2700127701i ko ne želi da se sertifikuje dobra je praksa gledatisvaka organizacija zavisi od zrelosti, druge indsutrije nemaju komplajans službe i da mogućnost kazne bude nula odstobanke u Srbiji su verovatno manje jer naše mreže nisu tako otvorene i naše finansije zakon o deviznom poslovanjuje jedna brana UBS jedna od poslednjih aktivnosti pre dve nedelje regsitrovali centar za prev incidenata,, finansijski CERT treba se udružiti, zajedno smo jači, znamo da će se desiti incident, a treba da reagujemo u sekundama ili minutima, a ne u nedeljama./////////////////////****************************************PETI: dodatno ubrzanje od kovida, nezaustavljiv proces digitalizacijekada se pogleda gde ćemo biti za desetak godina, podaci ekponencijalno da rastu i biti na različite načine dostupnijedini način da se pripremimo je da učimokoliko smo spremni da se brzo menjamomoje ličo iskustvo da su najveći problem ljudi, ne programi ili aplikacije. Oni imaju najveći otpor da se jaki smo koliko najslabija karika.proizvođači softvera jako dobro prate i sprmeni smo da iskoristimo na najbolji načinkako ćemo formirati timove koji će sisteme da održavaju, kako ćemo da ih zadržimo u deset godina, to su odluke koje se donose na vrhu moramo da uspostavimo sistem komnikacije od vrha do dnanemojte da dođemo u situaciju da u ovakvim temama pravimo bilo kakve kompromisamaseri ne smeju da se bave operacijamau ovom delu proffesionalizam mora da dođe doizražaja.//////////////////////////////////////////Groza: sve se svodi na pristanak, da bi neko mogao da obrađuje vama treba transparentna informacija, kako viste bmogli da se saglasitezako kaže da mora biti jasno potvrdna radnja, ako morate da odštiklirate to nije u skladu i da dobijete potpunu informaciju kome će se prosleđivatidirektan marketing je kršenje, možete se direktno obraditi i zahtevati da prekine kontakt odnosno obradu., kada govorimo o direktnom marketingukada odete na neki veb sajt, ukoliko se podaci prikupljauju i brađuju , ne može jedan pristanak bude za sve svrhe///////////////Zlatkodomaći uslovi za direktni marketing, transparentnost blacklight markupda vidite koji su uočenina politikama privatnosti treba raditi///////////////////////////ROBERTO POLETO dve trećine firmi se nikad ne oporave od sajber napade dosta primera čak i u našim novinamabekap je glavni alat, treba neko da je unapred razmišljaobitna stvar je analizmoderni napadi tiho polako godinama skuplja podatke //////////////MARŠ za posredovanje u osiguranjusajer polise, više nisu ni trend nego normalna stvarBOJAN što se tiče sajber osuiguranja i zaštitu podatak polisa sajber osiguranja najsveobuhvatnije štiti da li da slučajno naprave fišing imejl, tako i od napada koji nemaju veze sa da vam putem rensomvera jako širok spektar i kompanije koje se same bave osiguravanjem to je od profesionalne odgovornosti///////////regulatorne kazne, angažman komp forenzičara koji će vratiti u pređašnje stanje *********************************************************GROZA: prava poslodavca i zaposlenog po pitanju podataka, koji koji smeju da se obrađuju zavisis od svre obrade. Šest ih ima u domaćem zakonu, ali je u sferi pravni osnov nije primeren pristanak. pristanak mora postojati ravnopravnost strana u tom odnosu, zaposleni nije u istoj kao poslodavac, pa se postavlja pitanje kakav je kvalitet pristanka.a tako nešto pravo nemaju obrada podatka izvršenja ugovora o radu. ime prezime adresa, broj žiro računadrugi rel pravni osnov je izvršavanje radnih obaveza , klasičan primer je prijava na osiguranjetreći potencijalno legitimni interes: po meni je lično sporno da li može da se primeni jer se uvek javlja kad arukovalac a da tta obvideo nadzor za obezbeđivanje prostoije, ali kada govorimo o tomeu GPS posle radnog vremena, uvek je bitno uraditi test ravnoteže, čiji interesi pretežu/////////////////////////Zlatkouspeli kao kancelarija da vam policajci više ne zadržavaju lične karte, jer ztransparentnost podarazumeva da ti dobiješ ko je ličnost za zaštitu podataka, hoću li ih izneti u inostranstvo ili neću. Raditi na politikama privatnosti////////////////////////////ROBERTO POLETOmožemo da zaštitimo ako nam neko ukrade laptop bilo koji zaposleni tda se uradi enkripcija, o laptop m obilniopasnije su situacije da ne znamo da neko koristi naše podatke na elektronskim uređajimasigurno zbog te brzine ima dosta rupa. Bilo koji rad od kuće tačno da se odredi ko ima kojim pristup podacimasigurno je sa dobrim planiranje da i poslovanje od kuće bie sigurno./*/*/*/*/*/*/*/*/*/*/*/**/*/*/*/*/*/*Djokić: kodeks o poverljivosti ili šta, kako da ne procure daljene bi smelo da se desi da traži podatke i da dobije podatkeda li iznutra ili spolja napadi se dešavaju i na različite načine sprečavajusve vidljivije je da su pretnje i slabosti iznutrajednom kvartalno svi imaju edukaciju zato što imaju nultu grešku

Srbija

Kako su zaposleni izvršitelju ukrali oko 90 miliona dinara?

Policija je uhapsilsa šest osoba pod osnovanom sumnjom da su zloupotrebom položaja oštetili kancelariju jednog javnog izvršitelja za oko 88,85 miliona dinara, saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova.Uhapšeni su LJ.M. (1958), pomoćnik oštećenog izvršitelja, V.V. (1976), faktički odgovorno lice u kancelariji tog izvršitelja i odgovorno lice preduzeća "Poslovna logistika", "Sektor PP" i "Kolektor sektor", kao i V.J. (1964), odgovorno lice "Poslovna logistika" i "Sektor PP".Takođe su uhapšeni i O.V. (1966), faktički knjigovođa oštećenog izvršitelja i odgovorno lice radnji "Vezirica" i "Vezirica vez", I.R. (1974), poslovni sekretar kancelarije izvršitelja, i M.R. (1980), knjigovođa izvršitelja i odgovorno lice firme "SMS knjigovodstvo".Sumnja se da je LJ.M. od 1. decembra 2012. do sredine februara 2016. godine zloupotrebio službeni položaj pomoćnika javnog izvršitelja, kako bi zajedno sa ostalim osumnjičenima stekao protivpravnu imovinsku korist.Oni se terete da su faktički fakturisali usluge obrade predmeta u postupcima izvršenja koje je vodila kancelarija oštećenog preko preduzeća u kojima su osumnjičeni odgovorna lica i na taj način prisvojili preko 69 miliona dinara.M.R. je, kako se sumnja, od oštećenog izvršitelja za fiktivne usluge knjigovodstvene agencije u kojoj je bila odgovorno lice, naplatila oko 7,82 miliona dinara.LJ.M. se, takođe, tereti da je naložio isplatu dnevnica za šestoro zaposlenih u kancelariji izvršitelja i na taj način prisvojio 4,18 miliona dinara, kao i da je sebi i I.R. neosnovano povećao platu i prisvojio skoro 3,8 miliona dinara.V.V. je, kako se sumnja, nabavio teretno vozilo u ime kancelarije, koje je koristio u privatne svrhe, a potom prodao i prisvojio približno 4 miliona dinara.Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 časova i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnom tužilaštvu.