Srbija

Srbija

Podrška za ravnopravnost žena

Međunarodni dan žena svake godine služi kao podsetnik da su žene često manje vrednovane za svoj trud, a za nas u kompaniji Coca-Cola da nikada ne zaboravimo na borbu za ljudska prava, kao ni ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca.   Kao odgovorna kompanija, Coca-Cola je prošle godine pokrenula kampanju „Budimo =“ sa ciljem podizanja svesti o razlikama u ekonomskim primanjima muškaraca i žena.U želji da bude inicijator promena, kompanija je prošle godine pružila podršku Sektoru ženskog preduzetništva pri Privrednoj komori Srbije, kroz donaciju sredstava za programe edukacije i profesionalnog osnaživanja žena. Uprkos pandemiji održane su  radionice koje su unapredile poslovanje više od 700 preduzetnica, podstakle međusobno umrežavanje i edukaciju žena, kao i korišćenje savremenih digitalnih alata u poslovanju.  Svi mi, u Coca-Cola sistemu verujemo da žene imaju nemerljive pozitivne efekte na celokupno društvo, zbog čega se veliki broj žena nalazi na ključnim vodećim pozicijama u kompaniji širom sveta. Upravo zbog toga i ove godine Coca-Cola skreće pažnju na ekonomsku ravnopravnost i osnaživanje žena. U tu svrhu kompanija je i ove godine kreirala svojevrstan Manifest, kojim se pozivaju i druge kompanije da se pridruže inicijativi:Širom sveta žene su stub kompanije Coca-Cola  i sigurni smo da je to jedan od uzroka našeg  planetarnog uspeha. Mi verujemo da ravnopravnost i osnaživanje žena imaju nemerljive pozitivne efekte na celokupno društvo.Ipak,  u Srbiji, žene provode 50% više vremena od muškaraca u neplaćenim kućnim poslovima.Mi želimo da se taj posao ravnopravno podeli i da svaka žena i svaki muškarac  budu ravnopravni u profesionalnim ali i u neplaćenim kućnim poslovima i zato se zalažemo za jednakost i ekonomsko osnaživanje žena. Za društvo bez razlika!Budimo = Pridružite nam se!,,Iako Budimo = kampanjom ukazujemo na socio-ekonomski nejednak položaj žena, Coca-Cola zapravo želi da inspiriše sve one koji se zalažu za punu ravnopravnost polova u svim segmentima društvenog života, da nastavimo sa osnaživanjem žena svaki dan i uvažavamo i poštujemo različitosti čime ćemo značajno doprineti društvenoj inkluziji’’, izjavila je Kubra Kilicel, brend menadžer kompanije Coca-Cola.I na globalnom planu, kompanija Coca-Cola veoma posvećeno radi na unapređenju položaja žena. Tako je inicijativa 5by20 imala cilj da osnaži čak 5 miliona žena do kraja 2020. godine. Kroz ovaj projekat prošle su brojne preduzetnice: od vlasnica biznisa, pa do onih koje se bave poljoprivredom ili zanatima. Sve one dobile su priliku da prođu kroz obuku i dobiju pristup finansijskim sredstvima, kao i pomoć mentora i mreža koleginica. Kroz 318 projekata u čak 100 zemalja, prošlo je više od 6 miliona žena, čime je Coca-Cola još jednom pokazala da su žene najveći neiskorišćeni izvor ekonomskih mogućnosti u svetu i da uz pravu podršku mogu da započnu ili razviju svoj posao, steknu nove veštine i poboljšaju svoje prihode. 

Srbija

Odobrena pomoć od 175 miliona za preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju

Državna pomoć preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom od 175 miliona dinara u skladu je sa pravilima, saopštila je Komisija za kontrolu državne pomoći.Kako je saopšteno, davalac pomoći je država, a korisnici preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, kojih je, kako se procenjuje, u Srbiji između 51 i 100.Da bi dobila državnu pomoć ovakva preduzeća u strukturi zaposlenih moraju imati najmanje polovinu osoba sa invaliditetom, od čega najmanje 10 procenata osoba koje mogu da se zaposle samo pod posebnim uslovima.Navodi se i da broj zaposlenih sa invaliditetom u preduzećima ne sme biti manji od pet.Dodela pomoći po Javnom pozivu omogućava konkurentnije istupanje ovakvih preduzeća na tržištu.

Srbija

Građani ubuduće mobilnom aplikacijom mogu da prijave divlje deponije

Organizacija Pro.Tok 21 iz Smedereva saopštila je da je kreirala mobilnu aplikaciju pod nazivom PrijaviDeponiju. Građanima je omogućeno da putem te aplikacije pošalju podatke o lokaciji divljih deponija, kojih je sve više na teritoriji Srbije, ali i nekih okolnih zemalja.Svi zainteresovani građani mogu da prijave svaku divlju deponiju u Srbiji, a njihove lokacije biće označene na mapi te organizacije, koja je dostupna na njenom sajtu."Preko aplikacije pod nazivom Prijavi deponiju, koja se može besplatno preuzeti i na Google PLay Store-u i na Apple Store-u, svi korisnici pametnih telefona mogu da uslikaju divlju deponiju", piše na sajtu organizacije Pro.Tok 21. Na tom sajtu građani, kako je naglašeno, mogu da doprinesu izradi jedinstevene "crne mape" na kojoj su ucrtane sve divlje deponije koje su prijavljene .Aplikacija služi i za mapiranje divljih deponija u širem području Smedereva i omogućava, kako se objašnjava aktivno uključivanje svih građana tog grada u rešavanje problema upravljanja otpadom.Objašnjavaju da će na taj način vidljivost problema postati veća, a očekuju i da se promeni kultura građana prema tretmanu otpadaSa druge strane kažu da raste pritisak javnosti na nagležne institucije da rešvaju problem. NOVA EKOLOŠKA NAČELA EU: NE BACAJ, VEĆ POPRAVLJAJ Foto: Screenshot/ Mapa teritorije Srbije "zatrpana" lokacijama divljih deponijaKAKO RADI APLIKACIJA?Fotografisanjem deponija, direktno se postavlja tačna lokacija na mapi, a broj deponija zavisiće od ažurnosti i volje građana. Tokom rada aplikacije, dobijaju se podaci i rezultati koji će biti temelj za okrugli sto i otvaranje dijaloga svih aktera važnih za rešavanje tog problema, objašnjavaju predstavnici Pro.Tok 21.  Krajnji cilj je,  kako se napominje, "nestanak divljih deponija u okolnim selima i prestanak uništavanja otpada paljenjem".Očekuje se i promena politike Grada Smedereva u vezi sa prikupljanjem smeća u selima, uz minimalna finansijska sredstva koja bi trebalo da izdvoji svako od domaćinstava.

Srbija

Beogradski aerodrom povećava energetsku efikasnost

Na beogradskom aerodromu započeti su projekti koji se tiču ekološki održivog razvoja i poslovanja, sa ciljem da se smanji uticaj aerodroma na životnu sredinu u pogledu emisije štetnih gasova, protoka otpadne voda i čvrstog otpada, kao i da se uz korišćenje obnovljivih i efikasnijih energenata unapredi energetska politika sistema, piše portal eKapija.Kako navode iz kompanije Belgrade Airport, koja kao koncesionar upravlja aerodromom Nikola Tesla, toku je izgradnja novog energetskog postrojenja za proizvodnju i distribuciju toplotne i električne energije, a završetak radova se očekuje krajem 2021. godine. Ovaj projekat omogućiće prelazak sa teških goriva na ekološki efikasnije izvore energije i smanjenje emisije štetnih gasova. Pored toga, u toku je priprema tehničke dokumentacije za izgradnju solarnog postrojenja za električnu energiju, koja će započeti sredinom 2021. godine.Radi se i na rešavanju pitanja otpada na aerodromu, pa je tako već u toku izgradnja postrojenja za upravljanje čvrstim otpadom u javnoj zoni aerodroma, a u ovoj godini predviđen je i početak radova na izgradnji postrojenja za preradu čvrstog otpada u obezbeđivano-restriktivnoj zoni aerodroma.Uz to, aerodrom planira i izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda, kao i uvođenje novog sistema za ponovnu upotrebu vode.Kada je reč o proširenju kapaciteta aerodroma, iz Belgrade Airport za eKapiju kažu da će najveći deo velikih radova biti završen u naredne tri godine, ali da će rekonstrukcija u vizuelnom i operativnom smislu obeležiti ovu godinu.Dodaju da je za kraj prvog kvartala ove godine planiran početak gradnje nove platforme za odleđivanje i sprečavanje zaleđivanja na površini od oko 25.500 kvadratnih metara.Operater aerodroma Nikola Tesla podseća i da su u toku pripremni radovi na izgradnji umetnute poletno-sletne staze u dužini od 3,500 m, kao i izgradnja novih rulnih staza, od kojih će neke biti projektovane kao rulne staze za brz izlazak vazduhoplova sa poletno-sletne staze, kakve, kažu iz kompanije, nisu postojale do sada u sistemu vazdušnog saobraćaja u Srbiji.Nadalje, u prvom delu ove godine započeće rekonstrukcija pristupnih puteva, izgradnja novih parkirališta, dogradnja i reorganizacija kolovoznih traka i kompletna rekonfiguracija pristupnog platoa ispred putničkog terminala, a u planu je i završetak radova i otvaranje parkinga za dugotrajno zadržavanje, kapaciteta oko 1.500 parking mesta, kažu u kompaniji Belgrade Airport.Krajem januara završeno je i preuređenje i modernizacija celokupne centralne zone za boravak putnika pre ukrcavanja na let, koja je trajala pet meseci i koštala više od 2 miliona evra.

Srbija

Direktor Kontinentala: Kamion bez vozača rešenje našeg tima iz Novog Sada

Kontintenal danas otvara fabriku u Novom Sadu koja će proizvoditi elektronske sisteme za upravljanje vozilima. Evo innervjua koji je za Novu ekonomiju pre nekoliko meseci dao generalni direktor Kontinentala Saša Ćoringa, Rumun koji odlično govori srpski jezik  ali i odlično razume ovdašnji kako ekonomski, tako i politički ambijent.Auto-industrija i u Srbiji i u svetu posle pandemije više neće izgledati isto, već sada se uveliko menja. Njena dalja transformacija, koja će zahtevati inovativnija rešenja i manje intenzivnu proizvodnju komponenti, ubrzaće se. Već neko vreme globalni trendovi u ovoj oblasti su autonomna vožnja, povezanost i uslužno korišćenje prevoza. Za pet do deset godina automobili koji se voze sami biće realnost na putevima EvropeNemačka kompanija Kontinental počela je pre tri godine da radi u Srbiji. Centar za istraživanje i razvoj kompanije u Novom Sadu  posluje u okviru divizije Vehicle and Networking Information (VNI) i u njegovom sastavu su tri poslovne jedinice: Commercial Vehicles and Services (CVS), Central Engineering (CE) i Connected Car Networking (CCN) u kojima inženjeri rade na inovativnim projektima iz oblasti elektronskih uređaja za kabinu vozila i sistema i senzora za autonomnu vožnju.Jedan broj kompanija iz domaće IT industrije smatrao je da ovaj gigant, čiji je godišnji prihod znatno veći od celokupnog BDP-a Srbije, za njih predstavlja nelojalnu konkurenciju koju država podstiče još i davanjem subvencija. Rukovodstvo kompanije je pak tvrdilo da subvencije daju i druge zemlje i da je bilo pitanje za koju će se centrala opredeliti. Subvencija je tu mogla da bude onaj „jezičak“, mada ne presudni.Kompanija Kontinental osnovana je 1871. godine u Hanoveru i jedna je od vodećih automotiv kompanija u svetu sa više od 230.000 zaposlenih u 59 zemalja i tržišta. Od prodaje u 2019. godini, ostvarila je prihod  od 44,5 milijardi evra. Ako se gledaju poslovni rezultati kompanije za prošlu godinu, imate razloga da budete zadovoljni. Poslovni prihodi su duplirani, kao i neto dobit u odnosu na 2018. Međutim, kakvi su poslovni rezultati u ovoj godini? Da li se pandemija odrazila na poslovanje i finansijske rezultate?Imamo razloga da budemo zadovoljni i dosadašnjim rezultatima i trenutnim poslovanjem. Počeli smo sa radom pre tri godine i izuzetno brzo rastemo. Što se tiče rezultata za ovu godinu, možemo da govorimo o prvih šest meseci, a imajući u vidu da smo se kao i svi suočili sa izazovom pandemije virusa COVID-19, i njima u ovom trenutku možemo da budemo zadovoljni. Sada kada se većina kompanija, manjih i većih, bori da „preživi“, da sačuva zaposlene, mi u našem Istraživačko-razvojnom centru u Novom Sadu radimo kao i pre izbijanja ove krize. Zdravlje i bezbednost naših zaposlenih su nam na prvom mestu, pa smo od početka organizovali da većina njih radi od kuće. Naša efikasnost se nije smanjila, a broj projekata na kojima naši inženjeri rade stalno raste.  Samo u ovom periodu, u poslednja četiri meseca zaposlili smo više od  100 ljudi i nastavljamo i dalje. Pandemija je ostavila ozbiljne posledice na globalnu automobilsku industriju. Kako se Kontinental kao drugi globalni dobavljač delova za automobile snašao? Ovde bih rekao da nije samo pandemija uticala na auto-industriju, ona je u krizi već dve godine, od 2018. godine i trebaće vremena da se oporavi i vrati na nivo od pre. Naravno, kao vodeći dobavljač, i Kontinental je osetio posledice, neke divizije više, neke manje. Sa druge strane, ovo je i šansa, pogotovo za tehnološke kompanije kakva je Kontinental koji u najvećem delu svog biznis portfolija razvija visoko napredne tehnologije i inovativna rešenja za budućnost kao što su autonomna vožnja i elektromobilnost. Šta je budućnost automobilskog biznisa u Srbiji i u svetu uopšte nakon pandemije? Koliko brzo očekujete masovniju upotrebu autonomnih vozila na putevima Evrope?Mišljenja sam da auto-industrija, i u Srbiji i u svetu posle pandemije virusa COVID-19 više neće izgledati isto, već sada se uveliko menja. Njena dalja transformacija koja će zahtevati inovativnija rešenja i manje intenzivnu proizvodnju komponenti, ubrzaće se, a mi smo tu da damo doprinos toj promeni i kreiranju budućnosti. Već neko vreme globalni trendovi u ovoj oblasti su autonomna vožnja, povezanost i uslužno korišćenje prevoza. Za pet do deset godina automobili koji se voze sami biće realnost na putevima Evrope. Ja sam imao to sjajno iskustvo i priliku da već vidim kako će to izgledati - učestvovao sam zajedno sa kolegama u test vožnji kamiona bez vozača na jednom aerodromu i bilo je neverovatno. To je rešenje upravo našeg tima iz Novog Sada i to je nešto što će uskoro biti u upotrebi.Inače u ovom trenutku, samo pet odsto automobila je uopšte na putevima, voze se, zagađenost vazduha je visoka, pogotovo u gradovima, a najveći broj saobraćajnih nesreća dešava se zbog ljudske greške. Zbog svega toga, u vrlo skoroj budućnosti ljudi će više naručivati uslugu vožnje u električnom i autonomnom vozilu, a manje će imati potrebu da poseduju sopstveni automobil.

Srbija

Užice: Na 8.mart protest protiv nove MHE na brani jezera Vrutci

Nevladina organizacija iz Užica Libergraf pozvala je građane da se osmog marta u 17 časova okupe na protestu ispred gradske uprave. Razlog protesta je, kako tvrde, protivljenje izgradnji nove mini-hidrocentrale na brani jezera Vrutci, sa kojeg se Užice snabdeva vodom.U Libergrafu tvrde da su u Prostornom planu područja posebne namene "Sliv akumulacije Vrutci" na brani tog jezera uočili da se, pored postojeće MHE Vrutci nalazi ucrtana još jedna, za sada nepostojeća MHE.Napominju i da su prošle jeseni došli do informacija da se na brani Vrutci odvijaju pripremni radovi za izgradnju još jedne MHE."Veliki deo Užičana je čuo za MHE Vrutci, koju su čak i pojedini ministri Vlade Srbije označili kao jedan od glavnih uzroka prekomernog zagađenja cijanobakterijama, tokom zime 2013/14. godine", navodi se u saopštenju Libergrafa objavljenom na fejsbuku 2. februara.U Libergrafu kažu i da je za pomenute radove JVP Srbijavode raspisalo javnu nabavku na kojoj je pobedilo preduzeće Hidro-Tan d.o.o. iz Beograda.Ono je u vlasništvu Dragana Klisure, čoveka koji se često dovodi u vezu sa kumom predsednika Srbije, Nikolom Petrovićem, koji poseduje brojne mini-hidrocentrale u Srbiji. DEKAN ŠUMARSKOG FAKULTETA: NACIONALNI PARKOVI KOPAONIK I GOLIJA NAJUGROŽENIJI ZBOG GRADNJE I MHE "Sve ovo ne bi bilo sporno da na osnovu Zakona o informacijama od javnog značaja od Ministasrtva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture nismo došli do podatka da JVP Srbijavode nema građevinsku dozvolu za radove koji se na brani izvode", stoji u saopštenju Libergrafa. Dodaju i da su ministarstvu uputili zahtev za inspekcijski nadzor, kao i da očekuju njihov odgovor.Prema njihovim rečima, trenutno se čini kao da od samih građana Užica ne zavisi da li će i do kada koristiti vodu iz veštačkog jezera u Vrutcima.Jezero je sagrađeno sredinom osamdesetih godina prošlog veka, u godinama kada se gradilo i jezero Zaovine na planini Tari.U poslednjih sedam godina cvetanje cijano-bakterija se ponavljalo, ali nikad nikad nije bilo u obimu kao pre sedam godina.Tokom incidenta na jezeru krajem 2013. i početkom 2014. godine koji je privremeno ostavio ceo grad bez zdrave vode, jezero je praktično bilo "obojeno" u ljubičastu boju.Na lučnoj brani visokoj oko 70 metara, taložila se pena ljubičaste boje, pa je jezero zbog svega toga bilo u karantinu i voda iz njega se nije upotrebljavala.Vodosnabdevanje Užica u međuvremenu je rešeno izgradnjom modernije fabrike za prečišćavanje vode.Foto: Nova ekonomija/ Brana Vrutci (septembar 2020.)GRAD UŽICE PROGLASIO MORATORIJUM NA GRADNJU MHEGrad Užice inače je 2019. godine proglasio privremeni moratorijum na gradnju mini-hidrocentrala, kada je nakon protesta meštana sela Bioska, sprečena izgradnja MHE na potoku Ročnjak koji se uliva upravo u jezero Vrutci.Sa vrela na kojem izvire Ročnjak, pitkom vodom se snabdevaju meštani okolnih sela.Ipak, pored moratorijuma, predstavnici Grada Užica nedavno su izjavili da on ne važi za već izgrađenu MHE na reci Prištavici koja protiče kroz atar sela Ravni na Zaltiboru.To je, kako su prenele užičke Vesti, obrazloženo tvrdnjom da moratorijum ne važi retroaktivno, jer je MHE na Prištavici izgrađena pre nego što jemoratorijum usvojen. U borbu protiv MHE u Srbiji godinama se ističu Pokret Odbranimo reke Stare Planine i dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu Ratko Ristić.Oni tvrde da korist od njih imaju samo investitori, da se njihovom izgradnjom uništava priroda i živi svet u rekama, a dobija zanemarljiv procenat "zelene" električne energije.

Srbija

Otpadne vode godinama zagađuju kanal kod Žitišta, nadležni ne reaguju

Pored Železničke ulice u Žitištu prolazi kanal u koji se godinama ispuštaju otpadne vode, pa život zbog smrada prema tvrdnji stanara postaje nepodnošljiv. Kažu da su pisali peticiju i obraćali se nadležnim institucijama, ali rešenje tog problema za sada izostaje.Povodom ovog problema redakciji Nove ekonomije javila se Nevena Marinković i Žitišta, a problem je, prema njenim rečima, zbog izostanka reakcije nadležnih ušao u šestu godinu.Nevenina porodična kuća se nalazi u Železničkoj ulici, a kanal je prema rečima starijih žitelja sagrađen pre nekoliko decenija, kada ga je do svog gašenja koristila firma koja se bavila proizvodnjom plastičnih predmeta.Kroz kanal je, kako tvrde, tada prolazila čista voda, a sada je praktično pretvoren u kanalizaciju na otvorenom.Otpadne vode u kanal izliva obližnja klanica, nekoliko obližnjih kuća, kao i cisterne sa fekalijama iz septičkih jama."Mi smo 2015. godine prvi put apelovali na Skupštinu opštine Žitište, bilo je ličnog odlaska kod predsednika opštine, popunjavali smo peticiju da stavimo do znanja koliko je veliki problem", objašnjava sagovornica Nove ekonomije.Objašnjava i da je nakon apela stanara izašla komunalna inspekcija, ali posle sve nastavljeno "po starom" i u kanalu se nataložilo "svega i svačega", a situacija je posebno nesnošljiva kada dođe leto i visoke temperature.Foto: Nevena Marinković/ Kanal koji protiče pored Železničke ulice u ŽitištuPrema Neveninim rečima, priča u vezi sa ispuštanjem otpadnih voda u sporni kanal je komplikovana, a to im nezvanično kažu i poredtsavnici nadležnih institucija. "Kanal kreće od jedne klanice u opštini Žitište, prolazi pored naše kuće i uliva se u Begej, pojedine komšije nemaju septičku jamu, nego su im cevi direktno u kanalu, to je katastrofa", kaže Nevena.Ona dodaje i da mnoge komšije drže stoku, pa je problem zbog toga još veći."Na slikama se to ne vidi tako lepo, ali se vidi kada se priđe kanalu", objašnjava sagovornica našeg portala.Objašnjava i da se pre nekoliko nedelja ponovo čula sa zaštitnikom građana u Opštini Žitište i tada joj je on rekao da još jednom treba da se ispoštuje procedura i problem prijavi u opštini, kako bi inspekcija izašla na teren. Zaštitnik građana, prema njenim rečima, rekao joj je da će reagovati, ukoliko opština ništa ne preduzme."Ja sam otišla, potpisala sam zapisnik, onda me je zvala inspektorka i rekla da dokazi (koji su priloženi) nisu dobri", kaže Nevena.Inspektorka joj je nezvanično rekla i da ona može da izađe na teren, ali da će zagađivači povući cevi iz korita kanala, pa to onda neće imati nikakvog efekta.Pre nekoliko dana, stanari Železničke ulice u Žitištu kontaktirali su i republičku inspekciju od koje su prema rečima saovornice Nove ekonomije tražili da u Opštini Žitište apeluje da pošalje inspekciju na teren.U u republičkoj inspekciji rekli su im da u Opštini Žitište imaju 15 dana da izađu na teren i da dostave izveštaj. Nevena kaže  i da je prošlo pet godina od kada su nadležni obećali da će im konačno izgraditi kanalizaciju:"To su samo prazne priče. Ne znam što je toliki problem da se to reši. Svi okreću glavu od tog problema".APEL PREKO MEDIJA BEZ EFEKTANevena Marinković kaže i da im je nedavno dolazila jedna privatna televizija sa nacionalnom frekvencijom, koja je snimala prilog o svemu štoim se dešava, ali do njegovog emitovanja nije došlo. Nevena kaže da posle svega ne zna šta više da misli i pretpostavlja da neko ko je na višoj poziciji u državi sprečava da se problem reši."Zovemo koga stignemo. Bili smo i kod advokata da vidimo šta možemo da uradimo. On nam je rekao da ne možemo ništa dok ne izađe inspekcija i napravi zapisnik o tome šta je našla na terenu", kaže naša sagovornica.Ona kaže da prati slične probleme u drugim delovima Srbije, kao i da vidi da se slične stvari dešavaju i u drugim mestima."Ja vidim da se to svugde dešava, uništavamo prirodu, reku, da li je to normalno? To je van svake pameti. Sve se zna i ćuti se", kaže Nevena Marinković.Čedomir Savković

Srbija

Krizni štab uvodi nove mere za vikend, poseban režim za skijališta

Epidemiolog Predrag Kon kazao je da će u subotu ugostiteljski i drugi objekti koji nisu prodavnice hrane, lekova i goriva raditi do 12 časova. Nakon toga, sve do ponedeljka, radiće samo trgovine s prehrambenom robom, apoteke i benzinske pumpe."Na skijalištima i planinama neće raditi ništa što je povezano s trgovinom i ugostiteljstvom", dodao je Kon.Epidemiolog je nakon današnje sednice kriznog štaba naveo i da će od ponedeljka na onlajna nastavu prelaze sve srednje škole.Naredna sednica Kriznog štaba za suzbijanje COVID-19 biće održan u utorak, 9. mart.U Srbiji je u prethodna 24 časa od posledica infekcije virusom korona preminulo 17 osoba čime je ukupan broj smrtnih slučajeva od početka epidemije povećan na 4.525.Po podacima Instituta za javno zdravlje Srbije, od poslednjeg preseka testirano je 15.774 osobe a kod 4.071 je potvrdjeno prisustvo koronavirusa.

Srbija

Poslovni rashodi privrede rastu brže od njenih prihoda

Poslovni prihodi u nefinansijskom delu privrede, u četvrtom kvartalu 2020. godine, bili su veći za 9,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuju novi podaci Republičkog zavoda za statistiku.U poređenju s trećim kvartalom 2020. godine, zabeležen je njihov rast od deset odsto. U informaciono-komunikacionom (IKT) sektoru poslovni prihodi su bili veći za 10,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. U poređenju s trećim kvartalom 2020. godine, zabeležen je njihov rast od 14 odsto.Poslovni rashodi u nefinansijskoj poslovnoj ekonomiji u četvrtom kvartalu 2020. godine bili su veći za 10,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.Ukoliko se uporede s trećim kvartalom 2020. godine, njihov rast iznosi 13 odsto. U informaciono-komunikacionom sektoru poslovni rashodi su bili veći za 18,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Srbija

Prilika za srpsku malinu i borovnicu na evropskom tržištu

U svetu je povećana tražnja za svežom, zdravom, organskom i lokalnom hranom. Zbog pandemije i problema sa dobavljačkim lancima pojavile su se prilike za plasman naše robe koje su domaće firme znalački iskoristile. Pre svega, proizvodi kao što su malina i borovnica registruju povećanu tražnju, posebeno na EU tržištu, ocenjuje za Novu ekonomiju direktor USAID-ovog Projekta za konkurentnu privredu Aleksandar Pavlović.“Na domaćem tržištu primetan je rast online prodaje, koja beleži rastući trend već dosta dugo, ali je pandemija ubrzala taj proces i dosta proizvođača, posebeno manjih koji su zavisili od HORECA sektora, je put do potrošača potražilo internet prodajom”. Naše tržište je malo i još uvek nisko platežno, tako da je nestanak HORECA potražnje zaista imao negativan uticaj na mikro i mali proizvođači hrane, kao i recimo vinska industriju, ocenjuje on.Sa druge strane, oni koji su bili orijentisani na izvoz su uglavnom zabeležili ekspanziju potražnje i prodaje.Jedan od načina prevazilaženja problema za mala preduzeća je integracija u veće sisteme, smatra Pavlović. Pavlović navodi primer pet kompanija sa kojima Projekat sarađuje na izvozu svežeg i zamrznutog programa u EU. Kako kaže, one su uspešno završile sezonu i zabeležile impresivne rezultate - postignuta je dodatna prodaja od 6,9 miliona dolara, 50 novih ugovora sa stranim i domaćim kupcima i otvorena su nova tržišta. Američke investicije u Srbiji veće nego što pokazuje statistika Ove kompanije su tako omogućile pristup tržištu i za oko 420 svoja kooperanta, proizvođače pretežno iz manje razvijenih delova zemlje. Sa njima se radilo na uvođenju standarda, unapređenju procesa proizvodnje, digitalizaciji i sl. Sve  kompanije najavile su širenje ovog poslovnog modela – dodatni dobavljači će biti sertifikovani i uključeni u izvozne lance vrednosti. Radi se o proizvođačima jabuka, borovnica, organskog voća i povrća, ali to je model koji može uspešno da funkcioniše i u ostalim oblastima.Podrška mladima i nerazvijenim područjimaNa pitanje na koji način ovaj USAID-ov Projekat  za konkurentnu privredu podržava proizvođače i prerađivače hrane u narednom period, on kaže da je pristup tržištima  jedini garant rasta industije “Usmerićemo se na manje razvijena područja i mlade, koij bi trebalo da budu nosioci promena u industriji hrane”, kaže Pavlović.Dalji razvoj modela integracije malih proizvođača u veće sisteme radi povećanja izvoza je jedan od vidova pomoći. Zatim tu je međunarodna promocija i izvoz srpskog voća daljim razvojem platforme www.serbiadoesfruit.com koja okuplja više od 20 proizvođača svežeg, zamrznutog i organskog voćaMali proizvođači mogu da računaju na edukaciji i otvaranje novih poslovnih prilika kroz online konferenciju i B2B događaj AgroBelgrade koji se održava večeras (petak, 5.mart) u 18h na zvaničnom Agro Belgrade Youtube kanalu. Sertifikacioni kursevi u organizaciji AgroNet Centra za edukaciju i istraživanje, koji su osnovali profesori Poljoprivrednog fakulteta, prilika je za unapređenje znanja zaposlenih u domaćoj industriji hrane. Manje vinarije i proizvođači autohtonih sorti vina mogu da očekuju pomoć u razvijanju e-trgovine. Projekat će pružati  takođe tehničku pomoć kompanijama iz sektora voća, povrća i vina za pristup finansijama iz kredita DFC garancijske šeme, u saradnji sa bankama Addiko i ProCredit.  U planu je i promovisanje inovativnog rotacionog fonda sa opštinama u Srbiji sa ciljem finansiranja maih proizvođača koji nemaju pristup bankarskim proizvodima. USAID-ov Projekat za konkurentnu privredu već skoro četiri godine radi na povećanju konkuretnosti domaće prehrambene industrije. Svet hoće domaće (SHD) platforma je pokrenuta u septembru 2018. godine,  kao mesto za promociju  i edukaciju  malih proizvođača hrane. Za ovo vreme, na platformi je uspostavljena saradnja sa oko 110 proizvođača i kompanija i stvorena je velika baza pratilaca na društvenim mrežama, a #svethocedomace je postao viralan.Projekat je podržala Ambasada SAD.  Stavovi i mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove Vlade SAD već isključivo autora.

Srbija

Prijave za IAB MIXX Awards 2021 za digitalni marketing u toku

Glavni cilj dodeljivanja IAB MIXX nagrada je da se prepoznaju i istaknu kvalitet realizacije digitalnih strategija i medijskih kampanja. Radovi se mogu prijaviti najkasnije do 12. aprila 2021. godine u jednoj ili više kategorija, a u skladu sa ciljevima kampanje ili projekta, navodi se u saopštenju.Pobednici IAB MIXX AWARDS 2021 će biti javno predstavljeni 20. maja prilikom svečane ceremonije dodele nagrada. Žiri će svojim ocenama odrediti po jednog pobednika u svakoj od 15 kategorija. Među kategorijama se prvi put našla “Best campaign – Covid-19 crisis”, čija je prijava besplatna, što je dodatna stimulacija za kompanije i agencije da predstave način na koji su prilagodili svoju komunikaciju za digitalne kanale u godini koja je bila krizna i predstavljala veliki izazov za sve nas.Kategorije za prijavu radova su: Best video advertising, Best brand awareness campaign, Best branded content, Best cross media integration, Best innovation, Best product launch, Best social media campaign, Best influencer campaign, Best social community building, Best mobile, Best microsite, Best corporate website, Best direct response and lead generation, Best Non-profit/Corporate Social Resposibility i Best campaing – Covid-19 crisis.Pomenute nagrade iz domena marketinga (Marketing and Interactive Excellence Awards) se od 2017. godine dodeljuju u organizaciji IAB Srbija najboljim digitalnim agencijama i kampanjama za prethodnu godinu i jedine su globalne nagrade fokusirane na radove producirane za digital kanale.

Srbija

Dobavljač e-autobusa za GSP: Nije sporno što smo promenili delatnost

Gradsko saobraćajno preduzeće (GSP) je deset novih elektroautobusa kupilo od konzorcijuma firmi Dat Holding i Cheriot Motors. Dok iz opozicije pitaju kako je moguće da posao od 6 miliona evra dobije mikro firma poput Dat Holdinga koja se, makar zvanično, do pre tri dana bavila rashladnom opremom, direktor ove kompanije Tomašević za Novu ekonomiju objašnjava da je sve potpuno čisto i da su oni u ovom poslu manjiski partner. Takođe, on dodaje da je cena na donjoj granici, iako se na tenderu prijavila i firma za oko 1,5 miliona nižom ponudom.Beogradski GSP juče je potpisao ugovor o kupovini deset elektoautobusa i četiri punjača, kako prenosi Beoinfo. Građani će nove autobuse na električni pogon platiti 6 miliona evra bez PDV-a, a dobavljač je konzorcijum firmi Dat Holding iz Beograda i Cheriot Motors iz Sofije.Pola miliona evra za tri godina, šest miliona za jedan posaoDat Holding je mikro preduzeće i u svim dosadašnjim finansijskim izveštajima imali su dvoje ili troje zaposlenih, a prihod firme je u periodu 2017-2019. godine bio ukupno oko pola miliona evra. Na pitanje kako je moguće da ovako mala firma pogodi posao sa gradom koji je 12 puta vredniji od njihovih trogodišnjih prihoda, direktor i vlasnik ove kompanije Aleksandar Tomašević za naš portal objašnjava da su se na tender prijavili zajedno sa Cheriot Motorsom, sa kojom su ponudili autobuse kineskog proizvođača Higer i da je njihov deo posla značajno manji u odnosu na partnera.“Cheriot Motors je, mogli bismo reći, eksluzivni distributer Higer autobusa za ceo svet, a u partnerskom je odnosu sa Dat Holdingom za tržište bivše Jugoslavije”, kaže Tomašević za Novu ekonomiju.On dodaje i da nijedno plaćanje od strane grada ne ide na Dat Holding.“Autobuse isporučuje Cheriot Motors. Praktično, u sporazumu o zajedničkom nastupu naš deo posla je mnogostruko manji. Mi smo zaduženi za besplatno servisiranje u garantnom roku i za organizaciju i za obuku kadrova. “Ništa sporno oko promene delatnosti?Dat Holding se, makar prema podacima Agencije za privredne registre (APR) sve do pre tri dana bavio proizvodnjom rashladne i ventilacione opreme, da bi 1. marta promenio svoju delatnost u “održavanje i popravku motornih vozila”.Tomašević ne vidi ništa sporno u vezi sa ovom promenom i objašnjava kako ona nema nikakve veze sa tenderom na kome su pobedili.“Po zakonu republike Srbije svaka  firma ima pravo da se bavi svakom delatnošću, a prilikom registracije firme  vi se opredelite za jednu delatnost, u tom trenutku … U vreme kada je firma osnovana, ideja je bila da se bavi industrijskom ventilacijom, vezano za auto servise i za auto industriju. To se pre nekih šest godina promenilo i od tada se firma bavi poslom za koji je sada registrovana”, objašnjava Tomašević za Novu ekonomiju. Incijativa Ne davimo Beogad nema sumnje – tender je sumnjiv jer je firma nepoznata, nema kredibilitet u poslovima u vezi sa e-autobusima, sajt joj je sve do marta bio u pripremi, a delatnost su promenili tek nakon što su pobedili na tenderu.„Ko ima tri zaposlena i dobije 6 miliona evra od grada, a bavi se rashladnom tehnikom, čak ni ne učini da zameni veb sajt i podatke u APR-u pre nego što dobije tender pa onda kad se javno prokaže, onda brže bolje to urade. Ne treba biti mnogo promićuran da bi se to shvatilo,“ kaže Veselinović.Jeftinija ponuda odbijenaVeselinović dodaje da veruje da se Dat Holding pojavio kao firma koja će podići cenu autobusa i dodatno zaraditi kao posrednik u poslu.„Oni su se sad pojavili kao neko ko će uzeti autobus koji košta X, na to nabaciti Y cenu i onda prodati GSP i taj Y staviti sebi u džep i namerno ošteti budžet grada jer onaj ko je pravio ponudu im je namerno takavu i napravio.“S druge strane, Tomašević kaže da su autobusi veoma povoljni, da im je vek makar 15 godina, a da će se isplatiti već nakon sedam.Građani su elektroautobuse mogli da plate i manje, ali je GSP odbio ponudu kineske kompanije Lanzhou Guangdong New Energy Automobile koja je bila više od 1,5 povoljnija zbog toga što je, kako se pojašnjava u odluci, kompanija navela da nastupa samostalno, a u svojoj ponudi se pozivala na stručne i tehničke kapacitete Ikarbusa.Tomašević dodaje i da firma nije dostavila bankarske garancije, pa samim tim nemaju nikakve posledice za ono što su napisali u ponudi, kao i da autobusi koje su ponudili nisu u skladu sa evropskim standardima.Nismo u stambenoj kući, već u poslovnom prostoruOn objašnjava da ni navodi o tome da im se sedište nalazi u stambenoj kući u beogradskom naselju Voždovac nisu tačni, a na pitanje kako je moguće da Gugl prikazuje upravo takvu kući na adresi Đakona Avakuma 35, Tomašević objašnjava da moguće da prikaz “nije dobro okrenut”.“To je jedna zgrada koja je veoma završena i koja, zajedno sa magacinom, ima oko 550 kvadrata. Mi smo inače zakupci u fabrici Ikarbus. Jedan deo  Ikarbusa smo mi već duže vreme u zakupu, tako da tamo obavljamo delatnost u nekih 1.000 kvadrata. Tako da, kada saberete to dođe oko 1.550 kvadrata.”Podaci iz katastra pokazuju da se na ovoj adresi stambeno-poslovna zgrada od 143 kvadrata.U Sofiji 30 e-autobusa i 10 punjača za 17 miliona evraElektroautobusi kompanije Higer se već voze beogradskim autobusima i to na linii EKO 1, a ima ih takođe u susednoj Bugarskoj. Sofija ih je nabavila krajem prošle godine, a 30 električnih autobusa i 10 stanica za punjenje plaćeni su 17,2 miliona evra.Dat Holding je u decembru i januaru pobedio na još dva tendera koje je raspisao GSP – prvo, za održavanje Higer autobusa u vrednosti od pola miliona evra, a zatim i za održavanje e-buseva za koji su dobili nešto više od 120 hiljada evra.Firma se na svom sajtu prestavlja kao partner kompanije Higer, a kada je ova kineska kompanija donirala GSP-u 4.000 zaštitnih maski u maju prethodne godine, kao predstavnik Higera otišao je upravo Aleksandar Tomašević, direktor Dat Holdinga.

Srbija

Vlada izdvaja 250 miliona za pomoć poplavljenim područjima

Vlada Srbije donela je na današnjoj sednici odluku da se za pomoć i obnovu stambenih objekata i kuća oštećenih u poplavama u januaru 2021. godine odvoji finansijska pomoć u iznosu od 250 miliona dinara, navodi se u saopštenju.Pored toga, članovi Vlade usvojili su Uredbu o otkupu stanova dodeljenih za rešavanje stambenih potreba istraživača, nastavnika, saradnika i umetnika.U pitanju su bespovratna novčana sredstva koje će vlada dodeliti u Državnog programa pomoći i obnove oštećenih porodičnih stambenih objekata u svojini građana.Lokalne samouprave procenile su da je oštećeno oko 1.400 porodičnih stambenih objekata u svojini građana, koji su razvrstani u pet kategorija."U cilju rešavanja stambenih potreba istraživača, nastavnika i saradnika u institutima i visokoškolskim ustanovama čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave i institutima čiji je osnivač SANU, Zakonom o nauci i istraživanjima omogućeno je davanje stanova pod zakup pod posebnim uslovima, sa pravom na otkup po pristupačnim cenama, odnosno cenama nižim od tržišne i to za stanove izgrađene sredstvima zajma u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorom", navodi se u saopštenju. Na sednici je usvojena i Uredba o utvrđivanju srednjoročnog programa razvoja savetodavnih poslova u poljoprivredi za period od 2021. do 2025. godine.Program se donosi radi unapređenja savetodavnih poslova u poljoprivredi, odnosno radi podizanja opšteg nivoa znanja i informisanosti poljoprivrednih proizvođača.Savetodavna podrška odnosiće se i na udruženja, zadruge i druga pravna lica u poljoprivredi.Poljoprivrednici će besplatno dobiti blagovremene informacije, stručne savete, pomoć i usluge kako bi povećali konkurentnost i održivost svojih gazdinstava, profitabilnost i kvalitet proizvodnje, svest o očuvanju prirodnih resursa i zaštiti životne sredine.Vlada je na današnjoj sednici donela odluku o obrazovanju Radne grupe za ažuriranje nacionalne procene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma.

Srbija

Bez konkurencije: U Srbiji radi samo jedan proizvođač mineralnih đubriva

Srbija ima preko pet miliona hektara poljoprivrednih površina, ali joj je ostao samo jedan proizvođač mineralnog đubriva, Elixir Group, pišu Biznis i finansije. Nova situacija na tržištu mineralnih đubriva, sa manje konkurencije, nastala je nakon stečaja u pančevačkoj Azotari, a pre toga je prestalo da radi i preduzeće Fertil iz Bačke Palanke.Elixir group ima najveći udeo u ukupnom prometu na srpskom tržištu, najveći je izvoznik, a do skoro je bilo i najveći uvoznik mineralnih đubriva.Nekada najveći proizvođač mineralnih đubriva na Balkanu, HIP Azotara iz Pančeva, u septembru 2018. godine je ušao u stečajni postupak, nakon neuspele privatizacije i peživljavanja od državne pomoći i ponuđena je na prodaju po ceni od 5,8 milijardi dinara. Iste godine kada je privatizovana Azotara, 2006. godine, kompanija Victoria Group otvorila je u Bačkoj Palanci fabriku mineralnih đubriva Fertil, sa kapacitetom za proizvodnju 230.000 tona đubriva godišnje.Najavljeno je i da će to biti prva fabrika u regionu koja će proizvoditi đubrivo po najsavremenijoj nemačkoj recepturi, ali je postrojenje opstalo svega 10 godina.Sadašnji jedini proizvođač mineralnog đubriva u Srbiji, Elixir Group, počeo je kao porodična firma koju je 1998. osnovao Stanko Popović, inače jedan od bivših suvlasnika kompanije Victoria Group. Elixir je 2011. kupio preduzeće Zorka mineralna đubriva u Šapcu, a godinu dana kasnije IHP Prahovo u blizini sela Prahova. Elixir Group se satoji od pet preduzeća, proizvodi u proseku 600 hiljada tona kompleksnih mineralnih đubriva godišnje, najveći je izvoznik, a do skoro je bio i najveći uvoznik mineralnih đubriva, prema izveštaju Komisije za zaštitu konkurencije. Preduzeće Elixir Group ima procenjen tržišni udeo od 30%, a veće udele imaju i Promist, Phosagroi Eurochem, dok pojedinačni udeli ostalih uvoznika nisu premašili 6%.Tržište azotnih đubriva u 2019. godini procenjeno je na oko 390 hiljada tona, od kojih oko 60% čini vrsta urea, koja se isključivo uvozi (Phosagro, Eurochem i Agroglobe su učesnici na tržištu tog đubriva).Tržište složenih đubriva procenjeno je na oko 400 hiljada tona, pri čemu oko 75% čine kompleksna (NPK) đubriva. Najznačajniji učesnici na tržištu kompleksnih đubriva su Elixir Group i Promist, dok preostali uvoznici zajedno čine oko 25% tržišta.SAMO JEDNA KOMPANIJA U SRBIJI PROIZVODI MINERALNA ĐUBRIVA SKUPO BRATSTVO SA RUSIMAUvoz veštačkih đubriva je slobodan i nije opterećen carinskim dažbinama, a najviše đubriva je uvezeno iz Rusije (60%), a daleko manje količine iz Evropske unije i to uglavnom iz Hrvatske, Austrije, Mađarske i Rumunije.Prosečna uvozna cena je tokom tri godine porasla za 13%, a nasjkuplje je đubrivo iz Rusije koje je poskupelo za 20%, a jedino je uvoz iz Austrije pojeftinio u trogodišnjem periodu za 11%.Prema podacima Uprave carina, u 2017. i 2018. godini vodeći uvoznik đubriva bilo je društvo Elixir Group, koje je u 2019. godini na toj poziciji smenio Promist.Uvoz uree kao najznačajnije vrste đubriva povećan je 2,8 puta, a vrednost tog uvoza porasla za 204% i to se navodi kao posledica bankrota Azotare, nekada najvećeg proizvođača uree u Srbiji. Izvoz mineralnih đubriva je, sa druge strane, uvećan za 29% u trogodišnjem periodu, a prosečna izvozna cena povećana je sa 257 na 299 evra po toni, što predstavlja povećanje za 16%.U izvozu su zastupljena složena i azotna đubriva i to se pripisuje obustavi proizvodnje azotnih đubriva u Azotari. Mineralna đubriva se najviše izvoze u Mađarsku, a od ostalih zemalja u okruženju izdvajaju se Rumunija, Hrvatska, Bugarska i BiH, Ukrajina je postala drugo najveće odredište za đubrivo poreklom iz Srbije. Udeo najvećeg izvoznika, kompanije Elixir Group, povećao se tokom tri godine količinski sa 60% na 80%, a vrednosno sa 70% na 90% u ukupnom izvozu đubriva, a od ostalih izvoznika ističu se trgovci Borealis i Promist.

Srbija

U skafanderima i po osam sati

Zdravstveni radnici na poslu provedu i po osam sati radeći pod punom zaštitnom opremom, na koju su neki od njih i alergični. Nakon povratka kući strah ne prestaje, jer se onda boje da bi mogli zaraziti svoje najbliže."Mi još uvek u Srbiji nemamo definisano koji je to broj sati koji vi možete provesti u skafanderu ili ukoliko imate definisano, ukoliko je to četiri sata, da li vi imate prostora da na svaka četiri sata menjate ljude", objašnjava za Novu ekonomiju predsednica Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Beograda Radmila Obrenović.Ona dodaje da su zdravstveni radnici izloženi većem stresu i strahu da bi virus mogli doneti i svojim ukućanima, pa ulažu i više vremena i sredstava u dezinfekciju. Ova sredstva su najčešće na bazi hlora koji može oštetiti kako kožu, tako i respiratorne organe.Obrenović napominje da su kod određenog broja zaposlenih prisutne i alergije na neke od materijala koji se koriste za izradu lične zaštitne opreme. Ipak, i pored detaljne dezinfekcije kojoj se podvrgaju nakon povratka sa posla, mnogi zaposleni u zdravtsvu su i dalje stigmatizovani u društvu jer se okolina plaši zaraze."Kada se pojavite u društvu ili negde odete, ljudi zaziru kada čuju da radite recimo u zdravstvu. Vi ste stigmatizovani i ljudi se plaše da ih ne zarazite. Tako, uz preporučene mere fizičke distance, doživljavate i onu pravu socijalnu distancu i izolaciju i sa tim treba da se nosite, a ovo predugo traje", zaključuje Obrenović.

Srbija

Američke investicije veće nego što pokazuje statistika

Neto ulaganja (ulazne investicije) američkih rezidenata u Srbiju u poslednjih 10 godina iznose pola milijarde evra. Preciznije, u periodu 2010 – 2019 američke kompanije uložile su 508,1 mln EUR, pokazuju zvanični podaci Narodne banke Srbije. Međutim, one su najverovatnije veće nego što zvanični podaci pokazuju jer  investitor može biti iz SAD ali fond sa njegovim sredstvima može biti registrovan u Holandiji ili nekoj drugoj zemlji sa pravnim sistemom pogodnim za sedište fonda.Ako se još jednom pogleda evidencija NBS, upravo je Holandija jedna od zemlja iz koje potiče najveći deo stranih investicija koje stižu u Srbiju.Prema izvorima Ambasade SAD u Beogradu, ulaganja SAD u Srbiji su uposlila skoro 17.000 ljudi.Kada se pogleda procentualno prema broju projekata, najveći broj investicija stigao je iz Nemačke i Italije, 15,8% i 13,7% respektivno. Dok posmatrajući vrednosno, najveći iznos investicija pristigao je iz Italije i SAD, 12,5% i 11,7% respektivno, pokazuju podaci Razvojne agencije Srbije (vidi tabelu ispod). Posmatrajući sektorski, Sjedinjene Američke Države investiraju u arhitektonske usluge, kol centre, farmaciju, proizvodnju metalnih konzervi, industriju sekundarnih obojenih metala i staklenih posuda (Valeant Pharmaceutical, NCR, LC Comgroup, Ball Corporation).Ako gledamo vrednosno, najveća američka ulaganja kod nas, odnose se na kompanije Philip Morris, Pepsi Co, Coca Cola, Ball Corporation, Cooper Tire i Microsoft.Iako SAD nisu imale brojčano najznačajniju količinu investicija, svakako u momentima kada je Srbiju trebalo staviti na mapu zemalja pogodnih za investiranje, korporacije iz SAD su u tim momentima uložile visoke iznose. Prema analizi Kongresnog istraživačkog centra, povećano je interesovanje američkih tehnoloških kompanija za Srbiju, sa posebnim naglaskom na mogućnosti u e-upravi, klaudu, računarstvu, digitalizaciji, integraciji sistema i IT sigurnosti. Kako se navodi, Microsoft je 2013. godine potpisao ugovor o pružanju softverskih usluga Vladi Srbije u iznosu od 34 miliona dolara. Uvoz iz Srbije povećao se od 2013. godine, kada je Fiat počeo da isporučuje automobile proizvedene u Srbiji u Sjedinjene Države.Dolazak Američke razvojne agencije (DFC)Budućnost SAD investiranja se ne završava samo na direktnim investicijama američkih kompanija. Ukoliko Američka razvoja agencija (DFC) otpočne sa radom uskoro, to će dati znak još većem broju američkih investitora da je Srbija pogodno mesto za investiranje naročito zato što DFC ima cilj da projekte koje otpočne i završi.A sam DFC funkcioniše kao razvojna banka SAD i pruža finansijsku podršku zemljama u razvoju. Dosad ima 800 realizovanih projekata širom sveta i postiže značajan uticaj na razvoj infrastrukture, ženskog preduzetništva, zaštitu životne sredine i ljudska prava.DFC pruža finansiranje učešćem u kapitalu, kreditima, osiguranjem od političkog rizika i tehničkom podrškom. Pružaju podršku u preko 100 zemalja širom sveta i samo u 2020. godini su otpočeli preko 30 projekata. DFC parira Kinezima? Šansa za saradnjuInvesticije zauzimaju važno mesto saradnje SAD i Srbije, ali i trgovina u modernoj privredi zauzima ne manje važno mesto. Uzimajući u obzir ponudu američkog tržišta i naprednih industrijskih grana, nove šanse za razvoj privredne saradnje identifikovane su pre svega u sledećim oblastima:- Poljoprivredno-prehrambeni sektor: sveže voće i povrće, kao i svih faza obrade, bio hrana, fina hrana i specijaliteti, vino, začini, supe, sušeno povrće;- Metalska industrija: autodelovi, metaloprerada;- Drvno-prerađivačka industrija: nameštaj od punog drveta, delovi za nameštaj;- Tekstilna industrija: doradni poslovi, konfekcija, koža i obuća;- Energetika: vetrofarme, solarne farme, istraživanje uljnih škriljaca, eksploatacija i transport prirodnog gasa;- IT industrija – izvoz sotfreva i hardvera;- Vojna industrija.I mnogi drugi sektori poput, plastike, keramike, tepiha i hrane. Ali svakako, 2021. godina donosi nove strategije i obaveze investiranja, od kojih je najvažnija ESG (Environmental, Social and Governance), što će pokrenuti novi tok odgovornog investiranja i ukoliko Srbija mudro privuče nove investitore, imaćemo ne samo veći priliv investicija, već će te investicije imati i povoljan uticaj na životnu sredinu i budućnost.Ljudi u Srbiji mešaju investicije i krediteEkonomski odnosi zemalja se mogu posmatrati kroz direktne investicije između zemalja, komercijalne odnose, trgovinske odnose i političku saradnju. Odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Srbije svakako se protežu kroz svaku od navedenih kategorija.Direktne strane investicije su u proteklih nekoliko godina aktuelna tema u društvu. Često se u domaćoj javnosti o direktnim stranim investicijama govori na različite načine. Uglavnom se „mešaju“ pojmovi direktnih stranih investicija i plasmana novca međunarodnih organizacija. Pod direktnim stranim investicijama podrazumeva se ulaganje stranog lica u domaće pravno lice sa kojim strani ulagač stiče udeo ili akcije u osnovnom kapitalu tog pravnog lica te u skladu sa zakonom stiče i sva druga prava po osnovu takvog ulaganja. Znači, strane direktne investicije označavaju ulaganje stranog kapitala od strane investitora rezidenta (preduzeća) jedne zemlje u rezidenta (preduzeće) druge zemlje radi ostvarivanja zajedničkih interesa. Sa takvim ulaganjem strani investitor stiče pravo kontrole i upravljanja preduzećem u koje je uložio kapital. Od evropskih zemalja prednjače Holandija, Austrija i Rusija kao najveći investitori, kao što možemo videti u tabeli ispod.Posmatrajući isključivo makroekonomske pokazatelje (BDP, Spoljni dug, isl.) ne može zaključiti da li je iznos SDI uticao na ublažavanje efekata svetske ekonomske krize, ili pak nije imao nikakav uticaj na njih. Može se pretpostaviti da je kriza imala uticaj iznos SDI jer kako je rast realnog BDPa drastično opao, kao posledica slabijeg poslovanja srpskih kompanija, cene tih kompanija su opale što je pogodan momenat za ulaganje u te kompanije.Pored navedenog postoje i drugi praktični aspekti SDI. One potpomažu tehnološkom razvoju jer investitor sa sobom nosi nove tehnologije, tzv. transfer tehnologije. Takođe potpomažu zaposlenima da steknu nove veštine što dalje stvara mogućnost da ti isti zaposleni otpočnu sopstveni posao, a pored toga, zaposlenima na višim pozicijama omogućavaju da steknu iskustvo u upravljanju prema najmodernijim standardima. Navedeno je naročito važno ako posmatramo kompanije koje ulažu u visoke tehnologije.Za Novu ekonomiju: finansijski analitičari Ivan Stamenković i Nikola VučkovićProjekat je podržala Ambasada SAD.  Stavovi i mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove Vlade SAD već isključivo autora.

Srbija

Razvojni program za startape u oblasti brige o kućnim ljubimcima

Laboratorija PURINA Accelerator drugu godinu zaredom poziva startap kompanije u oblasti brige o kućnim ljubimcima za prijavljivanje na razvojni program „Unleashed“, navodi se u saopštenju za medije.Unleashed je razvojni program za brigu o kućnim ljubimcima koji ima za cilj da podrži kreativne startapove koji integrišu nauku i tehnologiju i pružaju održiva rešenja koja ispunjavaju potrebe pasa i mačaka, kao i njihovih vlasnika. Kako je cilj kompanije da ponudi nove proizvode i usluge koji će unaprediti dobrobit ljubimaca i onih koji ih vole, program Unleashed daje mogućnost startap preduzetnicima da sarađuju sa PURINA stručnjacima u cilju kreiranja budućih proizvoda ili usluga.Program traži šest preduzetnika koji svoj koncept na polju ishrane, usluga ili tehnologije, žele dalje da razvijaju.Tokom 6-mesečnog programa preduzetnicima se nudi finansijska podrška za svaki projekat u vrednosti od 50.000 švajcarskih franaka, kako bi ostvarili ciljeve ubrzanog razvoja projekta.Za više informacija posetite veb-sajt i ukoliko želite da usavršite vaš proizvod ili uslugu u oblasti brige o kućnim ljubimcima, podnesite prijavu najkasnije do 31. marta 2021. godine.  Pobednici će biti proglašeni 24. juna 2021. godine, a sprovođenje programa ubrzanog razvoja počinje 25. juna i trajaće do 2. decembra 2021. godine.

Srbija

PKS: Onlajn šopovi moraju da naznače trajanje popusta

Onlajn šopovi, po Zakonu o trgovini imaju obavezu da jasno naznače trajanje popusta, odnosno od kog do kog datuma važi određeni prodajni podsticaj, podsećaju u Sektoru udruženja  privrede Privredne komore Srbije, uoči prolećnih sniženja.„Prodajni podsticaj je ponuda robe ili usluge pod povoljnijim uslovima u odnosu na redovnu ponudu i to naročito sa sniženom cenom, posebnim uslovima prodaje, isporuke, sa obećanjem nagrade, sa pratećim poklonima u programima lojalnosti odnosno drugim pogodnostima”, navodi se u Zakonu o trgovini.Ponuda prodajnog podsticaja sadrži vrstu podsticaja, precizno i jasno određenje robe ili usluge na koju se odnosi, period važenja podsticaja, sa naznakom datuma početka I datuma isteka, a u slučaju rasprodaje, naznaku “dok traju zalihe”, kao I sve eventualne posebne uslove vezane za ostvarivanje prava na podsticaj, podsećaju u Sektoru udruženja.