Srbija

Srbija

Objavljeni strateški partneri za novu obilaznicu oko Kragujevca

Vlada Srbije donela je odluku o izboru strateških partnera za izgradnju severne obilaznice oko Kragujevca. To je konzorcijum koji čine Srbijaautoput iz Beograda, Integral inženjering iz Niša. MHM projekt iz Novog Sada, Institut za puteve i DB inženjering, oba iz Beograda.Odluka je kako se navodi doneta u skladu sa važećim uredbama, kao i Zakona o posebnim postupcima radi realizacije projekata izgradnje i rekonstrukcije linijskih infrastrukturnih objekata od posebnog značaja za Republiku Srbiju.Integral Inženjering iz Niša, kako se dodaje, predstavlja ogranak istoimene firme iz Laktaša u Republici Srpskoj, koje posluje od 1989. godine.Kako je ranije preneo Glas Šumadije, osnovne obaveze strateškog partnera su: Izrada tehničke dokumentacije što podrazumeva Projekat za građevinsku dozvolu, Projekat za izvođenje i Projekat izvedenog objekta kao i izvođenje radova na izgradnji severne obilaznice oko Kragujevca.U Kragujevcu počela da radi platforma za veštačku inteligenciju Trasa budućeg državnog koridora je, kako se naglašava, od velikog značaja za putnu mrežu Republike Srbije.Severna obilaznica oko Kragujevca planira se kao saobraćajnica dužine oko 22,2 kilometara i prolazi kroz naselja: Cvetojevac, Novi Milanovac, Opornica, Poskurice, Divostin.Severna obilaznica planiranom trasom povezuje najznačajnije ulazno izlazne pravce: državne puteve Batočina – Kragujevac – Kraljevo, Kragujevac – Topola, Kragujevac – Gornji Milanovac i izlazni krak državnog puta Batočina – Kragujevac – Kraljevo, prema Kraljevu i Čačku.

Srbija

Izabrani strateški partneri za izgradnju Severne obilaznice

Konzorcijum koji čine firme Srbijaautoput, Integral inženjering (ogranak u Nišu), MHM Projekt, Institut za puteve i DB inženjering izabrane su kao strateški partner na  izgradnji Severne obilaznice oko Кragujevca, objavila je Vlada Srbije. Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u januaru je objavilo javni poziv za izbor strateškog partnera na ovom projektu, a odluku izboru firmi Vlada Srbije je donela na sednici 24. februara. Ivestitor projekta izgradnje Severne obilaznice su Putevi Srbije. Osnovne obaveze strateškog partnera su izrada tehničke dokumentacije (Projekat za građevinsku dozvolu, Projekat za izvođenje i Projekat izvedenog objekta) i izvođenje radova na izgradnji severne obilaznice oko Кragujevca.Vada je Severnu obilaznicu, koja će biti dužine 22 kilometara, proglasila za projekat od izuzetnog značaja za Srbiju. Njena izgradnja planirana je u dve faze, u prvoj će biti izgrađeno pet a u drugoj 17 kilometara. Integral inženjering u Nišu ogranak je istoimene firme iz Laktaša u Republici Srpskoj. Firme Integral inženjering i Srbijaautoput (zajedno sa IG Banjaluka) izabrane su nedavno i kao najpovoljniji ponuđača za projektovanje i izgradnju autoputa Rača-Bijeljina, pisala je eKapija. 

Srbija

Reakcija tehnološke industrije na rusku invaziju na Ukrajinu

Rusija je 24. februara započela invaziju na susednu Ukrajinu nakon višemesečnog vojnog gomilanja na njenim granicama, a napad je počeo sajber napadima koji su ciljali ukrajinska vladina odeljenja sa poplavama internet saobraćaja i malverom za brisanje podataka, nakon čega je usledio upad sa zemlje, mora i vazduha. Ukrajinski mediji takođe izveštavaju o prekidima rada izazvanim sajber napadima, za koje ukrajinska vlada kaže da ih "nedvosmisleno povezuje" sa Moskvom.Uticaji invazije se nesumnjivo, osećaju u širem tehnološkom ekosistemu Ukrajine, koji uključuje ne samo stotine startapova i većih tehnoloških firmi, već i kancelarije za istraživanje i razvoj za neke od najvećih svetskih tehnoloških brendova.Direktor jedne velike tehnološke kompanije, koji nas je zamolio da je ne imenujemo zbog bezbednosti njenih zaposlenih, potvrdio nam je da je u procesu izrade plana evakuacije svog  osoblja u Ukrajini. Sadašnji plan je da se smisli kako da se osoblje prebaci preko granice u Mađarsku ili Poljsku.Situacija će takođe izazvati velike ekonomske posledice za startap kompanije u Ukrajini kao što je Readdle, kompanija koja proizvodi PDF, e-poštu i druge alate za produktivnost. Sa sedištem u južnom gradu Odesi, glavni portparol i generalni direktor kompanije, Denis Žadanov, rekao je da je u ovom trenutku bilo previše hitnih slučajeva koje treba rešiti. On je za TechCrunch istakao: "Pre nekog vremena smo napravili planove za kontinuitet poslovanja i sada ih izvršavamo. Svi Readdle proizvodi i usluge su u funkciji i u ovom trenutku nema evakuacije za tim."Softverska kuća MacPaw, koja razvija Mek softver i uslužne programe, rekla je u blog postu da, iako je njeno sedište u Kijevu, njena infrastruktura se nalazi na Amazon Veb Services-u i fizički se nalazi van Ukrajine. Njegov procesor plaćanja, Paddle, nalazi se u Velikoj Britaniji i predviđa da se "ništa neće promeniti" za njegove korisnike."U ovom trenutku, ostajemo jaki, ujedinjeni i spremni da branimo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine", rekao je MacPaw u mejlu za TechCrunch.Pored startapova, postoje veće tehnološke kompanije koje obavljaju istraživanja van zemlje, kao i timove koji pružaju više lokalizovane usluge, u rasponu od sadržaja do prodaje oglasa.Za one sa platformama koje su okrenute potrošačima kao što su Google-ov YouTube ili BiteDance-ov TikTok, pitanje će biti kako se one koriste ili zloupotrebljavaju sa dezinformacijama, cenzurom, i kako kompanije upravljaju takvom vrstom saobraćaja. Povrh toga je i pitanje servisa u celini, kako oni rade i da li su u opasnosti da budu ugašeni zbog sankcija ili prekida internet usluge. Gugl, kako izgleda, ima oko 200 ljudi koji rade u zemlji, pokrivajući i istraživanje i razvoj za globalne usluge i lokalizovane operacije. Tokom godina se suočio sa nizom problema sa cenzurom oko Jutjuba u Rusiji.Uber, koji u Ukrajini posluje od 2016. godine i prisutan je u devet gradova, pauzirao je rad unutar zemlje. Ova kompanija je ponudila zaposlenima u Kijevu i njihovim užim porodicama privremeno i dobrovoljno preseljenje u druge delove Ukrajine ili druge zemlje."Naš fokus je i dalje da činimo sve što možemo da zaštitimo bezbednost korisnika Ubera, vozača i zaposlenih. Imamo višefunkcionalni tim koji veoma pažljivo prati situaciju i vratićemo uslugu čim to bude bezbedno", rekao je Uber za TechCrunch.Lyft je takođe preduzeo mere predostrožnosti za svoje zaposlene u Ukrajini naglasivšii da je njihov prioritet bezbednost i dobrobit članova njihovog tima u Ukrajini. "Pružamo finansijsku podršku za spremnost za hitne slučajeve i za one koji žele da se privremeno presele, povećano slobodno vreme i dodatne resurse za mentalno zdravlje. Pažljivo pratimo situaciju i nastavićemo da procenjujemo naš odgovor po potrebi", rekla je Ešli Adams, portparol Lyfta, za TechCrunch."Bezbednost naše zajednice i naših zaposlenih je naš glavni prioritet", rekao je portparol TikTok-a u izjavi datoj TechCrunch-u.On jenaglasio da će biti preduzetr mere u vezi sa sadržajem ili ponašanjem koje ugrožavju bezbednost ove platforme, uključujući uklanjanje sadržaja koji sadrži štetne dezinformacije, kao i to da će nastaviti da prate i pristupaju situaciji adekvatnim merama kako se ona bude razvijala.Šef bezbednosne politike Fejsbuka Natanijel Glejher objavio je na Tviteru o akcijama koje će platforma preduzeti kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Istakao je da je Fejsbuk uspostavio Centar za specijalne operacije sa izvornim govornicima da "pažljivo prati situaciju i deluje što je brže moguće". Platforma je takođe primenila funkciju u Ukrajini koja omogućava korisnicima da zaključaju svoj nalog, što znači da oni koji nisu korisnikov prijatelj ne mogu da preuzmu ili podele svoju sliku profila, ili da vide postove na njihovoj vremenskoj liniji. Ovo je ista strategija koju je Fejsbuk koristio u avgustu da pokuša da zaštiti korisnike u Avganistanu. Tviter upozorava korisnike u Ukrajini da zaštite svoje onlajn naloge, kao što su korišćenje višefaktorskog overavanja autentičnosti i onemogućavanje lokacije u tvitovima. To je oštar preokret u odnosu na 24 sata ranije, kada je Tviter potvrdio da je greškom suspendovao naloge koji dele detalje o ruskim vojnim aktivnostima pre invazije.Izvršni direktor internet giganta Cloudflare Metju Prins rekao je da je kompanija "uklonila sav kriptografski materijal Cloudflarea sa servera u Ukrajini", nekoliko sati nakon što je invazija počela, kao deo napora da zaštiti podatke i komunikacije korisnika u slučaju da centar podataka je kompromitovan. Cloudflare je otvorio svoj data centar u Kijevu 2016. godine, koji je i dalje operativan prema statusnim stranicama kompanije. Cloudflare pruža isporuku sadržaja i sigurnost mreže organizacijama i vladama.

Srbija

S-Leasing: Ne isplaćujemo osiguranje na ratnoj teritoriji Ukrajine

Lizing kompaniija S-Leasing Beograd obavestila je klijente da od datuma kad je Vlada Ukrajine proglasila ratno stanje, 23.02.2022. godine, isključuje se osiguravajuće pokriće po zaključenim polisama na teritoriji Ukrajine. "U slučaju da dođe do oštećenja ili uništenja predmeta na teritoriji koja je zahvaćena ratom, osiguravajuće društvo neće nadoknaditi štetu.Takođe, obaveštavamo da se predmeti finansirani od strane S-Leasing d.o.o. Beograd ne smeju koristiti ni na jednoj teritoriji na kojoj postoje ratna dejstva", piše u obaveštenju klijentima kompanije S- Leasing. U PRVIH PET MESECI SKLOPLJENO 58.403 UGOVORA O FINANSIJSKOM LIZINGU  

Srbija

Prosečna plata u decembru preko 74.000

Prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila je u decembru 74.629 dinara, dok je prosečna bruto zarada iznosila 102.196 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku. Neto zarade su u periodu januar-decembar 2021. godine, u odnosu na isti period prethodne godine porasle za 9,6 odsto nominalno i za 5,4 odsto realno. Rast bruto zarada iznosio je 9,4 odsto nominalno, odnosno 5,2 odsto realno.NBS: Raste inflacija, ali i srpska ekonomijaInflacija u januaru 8,2 odstoU poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna neto zarada nominalno je veća za 12,9 odsto, odnosno za 4,6 odsto realno, dok je bruto zarada nominalno veća za 12,5 odsto, a realno za 4,3 odsto.Medijalna neto zarada za decembar 2021. godine iznosila je 53.349 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Srbija

Voćari očekuju pad izvoza zbog rata u Ukrajini

Rat u Ukrajini negativno će se odraziti na spoljotrgovinsku razmenu Srbije sa Rusijom i izvoz domaće robe. Tržište Rusije važno je za domaće proizvođače voća koji pretežno izvoze jabuke na rusko tržište i koji će zbog rata u Ukrajini osetiti posledice, ocenjuje Zoran Keserović, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, za Novu ekonomiju. “Veliki problem će imati mali proizvođači koji nisu udruženi i koji nemaju hladnjače, pad rublje će, takođe, negativno uticati na cene. Ako se u skorije vreme ne završi sukob sigurno će biti negativnih posledica i gubitaka koje će osetiti domaći izvoznici jabuka”, kaže Keserović. Na tržište Ukrajine izvoze se veoma male količine voće, uglavnom domaći proizvođači voća izvoze na tržište Rusije. Prošle godine izvoz jabuke iz Srbije u Rusiju iznosio je oko 106 miliona dolara, što je pad oko 10 odsto u odnosu na 2020. godinu, izvoz je u padu i proizvođači iz Srbije moraće da traže druga tržišta, kaže on.  “Na pad izvoza jabuke uticalo je najviše to što se podižu zasadi voća u Rusiji. Nedavno sam bio u Kavkazu i video sam da se podižu veliki zasadi, u Severnoj Osetiji oko 1400 hektara zasada jabuke se podiže. Osim toga, povećana je proizvodnja jabuka u Evropi, manja je kupovna moć zbog pandemije”, kaže Keserović. Osim jabuka iz Srbije u Rusiju izvoze se sveže trešnje, višnje, sadni materijal, kalemovi vinove loze. Privredna komora Srbije (PKS) najavila je da će formirati specijalizovani krizni tim i otvoriti krizni kol centar za hitno rešavanje problema privrednika i ekonomskih posledica zbog krize u Ukrajini, objavljeno je na sajtu Komore. 

laptop

Srbija

RIK zbog „izuzetne hitnosti“ kupuje laptop računare bez javnog poziva

Republička izborna komisija (RIK) raspisala je nabavku laptop računara za potrebe održavanja elektronskih sednica. Nabavka se "usled izuzetne hitnosti" sprovodi u pregovaračkom postupku bez objavljivanja javnog poziva. Hitnost je prouzrokovana događajima koje RIK "nije mogao da predvidi", a okolnosti koje opravdavaju hitnost nisu prouzrokovane postupanjem izborne komisije. Naime, kako se obrazlaže, predsednik Srbije raspisao je 15. februara vanredne parlamentarne izbore u Srbiji koji će biti održani 3. aprila, a zakonima je propisana obaveza da se na sajtu RIK-a objavljuju svi akti koje donosi Republička izborna komisija, opštinske izborne komisije i gradske izborne komisije. "Za potrebe održavanja elektronskih sednica, potrebno je nabaviti laptop računare na kojima bi članovi Republičke izborne komisije imali direktan pristup aplikaciji kroz koju se unose akta koja su objavljena na veb-prezentaciji RIK-a, kao i sav materijal i dokumenta koja RIK donosi na sednicama,  u cilju transparentnijeg, ekonomičnijeg i efikasnijeg rada izborne komisije",  piše u oglasi o javnoj nabavci. 

Srbija

EY „Preduzetnik godine“ je Jelena Popović-Bujić (Iceberg Salat Centar)

Priznanje "EY Preduzetnik godine u Srbiji za 2021. godinu" dobila je Jelena Popović – Bujić, generalna direktorka i vlasnica kompanije Iceberg Salat Centar i time postala prva žena koja je osvojila ovo priznanje i plasirala se na svetsko takmičenje koje se održava u Monte Karlu. Jubilarna deseta dodela priznanja EY Preduzetnik godine u Srbiji održana je Hotelu Hyatt Regency 24. februara, a ove godine se na izbor prijavilo 34 kandidata iz 28 kompanija. "Ova nagrada predstavlja veliko priznanje, za sav trud i rad koji su zaposleni Iceberg Salat Centra uložili u ostvarivanje vizije kompanije. Nadam se da će nam otvoriti vrata da realizujemo još veći projekat koji će poljoprivredu Srbije podići na najviši nivo. Htela bih da se zahvalim svom ocu Predragu Popoviću, osnivaču, bez čije neverovatne upornosti ova firma ne bi opstala 32 godine, svojoj porodici i svim zaposlenima kompanije, bez čijeg zalaganja ne bismo ostvarili ciljeve. Želim da se zahvalim Veselinu Jevrosimoviću, za koga sam imala čast da radim gotovo šest godina i Erste banci, našem strateškom partneru.", rekla je Jelena Popović - Bujić. Jelenin otac, Predrag Popović, koji je osnovao Iceberg Salat Centar 1990, počeo je u porodičnoj bašti da gaji zelenu salatu, a krajem osamdesetih dobio je prvi veliki posao za McDonald‘s, počevši da proizvodi Iceberg salatu za taj multinacionalni lanac, navodi se u saopštenju. Pre nego što se priključila porodičnoj firmi Jelena je radila različite poslove i u svakom postizala sjajne uspehe i bila vrhunski profesionalac. Sve to znanje i iskustvo bilo je značajno u procesu u kom je od stručnjaka za marketing izrasla u uspešnu preduzetnicu, sposobnu da i najteže situacije preokrene u prednosti.Jelena kaže da je za nju bilo ključno da postavi jasnu viziju i strategiju kompanije, sve procese u firmi, da ima profesionalan kadar i savremeni informacioni sistem koji joj omogućava sve potrebne podatke neophodne za donošenje poslovnih odluka. Pored toga, svesna je da biti preduzetnik znači imati jak lični integritet, boriti se i biti naoružan strpljenjem "jer se stvari u životu dešavaju onda kada treba da se dese, a ne kada mi to želimo".Kako bi se izborila sa stranom konkurencijom i izgradila stabilnu firmu, napravila je potpuno nov brend "da izgleda baš svetski", potencirala da su domaća firma, a potom i organizovali kampanju "Mali poljoprivrednici" za besplatnu edukaciju dece iz vrtića, koja su sadeći salatu na njivi učila sve o zdravoj ishrani. Za samo dve godine, radionice je pohađalo deset hiljada dece. Danas se kompanija bavi uzgojem glavičastih salata, preradom povrća i voća, distribucijom, bavi se trgovinom do krajnjeg kupca, izvozom, kao i proizvodnjom i prodajom plastenika. Kompanija prodaje i organsko voće i povrće kroz sopstveni Iceberg organic centar brend, putem izuzetno snažnog kanala online prodaje i preko portala "Klub zdravih navika", gde uz vežbe, recepte i savete već godinama promovišu zdrav način života.Kada je 2020. godine stigla korona, Jelena je počela da planira proširenje posla sa ciljem izvoza rukole i spanaća za Rusiju. Uradili su kompletan projekat za poljoprivrednu proizvodnju, sa kojim je krajem 2020. dobila investicioni kredit od preko dva miliona evra koji je uložen u kupovinu 47 hektara zemlje u Besnom Foku.Za godinu dana uspeli su da sagrade četiri kilometra infrastrukturnih puteva, postave sisteme za navodnjavanje, sagrade 11 hektara plastenika, kupe kompletnu mehanizaciju, zaposle i obuče kadar i da krenu sa izvozom u Rusiju u septembru prošle godine.Preduzeće je završilo 2021. godinu sa godišnjim rastom prometa od 13 odsto, dok je neto dobit povećalo više nego duplo. Pored jačanja posla na tržištima Crne Gore i BiH, ove godine planiraju da višestruko povećaju izvoz u Rusiju, a u toku su pregovori o izvozu u Rumuniju i Ujedinjene Arapske Emirate. Trenutno posluju sa 300 restorana, a cilj je da ih bude još više, kao i da svoju ponudu od 180 artikala u segmentu voća i povrća prošire i na druge proizvode.EY Preduzetnik godine je jedinstveni, globalni program međunarodne revizorsko – konsultantske kompanije Ernst&Young, koji podržava preduzetnike i prepoznaje preduzetnička dostignuća među pojedincima i kompanijama koja pokazuju viziju, liderstvo i uspeh. Program EY Preduzetnik godine osnovan je pre više od 30 godina i danas postoji u više od 60 zemalja i 145 gradova širom sveta.

Srbija

Delez ima novu aplikaciju za popuste i poručivanje

Maloprodajni lanac kompanije Delez Srbija lansirao je personalizovanu aplikaciju lojalnosti "Moj Maxi". Možda najpraktičnija pogodnost nove aplikacije je poručivanje proizvoda sa delikates linije, a donosi i popuste.Kupac koji koristi novu aplikaciju za kupovinu u radnjama Maxi, Mega Maxi, Tempo i Shop&Go kako se dodaje, može da poruči delikatese i preuzme ih u prodavnici bez čekanja u redu. "Zahvaljujući razvoju pametnog algoritma 'Moj Maxi' prati potrebe svakog kupca posebno, ali pored toga tu su i brojne dodatne mogućnosti i podsticaji koje će moći da koriste svi njeni korisnici", izjavio je Nikola Zečević, direktor digitalnog razvoja i analize podataka kompanije Delez Srbija.DELEZ SRBIJA DOBITNIK SERTIFIKATA O DOPRINOSU UŠTEDI EMISIJE UGLJEN-DIOKSIDAPrema njegovom mišljenju, personalizacija kupovine je globalni trend u industriji maloprodaje.Aplikacija je kako se dodaje dostupna na svim operativnim sistemima pametnih telefona, pruža brojne mogućnosti koje štede novac i vreme pri svakodnevnoj nabavci, a u njenim benefitima kupci mogu uživati odmah nakon registracije.Pri prvom korišćenju aplikacije ona svakom korisniku donosi od 35 do 40 odsto popusta dobrodošlice na odabrana dva artikla sa sveže kategorije. Aplikacija korisniku svake nedelje donosi promociju proizvoda koji su kreirani samo za njega, mogže da se odabere do šest artikala od trideset ponuđenih, na koje se ostvaruje nedeljni popust.Maloprodajni lanac Delez Srbija među šampionima održivog poslovanja Pomoću aplikacije može i da se obravi uvid u sve proizvode koji se u datom trenutku nalaze na redovnom sniženju. Kako se dodaje, njenim redovnim korišćenjem kupci mogu da učestvuju u digitalnom sakupljanju nalepnica i nagrađivanju lojalnosti odabranim brendovima.Delez Srbija posluje u okviru 465 prodavnica širom Srbije, a aplikacija je postala dostupna svim korisnicima nakon, kako se dodaje, uspešnog šestomesečnog pilot projekta u Kragujevcu.Više informacija o Moj Maxi aplikaciji može da se pronađe na sledećem LINKU.

Srbija

Beograd: Najavljena nova saobraćajnica od naselja Stepa do Braće Jerković

Grad Beograd raspisao je tender za saobraćajnicu koja će povezivati naselja Stepa Stepanović i Braće Jerković, preneo je Beoinfo. Procenjena vrednost radova je 1,6 milijardi dinara, a rok za završetak posla biće 18 meseci, rekao je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.Kako se objašnjava, na toj takozvanoj "unutrašnjoj obilaznici Beograda" gradiće se jedan kilometar puta, vijadukt i raskrsnice.Radovi će se izvoziti na potezu od Borske ulice do petlje Lasta, a ukupna dužina saobraćajnice je 1.067 metara, sa svim pripadajućim raskrsnicama.Trasa koja se gradi počinje neposredno posle raskrsnice sa Ulicom vojvode Stepe, pruža se pored naselja Stepa Stepanović, ukršta se sa Bulevarom Peka Dapčevića i završava neposredno posle raskrsnice sa Ulicom braće Jerković.Beogradski čelnici se hvale nagradom koju nisu dobiliBeograd vatromet platio preko 42 hiljade evra "Saobraćajnica koju gradimo obuhvata i vijadukt dužine 253 metra koji se nalazi na potezu od Bulevara Peka Dapčevića do Ulice braće Jerković. Širina saobraćajnice je 24 metra, sa po dve saobraćajne trake po smeru, obostranim trotoarima i mostovskom konstrukcijom", rekao je Vesić.Prema njegovim rečima radovi će se izvoditi u dve faze kako bi se saobraćaj odvijao nesmetano i bezbedno. Prvu fazu čini deonica od Vojvode Stepe do iza raskrsnice sa Bulevarom Peka Dapčevića, dok drugu fazu čini nastavak deonice do kraja Sektora 3 kod naselja Braće Jerković.

Srbija

Država daje milion evra za automatizaciju proizvodnje Jaffa keksa

Jaffa fabrika dobila je 995 hiljada evra subvencija za automatizaciju proizvodnje soft biskvita u Crvenki, piše u ugovoru koji je kompanija potpisala sa Ministarstvo privrede.Preduzeće je u obavezi da u toku 2022. godine investira najmanje 4,98 miliona evra, a da najmanje četvrtina ulaganja bude finansirana iz sopstvenih sredstava koja ne sadrže bilo kakvu državnu pomoć.Britanci raspravljaju da li je Jafa kolač ili keks Jaffa fabrika je u vlasništvu kiparske kompanije "Kappa Star Limited". Bavi se proizvodnjom dvopeka, keksa, trajnog peciva i kolača, a 2020. godine su imali prihode 49 miliona evra i oko 910 radnika.Poseduju proizvodne pogone u Crvenki i Kikindi. Glavno tržište Jaffe je u Srbiji, ali izvozi i u Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju i Hrvatsku, piše u ugovoru.Komisija odobrila subvencije jer je u Srbiji "izuzetno nizak standard"

Srbija

Ministarstvo odbrane sprema 450 miliona dinara za avio-karte i smeštaj

Ministarstvo odbrane raspisalo je javnu nabavku usluge obezbeđivanja avio karata i hotelskog smeštaja za službena putovanja u inostranstvo, a vrednost nabavke procenilo na 450,6 miliona dinara. Okvirno trajanje ugovora je, piše u oglasu o javnoj nabavci, je tri godine.Avio karte i hotelski smeštaj se nabavljaju za sve destinacije sveta, a u skladu sa pojedinačnim potrebama krajnjih korisnika Ministaratva odbrane.U dokumentaciji se navodi da dobavljači ne mogu da ponude usluge low cost kompanija (koje svoje karte prodaju preko interneta, koje moraju da se nabave mesecima unapred, ne garantuju tačno poletanje i sletanje, posebno naplaćuju korisniku prtljag...), osim u slučaju izričitog zahteva naručioca.  Ministarstvo će okvirni sporazum zaključiti sa više privrednih subjekata, a maksimalan broj učesnika u okvirnom sporazumu je pet.Ministarstvo je 2018. godine nabavku ove usluge procenilo na 230,2 miliona dinara, a okvirni sporazum tada je zaključen sa tri turističke agenicje - Big blue, Sky Multicom, Royaltours.Koji su sve uslovi za ponuđače?- da je član IATA - Međunarodno udruženje avio prevoznika i putničkih agencija za prodaju avio karata, kao i da je u toku 2020. i 2021. godine, na godišnjem nivou (za svaku godinu posebno) izdao najmanje 10.000 avio karata po BSP sistemu (preko BSP sistema povezani su avioprevoznici, globalni-distributivni sistemi (rezervacioni sistemi), aerodromi i turističke agencije).- da koristi najmanje dva vodeća globalna distributivna sistema (međunarodna rezervaciona sistema) avionskih karata sa pristupom bazama podataka vodećih avio kompanija (Amadeus, Galileo, Sabre, Worldspan...) i najmanje dva globalna rezervaciona sistema za rezervaciju hotelskog smeštaja (Goglobal, GTA, Contentin…). -  za srednja i velika pravna lica pozitivan poslovni rezultat (poslovni dobitak) ili pozitivan ukupan finansijski rezultat (neto dobitak) iskazan u bilansu uspeha za 2020. godinu i mišljenje ovlašćenog revizora za 2020. godinu koje nije negativno.- za mikro, mala pravna lica i preduzetnike se pozitivan poslovni rezultat (poslovni dobitak) ili pozitivan ukupan finansijski rezultat (neto dobitak) iskazan u bilansu uspeha za 2020. godinu i mišljenje ovlašćenog revizora za 2020. godinu koje nije negativno, ukoliko su obveznici revizije 

Srbija

Poljoprivrednici će nastaviti proteste ukoliko im se ne usvoje zahtevi

Sastanak ministra poljoprivrede i delegacije poljoprivrednika u Šapcu, završen je bez konkretnog dogovora, prenosi Danas online. Poljoprivrednici očekuju da vlada usvoji sve njihove zahteve, a ukoliko do toga ne dođe, najavili su proteste širom Srbije.Poljoprivrednici traže ukidanje akciza na evro dizel za registrovana poljoprivredna gazdinstva, subvencije od 200 evra po hektaru, redovnu i brzu isplatu subvencija, regulisanje uvoza smrznutog mesa i regulisanje nekontrolisanog uvoza mleka u prahu.RATARI SE ŽALE: PALETA ĐUBRIVA SKUPLJA OD TRAKTORSKE PRIKOLICE Ministar je garantovao da će uvoz smrznutog mesa i mleka u prahu biti stopiran i da će deo subvencija koje država duguje poljoprivrednicima biti isplaćene do 10. marta."To su reči ministra Nedimovića, mi nemamo ništa napismeno", rekao je Dušan Tufegdžić, predstavnik delegacije poljoprivrednika."MI ĆEMO MAKSIMALNO UBRZATI STVARI KOJE SE TIČU ISPLATE NOVIH SUBVENCIJA. ŠTO SE TIČE UVOZA SVINJSKOG MESA, DRŽAVA SA JEDNE STRANE MORA DA POŠTUJE SVOJE OBAVEZE, A SA DRUGE STRANE, MORA DA VODI RAČUNA O SVOJIM INTERESIMA", REKAO JE NEDIMOVIĆ.Prema njegovim rečima, subvencije koje su većim delom predate početkom ove godine, neće biti isplaćene do 10. marta, nego tek posle aprila, odnosno posle raspisanih izbora.Mijnistar poljoprivrede Branislav Nedimović je najavio je da će o prva dva zahteva poljoprivrednika, koji se odnose na ukidanje akciza za evro dizel registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima i subvencijama od 200 evra po hektaru uskoro odlučivati Vlada Srbije.Dodao je da će konkretnije informacije o tome biti poznate tokom petka, kao i da će ponovo doći u Šabac kako bi poljoprivrednike obavestio o odlukama koje je donela Vlada Srbije.MANJI PRINOSI DOMAĆEG AGRARA DONEĆE NOVO POSKUPLJENJE HRANE Nezadovoljni rezutatima današnjeg sastanka, poljoprivrednici su održali protestnu vožnju.Kako je nedavno pisala Nova ekonomija, srpski poljoprivrednici su se poslednjih meseci suočili sa poskupljenjem goriva, hemijskih sredstava, veštačkog đubriva, kao i poljoprivrerdne mehanizacije, koja je skuplja i do 20 odsto.Kako je za naš portal objasnio Milan Damljanović iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe u Čačku, na leto i jesen zbog toga može da dođe do novog talasa poskupljenja hrane, jer će poljoprivrednici štedeti na agrotehničkim merama i imaće manje prinose.Kako je preneo Agrosmart, cena dizela za ratare u Mađarskoj je 138, u Rumuniji 128 dinara, u Bosni i Hercegovini 115 dinara po litru.Gorivo najpovoljnije kupuju poljoprivrednici u Hrvatskoj, za 76,70 dinara po litru. Oni, kako se dodaje, po hektaru troše 120 litara "plavog dizela2, bez ograničenja površina, a dobijaju i određene količine za stoku (po krmači 120 litara, za krave od 40-90 litara i za ovce osam litara).

Srbija

KRIK: Direktor „Dedinja“ imao pola milona evra na računu u Švajcarskoj

Milovan Bojić, direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“ i blizak saradnik nekadašnjeg predsednika Slobodana Miloševića, od sredine devedesetih godina imao je dva računa u švajcarskoj banci „Credit Suisse“ i više od pola miliona franaka na njima, pokazuju podaci procureli u međunarodnom projektu „Švajcarske tajne“, koje je objavio KRIK.On je za KRIK rekao da je račune otvorio zbog lečenja svoje dece, ali nije odgovorio na pitanja o poreklu novca.Institut "Dedinje" od Auto Čačka limuzinu za 36.000 evra Bojić je u vreme sankcija Jugoslaviji 1994. i 1995, otvorio dva računa u švajcarskoj banci „Credit Suisse".Na jednom od računa Bojić je imao više od pola miliona franaka (gotovo 350 hiljada evra) u avgustu 2003. Na drugom računu najveći iznos bio je u oktobru 2007. godine – tada se na njemu nalazilo oko 380 hiljada franaka (više od 200 hiljada evra). Novinarki KRIK-a Bojić je rekao da je račune otvorio zbog lečenja svoje dece u inostranstvu.„Ja sam imao bolesnu decu i lečio sam ih u Švajcarskoj, čak je jedna i umrla. I dalje mi to izaziva stres i ne bih mogao uopšte da govorim o tome. U tim uslovima obustavljenog platnog prometa nije se moglo lečiti drugačije već na taj način“, rekao je Bojić.KRIK: Direktor "Puteva Srbije" imao pola miliona franaka u Švajcarskoj On nije objasnio odakle mu novac koji je bio na računima u Švajcarskoj.„Ja vam pričam sada i kao roditelj i kao čovek. Prošao sam sve specijalne finansijske istrage koje je mogao jedan čovek da prođe – i novac od oca i od majke i od dede i babe i po muškoj i po ženskoj liniji“, rekao je Bojić.„Sve što imate, ako imate nešto za mene, dajte tužilaštvu i obogatite slučaj, ali ja ću svoj ugled i dostojanstvo da štitim. Toliko od mene“, zaključio je.Da Bojić ima račune u Švajcarskoj srpskom tužilaštvu je poznato još od 2001. godine kada su švajcarske vlasti na zahtev Srbije utvrdile da nekoliko najbližih Miloševićevih saradnika ima račune u toj zemlji, pa su im blokirali sredstva. Na Bojićeva dva računa bilo je oko 800.000 švajcarskih franaka. KRIK: Institut 'Dedinje' nabavio nepouzdane korona testove od kontroverznog biznismena O ovim računima u javnosti su tada govorili brojni državni zvaničnici koji su građanima obećavali da će novac biti vraćen u državni budžet. Tako je, između ostalih, direktor Republičke uprave javnih prihoda Aleksandar Radović obećao da će protiv svih vlasnika tajnih računa biti podnete krivične prijave. Posle godinu dana blokade, Švajcarci su Bojiću vratili novac jer srpsko tužilaštvo nije pokrenulo nikakav postupak protiv njega. Istraga je otvorena kasnije, a protiv Bojića je 2005. podignuta i optužnica.Ceo tekst pročitajte ovde.

Srbija

U planu izgradnja dve vetroelektrane u Malom Iđošu

Uprava opštine Mali Iđoš organizovala je rani javni uvid u izradu dva plana detaljne regulacije za izgradnju vetroelektrana Lovćenac i Faketić na području istoimenih katastarskih opština, a planove je izradila Projektura doo iz Beograda. Planovima za izradu ove dve vetroelektrane obuhvaćeno područje oko 7820 hektara površine. Investitor vetroelektrane, na području Lovćenca, je firma WPP West Wind doo Beograd, u vlasništvu poljske kompanije V-Ridium Wind.Okvirna granica vetroelektrane Lovćenac će se prostirati na oko 5720 hektara na delu opština Lovćenac, Feketić i Mali Iđoš na većem delu područja koje se prostire istočno od autoputa Beograd-Subotica do granice sa opštinama Bečej, Srbobran i Bačka Topola i manji deo severoistočno od naseljenog mesta Mali Iđoš do granice sa opšinom Bačka Topola sa severne strane.U planu je gradnja vetroelektrane snage oko 300 megavati, sa oko 50 lokacija vetrogeneratora, a zemljište predviđeno za gradnju pretežno je poljoprivredno zemljište u privatnoj svojini.U okviru područja planirana je i trafostanica "Lovćenac" sa priključnim razvodnim postrojenjem preko koga će se ostvariti povezivanje planiranog 400 kilovatnog dalekovoda u funkciji vetroelektrane i isporuka proizvedene električne energije u prenosni sistem Elektromreže Srbije. Investitor druge vetroelektrane koja će se graditi na području Feketića je Ecoener Wind Power plant doo Beograd iza kojeg stoji španska Grupo Ecoener.Za izradu ove elektrane obuhvaćen je deo teritorije administrativnog područja opštine Mali Iđoš u površini od oko 2100 hektara i to deo katastarske opštine Feketić, područje koje se prostire istočno do autoputa Beograd-Subotica, južno do granice sa opštinom Vrbas i zapadno do pruge Novi Sad-SuboticaUkupna snaga planirane vetroelektrane je oko 90 megavati, ovasnaga je definisana u skladu sa mogućnostima priključenja na elektroenergetski sistem te će biti obavljena analiza za lokaciju 21 vetrogeneratora. Zemljište za elektranu Feketić je takođe pretežno poljoprivredno, u privatnoj svojini, a okviru ovog područja je planirana i trafostanica "Feketić" sa priključnim razvodnim postrojenjem za povezivanje planiranog 110 kilovolti dalekovoda u funkciji vetroelektrane.  Prema planovima izgradnje osnovni cilj razvoja je da se u narednom periodu posveti posebna pažnja razvoju i primeni alternativnih izvora energije čime bi se znatno uticalo na poboljšanje standarda, ali i zaštitu i očuvanje prirodne i životne sredine.

Srbija

Izabran novi Upravni odbor Američke privredne komore

Američku privrednu komoru u Srbiji (AmCham) u naredne dve godine vodiće novi Upravni odbor na čelu sa Stefanom Lazarevićem, generalnim direktorom NCR Srbija, odlučeno je na Generalnoj skupštini AmCham-a.Novoizabrani predsednik Stefan Lazarević, zahvalio se dosadašnjem predsedniku Zoranu Petroviću na izuzetnim rezultatima uprkos izazovima tokom pandemije, kao i posvećenosti i zalaganju članica Američke privredne komore u doprinosu poboljšanju poslovne klime u Srbiji. "AmCham će ostati dosledan u svojoj misiji da podrži američke i druge investitore u Srbiji, kao i u podršci Vladi u reformama i kreiranju stabilnog, predvidivog i atraktivnog poslovnog okruženja.", istakao je Stefan Lazarević, novoizabrani predsednik AmCham-a.Na poziciji prvog i drugog potpredsednika naredne dve godine nalaziće se Ivan Miletić, Philip Morris International i  Ronald Seeliger, Hemofarm, a izabrana su i 4 člana Upravnog odbora: Goran Vasić, Telenor, Ksenija Karić, Schneider Electric, Marija Popović, OTP banka Srbija, Milan Gospić, Microsoft Srbija.Ovogodišnju AmCham "Hero" nagradu, žiri sastavljen od predstavnika Upravnog odbora AmCham-a, dodelio je glumici Mileni Radulović, koja je u protekloj godini kako je navedeno u sapštenju Američke privredne komore "javno, hrabro i požrtvovano učinila veliki gest progovorivši protiv rodno zasnovanog nasilja, a u zaštitu života i integriteta, ne samo u svoje ime, već u ime svih žena". Predstavnici AmChama-a su devetu godinu za redom imali zadatak da među izuzetnim pojedincima, ustanovama i neprofitnim organizacijama, izaberu onoga, ili onu koja je svojim delovanjem ostvarila izuzetan uticaj na celokupno društvo. "Milena Radulović je iznoseći svoju iskrenu ispovest, dala vetar u leđa ženama i devojkama koje su doživele slična bolna iskustva i boreći se za svoja prava i istinu, postala simbol promene sa nadom da će njena borba sprečiti da slično iskustvo doživi makar i jedna žena u budućnosti", istakao je Svetoslav Atanasov, član UO Američke privredne komore i direktor Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora.Američka privredna komora je nezavisna poslovna asocijacija u Srbiji i predstavlja 200 američkih, međunarodnih i domaćih kompanija koje zapošljavaju oko 99.000 građana Srbije.

Srbija

Beograd raspisao konkurs, finansira ekološke projekte

Sekretarijat za zaštitu životne sredine raspisao je javni konkurs za finanisranje i sufinanisranje projekata u oblasti zaštite životne sredine u 2022. Projekat treba u celini da se realizuje teritoriji Begrada. U budžetu Beograda je za ovu namenu obezbeđeno ukupno 25 miliona dinara. Projekti za koje su namenjena sredstva odnose se na oblasti ekološkog obrazovanja i informisanja, zaštitu prirode, klimatske promene i upravljanje otpadom. Udruženja mogu konkurisati sa projektima čija najmanja vrednost iznosi 150.000 dinara, a najviša 1.500.000 dinara. Pravo učešća na javnom konkursu imaju sva udruženja osnovana u skladu sa Zakonom o udruženjima, registrovana u Beogradu i koja obavljaju aktivnosti u oblasti zaštite životne sredine.Koje udruženje će dobiti posao deljenja subvencija za bicikle?Krnjača dobija filmski studio na mestu Trudbenik gradnjeUdruženje može da se prijavi za ukupno utvrđenu vrednost projekta ili za nedostajući deo sredstava, i može da se konkuriše samo sa jednim projektom. Кrajnji rok za realizaciju projekta je 30. novembar 2022. Rok za dostavljanje prijave je 15 dana od dana objavljivanja Javnog konkursa. Konukrs je oglašen 23. februara. 

Srbija

Bivši pokrajinski sekretar sa skoro dva miliona švajcarskih franaka na računu

Bivši predsednik vlade Vojvodine, Dragoslav Petrović, je na računu u švajcarskoj banci imao 1,9 miliona švajcarskih franaka, oko 1,7 miliona evra, pokazuju procureli podaci u okviru međunarodnog projekta "Švajcarske tajne", piše KRIK.Dok je Petrović bio pokrajinski sekretar, Srpska napredna stranka ga je prijavila tužilaštvu zloupotrebe prilikom dodele sredstava iz budžeta, ali je tužilaštvo odbacilo prijave i konstatovalo da nije utvrđeno da je Petrović ostvario imovinsku korist.On je za KRIK istakao da nikad nije posedovao račun i da su mu "svašta podmetali".Procureli bankovni podaci u međunarnodnom istraživanju "Suisse Secrets" (Švajcarske tajne), pokazuju da dok je Petrović bio na funkcijama pokrajinskog sekretara za nauku i tehnološki razvoj i potpredsednika Vlade Vojvodine imao račin u Švajcarskoj.Taj račun otvoren  je 2010. godine, a najviše novca na njemu bilo je krajem 2015. godine, čak 1,9 miliona švajcarskih franaka (1,7 miliona evra). Račun je zatvoren nekoliko meseci kasnije, a u to vreme Petrović više nije bio funkcioner, pošto je sa mesta državnog sekretara sišao 2014. godine.Istraživanje "Švajcarske tajne" zasnovano je na procurelim podacima o računima u švajcarskoj banci, u istraživanju su učestvovali novinarska mreža OCCRP i novinari iz 47 redakcija iz 39 država, deo ovog novinarskog tima bio je i KRIK čija je uloga bila analiziranje podataka koji imaju veze sa Srbijom.U telefonskom razgovoru Petrović je za KRIK rekao da nije imao račun i da ne zna ništa o novcu na njemu."Nisam imao. Imao sam milion spletki u politici godinama. Šta su mi sve radili u ono vreme, toga sam se otarasio…  Ne želim da se vraćam više, objašnjavam ko je kome šta radio, ko je kome podmetao i kako je bilo", kaže on.Petrović od 2004. do 2014. godine bio pokrajinski sekretar za nauku i tehnološki razvoj, poslednje dve godine bio i potpredsednik Vlade Vojvodine, a na ovim funkcijama bio je dok je na vlasti bila Demokratska stranka.Poreklo novca na tajnom računu u Švajcarskoj nije poznato, a sudeći po Petrovićevim primanjima koje je prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije, on je mogao da zaradi mali deo ove sume i to pod uslovom da nije ništa trošio. Podaci koje je prijavio Agenciji pokazuju da je Petrović zarađivao 2.500 evra mesečno, a osim plate pokrajinskog sekretara, primao je platu i honorare od Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu gde je radio kao profesor.Prema podacima objavljenim na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije, Petrović nijednog trenutka nije objavio da poseduje ušteđevinu u banci. On je kao građanin Srbije bio dužan da od Narodne banke zatraži dozvolu kako bi otvorio račun u inostranstvu, prema informacijama koje smo dobili od ove institucije, Petrović ni to nije uradio.Prema podacima iz Petrovićevih imovinskih kartona on je godinama uećavao svoju imovinu, a ova Agencija za sprečavanje kotipcije ju je kontrolisala i 2015. godine kada je pokrenula postupak protiv njega. Naime Petrović nije vršio prijavljivanje imovine na vreme, ali detalji ovog postupka nisu poznati pošto je ova institucija odbila da KRIK-u dostavi izveštaj o kontroli.Švajcarska banka "Credit Suisse", u kojoj je Petrović ima otvoren račun, nije odgovorila na pitanja novinara o konkretnim računima i klijentima, samo je saopštila da "posluje u skladu sa svim globalnim i lokalnim zakonima i propisima".Dok je bio na funkciji, predstavnici Srpske napredne stranke u Novom Sadu su protiv Petrovića podneli desetinu krivičnih prijava u kojima su tvrdili da je izvršio zloupotrebe u vezi sa dodeljivanjem sredstava za finansiranje novih tehnologija upravo preko sekretarijata kojim je upravljao. Takođe  predstavnici Srpske napredne stranke su tvrili da je za navodne zloupotrebe odgovoran i tadašnji predsednik pokrajinske vlade Bojan Pajtić.  U prijavama se navodi da su Pajtić i Petrović oštetili budžet pokrajine tako što su zaključivali štetne ugovore sa preduzećima. Oni su, kako se tvrdi u prijavama, vlasnicima tih firmi prebacivali novac i to lažno predstavljali kao podsticaje za otvaranje novih pogona, a zauzvrat su dobijali proviziju. Brojna preduzeća, navodno, nisu ispunila obaveze iz ugovora, a sekretarijat protiv njih nije pokrenuo postupak, tvrdilo se u prijavama.Prema njihovim tvrdnjama, na ovaj način su u periodu od 2006. do 2012. godina Pajtić i Petrović oštetili budžet Vojvodine za 35 miliona evra. Navode krivičnih prijava proveravalo je novosadsko tužilaštvo koje je utvrdilo da nema osnova za pokretanje postupka protiv nekadašnjih pokrajinskih čelnika. "Ne može se izvesti zaključak da su osumnjičeni izvršili krivično delo zloupotreba službenog položaja… U spisima predmeta ne postoji nijedan dokaz koji bi upućivao da su oni sebi pribavili imovinsku korist", zaključilo je tužilaštvo i zatvorilo predmet. Osim krivičnih prijava, naprednjaci su o Petroviću i Pajtiću 2014. godine na svom sajtu objavljivali uvredljive tekstove i optuživali ih za "zloupotrebu funkcije proneverom velikih novčanih iznosa".

Srbija

Krnjača dobija filmski studio na mestu Trudbenik gradnje

Grad Beograd oglasio je urbanistički projekat koji sadrži idejno rešenje za izgradnju filmskog studija u Krnjači, čiji je investitor firma City Media Park. Izgradnja je planirana na mestu objekata preduzeća Trudbenik gradnja.Privatizacija Trudbenika spada u jednu od 24 sporne privatizacije u Srbiji od 2004. do 2011. godine, čije su preispitivanje tražili Evropska komisija i Evropski parlament, podsetila je Politika jula 2018. godine.Stari objekti Trudbenika sada su kako se dodaje zapušteni i neuređeni, a površina na kojoj će se graditi filmski studio je 12,91 hektara. Projekat i idejno rešenje uradio je projektni biro Architonic. U planu je, kako se objašnjava, predviđena prenamena, rekonstrukcija i dogradnja postojećih i izgradnja novih objekata, u dve faze.Kako je pisao CINS obećanje da će se rešiti sporne privatizacije bilko je jedno od predizbornih obećanja Srpske napredne stranke na izborima 2012. godine.Kako je navedeno u idejnom rešenju, u planu je formiranje filmskih studija, radionica, garderoba, magacina, soba za presvlačenje i boravak glumaca.Izgradnja objekata, kako piše u dokumentima, biće u skladu sa standardima svetske filmske produkcije.Čekaju nas nove sporne privatizacijePrivatizaciji društvenih preduzeća i dalje se ne nazire kraj Filmski studio imaće 12 scena u više hala na približno 3.500 kvadrata. Hale će biti bez unutrašnjih konstruktivnih elemenata, kako bi se omogućila potpuna flaksibilnost u pravljenju scenografije.Sa severozapadne strane kompleksa nalaziće se poslovna zgrada sa kancelarijskim prostorom,  dopunskim sadržajima, amfiteatrom, prostorom za izložbe, multimedijalne sadržaje i sale za prezentacije.Predviđeni su i sadržaji za odmor, relaksacijiu, restorani i picerije, kao i otvoreni bazeni za snimanje na vodi. U planu je projektocano i 429 parking mesta, a svi objekti grejaće se pomoću toplotnih pumpi koje će se hladiti vazduhom.Prema podacima Agencije za privredne registre (APR), frima City Media Park pretežno se bavi izgradnjom stambenih i nestambenih zgrada.Javna prezentacija plana za filmski studio u Krnjači obaviće se od 1. do 8. marta u zgradi Gradske uprave u Ulici 27. marta 43-45 u sali koja se nalazi u suterenu.