Srbija

Srbija

Gradska čistoća isplaćivala duplo manje minimalne zarade od zakonom propisanih

Javno komunalno preduzeće Gradska čistoća Beograd tokom 2019. obračunavalo je i isplaćivalo velikom broju zaposlenih osnovne zarade koje su bile duplo manje od minimalne zarade propisane zakonom, sledi iz izveštaja o reviziji ovog preduzeća koji je objavio državni revizor. Obračun osnovne zarade  u toku 2019. godine, vršio se na osnovu vrednosti radnog časa koja je niža od minimalne vrednosti radnog časa koja je utvrđena u skladu sa zakonom (155,30 dinara neto), uvećane za 20%, po osnovu specifičnosti poslova i uslova rada. To nije u skladu sa članom 111 Zakona o radu kojim je propisano da zaposleni ima pravo na minimalnu zaradu za standardni učinak i vreme provedeno na radu.Takođe, ovakva poltika preduzeća bila u suprotnosti sa Kolektivnim ugovorom kojim je propisano da vrednost radnog časa  ne može biti niža od minimalne vrednosti radnog časa koja je utvrđena u skladu zakonom, uvećane za 20% po osnovu specifičnosti poslova i uslova rada.U 2019. godini, preduzeće je obračunalo i isplatilo osnovnu zaradu u nižem iznosu od propisane minimalne zarade u ukupnom iznosu od 2.777 hiljada dinara. Takođe, preduzeće je obračunalo i isplatilo osnovnu zaradu u nižem iznosu od propisane minimalne zarade uvećane za 20% po osnovu specifičnosti poslova i uslova rada u ukupnom iznosu od 45.509 hiljada dinara.Počev od juna meseca 2020. godine ovo komunalno preduzeće je obračun i isplatu minimalne zarade zaposlenima uskladilo sa Zakonom o radu.Primera radi, u mesecu sa 184 radna sata, radnik je po zakonu trebalo da primi najmanje 155,3 dinara po satu odnosno 28,5 hiljada dinara (što je 38.500 dinara bruto ili nešto više od 209 dinara bruto po satu). Međutim, firma im je obračunavala vrednosti bruto sata od oko 100 dinara.Broj zaposlenih kojima je obračunata i isplaćena osnovna zarada manja od minimalne predviđene kolektivnim ugovorom, kretao se, u zavisnosti od meseca, od 600 do 1100 zaposlenih.Lekari u Novom Pazaru dobijali manju platu od zakonom propisane Preduzeće je u 2019. godini, prema podacima iz kadrovske evidencije, imalo prosečno 2.585 zaposlenih, gotovo svi na neodređeno.Na privremeno povremenim poslovima angažovano u proseku mesečno 250 radnika.U isto vreme, revizor je napisao da je ovo javno preduzeće za troškove reklamiranja izdvojilo 26 miliona dinara, od čega najviše 21 milion na Studiju B u većinskom vlasništu Saša Blagojević, inače i vlasnika provladinog tabloida Alo.

Srbija

Beogradski taksisti napokon mogu u toalet

Na taksi stajalištu ili u neposrednoj blizini taksi stajališta može se postaviti privremeni, pokretni toalet u vidu kabine sa patronama koje se prazne, za potrebe taksi prevoza, odlučile su vlasti u Beogradu.Time bi trebalo da se stane na put višegodišnjim neprijatnostima koje imaju i taksisti, ali i stanari i zaposleni u obližnjim radnjama čiji spoljni zidovi često služe kao javni vc. U nekim delovima grada, divlji toalet je i prostor iza pekare zbog čega su zaposleni očajni, a kupci ljuti zbog nesnosnog mirisa koji se širi iako je jasno da je higijena u pekari besprekorna. O postavljanju i održavanju toaleta staraće se organizaciona jedinica Gradske uprave Grada Beograda nadležna za poslove javnog prevoza.Ova služba će doneti plan taksi stajališta na kojima se postavlja toalet. .Plan se donosi na period od tri godine. Izmena i dopuna plana se vrši po potrebi.Postupak izbora subjekta za poslove postavljanja i održavanja toaleta  sprovodi se u skladu sa propisima kojima se uređuju javne nabavke.Besplatan taksi na aerodromu u Dubaiju

Srbija

Udruženje koje primi novac na poklon ima pravo na poresko oslobađanje

Udruženje koje se bavi ostavrivanjem opštekorisnih ciljeva, što podrazumeva i humanitarne aktivnosti, a primi novac na poklon, ima pravo na poresko oslobađanje pod uslovom da taj novac služi isključivo za ostvarivanje tog cilja zbog kojeg je udruženje osnovano, objavilo je Ministarstvo finansija u najnovijem biltenu u kojem daje stručna mišljenja za primenu finansijskih propisa. Prema Zakonu o zadužbinama i fondacijama, ostvarivanjem opštekorisnog cilja smatraju se aktivnosti usmerene na promovisanje i zaštitu ljudskih, građanskih i manjinskih prava, promovisanje demokratskih vrednosti, evropskih integracija i međunarodnog razumevanja, održivi razvoj, regionalni razvoj, ravnopravnost polova, unapređenje socijalne i zdravstvene zaštite, promovisanj i unapređenje kulture i javnog informisanja itd.Sa stanovišta Zakona o porezu na dobit pravnih lica, poreski obveznik je i drugo pravno lice koje nije osnovano radi ostvarivanja dobiti, već je u skladu sa zakonom osnovano radi postizanja drugih ciljeva utvrđenih u njegovim opštim aktima, ako ostvaruje prihode prodajom proizvoda na tržištu ili vršenjem usluga uz naknadu (nedobitna organiizacija).Nedobitnom organizacijom naročito se smatraju: ustanova čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave; politička organizacija; sindikalna organizacija; komora; crkva i verska zajednica; udruženje; fondacija i zadužbina.U skladu sa članom 44. Zakona o porezu na dobit, plaćanja poreza na dobit oslobađa se nedobitna organizacija za poreski period u kojem ostvareni višak prihoda nad rashodima nije veći od 400.000 dinara.Kako se navodi, u konkretnom slučaju, Udruženje „Fond dijaspora za smaticu“  je dobrovoljna, nevladina organizacija, osnovana  radi ostvarivanja ciljeva u oblasti humanitarnih i socijalnih prava, kao i u oblasti saradnje i povezivanja matice i rasejanja. S tim u vezi, Udruženje, sa aspekta Zakona o porezu na dobit, predstavlja nedobitnu organizaciju koja postaje obveznik poreza na dobit pravnih lica samo ako ostvari prihode prodajom proizvoda na tržištu ili vršenjem usluga uz naknadu, pri čemu Udruženje ima pravo na poresko oslobođenje.Kad je reč o plaćanju pdv,  ako se iz primljenih novčanih sredstava vrši nabavka dobara i usluga u Republici Srbiji, pri čemu je reč o prometu koji je oporeziv PDV, na taj promet PDV se obračunava i plaća u skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrednost.

Srbija

Od recikliranih guma dobijamo i bolju životnu sredinu i dečja igrališta

Tretman otpada koji nastaje od iskorišćenih automobilskih guma u Srbiji obavlja se u desetak fabričkih postrojenja, a one se sakupljaju u organizaciji samih reciklera, kao i u saradnji sa fizičkim i pravnim licima, kažu za Novu ekonomiju u Udruženju reciklera Srbije. Problem je međutim, kako napominju, što recikleri guma još nisu dobili ni dinar podsticaja za otpad koji je već sakupljen tokom 2020. godine."Gume stižu i iz vulkanizerskih radnji, poljoprivrednih dobara, sa deponija, industrija, gumarska, rudarskih i transportnih preduzeća, proizvođača i distributera pneumatika", objašnjava Suzana Obradović, generalna sekretarka Udruženja reciklera Srbije.Kako napominje, prilikom reciklaže pneumatika dobija se gumeni granulat koji predstavlja 65%, čelična žica 35% i platno 5%. Razdvajanje komponenti se vrši dejstvom magneta i vazdušne struje, a jedini energent koji se koristi je električna energija. "Ne upotrebljavaju se nikakvi hemijski reagensi ili termičke reakcije, tako da se ne stvara nikakva otpadna supstanca, posebno je značajno da u ovom procesu nema nikakvih propratnih zagađenja životne sredine", kaže sagovornica Nove ekonomije.KAKVO JE POSLOVNO OKRUŽENJE U SRBIJI?Suzana Obradović podseća da se u Srbiji primenjuje načelo "zagađivač plaća", koje je preuzeto iz zakonodavstva Evropske unije. To znači da su uvoznici i proizvođači guma u obavezi da plaćaju ekološku taksu. Prema njenim rečima cilj je da se taj novac koristi za bezbedno zbrinjavanje guma kada one postanu otpad, ali on ne stiže na vreme reciklerima:"Isplata podsticajnih sredstava za zbrinjavanje guma, kao i svih posebnih tokova otpada, kasni duže od godinu dana i isplaćuje se u manjem iznosu nego što su firme preradile otpada". Dodaje da je država za tretman otpada u 2019. godini platila 31% manje podsticajnih sredstava za ono što je već sakupljeno i prerađeno. Prošle godine je prerađeno ukupno 46.000 tona guma, što znači da je ostao neplaćen tretman više od 14 miliona kilograma guma. "U poslednjem smo kvartalu u ovoj godini, a recikleri za rad u 2020. nisu dobili ni dinara podsticajnih sredstava", kaže generalna sekretarka Udruženja reciklera Srbije. Suzana napominje da podsticajna sredstva pokrivaju samo deo troškova sakupljačke mreže, transporta otpada i zahtevne i skupe tehnologije njegovog tretmana. Sa druge strane preduzećima je za profit neophodan veliki obim proizvodnje.KINESKOJ FABRICI GUMA ZEMLJIŠTE, SUBVENCIJE, SAD I ULICA ŠTA SE PRAVI OD RECIKLIRANIH GUMA?"Čelična žica se koristi u livnicama i tako se vraća u proces proizvodnje, a platno najčešće koriste cementare kao gorivo", kaže sagovornica Nove ekonomije.Od gumenog granulata se prave razni proizvodi koji se upotrebljavaju u građevinarstvu, saobraćaju, sportu i rekreaciji, popljoprivredi, domaćinstvu. U našoj zemlji ga kao sirovinu za proizvode koristi desetak firmi redovno i još toliko sporadično. "Prave se podloge za sportske terene, dečja igrališta, obloge za izolaciju krovova, podni izolacioni materijal, zvučne barijere u građevinarstvu, zvučne barijere u stambenim zonama pored kolovoza, stubići za parkiranje, nosači za znakove".U Udruženju reciklera Srbije podsećaju da je reciklaža guma važna za zdraviju sredinu, jer u suprotnom one zagađuju tlo, vodu i vazduh. Postoji i, kako napominju niz situacija koje mogu da štete životnoj sredini, a to se posebno tiče njihove lake zapaljivosti na deponijama.Čedomir Savković

Srbija

EBRD: Na raspolaganju novi zajam za srpske privrednike

Preduzećima u Srbiji biće na raspolaganju još 10 miliona evra iz zajma koji je obezbedila Evropska banka za obnovu i razvoj EBRD uz podršku Evropske unije, piše u zajedničkom saopštenju te institucije i srpskog Ministarstva privrede.Sredstva su namenjena malim i srednjim firmama za nabavku opreme i unapređenje proizvodnog procesa u skladu sa standardima EU.To se pre sve svega odnosi na poboljšanje kvaliteta proizvodnje, zaštitu okoline, zdravlja i bezbednosti na radu. EBRD navodi da je cilj da se pomogne lokalnim preduzetnicima koji su posebno ranjivi u krizi izazvanoj pandemijom Kovida 19. Ambasador Evropske unije u Srbiji Sem Fabrici, objasnio je da se, uz zajam, dobijaju i savetodavne usluge. Posebna pogodnost je to što Evropska unija preduzećima poklanja do 15% ukupnog iznosa zajma, dodao je Fabrici.Kredit je deo šireg EBRD/EU programa za unapređivanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na Zapadnom Balkanu.Program se u Srbiji realizuju u saradnji sa Ministarstvom privrede.EBRD ZA SRBIJU NAMENIO 750 MILIONA EVRA

Srbija

Kako Huawei vidi budućnost uz 5G i sajber bezbednost?

Inspirisan pionirskim dostignućima Galilea u nauci i tehnologiji, Huawei je svom novom 5G izložbenom prostoru dao ime Huawei Galileo Hall, koji se koristi za predstavljanje tri ključne karakteristike onoga što čini 5G mrežu: velika propusnost, minimalno kašnjenje i veliki kapacitet povezanosti.Prilikom ture prisutni su mogli da vide da se tehnologija 5G može koristiti za razvoj širokog spektra novih industrijskih aplikacija kao što su inteligentna povezana vozila, pametne fabrike, pametna zdravstvena zaštita, pametne mreže, pametno obrazovanje, bezbednost urbanih sredina, dronovi, pametna poljoprivreda i pametni novi mediji. Više nije samo mobilna tehnologija ograničena na komunikaciju od osobe do osobe.Jedan po jedan, predstavljeni su primeri upotrebe 5G tehnologije kao i prednosti koje standard povezivanja može ponuditi proizvodnoj industriji, ili uslužni program u slučaju proizvoda koje svakodnevno koristimo. Osim toga, predstavljena je i Huawei 5G AAU antena, najkompaktnija i najlakša 5G antena na svetu. Ovaj model se može brzo i lako instalirati na bilo koje mesto, čak i ono teško dostupno.Kao deo Galileo Exhibition Hall-a predstavljeni su i uređaji koji pomažu u prijemu jačeg 5G signala. Oni pomažu u postizanju brzina bliskih brzinama optičkog Interneta i menjaju područje zabave 5G emisijama i koncertima koji se emituju u VR ili 8K strimingu. 5G tehnologija neće promeniti samo brzinu kojom preuzimamo datoteke ili pristupamo Internetu. Osim toga, predstavljen je i Huawei Cyber Security Transparency Centre.  Osnovan u Briselu, sa ukupnom površinom od 1000 m² na čak dva sprata, briselski centar za sajber bezbednost, Huawei je zvanično otvorio 5. marta 2019. Cilj HCSTC platforme je da poboljša reputaciju i uticaj kompanije Huawei na polju bezbednosti i ima tri centra:1. Experience Centre: prikazuje strategiju kompanije Huawei i pristup kibernetičkoj bezbednosti, bezbednosna rešenja, mogućnosti za istraživanje i razvoj...2. Innovation Centre: predstavlja sveobuhvatnu platformu znanja za spoljnu komunikaciju, razmenu najboljih praksi i saradnju, radi jačanja međusobnog poverenja3. Verification Centre: pruža kupcima white-box kod za verifikaciju i testiranje black-boxaOvi centri su svojevrsna platforma za unapređenje komunikacije i zajedničkih inovacija sa svim zainteresovanim stranama, javnim i privatnim. Tokom proteklih 30 godina, Huawei je snabdeo više od tri milijarde ljudi širom sveta. Osim toga, kompanija održava stabilno poslovanje više od 1.500 mreža prevoznika u preko 170 zemalja i regiona. Posvećen kontinuiranom ulaganju u rast ekosistema Huawei će nastaviti putem otvorene saradnje sa partnerima i podržavati napredak industrije.

Srbija

Radnici u turizmu predali zahteve Vladi Srbije

Zaposleni u turističkim agencijama iz cele Srbije organizovali su danas protest u Beogradu, tokom kog su Vladi Srbije dostavili zahteve, koji se tiču isplate novčane pomoći i odlaganje naplate kredita i poreza, javlja agencija Beta, a prenosi Danas.Predstavnici turističkih agencija tražili su da, u zavisnosti od veličine agencije dobiju bespovratnu pomoć od jednog do pet miliona dinara i da kreditna sredstva koja za koja su konkurisali kod Fonda za razvoj budu odobrena u roku od 30 dana, obzirom da pojedine agencije koje su zatražile te pozajmice pre nekoliko meseci još uvek nisu dobile novac.Medju zahtevima je i otpis poreza i doprinosa u periodu od osam meseci, moratorijum na otplatu kredita do devet meseci, kao i odlaganje poreza na imovinu i dobit preduzeća u vreme vanrednih okolnosti.Turističke agencije su tražile i rešavanje problema polisa osiguranja turističkih putovanja i pomoć za turističke vodiče koji četiri meseca nemaju prihode. Na skupu je napomenuto da će uplaćeni aranžmani "propasti" ako im država ne pomogne.Turističke agencije: Pred gašenjem smo, bankarske garancije nisu rešenje Predstavnici sektora su u dopisu Vladi Srbije naveli da bi ukupna pomoć države po zahtevima iznosila 15 miliona evra, a da je vrednost nerealizovanih putovanja za koja su dodeljeni zamenski vaučeri oko 85 miliona evra."Ovo je socijalni skup radnika u turizmu, ovde nema ogranizatora, ovo nisu protesti. Ovo je molba da se pomogne turističkim agencijama koje su osam meseci bez prihoda. Prva tri meseca su dobrodošla, međutim i to nije bila bezuslovna pomoć, mi od januara moramo da vraćamo doprinose. To, u situaciji bez prihoda, je katastrofalno, agencije to ne mogu da plate", rekao je Slobodan Racić, vlasnik turističke agencije iz Kragujevca, a prenosi N1.

Srbija

Svetska banka: Pad BDP-a Srbije ove godine tri odsto

Nakon višegodišnjeg rasta, srpska ekonomija će ove godine biti u recesiji, a pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosiće tri odsto, dok se naredne godine očekuje rast od 2,9 odsto, saopštila je danas Svetska banka, javlja agencija Beta.Pandemija je zapadni Balkan zabila u duboku recesiju, padovima domaće i strane potražnje, zajedno sa prekidima u lancima snabdevanja, primoravši svih šest zemalja u regionu da imaju negativan rast za 2020. godinu.Predviđa se da će se ekonomska aktivnost u regionu smanjiti za 4,8 procenata u 2020. godini, što je za - 1,7 procentnih poena ispod prognoze u redovnom ekonomskom izveštaju za proleće 2020. godine.Ukazano je da je još jedan razlog za sporiji oporavak u drugoj polovini 2020. visoka osnovica za poredjenje iz druge polovine 2019.Pandemija dalje izaziva tržišta rada u regionu i preti da podrije napredak koji su zemlje postigle u poboljšanju dobrobiti stanovništva.U drugom kvartalu ove godine, u odnosu na 2019. na tržištu rada bilo je 183.000 ljudi, medju kojima je 132.000 prethodno imalo posao u sivoj ekonomiji, pa je tako stopa pala na rekordno niskih 7,3 odsto.Do juna, nezaposlenost u regionu porasla je za polovinu procentnog poena, što je izbrisalo 139.000 radnih mesta. Procenjuje se da je dodatnih 300.000 ljudi palo u siromaštvo u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i u Srbiji - značajan broj, ali manje od polovine ukupnog broja koji bi pao u siromaštvo da nisu preduzete određene mere, napominje izveštaj.Analize Svetske banke su pokazale da je uticaj mera podrške na privredu bio pozitivan, ali da bi i manje izdašan ali bolje ciljan paket mogao da ostvari isti uticaj, te da su najteže pogodjena preduzeća mogla da dobiju obimniju pomoć, čime bi se efekti pandemije ublažili još više dok bi se fiskalni troškovi programa snizili.Kada se govori o Srbiji, "niska inflacija i snažna pozicija Narodne banke Srbije (NBS) predstavljale su snažan temelj za odgovor monetarne politike na pandemiju. Inflacija je u 2019. bila stabilna na niskom nivou, kakva je ostala i do kraja avgusta 2020, pri čemu je rast cena iznosio 1,9 odsto", ukazala je Svetska banka i dodala da je posle umerenog slabljenja dinara u odnosu na evro u 2019. dinar zadržao vrednost tokom 2020, prvenstveno zahvaljujući intervencijama NBS na deviznom tržištu.Pandemija je prouzrokovala i usporavanje kreditne aktivnost i banka pa je ukupna vrednost novih kredita odobrenih privredi smanjena se za 24,2 odsto u drugom kvartalu u poredjenju sa istim periodom prošle godine, a iznos novih investicionih kredita privredi opao je za 47,1 odsto.Nenaplativi krediti nastavili su silaznu putanju, sa 4,1 odsto u decembru na 3,7 odsto u junu., navidi se u izveštaju Svetske banke."Finansiranje deficita tekućeg računa postalo je razlog za zabrinutost, pošto je spoljni dug u 2020. počeo da raste, sa 61,9 odsto BDP-a krajem 2019. na 69,9 odsto na kraju juna 2020. Mada je deficit tekućeg računa izražen u evrima bio niži za 11 odsto nego godinu dana ranije, njegovo učešće u BDP-u dostiglo je 2,9 odsto", navela je Svetska banka i upozorila da je deficit spoljnotrgovinske razmene nastavio da raste, povećavši se u prvoj polovini godine na 2,6 milijarde evra.Prema projekcijama Svetske banke, značajniji oporavak srpske ekonomije će početi u 2021, ali će verovatno biti sporiji od očekivanog."Investicije se neće uskoro vratiti na prethodne nivoe, a potrošnja će ostati niža jer će se stvarni uticaj na zaposlenost i zarade osetiti tek krajem 2020. ili početkom 2021. Sa ozdravljenjem privrede, javni sektor će morati da izvrši obimnije korekcije u cilju eliminisanja efekata fiskalnih podsticaja iz 2020. godinu", navela je Svetska banka.

Srbija

„Budućnost čovečanstva će biti glokalna“

Pandemija COVID-19 će pospešiti globalizaciju, ali taj proces neće biti linearan. Budućnost će biti smeša istovremenog jačanja trendova globalizacije i regionalizacije, optimističnih i pesimističnih scenarija, zbog čega možemo reći da će biti "glokalna", ocenio je futurolog nemačkog Instituta budućnosti Tristan Horks.  On je tokom prvog panela ovogodišnjeg izdanja "Smart City Festivala 2020" naveo da koronavirus i prateće društvene i ekonomske promene neće predstavljati "supertrend", odnosno događaj koji na 25 ili više godina redefiniše uslove života i navike globalne populacije.Smatra i da će se su, među trendovima koje globalizacija sa sobom donosi, samo urbanizacija i mobilnost ugroženi, obzirom da je korona-kriza pokazala da rad iz kancelarije nije nužna stavka  za većinu kompanija koje se ne bave proizvodnjom."COVID-19  neće ubrzati promene, koje same dolaze vrtoglavom brzinom, ali jeste ubacila dodatni naboj, naročito u oblasti digitalizacije... Ljudi često upadaju u 'grešku linearnosti', koja podrazumeva da budućnost vidimo ili kao utopiju ili kao distopiju. Stvar nikada nije tako jednostavna, a suočićemo se sa brojnim trendovima i kontratrendovima koji ne moraju da se međusobno isključuju", kazao je Horks.Kao glavne promene koje će iznedriti koronavirus, Horks navodi "normalni" napredak ka post-digitalnom dobu, bezbednost koja će postati "potreba broj jedan" i spajanje privatnog i poslovnog života, koje će postati uobičajeno za sve više delatnosti.  "(Budućnost čovečanstva) će se suočiti sa nekoliko opcija, a ni jedan od njih neće biti 100 odsto tačan. Predstavljaće mešavinu često kontradiktornih trendova, ali promena koja nas čeka ipak na kraju zavisi samo od nas", zaključio je futurolog."Smart City Festival 2020" organizuju "Friedrich Naumann" fondacija na Zapadnom Balkanu i partnera, uz podršku nemačkog Federalnog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj.Slogan ovogodišnjeg festivala je "Innovation, Resilience, Sustainability", a paneli se mogu pratiti uživo OVDE.

Srbija

Termoelektrana Kostolac A u „penziju“ ide tek 2038. godine

Prema najavama koje stižu iz Elektroprivrede Srbije životni vek Termoelektrane Kostolac A biće produžen za 15 godina, odnosno do 2038. godine, a to će se postići ugradnjom opreme za odsumporavanje dimnih gasova i smanjenjem emisije sumpor-dioksida ispod granice koja je trenutno dozvoljena u Evropskoj uniji, prenosi Balkangreenenergynews.EPS je inače raspisao tender za pripremu idejnih rešenja i projekata sa studijama opravdanosti izgradnje za postrojenje koje će vršiti odsumporavanje dimnih gasova za blokove A1 i A2, ukupne snage 310 MW. Tu je i postrojenje za prečišćavanje postojećih i otpadnih voda iz postrojenja za odsumporavanje.Kostolac A je samo jedna od termoelektrana u regionu koja je primorana da smanji emisije koje zagađuju vazduh jer u suprotnom mora da bude zatvorena. Zadatak za to dolazi iz direktiva EU koje su zemlje regiona, kao članice Energetske zajednice, prihvatile i obavezale se da ih sprovedu.Inače, EPS je postrojenje za odsumporavanja izgradio i u TE Kostolac B, krajem 2017, ali nije jasno da li to postrojenje radi smanjenim intenzitetom ili uopšte ne radi.Kako se navodi u tenderskoj dokumentaciji, EPS je do 2015. nameravao da u periodu 2023-2025. ugasi TE Kostolac, ali je 2017. odlučio da je modernizuje i produži joj radni vek za oko 100.000 efektivnih sati rada ili do 2038.Srbija se, kako se navodi, članstvom u Energetskoj zajednici obavezala da uskladi emisije iz termoelektrana sa zahtevima EU.Nesmetani rad termo blokova moguć je, kako EPS navodi u tenderskoj dokumentaciji, u slučaju usklađivanja sa Direktivom o velikim ložištima do 1. januara 2018. i Direktivom o industrijskim emisijama do 1. januara 2027, navodi između ostalog EPS u tenderskoj dokumentaciji.Zbog toga produženje veka rada blokova A1 i A2 u narednih 15 godina zahteva neminovno uvođenje procesa odsumporavanja dimnih gasova koje oni emituju.Inače, kako bi primenila Direktivu o velikim ložištima, Srbija se odlučila da usvoji plan kojim se definiše limit ukupnih emisija SO2, NOx, suspendovanih čestica svih velikih ložišta u zemlji, uključujući i TE Morava i TE Kolubara A.EPS u tenderskoj dokumentaciji ističe da je namena postrojenja u Kostolcu da se koncentracija SO2 smanji ispod granične vrednosti emisija, koja je definisana u odgovarajućoj EU regulativi, ali se ne navodi kolike su trenutne emisije.KOSTOLAC B TRI GODINE ČEKA STUDIJU DA BI POČEO SA ODSUMPORAVANJEM POLEMIKE U JAVNOSTIProjekat odsumporavanja u TE Kostolac B izaziva brojne polemike u javnosti, jer je ona sama premašila nacionalni limit Srbije za SO2.U junu ove godine organizacija CEE Bankwatch saopštila je da su emisije SO2 u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, na Kosovu*, u Severnoj Makedoniji i u Srbiji bile šest puta veće od granica postavljenih Nacionalnih planova za smanjenje emisija (NERP).TE Kostolac B je tako sama premašila nacionalni limit Srbije, definisan u NERP-u, 1,45 puta, a svoj pojedinačni limit skoro deset puta.Opremu za odsumporavanje tamo je instalirao China Machinery Engineering Corp, pa autori izveštaja tvrde da taj sistem ne funkcioniše kako treba, dok su glas digle nevladine organizacije, ali i neki opozicioni političari."Molim vas uključite postrojenje za odsumporavanje u Kostolcu, koje je već plaćeno pre deset godina 130 miliona dolara", poručila je opoziciona političarka Marinika Tepić, a preneo N1. Ona je takođe ukazala na veliku štetnost emisija iz te termoelektrane po zdravlje građana iz okoline, kao i građana Požarevca i Beograda.U Institutu za obnovljive izvore energije (RERI) navode da postrojenje ne može da radi pošto nema upotrebnu dozvolu, dok se EPS za sada ne oglašava tim povodom.

Srbija

Građanski preokret tužio Gradsku upravu Zrenjanina

Organizacija civilnog društva "Građanski preokret" je tužbom protiv Gradske uprave grada Zrenjanina tražila poništenje saglasnosti na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu buduće kineske fabrike automobilskih guma Linglong.U tužbi podnetoj Upravnom sudu se navodi da je rešenje nezakonito "zato što tuženi nije nadležan za njegovo donošenje, zato što nije postupao po pravilima postupka i zato što je onemogućio tužioca i druge građane da učestvuju u javnoj raspravi o studiji".Gradska uprava grada Zrenjanina je 1. oktobra donela rešenje kojim je dala saglasnost na studiju o proceni uticaja na životnu sredinu investitora Linglong, iako je prošle godine isticala svoju nenadležnost za taj postupak, navodi se u saopštenju Građanskog preokreta.Građanski preokret traži da se studiju o proceni uticaja na životnu sredini vrati na ponovo razmatranje."Obezbeđenje Skupštine grada Zrenjanina, a zatim i policija, sprečili su 4. septembra  zainteresovane građane da prisustvuju zakazanoj javnoj raspravi o toj studiji. Ni studija o proceni uticaja na životnu sredinu ni rešenje o davanju saglasnosti na nju ne sadrže odgovore na pismeno postavljana pitanja o konkretnim merama koje će biti preduzete da bi se merile i sprečile štetne emisije planirane fabrike guma. Oba dokumenta su puna uopštenih fraza i ničim potkrepljenh tvrdnji da će se poštovati propisi", dodaje se u saopštenju.

Srbija

Bolji uslovi za život jedini lek za iseljavanje sa Balkana

Depopulacija i iseljavanje sa Zapadnog Balkana nisu problem, već rezultat više preklapajućih pitanja koja se tiču društvenih, političkih i ekonomskih pitanja. Rešenje stoga leži u izgradnji boljih uslovi za život mladih, većih plata, vladavine zakona, čistije životne sredine i aktivnijeg ućešće žena u društvu, zaključci su panela "Izazov depopulacije".Panel je održan u sklopu jubilarnog 10. Beogradskog bezbednosnog foruma, a bio je posvećen rastućem problemu emigracija u razvijenije zapadne ekonomije.Na njemu je navedeno da u celom svetu postoji svega 17 država koje imaju kontinuriani pad broja stanovnika od 1990. godine do danas, a da se sve one nalaze u istočnoj Evropi.Dodatno, ovako dramatične demografske promene znače manju sposobnost da se odgovori na krize, poput trenutne izazvane pandemijom koronavirusa. Darel Briker, izvršni direktor Ipsos Public Affairs-a, naglašava da je fertilitet globalni problem, koji ne pogađa samo pojedinačne države i regiona, da je povezano i sa trendom starenja stanovništva."Svi ćemo morati da naučimo da živimo sa sve starijom, sve manjom i sve urbanijom populacijom", zaključio je Briker.Ariana Armitaž, direktorka Populacionog fonda Ujedinjenih nacija za Evropu i centralnu Aziju, smatra da strah od opadanja populacije postoji i u svim razvijenjim državama, uprkos činjenici da gotovo sve imaju rastući broj stanovnika."Devet od deset zemalja Jugoistočne Evrope suočeno je s mogućnošću gubitka četvrtine stanovništva, što može imati dramatične posledice. Vlade tih država sve više prepoznaju demografske promene kao glavni prioritet. Zabrinute su kako će niska plodnost, migracija, starenje stanovništva i smanjenje populacije uticati na ekonomije i održivost sistema socijalne sigurnosti, infrastrukture i usluga", dodala je Armitaž.Prema njenim rečima negativne demografske promene se jedino mogu sprečiti "holističkim pristupom", ekonomskim i socijalnim politikama koje bi smanjile emigraciju i povećale produktivnost i konkurentnost nacionalnih tržišta.Novinar Ekonomista Tim Džuda je pesimističniji, smatra da se strkturalni problemi ne mogu tako lako rešiti, a da atmosfera ekološke krize, korupcije i političkih nestabilnosti.Iako je iseljavanje sa Balkana blagoslov za zapadnu Evropu, koje imaju svoje demografske probleme, ali da se te zemlje ne obaziru na potencijalne posledice koje emigracija iz regiona ostavlja."Razumem (građane regiona) koji neće da čekaju da im bude bolje, kada mogu da pređu granicu i da udvostruče svoj dohodak. Malim državama regiona je teško da se bore protiv jedne Nemačke, koja usisava ljude i koja može da ponudi neuporedivo veće plate", dodaje Džuda.Zamenik šefa kabineta potpredsednika Evropske komisije Ivo Belet navodi da će i najavljeni investicioni ciklus od 9 milijardi evra u bespovratnoj pomoći, i garancija koje mogu da dostignu 20 milijardi evra, mogu da znače bolji život za žitelje Zapadnog Balkana."Investicioni plan je usmeren na digitalne i zelene promene. Trendovi demografskih promena će samo nastaviti da se ubrzavaju. Oni se n e mogu zaustaviti, ali se možemo pripremati za budućnost", zaključio je Belet.

Srbija

Grad Beograd oglasio prodaju zgrade od 2,2 miliona evra

Grad Beograd oglasio je danas na prodaju zgradu od 1661 kvadratnih metara na osnovu rešenja gradonačelnika i zamenika gradonačelnika, u Ulici kralja Milutina, po početnoj ceni od 2,2 miliona evra. Nepokretnost, koja se nalazi u blizini Kliničkog centra Srbije na opštini Savski venac, prodaje se u postupku javnog nadmetanja 2. novembra 2020. godine.Prodaja se vrši u viđenom stanju bez prava kupaca na naknadnu reklamaciju, a potrebno je uplatiti depozit od 441 hiljade evra, dok je poslednji rok za prijave 30. oktobar.

Srbija

Iz Vojne policije u Generalštab: Šta donosi nova-stara reorganizacija “Kobri”?

Prema najavi ministra odbrane Bataljon “Kobre” Vojske Srbije postaće odred koji će biti direktno potčinjen načelniku Generalštaba. Urednik Balkanske bezbednosne mreže Aleksandar Radić kaže za Novu ekonomiju da se verovatno radi o reorganzaciji koja će doneti unapređenje pripadnicima te vojne formacije. “Verovatno sledi podizanje formacijskih mesta, činova i položajnih mesta pripadnika Kobri. Komandant na primer, možda neće kao do sada biti potpukovnik nego pukovnik, njegov zamenik neće biti major nego potpukovnik”, kaže Radić.On podseća da se pravilnikom koji se donosi za sve jedinice određuje svako formacijsko mesto, čin i položajna grupa, koja ne mora da bude ista. Neko može da ima isti čin, ali različitu položajnu grupu. Radić podseća da zbog specifičnosti nekih poslova položajna grupa može da bude veća, ali se onda ta činjenica odražava na visinu plate. Sa druge strane, bataljon i odred po Pravilniku niosu prepoznati na isti način.“Kobre imaju dugu predistoriju preterane bliskosti sa objektima koje štite, ima brojnih incidenata iz prošlih vremena sa ljudima koji su bili jako lično bliski sa štićenim licima. Naravno, to za njih donosi i brojne privilegije”, objašnjava urednik Balkanske bezbednosne mreže.Radić kaže i da je sigurno da postoji tendencija da se “Kobrama” da veći značaj i da se nagrade za usluge političarima i to za nešto što je prema njegovim rečima, javna tajna. To je kako kaže činjenica da su njihovi pripadnici sa licima iz javnog života i sa privatnim licima i sa porodicama tih lica. PROBLEM JE U DVOJSTVU ULOGAReorganizacija “Kobri” na svetlo dana, prema Radićevom zapažanju donosi i niz nedoumica, jer u Pančevu već postoji bataljon koji je namenjen za antiteroristička dejstva. Sa druge strane, neki pripadnici “Kobri” sprovodili su obuku za borbene zadatke, dok su drugi bili stalno sa političarima.“To su neke stvari koje su celo vreme namerno ostale neraščišćene jer je političarima odgovaralo da imaju svoje pretorijance, a opet sa druge strane sve to je trebalo prikazati svrsishodnim”, napominje Radić.Dodaje i da je jedan broj ljudi u “Kobrama” dobro obučen za protivteroristička dejstva, a oni su tu kako smatra da bi stvorili sliku koja omogućava dodatke na platu ostalima koji zapravo rade poslove obezbeđenja.“Ovo nije njihova prva reorganizacija. Od 2000. godine do 2006. bili su takođe u sastavu Generalštaba. Zatim su do 2008. bili deo Garde Vojske Srbije. Sada se izvode iz linije uprave koja je vodila preko vojne policije”, podseća sagovornik Nove ekonomije.Kako Radić ocenjuje, iz izjave ministra odbrane može da se nasluti da se planira brojčano povećanje pripadnika “Kobri”, ali o tome može samo da se nagađa, jer vlast u Srbiji od javnosti krije podatke o brojčanom stanju Vojske Srbije, pravdajući se da štiti bezbednost naše zemlje.Sa druge strane, kako podseća iste te podatke zvanično razmenjuje sa Hrvatskom, pa se popstavlja pitanje zašto ih krije od Srba, kada ih redovno razmenjuje sa Hrvatima.Čedomir Savković

Srbija

Transparentnost Srbija: Javni dug ograničiti Ustavom

Transparentnost Srbija apeluje da se nivo javnog zaduženja ograniči Ustavom, jer to je jedini pravni način da se zaduživanje „zauzda“, navodi se u saopštenju.Pravila koja su postavljena u Zakonu o budžetskom sistemu 2011. godine postavila su granicu zaduženja na 45 odsto BDP-a zemlje. Međutim, taj zakon ne predstavlja pravnu prepreku bilo kom sazivu Skupštine da kroz potvrđivanje sporazuma o novom zaduženju i kroz davanje garancija na zaduženje javnih preduzeća ili kroz zakone koji predvide značajne budžetske rashode, poveća javni dug preko te granice.Stoga je u stvarnosti jedina granica visine javnog duga spremnost kreditora da državi odobravaju nova zaduženja, ukazuje TS.Transparentnost Srbija ukazuje da je jedini pravni način da se zaduživanje „zauzda“ uvođenje ustavnih ograničenja. Tek kada bi najviši pravni akt sadržao granicu koju javni dug ne sme da prekorači, ili granicu za novo zaduživanje tokom jedne godine ili jednog saziva parlamenta, postojala bi stvarna prepreka.Ta mera bi mogla biti kombinovana sa obaveznim referendumskim izjašnjavanjem o odobravanju velikih investicionih projekata.Od jednake bi koristi bilo uvođenje obaveze u Zakon o izboru narodnih poslanika da pred parlamentarne izbore učesnici izrade i objave programe, ali i da se ti program podvrgnu analizi Fiskalnog saveta, koji bi mogao da ukaže na njihovu održivost i posledice po budžetsku ravnotežu, zaključuje Transparentnost.