Nakon višegodišnjeg rasta, srpska ekonomija će ove godine zabeležiti recesiju i pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko tri odsto, dok se za narednu godinu projektuje rast BDP-a od 2,9 odsto, saopštila je danas Svetska banka, a javlja agencija Beta.
Pandemija je Zapadni Balkan gurnula u duboku recesiju, usled pada domaće i strane potražnje, prekidima u lancima snabdevanja, zbog čega svih šest zemalja regiona imaju negativan rast tekuće godine, dodaje se u Redovnom izveštaju za jesen 2020. godine.
Predviđa se da će se ekonomska aktivnost u regionu smanjiti u proseku za 4,8 procenata u 2020. godini, što je za još 1,7 procentnih poena ispod procena objavljenih u izveštaju za proleće.
Ukazano je da je još jedan razlog za sporiji oporavak u drugoj polovini 2020. visoka osnovica za poredjenje iz druge polovine 2019
Srbija će od suseda imati najmanji pad, a najveće smanjenje obima nacionalne ekonomije imaće Crna Gora, čiji BDP će opasti za 12,4 odsto.
Pandemija dalje izaziva tržišta rada u regionu i preti da podrije napredak koji su zemlje postigle u proteklom periodu.
Do juna, prosečna nezaposlenost u regionu porasla je za polovinu procentnog poena, što znači da ima 139.000 radnih mesta manje.
Procenjuje se da je dodatnih 300.000 ljudi palo u siromaštvo u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i u Srbiji, ali da to predstavlja manje od polovine ukupnog broja koji bi pao u siromaštvo da nisu preduzete podsticajne mere. .
Analize Svetske banke su pokazale da je uticaj mera podrške na privredu bio pozitivan, ali da bi i manje izdašan ali bolje ciljan paket mogao da ostvari isti uticaj, te da su najteže pogodjena preduzeća mogla da dobiju obimniju pomoć, čime bi se efekti pandemije ublažili još više dok bi se fiskalni troškovi programa snizili.
Kada se govori o Srbiji, „niska inflacija i snažna pozicija Narodne banke Srbije (NBS) predstavljale su snažan temelj za odgovor monetarne politike na pandemiju.
„Inflacija je u 2019. bila stabilna na niskom nivou, kakva je ostala i do kraja avgusta 2020, pri čemu je rast cena iznosio 1,9 odsto“, ukazala je Svetska banka, i dodala da je posle umerenog slabljenja dinara u odnosu na evro u 2019. dinar zadržao vrednost tokom 2020, prvenstveno intervencijama NBS na deviznom tržištu.
Pandemija je prouzrokovala i usporavanje kreditne aktivnost i banka pa je ukupna vrednost novih kredita odobrenih privredi smanjena se za 24,2 odsto u drugom kvartalu u poredjenju sa istim periodom prošle godine, a iznos novih investicionih kredita privredi opao je za 47,1 odsto.
Prema projekcijama Svetske banke, značajniji oporavak srpske ekonomije će početi u 2021, ali će verovatno biti sporiji od očekivanog.
„Investicije se neće uskoro vratiti na prethodne nivoe, a potrošnja će ostati niža jer će se stvarni uticaj na zaposlenost i zarade osetiti tek krajem 2020. ili početkom 2021. Sa ozdravljenjem privrede, javni sektor će morati da izvrši obimnije korekcije u cilju eliminisanja efekata fiskalnih podsticaja iz 2020. godinu“, navela je Svetska banka.