Srbija

Srbija

UTAS: Problem nije rešen, turističkim agencijama polise osiguranja preskupe

Nakon što je odlazeći ministar Rasim Ljajić najavio da je problem polisa osiguranja u turističkim agencijama rešen, u Udruženju turističkih agencija Srbije (UTAS) kažu za Novu ekonomiju da bez bespovratne finansijske pomoći države većina agencija neće moći da preživi, jer su osiguravajuće kuće izašle sa skupim ponudama."Ja ne znam ko može, pogotovo u današnje vreme da plati od osam do 18 hiljada evra plus porez (za polise osiguranja). To su ponude koje su izašle od strane osigruavajućih kuća", kaže za novu ekonomiju Marija Matijević iz UTAS-a.Ona dodaje da turističke agencije sagledavajući situaciju i gubitne šalju državi svoje dopise i molbe još od marta meseca. Podseća i da su se cene polisa prošle i pretprošle godine kretale oko 2500 evra za najmanju turističku agenciju."Čula sam da su neki od kolega uzeli polise, ja ne znam kako bih to iskomentarisala osim da smatram da je to ogroman gubitak sredstava. Zaista se nadam da će da se čuje naš vapaj", dodaje Matijević.Prema njenim rečima, prva pomoć koju su dobili od države i koja je bila namenjena celoj privredi nešto je značila, ali turističke agencije i dalje ne zarađuju, pa je potrebna dodatna pomoć. U suprotnom će se, kako naglašava, ugasiti veliki broj agencija."Juče je osiguravajuća kuća “Sava” poslala nekim agencijama upitnike, ali to je jako mali broj agencija, od 30 do 40. Mislim da neće biti više od dvadesetak njih koji će moći da plate te cifre. Možda grešim, možda neke agencije stoje bolje finansijski", kaže Matijević. NIJE SAMO PANDEMIJA PROBLEM: I ZAKON OMETA RAD TURISTIČKIH AGENCIJA KOJI SU ZAHTEVI TURISTIČKIH AGENCIJAU UTAS-u podsećaju da je prošle nedelje organizovano spontano okupljanje turističkih radnika i da su tada su tražili pomoć od milion dinara za subagente, dva miliona za male organizatore, pa do pet miliona za najveće organizatore putovanja."Ono što bi nam najviše značilo jeste da u ovom momentu dobijemo bespovratnu pomoć. To bi išlo jedan, dva, tri, četiri, pet miliona dinara po agenciji. Dakle, ukupni troškovi koji bi bili upućeni ka našem sektoru bi bili 15 miliona evra", kaže Marija Matijević.Ona napominje da bi se u suprotnom ugasile male agencije koje predstavljaju porodična preduzeća, pa bi se izgubila konkurencija na tržištu koja je dobra i za poslovanje svih ostalih."Možda 70-80 posto su porodnične agenicje. To su ljudi koji vole svoj posao, rade srcem, bore se za svakog putnika, nikada nikog nisu oštetili", kaže Matijević.Kako dodaje, da agencije imaju novca, već bi namirile putnike i ne bi tražile zamenske vaučere. Podseća da su neki vlasnici turističkih agencija odmah reagovali kada je država obećala kredite kod Fonda za razvoj i podneli zahteve, ali odgovora još nema. "To ide jako sporo. Da li će se taj krediti dobiti kroz dve ili tri godine, verovatnoća je da nas 99 odsto neće biti tu da taj kredit uzme", objašnjava predstavnica UTASA.Problem u radu turističkih agencija nastao je početkom meseca kada su im istekle dozvole za rad, banke uskratile garancije, a osiguravajuće kuće polise. Odlazeći ministar Rasim Ljajić juče je izjavio da je problem rešen i da je to sada "stvar poslovnog odnosa između osiguravača i organizatora putovanja", jer se počelo sa izdavanjem polisa.Čedomir Savković

Srbija

Mesečno u proseku uštedimo 5.210 dinara

Najnovije istraživanje Erste Grupe o štednim navikama i stavovima građana Srbije pokazalo je da u proseku, mesečno sačuvamo 5.210 dinara, što je 439 dinara više nego prošle godine. Ovaj iznos ujedno je i najviši u proteklih šest godina, pa mesečno izdvajamo gotovo hiljadu dinara više nego u 2015. godini.U istraživanju baziranom na 503 ispitanika starijih od 15 godina sprovedenom u septembru, svoje finansijsko znanje najbolje ocenjuju građani od 30 do 49 godina starosti, više od 60 odsto njih smatra da dobro, vrlo dobro ili odlično poznaje svet finansija.Više od dve trećine građana Srbije štednju smatra važnom i broj onih koji prepoznaju njen značaj je u stalnom porastu u protekle tri godine, pokazuje istraživanje.Štednja je važna ili veoma važna za više od dve trećine naših sugrađana (69 odsto), te je broj onih koji prepoznaju njen značaj u porastu u protekle tri godine.Nešto više od polovine ispitanika, odnosno 56 odsto zaista i praktikuje neki vid štednje, i ovaj broj se takođe povećava iz godine u godinu.Iako prosečni mesečni iznos ušteđevine u ovoj godini beleži nešto veći rast nego ranije, zadovoljstvo građana sumom koju trenutno mogu da izdvoje za štednju ove godine je po prvi put od 2015. godine u blagom padu, pa je tako 27 procenata građana zadovoljno ušteđevinom, u odnosu na 31 odsto prošle godine.Zbog čega štedimo?Stvaranje finansijskih rezervi za hitne slučajeve je i dalje najčešći motiv, koji je pokrenuo tri četvrtine ispitanika na štednju, dva odsto više nego prethodne godine. Zatim, štedimo za manje i veće nabavke i renoviranje (35 odsto građana), kao i za penziju i putovanje.Zainteresovanost građana za štedne proizvode banaka i drugih finansijskih institucija veća je za 14 procenata nego 2019. godine i prednjače štednja po viđenju, oročena štednja i životno osiguranje kao vrsta štednog proizvoda. Interesovanje za ovim proizvodima konstantno raste u proteklih četiri godine.U skladu s tim, udeo onih koji gotovinu čuvaju kod kuće ili u sefu nastavio je da opada. Na najnižem je nivou u proteklih osam godina, pa sada nešto više od petina, odnosno 22 odsto naših sugrađana čuva novac na taj način, što je, na primer, duplo manje nego 2013. godine.Kako građani procenjuju svoju finansijsku situaciju?Četvrtina njih smatra da se poboljšala u poslednje dve do tri godine, a gotovo polovina, tačnije 47 odsto, da je nepromenjena. Četvrtina ispitanika kaže da se pogoršala, njih pet procenata manje no prošle godine i čak duplo manje nego 2016.Približno 70 odsto anketiranih građana izjavilo je da je suma koju su uspeli da uštede u protekle dve do tri godine ista ili viša nego ranije, dok njih 28 procenata kažu da su uštedeli manje.Kao glavne razloge za manji iznos štednje, navode niže ukupne prihode domaćinstva praćene višim životnim troškovima, ali i smanjenje prihoda usled aktuelne pandemije.Mišljenje o ulaganju sve bolje, ali opreznost preovladavaTrećina građana ima pozitivno mišljenje o investicionim proizvodima, odnosno o ulaganju novca u akcije, hartije od vrednosti, obveznice ili investicione fondove. Pozitivan stav prema ovoj vrsti proizvoda je u konstantnom, blagom porastu u proteklih pet godina, a gotovo je duplo izraženiji nego 2015. godine. O investicionim proizvodima najbolje mišljenje imaju građani do 30 godina starosti, njih 45 odsto.Ipak, i dalje preovladava opreznost, pa bi 77 procenata ispitanika bilo oprezno u vezi sa investiranjem i opredelilo bi se za manje rizična ulaganja, iako bi im ona donela i manje prinose.S druge strane, 11 odsto građana bi zaista bilo i spremno na rizičnije investicije kako bi ostvarilo veću potencijalnu zaradu.Kad je reč o finansijskim uslugama i transakcijama, nastavljen je trend rasta poverenja građana u banke, kojima puno poverenje poklanja 40 odsto ispitanika. Za njima slede internet prodavnice sa 22 i pružaoci onlajn finansijskih usluga i internet banke sa 19 procenata.Prosečni štedni ulog u Erste Banci, kada je u pitanju oročena štednja, iznosi oko 18.300 evra. Kod štednje u dinarima, prosečni oročeni depozit je oko 433.000 dinara.Prosečan štediša u Erste Banci u evrima ima oročen iznos od 13.000 evra na 12 meseci i 1 dan, a u dinarima oko 453.000 dinara, takođe na 12 meseci i jedan dan.Stariji od 50 godina i dalje čine najveći udeo štediša sa oročenom ušteđevinom u ovoj banci, oko 60 procenata. Zanimljivo je  da je porastao udeo štediša od 20 do 40 godina starosti, koji imaju više od 18 odsto učešća u štednji naspram približno 12 procenata iz prošle godine, što govori u prilog tome da mlađi odrasli ljudi sve više prepoznaju značaj štednje.

Srbija

Vlasnici šupa, bazena i svinjaca na radaru poreskih vlasti od Nove godine

Od Nove godine građani Srbije biće u obavezi da plaćaju porez na šupe, bunare, cisterne, ambare, svinjce, bazene, čak i na nadstrešnice koje pokrivaju površinu veću od deset kvadrata, to je predviđeno novim izmenama Zakona o porezima na imovinu, objavilo je Ministarstvo finansija.U članu 6a novog zakona postoji izmena nepokretnosti koje se oporezuju, gde se umesto “garaže i garažna mesta”, među nepokretnostima koje se oporezuju uvodi grupa “garaže i pomoćni objekti”.Pomoćni objekti mogu biti svi objekti koje građani imaju u svojim dvorištima, kao što su kotlarnice, podrumi, šupe za smeštaj ogreva i slično. Takođe bunari, bazeni, rezervoari, cisterne, svinjci i slično. “Kod utvrđivanja poreza na imovinu za 2021. godinu za pomoćne objekte primenjivaće se prosečne cene kvadratnog metra garaža i garažnih mesta u zonama koje su utvrđene na osnovu cena u prometu tih nepokretnosti u zonama ili graničnim zonama u skladu sa članom 6. Zakona o porezima na imovinu, odnosno prosečne cene garaža i garažnih mesta u najopremljenijoj zoni, ako su objavljene do 30. novembra 2020. godine”, piše u novom Zakonu o porezima na imovinu.Ministarstvo finansija je ove pomoćne objekte podelilo u tri grupe. U prvoj grupi nalaze se dve vrste objekata, oni koji nisu zgrade, kao što su bunari, bazeni, rezervoari, cisterne i oni koji spadaju u pomoćne zgrade izgrađene na istom zemljištu gde i stambeni ili poslovni objekat, kao što su kotlarnice, podrumi i šupe.U drugoj grupi pomoćnih objekata nalaze se ekonomski objekti u skladu sa zakonom kojim se uređuje planiranje i izgradnja.Treća grupa su nadstrešnice osnove preko deset kvadratnih metara koje su samostalni objekti.Prema Zakonu o planiranju i izgradnji, ekonomski objekti su svi objekti korišćeni za gajenje životinja, kao i prateći objekti za gajenje domaćih životinja, objekti za skladištenje stočne hrane, objekti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda, takođe ribnjaci, krečane, ćumurane i drugi slični objekti na poljoprivrednom gazdinstvu.Porez na imovinu plaćaće se u skladu sa novim zakonom počev od 2021. godine.Sugestije i primedbe mogu da se dostave Sektoru za fiskalni sistem putem elektronske pošte na adresu fiskalni.sektor@mfin.gov.rs najkasnije do 4. novembra 2020. godine, do 15:30 sati.

Srbija

Zatvoren 10. Beogradski bezbednosni forum

Jubilarni 10. Beogradski bezbednosni forum zatvoren je večeras u Beogradu, ocenom da je uspostavljanje poverenja ključno za očuvanje mira. To se posebno odnosi na zemlje Zapadnog Balkana, u kojima je javnos...

Srbija

Udruženje radnika na internetu: Za rešenje situacije potrebni konstruktivni razgovori

Udruženje radnika na internetu je saglasno da porez treba da se plaća, ali navodi da trenutno opterećenje, nedovoljna zakonska regulisanost, nejasnoće i dugogodišnje neprimenjivanje propisa ukazuje da je krivica za situaciju u kojoj se trenutno nalaze frilenseri prvenstveno na državi. Dodaju i da su za rešavanje problema potrebni konstruktivni razgovori."Ministar finansija Siniša Mali danas je izjavio da radnici na Internetu koji su primili prihod iz inostranstva moraju platiti porez i doprinose na taj prihod, a da će eventualne izmene zakona i propisa nastupiti kasnije. Pozdravljamo poziv ministra da se sedne za sto i razgovara o budućim rešenjima, ali potrebno je razgovarati o aktuelnim problemima koje je izazvao poziv na samoinicijativno prijavljivanje i izvršavanje poreskih obaveza fizičkih lica koji prihoduju od stranih poslodavaca nedavno objavljenog od strane Poreske uprave, prvo na Fejsbuku, a potom i na zvaničnom vebsajtu", navodi se u saopštenju.Udruženje radnika na internetu ocenjuje da "nemušti poziv" koji je Poreska uprava objavila posle "višegodišnjeg ćutanja o poreskoj obavezi" frilensera, ukazuje da nameravaju da oporezuju celokupan prihod dobijen iz inostranstva, pri čemu nisu razgraničene vrste prihoda, među kojima postoje i iznosi koji nisu pokriveni Zakonom o porezu na dohodak građana i Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.Podsećaju i da do decembra 2019. godine frilenseri nisu bili prepoznati kao lica koja uopšte mogu da plaćaju doprinose za obavezno socijalno osiguranje, te da je nejasno o kakvom se tačno retroaktivnom plaćanju radi. "Ministar finansija smatra da je Poreska uprava izašla u susret građanima Srbije, dok mi smatramo da do svega ovoga ne bi ni došlo da je Poreska uprava svih ovih godina radila svoj posao i obaveštavala ljude o obavezi plaćanja poreza i samom načinu izvršavanja te zakonske obaveze", dodaje se u saopštenju.Dodaje se i da je većina frilensera pokušavala da dobije informaciju i uputstva o prijavljivanju svojih prihoda, ali da su službenici Poreske uprave širom Srbije odgovarali "da oni o obavezi i načinu oporezivanja prihoda iz inostranstva ne znaju mnogo, da se to ne odnosi na frilensere, da (ih) Zakon ne prepoznaje i da nisu sigurni kako bi se to obračunavalo".  "Pozivamo Ministra finansija i Vladu da ne primenjuju selektivno zakon naplaćujući porez samo od pojedinih grupa koje su i ovako pogođene krizom u kojoj se nalazimo. Podsećamo da najveći dužnici u državi bezbrižno ne uplaćuju porez godinama, dok frilensere koji su u zemlji ostali i pored neregulisanog statusa, država, čini nam se, nema nameru da zadrži", smatraju u Udruženju radnika na internetu.Dodaju i da je premijerka Ana Brnabić najavila uvođenje olakšica i niza mera za privlačenje digitalnih nomada iz celog sveta kako bi ojačala privredu zemlje i obezbediti dodatni priliv deviza, a da se istovremeno domaći frilenseri koji već prihoduju iz inostranstva nametima teraju iz svoje zemlje."Istupamo u ime ne malog broja pogođenih ljudi, kako ministar tvrdi, već u ime stotina hiljada mahom mladih, obrazovanih i sposobnih ljudi, za koje država nije uradila ništa da bi ih uvela u legalne tokove... Navedeno je samo vrh ledenog brega koji preti da finansijski potopi ogroman broj građana Srbije. Nadamo se da je Ministar finansija svestan činjenice da možemo očekivati da ljudi svoje nezadovoljstvo izraze na ulici ukoliko u skorijem vremenu ne dođe do dijaloga", zaključuje se u saopštenju.

Srbija

Udruženje radnika na internetu

Udruženje radnika na internetu je saglasno da porez treba da se plaća, ali navodi da trenutno opterećenje, nedovoljna zakonska regulisanost, nejasnoće i dugogodišnje neprimenjivanje propisa ukazu...

Srbija

Samo 21 odsto organizacija spremno na krizne situacije

Preduzeća i biznisi koji nisu imali razvijen plan kontinuiteta poslovanja bili su u većim problemima tokom pandemijske krize, zaključili su danas učesnici onlajn panela „Odgovor biznisa na krize: kontinuitet i bezbednost“ koji je organizovala Fondacija „Registar nacionalnog internet domena Srbije“ (RNIDS).Prema rečima Branka Subotića, višeg menadžera ITRA tima kompanije Ernst&Young, samo 21 odsto organizacija tvrdi da su u potpunosti spremne u slučaju nastanka nepovoljnog događaja, odnosno da su spremne da odgovore na negativan rizik sa stanovišta planiranja, komunikacije i oporavka poslovanja.Manje kompanije, napredna proizvodnja i potrošačka preduzeća (IT kompanije i onlajn prodaja) su najmanje pripremljena u slučaju nepovoljnog događaja. Iako su simulacione vežbe, testiranje otpornosti na stres i analize scenarija od vitalnog značaja za jačanje spremnosti na rizik, samo 19 odsto kompanija ih preduzima često. Zaključuje se da se sada kompanije moraju prilagoditi poslovanju u zdravstvenoj krizi, što znači da će sve veći procenat radne snage raditi iz svojih domova. Međutim, rad od kuće sa sobom nosi različite vidove rizika, među kojima je i sajber bezbednost.Učesnici panela, među kojima su bili i Denis Legezo, viši istraživač bezbednosti u Globalnom timu za istraživanje i analizu (GReAT) kompanije Kaspersky i Viktor Varga iz kompanije Unicom CERT, smatraju da je neophodno zaštititi zaposlene od sajber kriminala. Zaposleni koji rade od kuće često su skloniji sajber kriminalu, a problem se javlja kada je u pitanju poslovni računar.Prema izveštaju o pretnjama na internetu kompanije Kaspersky koji se odnosi na period od januara do oktobra, Srbija se našla na 52. mestu u svetu po broju sajber napada.Stoga je važno osigurati bezbednost poslovanja preko interneta. 

Srbija

Nemačka: Broj novozaraženih će se udvostručiti sledeće nedelje

Očekuje se da će do kraja nedelje broj novih infekcija korona virusom u Nemačkoj dostići 20 hiljada novih slučajeva dnevno, pa su vlasti te zemlje pripremile nove mere u sa ciljem da zaustave pandemiju, prenosi Rojters."Imamo posla sa eksponencijalnim rastom. U Nemačkoj broj novih infekcija raste za 70-75% u poređenju sa prethodnom nedeljom ", rekao je nemački ministar ekonomije Peter Altmajer.Prema njegovim rečima Nemačka se bori sa bržim rastom slučajeva koronavirusa nego što se ranije očekivalo. Krajem septembra, kancelarka Angela Merkel rekla je da bi do Božića moglo da bude oko 19.200 novih slučajeva na dnevnom nivou.U utorak je broj novih potvrđenih slučajeva koronavirusa porastao za 11.409, dok je prethodnog utorka bilo 6.868 novozaraženih. Rekord je zabeležen u subotu sa 14.714 novozaraženih.NEMAČKA NAMENILA 750 MILIJARDI EVRA ZA STABILIZACIJU PRIVREDE ZBOG KORONE Ministar finansija Olaf Šolc izjavio je da je porast novih infekcija "veoma zabrinjavajući", pa su vlasti morale da brzo sprovedu odlučne korake u zaustavljanju novog talasa pandemije."Dodatne mere treba da budu ciljane, privremene i fokusirane. I oni bi trebalo da budu što jednoobrazniji u Nemačkoj i da budu opšte razumljivi", rekao je Šolc.Dodao je da je Nemačka do sada dobro prošla tokom pandemije, kao i da će se u narednim nedeljama pokazati da li će tako i ostati. Prema njegovim rečima nove mere protiv pandemije treba da imaju jasan cilj, da budu privremene, svima jasne i primenjene u celoj Nemačkoj.List Bild piše da Angela Merkel razmatra mere zaključavanja koje bi se odnosile na zatvaranje barova i restorana, kao i na ograničenja javnih događaja.Ministar Altmajer dodaje da će porast zaraza širom Evrope i promena svakodnevnog života otežati ekonomski rast, kao i da oporavak nije brz onoliko koliko se očekivalo. Nemačka vlada očekuje da će njena ekonomija pasti za 5,5% ove godine, dok Rojters prenosi da optimističnije prognoze govore o padu BDP-a od 5,8 odsto.

Srbija

Mali: Spremni smo na razgovor sa frilenserima, ali porez mora da se plati

Ministar finansija Siniša Mali rekao je da je država spremna da otpočne razgovor sa frilenserima o izmeni poreskih zakona, da im pomogne u procesu plaćanja poreza, ali da oni koji zarađuju u inostranstvu ipak moraju prvo da plate porez koji duguju u poslednjih pet godina.On je na današnjoj konferenciji posvećenoj nagradnoj igri "Uzmi račun i pobedi 2020" naveo daDodaju i da oni koji se "nisu snašli" u tom procesu mogu da se obrate Poreskoj, koja će im pomoći u popunjavanju prijava, a da, ako im to nije dovoljno, unajme poreskog savetnika."Njihova je obaveza da prijave porez... Zakon u nepromenjenom obliku postoji od 2003. godine. Promenila se privredna struktura, niste ranije imali toliko toliko ljudi koji rade onlajn, te je sticajem okolnosti tema sada dospela u centar pažnje", kazao je Mali.On se takođe zahvalio direktorki Poreske uprave Dragani Marković što je "izašla u susret svima koji nisu ispunjavali poreske obaveze", time što je građane obavestila da sprovode kontrole primanja iz inostranstva"Mislim da je to bio pravi pristup, da se opet podigne svest svih koji žive i rade, da porez mora da se plati... Moja poruka (frilenserima) je da to to što rade nije hobi, već posao. Ako se bavite poslom onda zarađujete novac i treba da vodite računa o poreskim obavezama, kao što to čini 2,2 miliona ljudi koji rade u Srbiji", rekao je Mali.

Srbija

Građani tuže banke zbog troškova obrade kredita, sudovima preti bolkada

Klijenti banaka u Srbiji kojima je kako tvrde nezakonito naplaćena obrada kredita, presavili su tabak i pravdu potražili na sudu, usled čega zbog masovnosti utuženja tim institucijama prete blokade. Narodna banka Srbije (NBS) i Udruženje banaka Srbije (UBS), sa druge strane, tvrde da se iz domaćih i EU zakona jasno vidi da li je naplata pravno valjana.“Naknade za troškove obrade kredita obračunate su po zakonu i u skladu su odlukom Narodne banke Srbije o jedinstvenom načinu obračuna kamata, koja je doneta 2006, kao i sa Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga iz 2011”, kažu u UBS za Politiku.U NBS dodaju da je članom 19 Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga propisano da “obavezni elementi ugovora o kreditu i vrsta i visina svih naknada koje padaju na teret korisnika kredita, uz određenje da li su fiksne ili promenljive“. Imajući to u vidu navode da je iz tog zakona jasno da li su sporne naknade dozvoljene: “Ni tim zakonom, ni propisima donetim na osnovu tog zakona nije propisano da banka dokazuje iznos i strukturu troškova, metodologiju za obračun naknada i slično, niti je NBS dala takvo tumačenje”, tvrde u NBS.KREDITNO ZADUŽIVANJE - KLJUČNA PITANJA I ODGOVORI Kako dodaju isto važi i za propise koji su se primenjivali pre početka primene tog zakona. Sudske presude koje ne uzimaju u obzir odredbe ovog posebnog zakona, koji je sedes materiae za ugovor o kreditu, NBS kaže da ne može da komentariše. “S druge strane, treba uzeti u obzir i bogatu praksu suda pravde EU u vezi s ovim pitanjem, posebno imajući u vidu da je zaštita korisnika finansijskih usluga uređena u skladu sa direktivama EU”, kažu u Narodnoj  banci Srbije.Smatraju da bi sudovi koji donose presude trebalo da objave koliki je udeo troškova postupka u vrednosti predmeta spora i napominju da nikada nisu zauzeli stav da banke nemaju pravo na naknadu obrade kredita, jer bi to moglo “izazvati rizike po stabilnost finansijskog sistema”.Dodaju i da “tvrdnje pojedinih zaštitnika potrošača da banka sama treba da plati taj iznos dovele bi do toga da banka taj trošak uračuna u kamatnu stopu” i to bi dovelo do činjenice da klijenti plate više.KLIJENTI NASTAVLJAJU SA TUŽBAMA, SUDOVI PRED BLOKADOMSa bankarima se sa druge strane ne slažu njihovi klijenti, koji bez obzira na to što, kako se tvrdi nemaju velike koristi od utuženja banaka, ne praštaju “nezakonitu” obradu kredita.“Prvo nam naplaćuju najveće kamate u Evropi, a još preko toga ti naplate neki trošak obrade koji je nezakonit, neustavan, kako god hoćete, tako da nema smisla”, ističe za RTS Dušan Marković, jedan od podnosilaca tužbe protiv banaka.U Osnovnom sudu u Jagodini kažu da je ove godine špdneta 191 tužba građana protiv više banaka, a u 22 predmeta postupak je okončan presudama u korist građana, dok u korist banaka nije doneta ni jedna presuda."Svi sudovi svih nivoa u Srbiji su u ozbiljnoj opsadi zbog ovih predmeta. Građani imaju pravo da svoje pravo zaštite pred sudom, ali sud je to pitanje rešio, sada treba naći pogodan način da se prevaziđe ova situacija blokade rada sudova", naglašava Ivana Josipović iz Udruženja sudija i tužilaca.Banke sa druge strane kažu da nema pravnog osnova za tužbe i često se žale drugostepenim sudovima.

Srbija

Predlozi AmCham-a za brži oporavak privrede

Američka privredna komora u Srbiji (AmCham) je formulisala četiri prioritetna cilja za oporavak privrede tokom krize izazvane pandemijom koronavirusa, koje je uputila Vladi Srbije, navodi se u saopštenju. To su kontinuirani razvoj eUprave, dalje unapređenje vladavine prava i efikasnosti pravosuđa­, unapređenje efikasnosti zdravstvenih usluga, kao i unapređenje predvidivosti poreskog i parafiskalnog opterećenja.Čestitajući na novom mandatu premijerki Ani Brnabić, predsednik AmCham-a Zoran Petrović rekao je da je domaća ekonomija osetila prve efekte COVID-19 pandemije, ali da su oni u 2020. godini ublaženi merama državne pomoći.On je takođe naglasio da će konačni uticaj na ekonomiju biti vidljiv u narednih šest meseci, te da zajednički rad sa novom Vladom Srbije na daljem očuvanju zdravlja naših građana, očuvanju radnih mesta i što efikasnijem oporavku naše privrede tek predstoji."Apelujem na novu Vladu da nastavi sa radom na unapređenju efikasnosti zdravstvenih usluga i elektronskih servisa, uz dalje unapređenje vladavine prava i poreske predvidljivosti, jer su ovo oblasti koje uslovljavaju brzinu oporavka", zaključio je Petrović.Po mišljenju AmCham-a, četiri prioritetne oblasti za brži oporavak privrede Srbije su: Kontinuirani razvoje e-UpraveEfikasna eUprava državi i privredi donosi značajno smanjenje administrativnih troškova uz istovremeno povećanje transparentnosti i smanjenje mogućnosti za korupciju. U tom smislu potrebno je:- Omogućavanje dostavljanja dokumentacije u svim administrativnim postupcima (sudski postupci, radno-pravni odnosi, i slično) elektronski bez zahtevanja naknadnog donošenja papirnih dokumenata.- Smanjenje administracije vezane za devizna plaćanja, naplatu i kreditne poslove uz koordinaciju sa Poreskom upravom.- Omogućavanje pune elektronske komunikacije sa svim graničnim službama, uključujući i inspekcijske organe i njihovu povezanost sa IT sistemom Uprave carina.- Obezbeđivanje kadrova i specijalizacija inspekcija za kontrolu nedozvoljene trgovine na internetu, posebno u oblasti lekova i medicinskih sredstava.- Omogućavanje razmene relevantnih podataka između javnog i privatnog sektora u cilju smanjenja administrativnog opterećenja transakcija (npr. u bankarstvu) po ugledu na primere iz EU.Unapređenje vladavine prava i efikasnosti pravosuđaGrađani i privrede žele da vide državu koja se temelji na vladavini prava, državu kojoj su svi građani i kompanije jednaki, a efikasan i nezavisan pravosudni sistem je preduslov i merilo takvog sistema. Potrebno je omogućiti:- Automatizaciju postupka dostave sudskih pismena i dostupnost podataka o dostavi u elektronskom obliku, kako bi se izbegla odlaganja ročišta zbog neuspelih uručenja, a za vreme trajanja epidemije omogućiti veći broj procesa putem video konferencijske veze- Proširivanje e-Sud aplikacije za digitalizovano vođenje predmeta sa Upravnog suda i na ostale sudove, kao i na organe izvršnog postupka uz Sistematizaciju i dostupnost sudske prakse u elektronskoj formi- Funkcionalnu specijalizaciju sudijskih timova u okviru sudova (posebno npr. Upravnog suda za materije poreskih postupaka, zaštite konkurencije i sl.), po ugledu na specijalizaciju koju sprovodi Privredni apelacioni sud, i njihovu stalnu edukaciju prema oblastima specijalizacije.- Obezbediti usklađivanje lokalne sudske prakse sa presudama Evropskog suda pravde kako bi primena propisa koji se usklađuju sa EU propisima, bila osigurana i na nivou pravosudne zaštite.Unapređenje efikasnosti zdravstvenih uslugaImajući u vidu da je zdravstvo pod velikim pritiskom, neophodno je dodatno ulagati u njegov razvoj i eliminisati prepreke koje to sprečavaju. To podrazumeva niz mera koje će omogućiti brži pristup novim lekovima i tehnologijama za pacijente, sinergiju javnog i privatnog sektora u cilju povećanja dostupnosti zdravstvene zaštite, te optimizaciju javnih nabavki i praćenje zaliha. U tom smislu neophodno je:- Obezbediti dovoljne kapacitete za PCR testiranja na zahtev kompanija, i u vreme vrhunca pandemije, radi bolje organizacije rada poslodavaca i omogućiti uzimanje uzoraka u prostorijama poslodavca.- Organizovati što veći pristup zdravstvenim uslugama i terapijama za ne-covid hronične i hitne pacijente za vreme trajanja pikova pandemije, koristeći telemedicinske platforme a sinergijom javnog i privatnog sektora.- Osigurati obavljanje svih administrativnih postupaka izdavanja dozvola, obnova, odobravanje varijacija i promo materijala za lekove u zakonskim rokovima. Pružiti podršku ALIMS-u da novu elektronsku platformu za vođenje administrativnih postupaka za lekove upodobi rokovima, i eventualno razmotriti kadrovska pojačanja i proceduralna olakšanja koja će to obezbediti.Unapređenje predvidivosti poreskog i parafiskalnog opterećenjaPredvidivost poreskog sistema i parafiskalnih opterećenja jedan su od ključnih parametara za potencijalne investitore prilikom donošenju odluka o investiranju. Kako bismo zadržali, ali i povećali nivo domaćih i stranih investicija neophodno je:- Omogućiti da fiskalno i parafiskalno opterećenje ne bude povećano, a zavisno od mogućnosti i smanjeno, uz doslednu primenu svih programa podrške privredi- Sve izmene poreskih propisa obavljati nakon sprovedene javne rasprave i širokih konsultacija sa privredom, a primenu poreskih propisa unaprediti pisanjem sveobuhvatnih pravilnika o primeni propisa, umesto oslanjanja na sistem mišljenja.- Propisati poreske aspekte elektronskog fakturisanja i obezbediti test period za elektronske fakture u trajanju od najmanje 9 meseci

Srbija

NBS: Rast štednje uprkos pandemiji

Dinarska i devizna štednja građana nastavlile su da se uvećavaju i u godini koju karakteriše pojačana neizvesnost i globalna ekonomska kriza izazvana pandemijom COVID-19, navodi se u sao...

Srbija

NBS: Rast štednje uprkos pandemiji

Dinarska i devizna štednja građana nastavlile su da se uvećavaju i u godini koju karakteriše pojačana neizvesnost i globalna ekonomska kriza izazvana pandemijom COVID-19, navodi se u sao...

Srbija

Kome slede milioni evra za dokapitalizaciju?

Prošle nedelje Vlada Srbije je usvojila uredbu kojom se reguliše novi paket pomoći privredi koja je pogođena pandemijom, a uredba je “spremljena i doneta nekako daleko od očiju javnosti i bez medijske pompe koja je pratila ranije mere”, piše list Danas.Uredba inače daje vladi pravo da bez većih uslova ulije do 250 miliona evra u bilo koje preduzeće, a ekonomisti vide oko pola milijarde evra prostora za ovakav vid popmoći. Uredba inače reguliše uslove pod kojima će država dokapitalizovati preduzeća, državna i privatna, koja ispunjavaju određene uslove.Sve to može biti i objašnjenje procene MMF-a da će budžetski deficit u ovoj godini biti “ispod devet odsto” BDP-a, pa ne treba da čudi ako država bude povećala potrošnju do kraja godine, jer nema problema sa prilivom novca. Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu podseća da je činjenioca da je MMF saopštio da će deficit biti do devet odsto i to prema njegovim rečima ukazuje da će država povećati potrošnju do kraja godine, jer sa prilivom prihoda nema problema.“Tih 1,5 procentnih poena BDP-a je oko 500-600 miliona evra, mada ne zanmo da li je sve to namenjeno dokapitalizacijama. S obzirom da će taj novac predstavljati deo deficita deluje kao da država ne veruje da će ta sredstva biti vraćena, s obzirom da se kapitalna ulaganja ne knjiže kao rashod”, ocenjije Arsić.“Mislim da će najveći deo novca da dobiju Er Srbija i EPS. Ovo je neka vrsta subvencije, bar kada se radi o državnim preduzećima”, ističe Ekonomski konsultant Bogdan Petrović.Petrović pretpostavlja da će novac dat javnim i državnim preduzećima biti tretiran kao jednokratan rashod, pa se neće ni računati na njihovo vraćanje. To je, kako naglašava “namenjeno pre svega preduzećima koja ne mogu da se zaduže na tržištu”.On objašnjava da će se na ovaj način dokapitalizovati Er Srbija i povećati udeo države, dok EPS nije mogao da se finansira emisijom korporativnih obveznica jer bi kao gubitaš teško dobio adekvatan bonitet.“Nije problem kada novac daješ preduzećima za koja znaš da će preživeti. Problem je kada se sredstva daju firmama koja ne opstanu, a onda su to bačene pare”, napominje profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, Ljubodrag Savić.On dodaje da je to “dobar mehanizam koji omogućava ciljanu pomoć”. Prema njegovim rečima, pare mogu biti bačene zbog loše procene, ali i zloupotrebe. Podseća i na “iskustva sa Fondom za razvoj koji je davao najpovoljije kredite ba svetu koji se nisu vraćali”. Savić dodaje da je važno da se sve sprovede u skladu sa zakonom i transparentno i da država bude oprezna pri dodeli novca.VIŠE O VLADINOJ UREDBI NA SLEDEĆEM LINKU:DRŽAVA SPREMA JOŠ NOVCA ZA POSRNULA PREDUZEĆA

Srbija

Ruska Duma ratifikovala sporazum o slobodnoj trgovini EAEU i Srbije

Ruska Duma ratifikovala je sporazum o slobodnoj trgovini između Evroazijske ekonomske unije i Srbije, a kada i ostale zemlje članice potpišu ovaj dokument, Srbija će početi sa bescarinskim izvozom dogovorene kvote za 2.000 tona cigareta, 87.500 litara vinjaka i 400 tona polutvrdog kravljeg sira, navodi se u štampanom izdanju Večernjih Novosti.Ovaj sporazum potpisan je u Moskvi prošle godine, sa ciljem liberalizacije međusobne trgovine, u skladu sa odredbama sporazuma i pravila Svetske trgovinske organizacije. Kako bi dokument postao validan, potrebno je da ga ratifikuju sve države EAEU.Srbija je do sada uvozila cigarete iz Rusije bez carine, a istovremeno domaće cigarete su se izvozile uz veliku stopu carinskog opterećenja. Ovim sporazumom će to biti promenjeno, a korist će imati i proizvođači voćnih rakija i vinjaka u Srbiji.Nadležni u Ministarstvu trgovine nadaju se da će sporazum biti ratifikovan tokom sledeće godine.„Najbitnije da je ratifikovala Rusija, jer ona je naš partner i najvažnija država u ovoj uniji. Verujemo da će ostale zemlje uskoro potpisati, jer se čekalo na Moskvu“, rekla je Jagoda Lazarević, pomoćnik ministra trgovine za bilateralnu ekonomsku saradnju.Sporazum podrazumeva i da će sve strane sarađivati i razmenjivati informacije o standardima, tehničkim propisima i nadzoru tržišta. To uključuje akreditaciju, ispitivanje i sertifikaciju.

Srbija

Ukupni krediti u Srbiji porasli 2 odsto za mesec dana

Ukupno kreditno opterećenje privrede, preduzetnika i građana u Srbiji na kraju septembra iznosilo je oko 2,8 biliona dinara (2.849 milijardi dinara), što predstavlja povećanje od 2 odsto u odnosu na prethodni mesec, objavilo je Udruženje banaka Srbije (UBS).Pozajmice privredi dostigle su 1,6 biliona, što predstavlja skok od 2,2 odsto u odnosu na avgust, a preduzetnici su trenutno dužni 61,5 milijardi, dnosno za 2,7 odsto više nego tokom prethodnog meseca.Dug stanovništva bankama uvećan je za 1,8 odsto, na oko 1,18 bilona dinara.U strukturi ukupnog dugovanja, gotovinski krediti su skočili 2 odsto, potrošački 3,5 odsto, zajmovi za refinansiranje 2,6 odsto, stambeni 1,2 odsto, a poljoprivredni 1,8 odsto.U kašnjenju otplate (docnji) na kraju prošlog meseca bilo je 3,6 odsto ukupnih kredita, što predstavlja pad od 01, procentni poen u odnosu na avgust.