Srbija

Srbija

Ređina de Dominićis (UNICEF): Poslovna zajednica se odazvala tokom pandemije

Poslovna zajednica u Srbiji pokazala je visok stepen spremnosti i pružila podršku kako bi se olakšala situacija izazvana pandemijom, rekla je za Novu ekonomiju Regina de Domentis, direktorka UNICEF-a u Srbiji.Moram da naglasim da su u trenutku usporavanja privrednih aktivnosti, biznis lideri iz Srbije pokazali veliku solidarnost odlučivši da deo prihoda usmere ka UNICEF-u i tako podrže naš zdravstveni sistem da se izbori sa pandemijom.  Prikupljeno je skoro milion dolara za nabavku preko potrebne medicinsake opreme, zaštitne operme za zdravstvene radnike, higijenskih paketa za najuzgoženije porodice.Posebno smo zahvalni što su se sami zaposleni u kompanijama, pre svega članice Inicijative Digitalna Srbija uključili u prikupljanje donacija i pokazali visok nivo solidarnosti. Tako su na primer, zaposleni u Nordeusu ličnim donacijama, uz liderstvo Branka Milutinovića i podršku rukovodstva ove kompanije, među prvima pokrenuli prikupljanje priloga za nabavku respiratora. Ovoj inicijativi priključili su se Fi Akademi, Rajfajsen banka, Vojvođanska banka, Eko Helenik, Katena Media, Orion Telekom, Simfoni, Mulikom grup, Vega Aj-Ti Soursing, Tajfun Hil, Stil Impeks, inicijativa „I am not a robot“, marketing agencija I&F McCann grupa, EKO Helenik, Lidl, Mol, Endava,Telenor fondacija, Telegrup, Multikom grupa, Kontinental automotiv Srbija.Nacionalna ambasadorka UNICEF-a, Ana Ivanović, donirala jee među prvima i lično pozvala svoje partnere i prijatelje da i oni doniraju. Tako su se njenom pozivu u jako kratkom periodu odazvali Pti Ženev Petrović Srbija, Udruženje reciklera Srbije, EXLRT, Eksekom, Kalemegdan divelopment, Prozon. Poslovni lideri iz Srbije, koji posluju van zemlje okupili su saradnike i svojim ličnim donacijama daju doprinos svojoj zemlji. To je slučaj sa Nikolom Božinović koji je sa druge strane Atlantika pokrenuo saradnike, partnere i zaposlene Nutaniksa, u Americi i Srbiji. UNICEF i Međunarodna organizacija rada na globalnom nivou pozivaju vlade da pojačaju mere socijalne zaštite, posebno za ugrožene porodice, između ostalog kroz pružanje pomoći poslodavcima da ne otpuštaju zaposlene i nastave da isplaćuju plate. Ovo odavno nije samo zdravstvena kriza. To se naročito odnosi za ugrožene porodice i decu koji su korisnici sistema socijalne zaštite, kaže De Domentis. Govorimo o korisnicima novčane socijalne pomoći, dečijeg dodatka, novčanih davanja po osnovu invalidnosti, kao i onima koji koriste usluge zbog problema u porodičnom funkcionisanju, uključujući i zbog nasilja u porodici. Treba reći da kriza svakako može da se odrazi na dobrobit svih onih koji su se i pre krize nalazili na rubu siromaštva i one koji u ovoj situaciji ostanu bez posla ili zarade.Osigurati kontinuitet mera socijalne zaštite u uslovima pandemije, koja zahteva primenu striktnih preventnih zaštitnih mera radi očuvanja zdravlja i korisnika i pružalaca usluga, svakako je veliki izazov za sve države i sisteme. Moramo da izrazimo zadovoljstvo naporima da se osigura kontinuitet postojećih novčanih davanja i  funkcionisanje ključnih usluga socijalne zaštite za najugroženije porodice i decu. Vlada Republike Srbije usvojila je i niz drugih jednokratnih ekonomskih mera što je takođe pozitivno i što treba priznati.  To su sve značajni napori  kojima je cilj prevencija i ublažavanje negativnih efekata pandemije na najugroženije porodice, a naročito one sa decom.Međutim, jednako je važno da se već danas misli o sekundarnim, produženim efektima pandemije. UNICEF će i u narednom periodu pružati pomoć Vladi  da se obezbedi kontinuitet u pružanju usluga za decu i višestruko ugrožene porodice. UNICEF veliku pažnju poklanja praćenju stanja i potreba. Kako bismo precizno ustanovili koje su sada njihove potrebe, mi trenutno sprovodimo anketu koja treba da nam pruži pokazatelje o efektima pandemije na porodice sa decom. Verujemo da će nam rezultati ove ankete pružiti korisne uvide za oblikovanje određenih socio-ekonomskih mera, u kontekstu ekonomskih izazova, jednakog, pravičnog i balansiranog pristupa merama u periodu po okončanju neposredne krize, kaže Regina de Domentis, direktorka UNICEF-a u Srbiji.

Srbija

Saša Stojković: Narod u Vranju je i bez korone ekonomski uništen

Intervju sa Sašom Stojkovićem, glavnim i odgovornim urednikom portala Infovranjske, za podcast “Dan posle”Razgovarao: Aleksandar GubašDan posle - Saša Stojković o epidemiji u Vranju (AUDIO)Kakva je trenutno atmosfera u Vranju, posle ovog dramatičnog porasta broja obolelih od korone nedugo nakon ukidanja vanrednog stanja?Saša Stojković: Situacija je potpuno ista kao i pre toga. Vranje je južnjački grad, prilično živahan -- kafići su puni, restorani koji su otvorili svoja vrata su takođe puni, nema nikakvih značajnijih problema. Dakle, ovde se industrijske zone i fabrike nalaze po obodima grada, i to je praktično bio najveći problem, koji je i izazvao čitavu ovu novu epidemiju. Naravno da je problem što u fabrikama radnici na radnom mestu nemaju dovoljnu zaštitu od zaraze -- to jeste problem, ali je svakako najveći problem prevoz. Do fabrika mora da se ide posebnim prevozom koji organizuju poslodavci. Taj prevoz se vrši minibusevima, koji su apsolutno uvek puni, i to je izvor zaraze. Stručnjaci kažu da su oni i očekivali da će se tako nešto dogoditi, ali ja ne verujem u to, zato što se epidemija širila kao vatra. Odmah posle fabrika, korona se proširila i na okolinu tih ljudi -- njihove prve komšije su takođe odmah obolele, i broj zaraženih je eksponencijalno rastao. Ali, ono što može da nas raduje je svakako, što kažu stručnjaci, lakša klinička slika. Ja ne bih znao da vam kažem šta je to tačno, ali kada je korona prvi put ušla u Vranje, kada je ušla u Osnovni sud -- u narednih desetak dana je bilo petoro mrtvih, od te korone koja je došla iz Praga posle osmog marta. Sada su zaraženi pretežno sa lakšom kliničkom slikom, i to više ne izaziva paniku kod ostalih građana.Gde su trenutno najveća žarišta?SS: Najveća žarišta su te fabrike. Dakle, fabrika nameštaja “Dodić”, fabrika obuće “Donna Line”... Geoks je zatvorio fabriku za radnike još narednih dan, dva. U ponedeljak su je zatvorili, u petak će je ponovo otvoriti -- ona već nije radila skoro čitav april. U “Zavarivaču” je šestoro ljudi poslato na testiranje. Ovde je sada glavna priča oko toga da li je korona došla preko neke privatne žurke -- koja je organizovana prošle nedelje, a epidemija je buknula negde u sredu -- ili je krenula iz “Dodića”. Danas su u Vranje stigli stručnjaci iz Kine, koji se u državi nalaze od marta meseca, kao ispomoć vlastima. Oni su, posle razgovora sa ovdašnjim zdravstvenim radnicima, ocenili da se korona ovde drži pod kontrolom, ali da je neophodno poštovati preventivne mere.Kakvo je stanje u zdravstvenim institucijama i kovid bolnicama u Vranju -- u pogledu opremljenosti, i osposobljenosti ljudstva za sve što donosi borba protiv ove bolesti?SS: Ovde je epidemija dočekana potpuno nespremno. Skoro čitavo vreme, pa i do dan danas, zdravstvene i lokalne vlasti se prilično amaterski odnose prema tom velikom problemu. Sreća je samo što dobar deo fabrika nije radio, i što je bio policijski čas -- inače bi to, sa navikama koje ljudi imaju, ovde bio ozbiljan, ozbiljan problem. Juče sam saznao da pacijenti u Vranju deo terapije u borbi protiv COVID-19 plaćaju sami. Ta činjenica vam dovoljno govori o odnosu lokalne vlasti i zdravstvenih vlasti prema obolelima. Ovde je jedna od kovid bolnica bila u Domu za učenike. On je bio prazan, jer su učenici, naravno, otišli kućama pre zabrane međugradskog saobraćaja. Međutim, onda je iz Beograda stigla naredba, kad je predsednik Vučić trebalo da poseti Niš, da svi kovid pacijenti sa juga Srbije -- dakle, sa tog prostora od trista hiljada ljudi, recimo -- moraju da idu u nišku halu “Čair”. Ljudi ovde su se protiv toga pobunili, došlo je do ozbiljnog protesta i sukoba, i jedva su ostali tu gde su bili… Posle je ta bolnica zatvorena. Na kraju toga svega su zdravstvene vlasti očigledno proglasile pobedu nad koronom, jer je zatvorena i kovid bolnica Stara hirurgija, ali se ona, evo, vratila na velika vrata. Morali su brže-bolje ponovo da otvore tu bolnicu, koja je sad puna pacijenata -- ali koja nema drugih, da kažem, mogućnosti, osim izuzetno požrtvovanih lekara i medicinskih sestara, koji apsolutno dovode svoje zdravlje u pitanje radeći taj odgovoran posao.Kako se u ovoj situaciji ponašaju vlasnici firmi u kojima je najveći broj zaraženih?SS: Sve je ostavljeno na volju vlasnicima. Narod je ovde u ekonomskom i finansijskom smislu potpuno uništen, i to već predugo traje. Ti ljudi tamo i inače, i bez korone, rade u potpuno nemogućim uslovima, koji sada postaju još gori -- i biće samo sve gori. Oni rade za plate koje su ispod svakog ljudskog dostojanstva, i to je znak šta poslodavci u stvari misle, bilo da je u pitanju korona ili ne.Da li postoje nekakvi nagoveštaji da će se ispitati odgovornost nadležnih za ovo najnovije razbuktavanje broja obolelih?SS: Ne, ovde su svi srećni i zadovoljni. Svi kažu da je veoma dobro što pacijenti imaju lakšu kliničku sliku, to se čuje u svim državnim, plaćeničkim medijima. Svuda se čuje samo “lakša klinička slika” i “Sve je u redu, mirno spavajte, pobedili smo!” Ovde je veoma brojna romska populacija, koja je najmanje ekonomski moćna populacija u Srbiji -- najmanje 10% stanovnika Vranja su Romi. Sto pedeset dinara za masku je nešto što je za većinu tih ljudi potpuno nedohvatno, u svakom pogledu. A vlast im je dala litar, dva zejtina i brašna, i dalje ih niko ih ništa nije pitao... Onda su, kada su zatvorili pijace,  zabranili svu uličnu prodaju, koja je u Vranju kilometarska. Ne bih sada da dužim oko toga, ali oni su čitav taj kilometarski promet nagurali u zatvoreni deo pijace, koji ima trista kvadrata. Tu nema zaštite od virusa, tu je nemoguće se zaštititi… A to je glavna tržnica, u kojoj ljudi kupe subotom onoliko koliko kupuju cele nedelje na svim ostalim mestima. Dakle, neko se ovde ne ponaša odgovorno... Neko ovde ne razume kolika opasnost preti ovom gradu, a samim tim i Srbiji.Dobro, Krizni štab je, piše se, otkrio razlog za ovaj porast broja zaraženih na jugu Srbije -- to što stanovništvo živi u višegeneracijskim porodicama. Imate li neki komentar na to otkriće?SS: Oni su morali da znaju kako stanovništvo ovde živi, kakve navike ima i šta će se dešavati -- to je bio njihov posao. Premijerka Brnabić je rekla da je gradonačelnik Vranja svoj posao izuzetno dobro radio. Dakle gradonačelnik je iz SNS-a, ima protivničku struju koja je takođe iz SNS-a, i centrala se stavlja na njegovu stranu, jer dobro radi koronu. I sve je super -- dok ne dođe do jedne ovakve, zaista ružne situacije, u kojoj oni takođe ne znaju šta bi dalje radili. Osim smirivanja javnosti preko svojih plaćeničkih medija, oni ne rade ništa. Čuo sam i da je Brnabić na konferenciji za štampu rekla da je razgovarala sa gradonačelnikom Vranja, i da joj je on rekao da svi Vranjanci nose maske. Niko ovde ne nosi maske, i niko se ne štiti. Ja mislim da čak ni doktori ne nose maske. Mogu vam poslati fotografije, da vidite to što tvrdim. Prema tome, mnogo je ovde zataškavanja, mnogo laži i mnogo prevara. Oni do prekjuče, u gradu od sto hiljada stanovnika, nisu imali nijedan beskontaktni toplomer. Ako odete u Dom zdravlja, ne puštaju vas unutra dok ne stavite njihov toplomer pod mišku. I to njihov toplomer, ne možete od kuće da donesete sopstveni! Tri ili četiri hiljade dinara košta jedan beskontaktni toplomer, i oni za tri meseca nisu uspeli da ga nabave -- eto koliko oni brinu o građanima. Sad mi kažu, u komentarima na mom sajtu -- ja sam čitao tri puta nisam mogao da verujem... Kaže čovek da je išao u Zavod za javno zdravlje, jer njegov komšija radi u jednoj od tih fabrika gde je buknula epidemija, i da su oni rekli: “Je l’ ste pili iz iste čaše? Je l’ ste se ljubili? Ne? Idite kući, nije vam ništa.” Ja u to ne mogu da poverujem, ne mogu da verujem da neko ima takav stav, prema ovako ozbiljnom problemu. Kažu da ima samo petoro novozaraženih -- ali to je 5% od broja testiranih ljudi, dok je u celoj Srbiji procenat novoobolelih od broja testiranih 0,6%. Dakle, ovde se na terenu nešto ozbiljno događa.Najavljuje se da će se u Vranju tridesetog maja održati veliki predizborni skup SNS-a. Šta se trenutno dešava u vezi s tim? Kako teku pripreme, i da li možda ima nekih glasova razuma koji savetuju da bi možda bilo bolje odustati od te ideje?SS: Ne, ovde se radi punom parom. Dakle, u okrugu ima sedam gradova, i svaki je dobio kvotu -- Surdulica i Han, recimo, po hiljadu i po ljudi moraju da dovedu na miting, Bujanovac možda petsto, Trgovište hiljadu... Ukupno osamdeset autobusa, i oni trenutno prave raspored gde će ih i kad smestiti, i kad će ko da stigne. To je ogroman posao, da dovedete pet hiljada ljudi na dva sata -- i to će apsolutno biti jedna zdravstvena opasnost, kako god da okrenete tu priču. Ali, videćemo kako će se stvari odvijati. Možda će da izaberu neko drugo mesto za početak svoje kampanje. Do sada su uvek počinjali iz Vranja, i to im dođe kao neka tradicija. Mislim da bi struka, koja je dovoljno ćutala sve ovo vreme, morala jasno i glasno da traži od predsednika da odustane od takvih hazardnih ideja. Dakle, da ne pravi tolike skupove -- bilo gde, ne samo u Vranju.Vi ste bili, i još uvek ste, na meti lokalnih vlasti zbog novinarskog i društvenog angažmana. Kako izgleda pisati o propustima i zloupotrebama lokalne vlasti u sredini kao što je Vranje?SS: Veoma, veoma teško, s jedne strane. A sa druge je veoma lako, pošto smo mi ovde jedini medij -- nažalost, mediji su toliko propali. Mi imamo ogromnu posećenost. Naš portal dnevno poseti pedeset hiljada ljudi, na pedeset četiri hiljade glasača u Vranju -- to je ogromna posećenost, iako ona ume da varira. Ali ono što je najvažnije je to da nam se narod stalno javlja, da nam stalno šalje dokumenta i fotografije, da otvara priče, teme, događaje... Dakle, ništa mi ne bismo znali, da nam se obični građani ne javljaju i ne govore: “Evo, ovaj to radi, ovaj to, a ovaj treći to.” To je pomalo kao Ilija Čvorović -- svako svakoga prati. Ali to je način na koji javnost ovde funkcioniše. Kada ne bi bilo Infovranjskih, kao platforme na kojoj to može da se obelodani i da se javno kaže, onda bi ovo bila potpuna kasaba, u svakom pogleduBilo je nekih najava tome da će gradski odbor SNS-a u Vranju formirati tim za podnošenje prijava protiv medija, šta se s tim dešava?SS: Za sada ništa, zato što je korona sve zaustavila -- i izbornu kampanju, i sve. Sada za to koriste ove njihove medije… Dakle, SNS više ne izdaje svaki dan saopštenja protiv nas, nego ta saopštenja izdaje Radio televizija Vranje -- očigledno u ime vlasti. Danas je na toj lokalnoj televiziji izašla voditeljka, i devet i po minuta protiv mene čitala paškvilu. Vi se, eto, bavite podkastom, znate šta znači devet i po minuta teksta... Znači, tu se neko ozbiljno bavio mojim propustima u životu (smeh). Ali dobro, nemaju drugi posao, time se ljudi bave.Jeste li doživljavali neke napade na fizičku bezbednost?SS: Ja jedanput mesečno obavezno idem na suđenje. Za sada me niko nije dobio na sudu -- i neće me ni dobiti, ako ima suda. Ali to je za mene fizički i zdravstveni napor, i finansijski napor, to da ja odem do Beograda i da se vratim. To je nasilje iscrpljivanjem, kako bih rekao. Ne samo mene, nego čitave redakcije. Još samo fali da me neko sretne negde u mraku s motkom... Ako na to mislite, takve bliske susrete nisam imao.Koliko se konflikti i dešavanja na nacionalnom nivou odražavaju u Vranju? Da li se i u Vanju lupalo u šerpe?SS: Isto je i ovde. I ovde se lupalo u šerpe, a bili su i oni drugi, u organizaciji ovdašnjeg SNS-a... Na svaku muvu, oni šalju slona. Evo sad, ovi ljudi iz Dveri su izdali saopštenje da su zabrinuti za zdravlje svoga predsednika -- na jednoj strani, na primer. Iz SNS-a su pustili saopštenje na četiri strane kako je on fašista koji uznemirava Srbiju. Takođe, ovde je Demokratska stranka -- pretpostavljam da je to slučaj svuda u Srbiji, ne samo ovde -- potpuno pasivizirana, i SDP uz nju. U Vranju se glavna izborna bitka zapravo vodi unutar koalicije oko Srpske napredne stranke. Najpre, u lokalnom SNS-u postoje dve međusobno sukobljene struje. Drugo, ovde su socijalisti vladali sedamdeset godina -- vlast su izgubili 2016. godine, kad su došli naprednjaci -- i oni su glavni protivnik i neprijatelj SNS-a. Oni će da im predstavljaju glavnu smetnju na izborima. I to će biti glavni problem ovdašnjeg SNS-a -- da nahrane sve to okolo, i da svojima objasne kako neko mesto treba da daju nekom potpuno nepoznatom čoveku iz Zavetnika, a ne da ga zadrže za sebe.Kakva je trenutna ekonomska situacija i perspektiva u Vranju?SS: Najveći deo ovdašnje privrede je nesposoban da sam funkcioniše, i živi od donacija vlasti. Zašto ovdašnja privreda opstaje, malo je kome jasno. Znači, sada će da počne kuknjava: “Mi ovde branimo Srbiju, ovo će Albanci da uzmu ako nas ne bude bilo…” i ne znam šta, ali oni su za 2018. godinu prijavili petnaest milijardi dinara manjka. To je ogroman novac. Dakle, da imaju hiljadu i po zaposlenih, svakome su mogli da daju milion dinara i da ga pošalju kući. Po deset miliona, zapravo -- da ne računam sad. Tako živi ovdašnja privreda, i tako opstaju ti veliki sistemi. Tako žive i te manje firme -- Alfa-Plam ima ozbiljnu proizvodnju i prodaju, BAT ima ozbiljnu proizvodnju, ali oni svake godine prijavljuju sve veći i veći minus u poslovanju. Tu je i Geoks, koji radi ozbiljno, i gde ljudi primaju barem nešto preko minimalca -- a od države su dobili deset hiljada evra po radniku.Kako vidite Vranje posle epidemije? Koliko su se mere za vreme vanrednog stanja odrazile na duh grada?SS: Ništa, evo sad je već sve potpuno isto, kao što je bilo ranije. Čim su otvorili, prvi dan je odmah bilo potpuno isto. Tu nema ništa sporno, ovaj narod će da živi svoje -- malo ga šta interesuje, i malo se za šta pita. Oni što su sedeli po kafićima dan i noć i dalje sede po kafićima, i to će tako trajati još neko izvesno vreme, ali svetla na kraju tunela zaista nema. Oni su uništili gradski park, uništili su jednu od najznačajnijih saobraćajnica, zove se “Bore Stankovića”... Dakle, sve čega se dohvate uništavaju. To je valjda neki njihov stranački plan, meni neshvatljiv -- ali očigledno je tako. Danas se dogodilo da je Zdravstveni centar plate primio sa četiri dana zakašnjenja, a to se nije događalo od 2000. godine. Tu se nešto ozbiljno dešava. S druge strane, ovo je grad starih ljudi, grad penzionera -- grad jedne populacije koja, po prirodi stvari, nije spremna na promene. Odavde su se ljudi masovno iselili, i više nema ko da se iseljava. To će tako ići, nisam siguran dokle, i nisam siguran kako će se završiti -- zaista ne mogu tako daleko da vidim.Kako će izgledati Vranje posle izbora, da li će biti nekih promena?SS: Neće, neće biti nikakvih promena. SNS će pobediti, i ja čujem da je ova gradonačelnikova struja kod Vučića prošla bolje nego ova druga, tako da ne očekujem nikakve promene. Oni su jedna hobotnica koja ovaj grad, i celu ovu zemlju, na kraju krajeva, drži pod strogom kontrolom, kako bi se isključivo bavila svojim omiljenim poslom, prebacivanjem iz leve ruke u desni džep. Sve što rade je zapošljavanje svojih ljudi, deljenje para među sobom, davanje najmasnijih poslova svojim firmama, odnosno osnivanje firmi da bi dobili najmasnije poslove, i tome slično. Dakle, ja tu malo šta vidim kao pomoć -- osim, naravno, rezanja do zdravog tkiva. 

Srbija

Ministarstvo najavljuje obavezne mere zaštite od COVID-19 za sve poslodavce

Martina Furtula, v. d. direktorke Uprave za bezbednost i zdravlje na radu Ministarstva za rad kazala je da je pripremljen predlog uredbe po kojoj bi svi poslodavci bili dužni da preduzmu mere za sprečavanje širenja korona virusa, prenosi Radio-televizija Srbije.Ona je navela i da bi ta uredba trebala da bude usvojena na narednoj sednici Vlade.Umesto strožih mera koje su se do sada primenjivvale samo na trgovce i ugostitelje, svim poslodavcima biće obavezno da na ulazu u radni prostor obezbede dezinfekciju, da, ukoliko je to moguće, uvedu drugu i treću smenu, a da u zatvorenom prostoru obezbede zaštitne maske ukoliko nije moguće osigurati udaljenost između zaposlenih.Uredbom su takodje propisane kazne od 50.000 do 500.000 dinara za poslodavce, 20.000 dinara za zaposlene."Do sada nismo imali kazne za poslodavce, ali je pokrenuto osam prekršajnih i jedna krivična prijava tokom vanrednog stanja. Nakon usvajanja uredbe i inspekcija će nastaviti da kontroliše primenu mera bezbednosti i zdravlja na radu još jače nego što je to bio slučaj do sada", kazala je Furtula.

Srbija

Gugl imenovao predstavnika za podatke o ličnosti u Srbiji

Kompanija Gugl (Google) je pismeno odredila svog predstavnika u Srbiji, nakon što ih je Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, na inicijativu SHARE fondacije, detaljno upoznao sa pravnim režimom zaštite podataka o ličnosti u Srbiji.  Gugl je za ovu ulogu odredio kancelariju BDK advokati, kojima se Poverenik ili bilo koja druga osoba može obratiti u pogledu svih pitanja u vezi sa obradom podataka o ličnosti, a u cilju obezbeđivanja poštovanja odredbi Zakona o zaštiti podataka o ličnosti."YouTube, Chrome, Android, Gmail, mape, pretraga i mnogi drugi digitalni proizvodi bez kojih je teško zamisliti korišćenje interneta, predstavljaju ogroman segment globalne industrije zasnovane na proizvodnji i obradi ličnih podataka. Sa velikim zakašnjenjem i uz teške muke, države su ipak počele da uvode red u ovu oblast koja direktno zadire u temeljna ljudska prava. Standard je postavila Evropska unija usvajanjem Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR), a njen model prati i Srbija sa novim Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti koji se primenjuje od avgusta 2019. godine", saopštila je SHARE fondacija.U toj nevladinoj organizaciji ocenjuju da globalne korporacije "posmatraju većinu zemalja u razvoju kao teritorije za neregulisanu eksploataciju podataka građana", zbog čega su krajem prošlog maja, tri meseca pre početka primene novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, informisali 20 najvećih tehno kompanija u svetu o obavezama prema građanima Srbije čije podatke obrađuju.

Srbija

I osuđenicima u Srbiji pomoć od 100 evra

Nakon žalibi da su diskriminisani, i osuđenici u zatvorima u Srbiji dobiće novčanu pomoć od 100 evra, predviđeno je dopunom Pravilnika o dodeli jednokratne novčane pomoći. Međutim, i dalje ostaje proble...

Srbija

Narcis- psihički poremećaj koji razara okolinu

Narcis se hrani tuđim emocijama, pažnjom i iznad svega divljenjem. U pažnju spada i tzv. negativna pažnja, dakle kritika i neodobravanje. Pažnja je bilo kakvo bavljenje narcisom. Da bi se neutralisao, narcisa je najbolje izolovati, tj. ograditi se od njega. Jasno dati do znanja da naše vrednosti nisu iste i da nas njegove izjave i razmetanja ne fasciniraju, ali da nas ni ne užasavaju. Najviše mu smeta kad ga stavite na „ignore“Pandemija korone traje, a medicina je danas, srećom, daleko razvijenija nego na primer u srednjem veku, kada su epidemije, kao na primer kuga, odnosile milionske žrtve i desetkovale ljudsku populaciju. Tadašnje generacije nisu imale pojma u čemu je problem, pa dakle ni kako da sa njim izađu na kraj.Sa druge strane čini se da smo mi kao ljudska vrsta u celini (a neke lokalne zajednice više nego druge) u psihološkom smislu i što se nivoa otpornosti na psihološke „viruse“ tiče, još uvek negde na nivou srednjovekovnih ljudi. Ako se osvrnemo na svoju (opšteljudsku) ratovima bogatu istoriju, onda uviđamo da stalno imamo neke sukobe u kojima milioni ljudi stradaju kao žrtve drugih ljudi. Pri tome ljudi nisu mikroskopska bića kao virusi. Zbog čega smo onda tako „slepi“ za psihološke viruse?Lekari opšte prakse nespremni za mentalne poremećajeŠto se današnjice tiče, sreća u nesreći je što za razliku od srednjeg veka, ipak postoje ljudi sa znanjem i iskustvom u nošenju sa psihološkim „virusima“. Nesrećna okolnost je što je popularnost psihologije, tj. stepen upućenosti tzv. prosečnog ili običnog građanina u psihološke fenomene, na vrlo niskom nivou. Ovaj fenomen nije karakterističan samo za Srbiju. Čak i na tzv. razvijenom Zapadu, još uvek nije zaživela praksa masovnijeg psihološkog „opismenjavanja“ stanovništva. Ovaj tekst ima za cilj da napravi jedan mali iskorak u tom pravcu. Šta su psihički poremećaji? Ukratko, to su takvi oblici ponašanja i/ili subjektivnog doživljavanja (npr. mišljenja i osećanja) koji izazivaju patnju i bol i koji su disfunkcionalni. Mada većina psihičkih poremećaja nanosi štetu i bol samoj osobi koja od njih pati, jedan mali broj poremećaja je bolniji za okruženje obolelog nego za samu osobu sa poremećajem. U ovom tekstu ćemo se baviti upravo tom manjinskom grupom poremećaja. Zašto? Zato što je cilj da kažemo nešto o „virulentnosti“, dakle potencijalnoj šteti koju neki pojedinci, pored ostalog i zbog svojih psihičkih poremećaja, mogu naneti svom okruženju (užem i širem). Klaster B poremećaja ličnostiIskustava iz kliničke prakse pokazuju da su poremećaji od kojih okruženje obolelog najviše pati, po pravilu poremećaji koji spadaju u tzv. klaster B poremećaja ličnosti (bazirano na klasifikaciji mentalnih poremećaja DSM5). U ovaj klaster spadaju: antisocijalni poremećaj ličnosti, narcistički poremećaj ličnosti, granični/borderlajn poremećaj ličnosti i histrionički poremećaj ličnosti.Od ova četiri spomenuta poremećaja, najveću potenciju „virulentnosti“, tj. najrazorniji i najširi radijus nepovoljnog uticaja na okruženje ima narcistički poremećaj ličnosti i to specifično kada se radi o širem okruženju (radnoj organizaciji i slično), pa ćemo ga zato ukratko skicirati. Treba naglasiti da govorimo uopšteno, u statističkim kategorijama, jer je svaka pojedinačna osoba i njeno okruženje priča za sebe. Pojedinačnim slučajevima, tj. konkretnim osobama, što se psihodijagnostike tiče, nije mesto u novinskim člancima, niti u bilo kakvoj javnoj publikaciji. Opširnije u štampanom izdanju. 

Srbija

Država preuzima muzej Nikole Tesle

Republika Srbija preuzima od grada Beograda osnivačka prava nad Muzejom Nikole Tesle, navodi se u najnovijem Službenom glasniku.  Naziv i sedište Muzeja ostaju nepromenjeni i nastaviće da obavlj...

Srbija

Frezenijus: Hakovani podaci pacijenata na dijalizi iz Srbije

Predstavnici nemačke kompanije "Frezenijus", koja je najveći svetski dobavljač usluga i proizvoda za dijalizu, saopštili su da su neovlašćeno objavljeni podaci njihovih korisnika iz Srbije, kao i da je slučaj prijavljen tamošnjem tužilaštvu.Na sajtu kompanije navodi se da je objavljivanje podataka u vezi sa IT incidentom koji se dogodio pre nekoliko nedelja i da je istraga u toku."Kompanija duboko žali zbog napada na privatnost nekih pacijenata, čini sve kako bi sprečila objavljivanje dodatnih podataka i spasila pacijente i druge aktere od štete. Interni i eksterni stručnjaci kontinuirano rade na sprečavanju daljih potencijalnih napada ili neovlašćenog pristupa podacima", piše u saopštenju."Frezenijus" je saopštio i da su neovlašćene osobe objavile podatke o pacijentima iz nekoliko centara za dijalizu u Srbiji.

Srbija

Odgovor države na grad i dalje strelci sa platom od 4.000 dinara

Nakon elementarne nepogode koja je opustošila poljoprivredne useve i oštetila imovinu građana u nekim delovima Srbije, kao i prethodnih godina ponavlja se pitanje o efikasnosti protivgradne odbrane. Posebno se naglašava da su plate strelaca ostale nepromenjene i da ta suma na mesečnom nivou iznosi 4 hiljade dinara.O neefikasnosti protivgradne odbrane, oglašavala se i Državna revizorska institucija, još krajem 2018. godine. Njihov ključni nalaz tada glasio je da "Republički hidro-meteorološki zavod (RHMZ) prilikom planiranja sredstava potrebnih za funkcionisanje protivgradne zaštite, distribuciju protivgradnih raketa i održavanje lansirnih stanica, ne obezbeđuje u dovoljnoj meri zaštitu poljoprivrednog proizvoda i poljoprivrednog proizvođača".Od tad je prošlo godinu i po dana, a slike iz nekih delova Srbije od pre tri dana i dalje ukazuju da rešenje nije na vidiku. Gostujući na Javnom servisu, svojom izjavom, to je potvrdio i direktor Republičkog-hidrometeorloškog zavoda, Jugoslav Nikolić."Država za neke nadoknade, koje zaista jesu simbolične, za jednu sezonu izdvaja oko milion evra za te strelce. One su takve kakve jesu. Po zakonu o odbrani od grada i lokalne samouprave su subjekti sistema i oni učestvuju u podršci sistemu na svojoj teritoriji," izjavio je Nikolić.Prema njegovim rečima, problem koji se odnosi na pritivgradnu zaštitu, trebalo bi da "bude usklađen u narednim godinama".On je rekao da je RFZO aktivirao sve predviđene stanice u ovoj sezoni i ima jedan broj automatizovanih stanica, nekih 104 na području Radarskog centra Valjevo i još nekoliko na drugim centrima."U procesu je takozvana automatizacija lansirnih stanica, koja bi trebalo da obezbedi još veću sigurnost i efikasnost. To će se realizovati u narednim godinama i teče po planu," rekao je Nikolić i dodao da se ove godine delimično automatizuju radarski centri na Bukulji i na Fruškoj Gori, dok se u narednih nekoliko godina to očekuje u celoj Srbiji. Nikolić dodaje da je pred početak ove sezone obezbeđeno 18.000 raketa što je, kako navodi, "apsolutni rekord", kao i da se tokom poslednje nepogode dejstvovalo sa osam radarskih centara, ali je, objašnjava, ipak došlo do pojave grada. RTS je preneo da se posledice nevremena od pre nekoliko dana još uvek otklanjaju.

Srbija

Vlada formirala Savet za kontolu lakog naoružanja

Vlada Srbije formirala je Savet za kontrolu malog i lakog oružja, objavljeno je u novom Službenom glasniku.Predsednik saveta, koji će se sastajati najmanje dva puta godišnje i prema potrebi, biće državni sekretar u Ministrastvu unutrašnjih poslova, Milosav Miličković.Pored praćenja ispunjavanja svih međunarodnih obaveza iz oblasti kontrole malog i lakog oružja, municije i eksploziva, predviđenih Strategijom, ali  i Mapom puta za održivo rešenje tih problema na Zapadnom Balkanu, koje važe do 2024. godine, zadatak Saveta biće iniciranje novih politika i praćenje usaglašavanja propisa sa regulativom Evropske unije, navodi se u saopštenju Vlade.Ocenjivaće se napredak u sprovođenju Strategije i akcionog plana, kao i dalja incijativa u rešavanju uočenih problema.Na poziv Saveta, radi pružanja tehničke pomoći u njegovom radu mogu da učestvuju predstavnici Tehničkog Opitnog Centra, Agencije za ispitivanje, žigosanje i obeležavanje oružja, naprava i municije, Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, razna naučna i stručna udruženja, dodaje se u odluci.

Srbija

Umesto za kapitalne projekte, Vlada preusmerila 1,6 miliona evra za udruženja u Crnoj Gori

Vlada Srbije donela je odluku da 190,72 miliona dinara (1,63 miliona evra) namenjenih za eksproprijacija zemljišta u cilju izgradnje kapitalnih projekata, prebaci u budžetsku rezervu i novac dalje raspodeli za finansijsku pomoć društvima i udruženjima u Crnoj Gori.Kako je objavljeno u najnovijem Službenom glasniku, novac se dodeljuje crnogorskim organizacijama radi realizacije projekata i podrške u radu.Podsećamo, u Crnoj Gori je poslednjih dana zabeleženo više incidenata. Uhapšeno je više osoba kad se policija sukobila sa vernicima SPC koji su protestovali tražeći da se na slobodu puste vladika Joanikije i osam sveštenika. Crnogorska policija je saopštila da je SPC organizator okupljanja uprkos merama zabrane zbog borbe protiv virusa korona. Vladici Joanikuju i sveštenicima ne teret se stavlja krivično delo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Srbija

Ustavni sud odbacio sve inicijative za ispitivanje ustavnosti vanrednog stanja

Ustavni sud Srbije je zbirno odbacio sve inicijative za ocenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o proglašenju vanrednog stanja i opštih pravnih akata koji su iz te odluke proistekli, navodi se u saopštenju.Sud je takođe odbacio i zahtevi za obustavu izvršenja akata i radnji preduzetih na osnovu naveden osporene Odluke Vlade Srbije.Podsećamo, Ustavni sud je tokom trajanja vanrednog stanja primio više desetina inicijativa za pokretanje postupka za ocenu ustavnosti i zakonitosti, od čega se preko 30 odnosilo na pojedine odredbe koje su tokom vanrednog stanja doneli Vlada Srbije i pojedina ministarstva.Vanredno stanje u Srbiji je zbog pandemije koronavirusa uvedeno 15. marta.Organizacije civilnog društva, političke partije i pojedinci koji su sudu podnosili inicijative ukazivali su na potencijalnu neustavnost odluke o samom uvođenju vanrednog stanja, obzirom da je odluka doneta bez saglasnosti Skupštine Srbije i bez "adekvatnog objašnjenja zašto se najviše zakonodavno telo nije sastalo da razmatra uvođenje restriktivnih mera".Inicijative su bile usmerene i na legalnost održavanja "skajp suđenja", Naredbe o ograničenju i zabrani kretanja lica na teritoriji Srbije i sličnih restriktivnih mera.Sve više inicijativa za ispitivanje ustavnosti vanrednog stanja

Srbija

Većina članica AmCham-a prognozira pad profita, ali ne i broja zaposlenih

Drugo po redu istraživanje Američke privredne komore u Srbiji (AmCham) o uticaju COVID-19 na poslovanje pokazuje da iako 60 odsto ima teškoće u poslovanju, zaposlenost planiraju da zadrže na postojećem nivou. AmCham članice očekuju pad profitabilnosti za 25%, investicija za 30% odsto, ali većina (63%) ne očekuje probleme sa likvidnošću. Najveći uzrok pada poslovne aktivnosti čak 68% ispitanika nalazi u smanjivanju tražnje za proizvodima i uslugama, što je posebno vidljivo u sektoru turizma i ugostiteljstva, saobraćaja i nekretnina. Pored većine kompanija koje nameravaju da ostanu na istom broju zaposlenih do kraja godine (71%), relativno je sličan broj onih koji planiraju novo zapošljavanje (14%) i onih koji očekuju otpuštanje (15%). Ozbiljnost posledica po privredu najbolje ilustruje poređenje sa rezultatima istraživanja Sedmo prolazno vreme iz 2019. godine kada je 78% kompanija planiralo rast poslovanja, a 61% novo zapošljavanje. Kada je reč o prognozama oporavka, više od polovine kompanija (55%) smatra da će oporavak ekonomije biti postepen i imati oblik slova „U“, dok  zbog očekivanja drugog talasa zdravstvene krize, 22% ispitanika prognozira oporavak u obliku slova „W“. Ukoliko se COVID-19 zaustavi odmah, više od 2/3 ispitanika (67%) procenjuje da je potrebno najviše šest meseci za povratak na uobičajen nivo poslovanja. Zoran Petrović, predsednik Američke privredne komore, zahvalio se Vladi Srbije na razumevanju za potrebe privrede i otvorenosti za sugestije i rekao da je ovakvo istraživanje jedan od najboljih načina da se pomogne u formulisanju i praćenju efekata mera za brži oporavak privrede. Istakao je i činjenicu da, iako privreda beleži značajne padove prihoda, primetan je i veći optimizam u očekivanjima u poređenju sa rezultatima istraživanja koje je sprovedeno početkom marta. Naime, tada je 42% članica očekivalo dodatne negativne efekte dok je u novoj anketi taj procenat pao na 25%. „Zahvaljujemo se Vladi što je u donete mere direktno uključila predloge koji su došli iz privrede i AmCham-a. Država je privredi dala prvu injekciju pomoći, ali do vraćanja na pretkrizni nivo, naročito posebno pogođenih industrija poput hotelijerstva i saobraćaja, potrebno je razmatrati i određene sektorske pakete. U narednom periodu snažan fokus mora da ostane na smanjivanju svih, pogotovo administrativnih troškova poslovanja, i ako smo nešto naučili iz prethodnog perioda to je svakako da možemo da povećamo stepen digitalizacije svih servisa i procesa države  i po tom osnovu smanjimo troškove. Takav pristup predstavlja ključ bržeg oporavka privrede i dobru osnovu za razvoj i unapređenje  servisa i proizvoda u privatnom sektoru.“, rekao je Petrović. Polovina AmCham članica ne koristi i ne planira da koristi mere državne pomoći, dok mere uglavnom koriste mala i srednja preduzeća. Najbolje rangirane mere Vlade među kompanijama su odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na zarade (41%), direktna pomoć za mala i srednja preduzeća (40%) i odlaganje plaćanja poreza na dobit pravnih lica (23%).       Neophodan drugi krug mera za posebno pogođene sektore – ugostiteljstvo, saobraćaj i nekretnine. Američka privredna komora ukazuje da je potreban drugi talas mera namenjen posebno pogođenim sektorima – turizmu (posebno hotelskoj industriji) i saobraćaju, uz razmatranje mera za pomoć građevinskoj industriji i sektoru prometa nepokretnosti. Gubici posebno pogođenih sektora, npr. hotelijerstva u ovoj godini u odnosu na prošlu godinu su preko 90%, a oporavak  na pretkrizni nivo se ne očekuje pre 2023. godine.  Metodologija istraživanja o uticaju COVID-19 na poslovanje u 2020.Istraživanje sprovedeno od strane Američke privredne komore u Srbiji (AmCham), po drugi put nakon početka zdravstvene krize izazvane COVID-19, ima za cilj da na strukturisan način predstavi aktuelni i očekivani ekonomski uticaj krize na poslovanje kompanija, kao i mere koje treba preduzeti kako bi se minimizirali negativni efekti na zdravlje građana i domaću ekonomiju.Istraživanje je zasnovano na ispitivanju percepcije kompanija članica AmCham-a i sprovedeno je u periodu od 04. do 13. maja 2020. godine uz korišćenje kombinovanog pristupa. Kvantitativno istraživanje obuhvatilo je 101 kompaniju članicu AmCham iz 15 sektora, dok je kvalitativno istraživanje sprovedeno sa 40 kompanija koje su komentarisale rezultate kvantitativnog istraživanja, navele ključne izazove i dale predloge za njihovo prevazilaženje. Skoro svi intervjuisani u okviru kvalitativnog uzorka bili su generalni direktori kompanija.Prvo istraživanje na temu uticaja COVID 19 na poslovanje sprovedeno je od 13. do 17. marta ove godine na istoj populaciji.

Srbija

Google odredio predstavnika u Srbiji za obradu podataka o ličnosti

Kompanija Google odredila je svog predstavnika u Srbiji koji će biti zadužen za sva pitanja u vezi sa obradom podataka o ličnosti kojima rukovodi, saopštila je institucija Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.U saopštenju se navodi da će u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, ta institucija ili druga lica moći da se obrate predstavniku kompanije u cilju obezbeđivanja poštovanja odredbi tog zakona.To je učinjeno na inicijativu "SHARE fondacije", a Poverenik je kompaniju Google upoznao sa obavezom iz člana 44. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti da, kao rukovalac podataka o ličnosti, odrede u pismenom obliku svog predstavnika u Srbiji.Nakon toga, 21. maja, Google je odredio svog predstavnika i to kancelariju "BDK advokati", na adresi Bulevar kralja Aleksandra 28, Beograd."Poverenik na ovom mestu izražava zahvalnost kompaniji Google, kao jednoj od najvećih kompanija na svetu, s obzirom da je pokazala svest o obavezi poštovanja vladavine prava i privatnosti svojih korisnika u Srbiji i dala primer svim drugim stranim kompanijama koje ovu obavezu nisu izvršile", naglašava se u saopštenju. 

Srbija

Koliko stranke dobiju iz budžeta za učestvovanje na izborima

Koliko stranke dobiju iz budžeta za učestvovanje na izborima  Ove godine učesnici parlamentarnih izbora u Srbiji raspodeliće ukupno 6,34 miliona evra, što predstavlja 0,07 odsto planiranih poreskih prihoda. Ovaj iznos deli se na dva dela. Prvi deo od 20 odsto, tj. 1,3 miliona evra deli se na sve učesnike podjednako. Drugi deo od 80 odsto, tj. više od 5 miliona evra deli se u zavisnosti od broja osvojenih glasova i dobijenih mesta. Iako se često može čuti da neka stranka dobija po poslaniku određenu sumu, ovaj novac ne dobijaju narodni poslanici, već stranke i grupe građana koji učestvuju na izborima, tj. uđu u Skupštinu. Prema zakonu o finansiraju političkih aktivnosti, učesnici parlamentarnih izbora tokom izborne godine mogu da raspodele 0,07 odsto projektovanih poreskih prihoda. Po rebalansu budžeta iz aprila, planirani prihodi iznose 9,05 milijardi evra. To znači da stranke mogu da raspodele najviše 6,34 miliona evra.Na primer, ako učestvuje 10 lista, svaka dobija pre izbora 130.000 evra. Ako učestvuje 20 lista, dobiće svaka za kampanju 65.000 evra.Sredstva za kampanju bi trebalo da se uplate najkasnije pet dana nakon proglašenja izborne liste, tako da stranke mogu da ih iskoriste tokom predizborne kampanje. Međutim, u praksi uplata ovih sredstava često kasniUčesnici izbora koji ne uđu u Skupštinu, moraju da vrate dodeljeni novac, jedino ako na izborima njihova lista ne osvoji najmanje 1 odsto glasova. (Prethodno svi učesnici moraju da prilikom prijave liste polože jemstvo u iznosu od 60-70.000 evra, koje se aktivira ako ne vrate novac.)Programski direktor Nemanja Nenadić podseća da u slučaju da jedna lista osvoji polovinu poslaničkih mesta, što se može realno očekivati za SNS, po tom osnovu će steći pravo na čak 2,7 miliona evra budžetskih sredstava. "Daleko manja sredstva se izdvajaju iz lokalnih budžeta. Čak i u gradovima srednje veličine, može se očekivati da bi svaka lista mogla da računa na budžetsku podršku od svega 20 hiljada dinara i još oko 30 hiljada dinara po odborničkom mestu", dodaje on. Transparentnost Srbija se već petnaest godina zalaže za uspostavljanje sistema finansiranja kampanje iz budžeta koje bi bilo logičnije i svrsishodnije. Iako su Vlada i Skupština Srbije još 2013. planirale da se Zakon o finansiranju političkih aktivnosti unapredi, pravila o raspodeli budžetskih sredstava nisu menjana ni posle preporuka ODIHR iz 2016. i 2017. Na pitanje da li je opredeljeni iznos za kampanju mali u poređenju sa drugim zemljama, Nenadić kaže da je pravi ugao za razmatranje  svrha zbog koje se finansiranje uopšte vrši. Ako je cilj davanja budžetskih dotacija stvaranje uslova za ravnopravnost učesnika, onda je sadašnji sistem višestruko pogrešan, ocenjuje on. Novac koji se dobija pre izbora svakako može da pokrije neke troškove kampanje, ali ni u kom slučaju oglašavanje na televizijskim stanicama ili organizovanje masovnih skupova. Pored toga, nema nikakve logike u tome da budžetska izdvajanja zavise od broja prijavljenih, već bi trebalo odrediti koji je to minimum sredstava koji obezbeđuje razumnu promociju i na koji bi sa sigurnošću mogli da računaju učesnici u kampanji. Najviše su oštećene stranke i grupe građana koje izlaze samo na lokalne izbore, jer njihovi konkurenti koji vrše i nacionalnu kampanju dobijaju znatno više novca iz budžeta kojim mogu da pokriju i kampanju na lokalnom nivou. Treba reći da ovaj ili sličan način raspodele postoji još od 2003, i da je za rezultat imao veoma skupe kampanje kod učesnika koji su na osnovu podrške u biračkom telu mogli da računaju na izuzetno visoke dotacije po osnovu uspeha na izborima, ističe on. Nema javnih podataka da li je neko vratio novacBilo je situacija u kojima su neki od učesnika koristili budžetske dotacije a nisu osvojili 1, odnosno 0,2 posto glasova (za manjinske liste). Ne znam da li je u tim situacijama novac vraćan u budžet iz drugih izvora, ili je naplaćivano izborno jemstvo, kaže Nenadić.On podseća da je Agencija za borbu protiv korupcije  u svom izvešetaju o kontroli prethodnih parlamentarnih izbora notirala da su jednom političkom subjektu uplaćena sredstva bez polaganja jemstva, ali nije navedeno o kome je reč. Na pitanje da li preporuke o finansiranju kampanje iz avgusta 2019, i dalje važe ili ima nekih izmena, on kaže da su sve valid osim jedne. Jedina pozitivna promena do koje je došlo u međuvremenu jeste uvođenje roka za postupanje Agencije po prijavama nepravilnosti u vezi sa finansiranjem za vreme dok kampanja traje. Čak nit u, u vezi sa kontrolom nije ni koji način rešeno šta bi Agencija sve trebalo da uradi kada je reč o kontrolama koje se vrše bez prijave. Transparentnost je već ukazala Agenciji na niz situacija koje su veoma sporne sa stanovišta finansiranja kampanje. https://www.transparentnost.org.rs/index.php/sr/projekti/188-monitoring-izbora-2020 Veliki je problem to što su propisi od značaja za kampanju menjani da bi se navodno ispunile preporuke ODIHR, ali da nije pribavljeno mišljenje te organizacije pre izbora o kvalitetu tih izmena. Ne vidim kako bi njihova ocena mogla biti pozitivna, ali ćemo taj sud dobiti tek kada izbori prođu.U međuvremenu, stvari su se dodatno zakomplikovale usled odlaganja izbora, jer zakon ne prepoznaje pauziranje izborne kampanje, odlukama Vlade I RIK su samo pauzirane izborne radnje (npr. oovera potpisa, predaja izbornih lista). U ovoj situaciji je takođe postalo još očiglednije koliko je veliki problem to što nisu postavljena ograničenja za vođenje funkcionerske kampanje kroz promotivne aktivnosti predstavnika države upravo u predizborno doba. Prve nalaze našeg monitoring u toj oblasti smo predstavili 11.5, a to ćemo činiti I u nastavku kampanje. https://www.transparentnost.org.rs/images/dokumenti_uz_vesti/TS_prvi_rezultati_monitoringa_funkcionerske_kampanje_2020.pdf

Srbija

Švedska banka prekida platni promet sa Srbijom, NBS kaže birokratska greška

Švedska banka Svenska Hahdelsbanken obavestila je klijente u Srbiji da će račun kod ove banke biti operativan samo do 30. juna što je izazvalo nedoumice zašto neće biti moguće transakcije prema Srbiji nakon tog perioda.U Narodnoj banci Srbije su kazali za Novu ekonomiju da je reč samo o  jednoj švedskoj banci koja namerava od 1. jula 2020. da obustavi platni promet sa korisnicima u 90 država, uključujući i Republiku Srbiju. "Ne raspolažemo informacijama o konkretnim razlozima za obustavljanje platnog prometa ni sa jednom od obuhvaćenih država i verujemo da je reč o grešci birokratske prirode", navode u NBS.Narodna banka Srbije je već preduzela odgovarajuće korake na potpunom razjašnjenju ovog pitanja i otklanjanju verovatne greške, pri čemu će učiniti sve da se u saradnji s drugim nadležnim organima i u komunikaciji s nadležnim subjektima u Švedskoj, ova, kako verujemo, birokratska greška pojedinačne banke, na vreme otkloni, stoji u odgovoru na pitanja Nove ekonomije zašto se ovo dogodilo.Centralna banka podvlači i da osim navedene švedske banke nisu evidentirali probleme u platnom prometu s drugim državama, niti su se klijenti domaćih banaka obraćali Narodnoj banci Srbije da im te banke dostavljaju obaveštenje o tome da će transakcije s švedskim bankama biti moguće do 30. juna.Podsećamo, švedski bankarski sistem je poslednjih godinu dana  globalna tema zbog skandala sa pranjem novca. Utvrđeno je da je ruski oligarh koristio of šor račune u baltičkim ograncima Swedenbank da bi oprao milione. Službenici litvanske banke su aktivno "jurili" rizične klijente i zanemarivali procedure za sprečavanje pranja novca.U odgovoru Novoj Ekonomiji, Narodna banka Srbije je dosta prostora posvetila borbi protiv pranja novca.Ističe se da Republika Srbija u ovom trenutku apsolutno ispunjava sve standarde koji se odnose na bezbedno i sigurno obavljanje platnog prometa i odgovarajućeg praćenja finansijskih tokova.NBS podsećaja da je Međunarodno telo koje prati usklađenost sistema u oblasti pranja novca i finansiranja terorizma s međunarodnim preporukama (FATF) u junu 2019. godine navelo da je Srbija u potpunosti ispunila akcioni plan i da se više ne nalazi na tzv. sivoj listi.Odnosno da Srbija više nije na listi zemalja kod kojih su postojali određeni nedostaci u sistemu za borbu protiv sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Dodaje se da je na toj listi sada Island. Srbija se, inače, nikada nije nalazila na tzv. crnoj listi FATF-a, kako je stvoren pogrešan utisak u pojedinim medijima, dodaje se.  "Ističemo da čak i u periodu dok se naša država nalazila na tzv. sivoj listi, platni promet sa stranim državama nije bio obustavljen, niti je bio otežan, a bez teškoća se odvijao i sa švedskim bankama".O odgovarajućoj primeni svih međunarodnih standarda i usklađenosti našeg zakonodavstva sa evropskim i napretku u ovoj oblasti, svedoči i to što je Evropska unija, čija je Švedska država članica, u decembru 2019. godine otvorila pregovore s Republikom Srbijom u pregovaračkom poglavlju 4 koje se odnosi na slobodu kretanja kapitala, a koje, između ostalog, obuhvata i platni promet i sprečavanje pranja novca, podvlači Narodna banka.I.Pavlović