Vesti iz zemlje

14.09.2023. 08:00

Nova ekonomija

Autor: Čedomir Savković

Šta donosi smanjenje naknade za ispuštanje otpadnih voda

U ekologiji ne postoji razblaživanje otrova...

Foto: Pixabay

Vlada Srbije planira da smanji naknadu koja se plaća za ispuštanje neprečišćenih, otpadnih voda, sa 25 na 0,025 dinara po kubiku te vode. Stručnjaci smatraju da ta namera nije u interesu zdravlja građana Srbije, reke i potoci ostaće zagađeni, a oni koji tu naknadu nisu ni do sada plaćali, biće bogatiji.

To je još jedno u nizu razaranje sistemskih pravila i zakona u oblasti zaštite naših voda koje su već definitivno toliko ugrožene i toliko napadnute, ocenjuje za Novu ekonomiju hidrogeolog i član Nacionalne ekološke asocijacije (NEA) Branislav Božović Denis.

Vlada Srbije usvojila je izmene Zakona o korišćenju javnih dobara, u kome se definiše naknada za ispuštanje otpadnih voda i koji se trenutno nalazi u proceduri Narodne skupštine.

Kako je prenela Nova ekonomija, prema tom predlogu, naknada će biti 1.000 puta manja od aktuelne, iznosiće 0,025 umesto dosadašnjih 25 dinara po kubiku ispuštene otpadne vode.

„To je i dalje ušteda, nabacivanje, ne samo subvencija za dolazak stranih investitora, nego nabacivanje novca već obogaćenim ljudima koji to nisu ni plaćali, kao što mnogi ne plaćaju ni ogromni porez, a narod i dalje jure po ulicama da plati najminimalniji porez i oduzimaju im imanja, tako i ovde, već ne plaćaju, a onda im smanjuju još više, ne moraju da se plaše, ako plaćaju onda će plaćati 1.000 puta manje“, kaže Božović.

Prema njegovom rečima, to je nedopustivo i predstavlja samo bogaćenje određenih ljudi.

„Ako ikad dođe Evropska unija ili kombinacija državnog uređivanja u oblasti ekologije i ekonomije, ono što je u normalnim zemljmama normalno u oblasti vode, mi ćemo toga morati da se prihvatimo“, dodaje Božović.

Ipak, kako naglašava, tada će biti kasno jer će oni koji su bogati već moći da prihvate određene sisteme za koje se pripremaju, a zagađene vode se ispuštaju već decenijama.

NAKNADA ZA OTPADNE VODE U OKOLNIM, EU ZEMLJAMA

Na pitanje da prokomentariše koliko naknade te vrste koštaju koštaju u članicama Evropske unije koje su nekada bile u sastavu bivše Jugoslavije, Božović kaže kako veruje da su one ozbiljne i velike za zagađivače.

Prema odgovarajućoj uredbi u Hrvatskoj, naknada za ispuštanje otpadnih voda iznosi 0,90 kuna, što po kursu iz prošle godine, budući da je Hrvatska nedavno prešla na evro, iznosi oko 14 dinara po jednom kubiku otpadne vode, navodi se na sajtu „Hrvatske vode“, pravnog lica u toj zemlji za upravljanje vodama.

„Ne zna se promena hemije, promena svega i kako će se onda te vode prečišćavati, nikako, u ekologiji ne postoji razblaživanje, to su samo priče i laži. U ekologiji ne postoji razblaživanje otrova i materija koje ugrožavaju i uništavaju vode„, objašnjava Božović.

Prema njegovim rečima, nije tačno da velike vode poput reka Dunava i Save mogu da prime veliko zagađenje.

„To nije tačno, to se taloži u sedimentu, to ulazi u životinje, ekosistem. Pre 40 godina kada je puklo jalovište u Majdanpeku, mi smo radili ispitivanja nakon nekoliko godina (od tog incidenta) i onog vodenog i onog zemaljskog (životinja u vodi i onih koje žive pored vode). Mi smo u želucu žaba, riba, krtica tačno utvrđivali kada je došlo do zagađenja, to uđe u genetički kod, svi su bolesni i onda se deca igraju sa tim i jedu to“, kaže Božović.

Kako napominje, u vezi sa ispuštanjem zagađenih voda zagađena voda neće samo „protrčati“ rekom.

Prečišćavamo samo četvrtinu otpadnih voda

„Kome će da protrči, kod komšije? To je primitivizam, to nije neznanje, to je drskost i nasilje prema drugim ljudima i narodima koji oko nas žive. Drugi imaju za otpadne vode, a mi nemamo, a imamo za stadion, a nemamo za prečišćavanje otpadnih voda“, ocenjuje sagovornik Nove ekonomije.

Božović smatra i da će oni koji vode državu čak i one male pare koje dobiju od naknade za otpadne vode, umesto u njihovo prečišćavanje, zapravo usmeriti u neke druge projekte.

„Oni će to usmeriti u izgradnju nekih besmislenih projekata, a pri tome bolnice se raspadaju, to su stvari u koje se ‘uvija’ ogromna laž, ljudi ne mogu da se leče. To se odnosi i na vode koje koristimo i koje pijemo“, dodaje sagovornik našeg portala.

On je naveo i primer Ratnog ostrva, odnosno Lida u Zemunu, gde se postavlja vojni pontonski most kako bi građani lakše prešli reku i došli do njega.

„Pored samog početka mosta, sa zemunske strane nalazi se najveća pumpa u zemunskom kanalizacionom sistemu gde se ispuštaju fekalne i ostale vode u taj rukavac, onda se pregrađuje pontonskim mostom i sprečava se da to otiče. Već posle 200, 300 metara je kupalište Lido, na njemu se kupaju deca, ljudi, to je besmisleno, ali se radi“, kaže Božović.

Pri tome se, kako napominje, dozvoljava bacanje svega i svačega u Savu i Dunav i u sve naše reke. Božović, koji je nekada bio i sekretar za ekologiju u upravi Grada Beograda, podseća i da Srbija ima mali procenat domicilnih, odnosno sopstvenih voda, reka i potoka.

„Nama su 92 odsto vode koje nisu domicilne, izlivanje tih voda je i u Čačku, Kraljevu, Novom Pazaru, Sjenici, a zarade su ogromne ako se ne plaćaju porezi, a  na bazi poreza tih moćnika koji su bliski vlasti i koji ne plaćaju te poreze, oni su postali milijarderi zbog toga“, smatra nbaš sagovornik.

On kaže da je to što on govori u vezi sa otpadnim politika, kao i da to mora biti politika.

„Nečovečno je ljude ubeđivati da to ne mogu da plaćaju, niko ne razmišlja o tome šta narod jede, u kakvim rekama i potocima se kupaju njihova deca, životinjama koje žive u dvorištima i rekama. Posle se čudimo zašto su se ljudi porazboljevali i nema lečenja za te opasne bolesti koje nastupaju, od raznoraznih, sasvim novih hemijskih, zatim novih hemijskih, bioloških sadržaja, hormonskih i svega toga“, kaže Božović.

Prema ranije prikupljenim podacima, Srbiji treba do 300 novih postrojenja za otpadne vode, a prečišćava se samo četvrtina otpadnih voda.

Srbiji treba do 300 novih postrojenja za otpadne vode

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.