Vesti iz zemlje

06.03.2023. 15:51

Nova ekonomija

Autor: Čedomir Savković

Uvoz mleka skoro isti, izvoz u slobodnom padu

Mleko smo uvozili iz BIH, Poljske, Mađarske...

Foto: Nova ekonomija

Tokom 2022. godine u Srbiji je količina uvezenog mleka ponovo nadmašila izvoz te životne namirnice, a vrednost izvoza je u samo nekoliko godina opala za devet miliona evra. Glavni razlozi za takvu situaciju su loše stanje u mlečnom govedarstvu koje traje godinama, privremeni rast troškova proizvodnje mleka, koji su značili i pad proizvodnje.

Prema podacima za 2022. godinu koje nam je dostavio Republički zavod za statistiku (RZS), u Srbiju je uvezeno 42.220 tona mleka i mlečnih proizvoda (kategorija koju čine mleko i pavlaka, nekoncentrovani, bez šećera), u vrednosti od 28,6 miliona evra.  

Tokom 2022. godine je iz Srbije izvezeno 28.900 tona mleka i mlečnih proizvoda, vrednih 16,92 miliona evra.

Računica ukazuje da je uvoz mleka i mlečnih proizvoda bio za oko 13.300 tona veći od srpskog izvoza, a da je trgovinski deficit za ove namirnice dostigao 11,68 miliona evra.

UVOZ SKORO ISTI, IZVOZ U SLOBODNOM PADU

Kako je srediniom oktobra 2022. godine preneo N1, tokom 2021. godine u Srbiju je uvezeno 3.249 tona mleka u prahu. Za osam meseci 2022. godine, količina uvezenog mleka u prahu se više nego udvostručila – na 7.077 tona.

Zbog rasta cena, vrednost uvoza se utrostručila, na ukupno 27,9 miliona evra.

Kako je pisao naš portal, trgovinskog deficita je bilo i 2019. godine, ali je „minus“ tada iznosio nepunih 1,4 miliona evra.

Uprkos ovoj razlici u ceni, izvezena količina je tada skoro duplo nadmašivala uvoz, pa je u inostranstvo iste godine otišlo 77.451 tona mleka i mlečnih prerađevina, a uvozena je količina uporediva sa sadašnjim stanjem (tada 40.096 tona, skok od nepunih 5% u odnosu na prošlu godinu).

Samo u 2021. godini u Srbiji je međugodišnji pad proizvodnje mleka iznosio 100 miliona litara (100.000 tona), kada je u legalnim tokovima bilo 800 miliona litara (800.000 tona) te namirnice, pisao je za portal Agrosmart analitičar i publicista Branislav Gulan.

STANJE U GODINAMA UKIDANJA PRELEVMANA

Izvoz mleka iz Srbije 2016. godine, kada su i dalje na snazi bili prelevmani (uvozna taksa za mleko) iznosio je 15.241 tona i vredeo je 9,51 miliona evra.

Iste godine je uvezeno 24.590 tona, u vrednosti od 17,61 miliona evra.

Naredne 2017. godine, kada su ukinuti prelevmani, izvoz mleka iz Srbije opao je 13.895 tona (smanjenje od 9%)

Uvoz se tada za samo godinu dana udvostručio, na 25.949 tona, a vredeo je skoro trostruko više od izvoza, oko 21 milion evra.

PRESEK PO POJEDNIČNIM DRŽAVAMA

Srbija je mleko i mlečne prerađevine najviše uvozila iz BIH, Poljske, Mađarske. Manje količine uvezene su iz Slovenije, Hrvatske, Češke, Danske, Nemačke, Velike Britanije, Italije, Slovačke, Luksemburga.

Srbija je prema podacima RZS tokom 2022. godine u Bosnu i Hercegovinu izvezla 1.888 tona mleka i mlečnih proizvoda, što je vredelo 685.000 evra.

U istom periodu iz BIH je uvezeno deset puta više mleka i mlečnih proizvoda, 18.823 tona u ukupnoj vrednosti od 11,995 miliona evra.

Tokom prošle godine Srbija je iz Poljske uvezla 8.204 tona mleka, ali u tu zemlju nije izvezla ni litar tih namirnica. Samo uvoz iz Poljske koštao je domaću privredu više od šest miliona evra.

Upravo je mleko iz Poljske tokom avgusta prošle godine naizgled „preplavilo“ prodavnice u Srbiji, nakon višemesečnih nestašica.

Domaći mlekari su tada poljsko mleko prosipali na svojim blokadama i protestima, koje su organizovali zbog loše situacije u stočarstvu.

Srbija je tokom 2022. godine uvezla i mleko i mlečne proizvode i iz Mađarske u vrednosti od 2,295 miliona evra, oko 3.869 tona mleka.

Prema podacima RZS-a, Srbija je prošle godine izvozila mleko u Albaniju, BIH, Crnu Goru, Severnu Makedoniju, Bugarsku.

Kako je nedavno saopštila ministarska poljoprivrede Jelena Tanasković, Srbija je uvela prelevmane, odnosno taksu koja se naplaćuje prilikom uvoza mleka.

Kako je ranije prenela Nova ekonomija, proizvođač mleka iz seka Skorenovac u okolini Kovina, Dejan Trajković ocenio je da prelevmani neće zaštitit domaće proizvođače, jer ne važe za uvoz mleka iz BIH, zemlje u kojoj najveće domaće mlekarske kompanije imaju svoje pogone, preko kojih iz EU mogu da uvoze mleko i u našu zemlju.

„Prelevmani su uvedeni samo za EU, a za Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Albaniju nisu. U Gradačcu je mlekara koja radi za robne marke mlečnih proizoda za skoro sve trgovačke lance. Imlek ima mlekaru u Kozarskoj Dubici, a Megle u Bihaću, tako da će preko njih opet uvoziti proizvode iz EU. Samim tim, apsolutno ništa nije urađeno“, rekao je tada Trajković.

Mlekari Republike Srpske traže prelevmane za mleko iz Srbije

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.