Poslednja dva dana roditelji na račune dobijaju pomoć od po 10.000 dinara za svako dete. Pomoć dobijaju majke sve dece rođene nakon 21. novembra 2006. godine. Za ovu pomoć država je iz budžeta izvojila oko 100 miliona evra, a Fiskalni savet u nekoliko poslednjih analiza upozorava da je praksa jednokratnih neselektivnih davanja veoma loša.
Pomoć dobijaju majke, osim u izuzetnim situacijama, kada majka nije živa ili ne ispunjava uslove u skladu sa zakonom, pravo mogu imati i otac, staratelj, odnosno hranitelj.
Pomoć je isplaćena u septembru jer se tada javljaju i uvećani izdaci za roditelje, objašnjeno je u obrazloženju Zakona o privremenom registru majki i drugih lica kojima se uplaćuje novčana pomoć.
U istom obrazloženju navedeno je i da je u toku pandemije COVID-19 dva puta davana pomoć mladima od 16 do 29 godina, jednom u iznosu od 100 evra i drugi put od 5.000 dinara. Zbog toga je nova mera namenjena „pre svega majkama dece predškolskog i školskog uzrasta, upravno one grupe mladih koja prethodnim merama nije bila direktno obuhvaćena“, navela je Vlada u obrazloženju Zakona.
Na ovakve mere, država je u poslednje tri godine potrošila oko dve milijarde evra. To je za preko 50 odsto više nego što iznose ukupna socijalna davanja u predloženom rebalansu za 2023. godinu (oko 1,3 milijardi evra), upozorava Fiskalni savet.
Zbog isplate ovih vrsta pomoći, država je već zadužila građane za oko dve milijarde evra i to po veoma visokim kamatnim stopama koje se trenutno kreću oko sedam odsto.
Fiskalni savet je već nekoliko puta upozoravao na lošu praksu koja je uspostavljena u toku pandemije u 2020. godini, a to je da se socijalna politika vodi preko jednokratnih i neselektivnih novčanih davanja stanovništvu.
Kriterijum za isplatu pomoći se veže isključivo za starosnu dob, a to je socijalno neutemeljeno i samim tim neprihvatljivo.
Jedini ispravan osnov za dodelu novčane pomoći je stepen njihove socijalne ugroženosti. Socijalno ugroženi građani bi pomoć trebalo da dovijaju kroz trajne i uređene kanale socijalnih davanja koji su u Srbiji u dobroj meri zapostavljeni, navodi Fisklani savet.
Ova institucija već je predlagala koje izmene u sistemu dečijeg dodatka su potrebne kako bi se broj siromašne dece smanjio i kako bi ovaj vid pomoć bio efikasniji.
Za povećanje obuhvata dece koja imaju prava na socijalnu pomoć i za povećanje iznosa dodatka, država bi trebalo da uloži oko 119 miliona evra.
U Beogradu je potpisan ugovor o učešću Italije na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027, kojim je potvrđena i bilateralna saradnja Srbije i Italije, saopštilo je preduzeće "Expo 2027".Ugovorom, koji su pot...
Od 5. maja će se na srpskoj berzi električne energije SEEPEX prvi put naći u primeni negativne cene, koje se pojavljuju u određenim satima, kada je proizvodnja is solarnih kapaciteta veća od potražnje, saopš...
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je danas da su inspektori Odeljenja za bezbednost hrane biljnog porekla u prva tri meseca ove godine izvršili 229 kontrola u maloprodajnim objektima, a iz prometa ...
Beogradski GSP nalazi se na korak od potpunog rasparčavanja, rekao je za Novu ekonomiju Ivan Banković, predsednik Sindikata Centar GSP-a. Pred odbornicima u Skupštini grada našao se Predlog odluke o izmenama...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.