Poslednja dva dana roditelji na račune dobijaju pomoć od po 10.000 dinara za svako dete. Pomoć dobijaju majke sve dece rođene nakon 21. novembra 2006. godine. Za ovu pomoć država je iz budžeta izvojila oko 100 miliona evra, a Fiskalni savet u nekoliko poslednjih analiza upozorava da je praksa jednokratnih neselektivnih davanja veoma loša.
Pomoć dobijaju majke, osim u izuzetnim situacijama, kada majka nije živa ili ne ispunjava uslove u skladu sa zakonom, pravo mogu imati i otac, staratelj, odnosno hranitelj.
Pomoć je isplaćena u septembru jer se tada javljaju i uvećani izdaci za roditelje, objašnjeno je u obrazloženju Zakona o privremenom registru majki i drugih lica kojima se uplaćuje novčana pomoć.
U istom obrazloženju navedeno je i da je u toku pandemije COVID-19 dva puta davana pomoć mladima od 16 do 29 godina, jednom u iznosu od 100 evra i drugi put od 5.000 dinara. Zbog toga je nova mera namenjena „pre svega majkama dece predškolskog i školskog uzrasta, upravno one grupe mladih koja prethodnim merama nije bila direktno obuhvaćena“, navela je Vlada u obrazloženju Zakona.
Na ovakve mere, država je u poslednje tri godine potrošila oko dve milijarde evra. To je za preko 50 odsto više nego što iznose ukupna socijalna davanja u predloženom rebalansu za 2023. godinu (oko 1,3 milijardi evra), upozorava Fiskalni savet.
Zbog isplate ovih vrsta pomoći, država je već zadužila građane za oko dve milijarde evra i to po veoma visokim kamatnim stopama koje se trenutno kreću oko sedam odsto.
Fiskalni savet je već nekoliko puta upozoravao na lošu praksu koja je uspostavljena u toku pandemije u 2020. godini, a to je da se socijalna politika vodi preko jednokratnih i neselektivnih novčanih davanja stanovništvu.
Kriterijum za isplatu pomoći se veže isključivo za starosnu dob, a to je socijalno neutemeljeno i samim tim neprihvatljivo.
Jedini ispravan osnov za dodelu novčane pomoći je stepen njihove socijalne ugroženosti. Socijalno ugroženi građani bi pomoć trebalo da dovijaju kroz trajne i uređene kanale socijalnih davanja koji su u Srbiji u dobroj meri zapostavljeni, navodi Fisklani savet.
Ova institucija već je predlagala koje izmene u sistemu dečijeg dodatka su potrebne kako bi se broj siromašne dece smanjio i kako bi ovaj vid pomoć bio efikasniji.
Za povećanje obuhvata dece koja imaju prava na socijalnu pomoć i za povećanje iznosa dodatka, država bi trebalo da uloži oko 119 miliona evra.
U Srbiji je zaključeno 43.318 ugovora na daljinu između banaka i korisnika finansijskih usluga tokom trećeg kvartala ove godine, što je za 9,68 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, saopštila je ...
Evropska unija (EU) će na zajedničkom samitu naredne nedelje od država Zapadnog Balkana jasno zatražiti da se sve u potpunosti usaglase sa politikom sankcija protiv Rusije, objavilo je Radio Slobodna Evropa....
Hidroelektrana (HE) "Bajina Bašta" nadmašila je kumulativno godišnje ispunjenje plana za skoro 11 odsto i dostigla je ovogodišnji plan proizvodnje od 1,6 miliona MWh (megavat-časova) struje.
Druga Reverzi...
Uprava za javni dug reotvorila je emisiju osmogodišnjih državnih obveznica koje su prvi put emitovane 24. oktobra ove godine. Obim aukcije iznosio je 90,8 milijardi dinara sa kuponskom stopom od sedam odsto,...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost