Poslednja dva dana roditelji na račune dobijaju pomoć od po 10.000 dinara za svako dete. Pomoć dobijaju majke sve dece rođene nakon 21. novembra 2006. godine. Za ovu pomoć država je iz budžeta izvojila oko 100 miliona evra, a Fiskalni savet u nekoliko poslednjih analiza upozorava da je praksa jednokratnih neselektivnih davanja veoma loša.
Pomoć dobijaju majke, osim u izuzetnim situacijama, kada majka nije živa ili ne ispunjava uslove u skladu sa zakonom, pravo mogu imati i otac, staratelj, odnosno hranitelj.
Pomoć je isplaćena u septembru jer se tada javljaju i uvećani izdaci za roditelje, objašnjeno je u obrazloženju Zakona o privremenom registru majki i drugih lica kojima se uplaćuje novčana pomoć.
U istom obrazloženju navedeno je i da je u toku pandemije COVID-19 dva puta davana pomoć mladima od 16 do 29 godina, jednom u iznosu od 100 evra i drugi put od 5.000 dinara. Zbog toga je nova mera namenjena „pre svega majkama dece predškolskog i školskog uzrasta, upravno one grupe mladih koja prethodnim merama nije bila direktno obuhvaćena“, navela je Vlada u obrazloženju Zakona.
Na ovakve mere, država je u poslednje tri godine potrošila oko dve milijarde evra. To je za preko 50 odsto više nego što iznose ukupna socijalna davanja u predloženom rebalansu za 2023. godinu (oko 1,3 milijardi evra), upozorava Fiskalni savet.
Zbog isplate ovih vrsta pomoći, država je već zadužila građane za oko dve milijarde evra i to po veoma visokim kamatnim stopama koje se trenutno kreću oko sedam odsto.
Fiskalni savet je već nekoliko puta upozoravao na lošu praksu koja je uspostavljena u toku pandemije u 2020. godini, a to je da se socijalna politika vodi preko jednokratnih i neselektivnih novčanih davanja stanovništvu.
Kriterijum za isplatu pomoći se veže isključivo za starosnu dob, a to je socijalno neutemeljeno i samim tim neprihvatljivo.
Jedini ispravan osnov za dodelu novčane pomoći je stepen njihove socijalne ugroženosti. Socijalno ugroženi građani bi pomoć trebalo da dovijaju kroz trajne i uređene kanale socijalnih davanja koji su u Srbiji u dobroj meri zapostavljeni, navodi Fisklani savet.
Ova institucija već je predlagala koje izmene u sistemu dečijeg dodatka su potrebne kako bi se broj siromašne dece smanjio i kako bi ovaj vid pomoć bio efikasniji.
Za povećanje obuhvata dece koja imaju prava na socijalnu pomoć i za povećanje iznosa dodatka, država bi trebalo da uloži oko 119 miliona evra.
Cene stanova u Srbiji porasle su u prošloj godini za 5,5 odsto, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) objavljenim početkom aprila, ali to nije poremetilo ponudu i potražnju na tržištu nekretnina...
Kada neko odluči da ode u prevremenu penziju, uslovi za muškarce i žene su isti, a to je 40 godina staža i 60 godina života. Ugrubo rečeno, ko je u proseku zarađivao 80.000 dinara i ima pun radni staž, penzi...
Studenti i radnici izneli su na protestu u Beogradu spisak zahteva za izmenu zakona o radu i štrajku.Zahtevi su pročitani pred više hiljada ljudi okupljenih ispred Vlade Srbije.Traži se da zaposleni ...
Cene sirove kafe su se u svetu udvostručile za svega nekoliko meseci pošto je proizvodnja smanjena zbog nepovoljnih vremenskih prilika, a dodatno povećanje moglo bi da bude podstaknuto najavljenim uvođenjem ...
“Uvek je ohrabrujuće kada mladi ljudi istupaju i izražavaju kakvu budućnost žele da vide”, poručila je u razgovoru za Danas ministarka spoljnih poslova Austrije Beate Majnl-Rajzinger tokom nedavne posete Beograd...
Radna grupa za uspostavljanje Memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubistva u OOŠ Vladislav Ribnikar uputila je otvoreno pismo Skupštini grada i gradonačelniku Beograda povod...
Predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću pozlilo je tokom posete Sjedinjenim Američkim Državama i posle konsultacija sa lekarima odlučio je da se vrati u Srbiju....
Stvari su otišle suviše daleko za nerešen ishod. Jedna od dve strane mora iz ovog izaći kao pobednik, druga kao gubitnik. Dve sukobljene strane, univerzitet i pobunjeni građani i režim sa svojim sledbenicima, zaoštrili su svoje pozicije do krajnjih granica. Do granice pucanja...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok