U prvom tromesečju 2023. godine Srbija je uvezla 11.190 tona mleka (koncentrovanog i nekoncentrovanog), dok je izvezla 7.019 tona (razlika od preko 4.000 tona). Razlika u vrednosti trgovine ovom namirnicom je još drastičnija, jer je za uvoz plaćeno 16,65 miliona evra, a za izvoza tri puta manja – 5, 04 miliona evra.
U Srbiju je od početka godine do kraja marta najviše mleka uvezeno iz zemalja Evropske unije, ukazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS). Najviše mleka od početka 2023. uvezli smo iz Poljske, Bosne i Hercegovine i Francuske, Danske, Hrvatske.
Prema podacima koje je RZS dostavio Novoj ekonomiji, iz Poljske je u istom periodu uvezeno 2.261 tonu nekoncentrovanog mleka i pavlake (bez dodatog šećera) vrednosti 1,77 miliona evra, čemu treba dodati i 731 tonu koncentrovanog mleka i pavlake (sa dodatim šećerom).
Kada se saberu ove dve stavke, dolazi se do podatka da je ukupan uvoz mleka i mlečnih prerađevina iz Poljske bio 2.992 tona u vrednosti 4,428 miliona evra.
iz Bosne i Hercegovine je od početka godine do kraja marta uvezeno 2.713 tona mleka u vrednosti 2,23 miliona evra.
Drugim rečima, vrednost uvoza mleka i mlečnih prerađevina iz Poljske u Srbiju vredeo je duplo više nego uvoz iz Bosne i Hercegovine, iako je razlika u ukupnoj količini koja je uvezena iz te dve zemlje pojedinačno 279 tona.
Od odstalih zemalja, Srbija je mleko od početka godine najviše uvozila i iz Francuske (2,28 miliona evra – 692 tone), Danske (1,84 miliona evra – 394 tone), Hrvatske (1,19 miliona evra – 983 tone), Mađarske (870.000 evra – 1.288 tona),Slovenije (650.000 evra – 731 tona), Švedske (501.000 evra – 138 tona), Holandije (423.000 evra – 131 tone), Belgije (320.000 evra – 102 tone), Nemačke (307.000 evra – 121 tona), Češke (175.000 evra – 168 tona), Slovačke (114.000 evra – 190 tona).
U manjim količinama na toj listi su i Italija, Estonija, Letonija, Grčka.
Srbija mleko najviše izvozi u Severnu Makedoniju (1,74 miliona evra – 3.051 tona), Crnu Goru (1.16 miliona evra – 1.210 tona), Albaniju (758.000 evra -, 1.376 tona), Hrvatsku (261.000 evra – 359 tona), a neznatno i u Bosnu i Hercegovinu (75.000 evra – 60 tona).
Država je pre nekoliko meseci uvela prelevmane, taksu na uvoz mleka iz EU zemalja u Srbiju, ali to nije dalo nekog važnog efekta, a domaći stočari su naglašavali da te mere moraju da obuhvate i uvoz mleka iz zemalja koje su članice i CEFTA sporazuma (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Crna Gora, Srbija).
Tokom maja, ali i tokom ranijih meseci više puta su održani protesti poljoprivrednika, zbog problema u toj oblasti proizvodnje.
Tokom poslednjih protesta kada su organizovane i blokade puteva više puta je naglašeno da je do loše situacije u proizvodnji mleka, kao i padu cene te namirnice dobrim delom doprineo uvoz mleka i njegovo gomilanje u skladištima.
Mlekare su nekim stočarima i otkazivale otkup mleka, a oni su zbog nemogućnosti da ga skladiše ili prerade bili su situaciji čak i da ga prosipaju.
Cena mleka u otkupu od prošle jeseni dostigla je i 85 dinara po litru, ali je kasnije u nekim slučajevima počela da pada i ispod 40 dinara po litru.
U avgustu prošle godine, smanjena je količina mleka na domaćem tržištu, pa se krenulo sa jačim uvozom.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Dragan Glamočić rekao je danas da će efikasna i transparentna isplata subvencija biti jedan od prioriteta u radu Ministarstva.On je, na sastanku sa...
Redovno Prolećno zasedanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke, održaće se od 21. do 26. aprila 2025. godine u Vašingtonu u SAD, saopštila je danas Narodna banka Srbije (NBS).De...
Dinar će sutra neznatno promeniti vrednost prema evru i zvanični srednji kurs biće 117,2435 dinara za evro, što će biti najslabija vrednost dinara prema evropskoj valuti od početka godine, saopštila je Narod...
Jedan od razloga zašto je kompleks centralne železničke stanice Beograd centar (Prokop) i dalje nedovršen, jesu nedostajuće pristupne saobraćajnice iz pravca auto-puta. Njihova izgradnja godinama se najavlju...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok