Svet

Boris Džonson isključuje Huawei iz razvoja 5G mreže?

Britanski premijer Boris Džonson trebalo bi da do kraja godine isključi kineskog telekomunikacionog giganta Huavej (Huawei) iz izgradnje državne 5G mreže, prenosi Sputnjik.Ovo saznaje britanski Telegraf, pozivajući se na izveštaj Nacionalnog centra za kibernetičku bezbednost Državnog štaba za komunikacije (GCHQ) koji tvrdi da su američke sankcije protiv Huaveja imale ozbiljan uticaj na kompaniju i da će kineskog telekomunikacijskog giganta upozoriti na upotrebu „nepouzdane“ tehnologije.U izveštaju koji je trebalo da bude predstavljen Džonsonu u nedelju, navodi se da zvaničnici GCHQ predlažu da se zaustavi ugradnja nove Huavej opreme za najmanje šest meseci, kao i da se „udalji tehnologija“ koja je već u upotrebi.Šef Huaveja za Veliku Britaniju Viktor Zang oštro je osudio one koji „kompaniju napadaju bez ikakvih dokaza“ i upozorio da bi ometanje Huavejevog učešća u izgradnji 5G mreže Britaniji učinilo medveđu uslugu.„Naš prioritet bio je da pomognemo kompanijama koje se bave mobilnom telefonijom i širokopojasnim mrežama da održe Britaniju povezanom, što je u ovom trenutku vitalnije nego ikad“, izjavio je Zang.London je bio pod velikim pritiskom Vošingtona otkad je u februaru najavio da će Velika Britanija pod određenim uslovima dopustiti Huaveju da učestvuje u izgradnji 5G mreže.Vošington je u više navrata upozoravao London da bi davanje dozvole Huaveju da učestvuje u izgradnji 5G mreže ugrozilo američko-britanske sporazume o razmeni obaveštajnih podataka i zapretio da će smanjiti bilateralnu obaveštajnu saradnju.

Svet

Nejasna dokumentacija omogućila distribuciju falsifikovanih maski

Uoči pandemije koronavirusa, od početka marta, mnogobrojne ustanove širom Evrope primile su pošiljke FFP2 maski sa lažnim CE sertifikatom. Dokumenti za neke od ovih pošiljki bili su falsifikovani, ali je glavni razlog za "poplavu" lažnjaka bio pojava nejasnih sertifikata izdatih od strane regularnih kompanija, prenosi Organized Crime and Corruption Reporting Project (OCCRP).CE sertifikat je potvrda da naznačeni proizvod ispunjava propise Evropske unije, izdaju ga kompanije i u pojedinim slučajevima mogu koštati desetine hiljada evra.Uprkos tome, dokmenti na osnovu kojih se izdaje taj sertifikat nemaju pravni osnov, čega ponekad ni kupci nisu svesni.Kako navodi Dort Kadel, pravni savetnik iz Danske, dokumenti često ne potvrđuje CE oznaku niti su obavezni.Većina tih dokumenata izdavala je italijanska kompanija ECM (Ente Certificazione Macchine), zbog čega je u aprilu bila pod istragom nadležnih tela italije zbog nepoštene poslovne prakse, ali postoje naznake da je firma nastavila sa izdavanjem sertifikata, navodi OCCRP.Osim ECM, još jedna kompanija za koju se zna da je izdavala takođe sumnjive papire je ICR Polska, poljski organizacija ovlašćena za izdavanje sertifikata za mašinsku i radio opremu, ali ne i medicinske proizvode.U dokumentaciji koju je ICR izdap navedeno da je proizvod "saglasan sa evropskim standardima", ali se dalje "sitnim slovima navodi da sam dokument ne potvrđuje CE oznaku.Kako jeavlja OCCRP, dokumentacija izdata od strane ECM i drugih kompanija korišćena je za distribuciju zaštitne opreme u najmanje 19 zemalja.Nezavisno testiranje sprovedeno u Švedskoj utvrdilo je da maske sa falsifikovanom ili sumnjivom dokumentacijom u većini slučajeva nisu saglasne sa "minimalnim zahtevima za filtraciju i opšti kvalitet".Evropska kancelarija za suzbijanje prevara (OLAF), kao i razne državne zakonske institucije, trenutno istražuju korišćenje lažnih ili nedovoljno jasnih sertifikata za distribuciju falsifikovane zaštitne opreme, rekao je generalni direktor te službe Vile Itala.Evropska komisija je на почетку pandemije donela presudu kojom kupci mogu nabavljati zaštitnu opremu bez CE oznake.Međutim ova privremena mera važi samo za vladine organizacije, a proizvodi i dalje moraju biti saglasni sa sigurnosnim standardima.

Srbija

Sead Biberović: Pazarci i Pazarke više nikome ne veruju

Intervju sa Seadom Biberovićem, iz nevladine organizacije “Urban-IN”, za podcast “Dan posle”Razgovarao: Aleksandar GubašKakva je zapravo situacija u Novom Pazaru, i kome Pazarci najviše veruju, što se tiče podataka o umrlima i zaraženima? Šta kažu umrlice po gradskom drveću i zidovima? Sead Biberović: Što se tiče brojki, ne znamo ih. Svakog dana se objavljuju neki zvanični podaci, dok bi se po umrlicama reklo da su te brojke mnogo veće. Znači, mnogo više ljudi je umrlo… Naravno, ne mora da znači da su svi umrli od korone. Ali, ako mi koji živimo u Pazaru znamo da je u prethodnih nekoliko godina nekakav prosečan broj umrlih na dnevnom nivou bio između tri i pet -- s tim da, kad vidimo da je u jednom danu umrlo petoro, onda kažemo: "Au, sve pomrije!" -- a sad imamo i po sedam-osam smrti dnevno, da ne pominjem ona tri krizna dana kad smo imali preko desetoro umrlih, onda već na prvi pogled možemo da znamo da tu nije nešto u redu. Možemo da zaključimo da te brojke koje nam oni govore, zvanične podatke, ne možemo da uzmemo za ozbiljno. Prosto, ne možemo da im verujemo. I onda dolazimo do pitanja kome Pazarci i Pazarke veruju, i na to mogu da kažem -- nikome. I razlog za to je upravo ovakvo ponašanje, pre svega vlasti iz Beograda, od prvog dana, i to ako je prvi dan uopšte bio kada su oni rekli da je bio… Jednostavno, mi smo izgubili poverenje u bilo šta što nam oni zvanično kažu -- kad kažem "oni", mislim na nadležne na bilo kom nivou. Dakle, mislim da ogromna većina Pazaraca i Pazarki više ne veruje ama baš nikome. Mi svojim očima vidimo da ljude masovno sahranjuju, da ljudi umiru -- što u bolnicama, što kod kuće -- a oni kažu: "Ne, nije tačno to što vidite. Ne verujte svojim očima, verujte onome što što vam mi pričamo." Isti ti nadležni su nas obavestili da je bolnica u Novom Pazaru opremljenija nego one u Nemačkoj. SB: Da, da. Apsolutno! Prosto ne znamo šta da radimo s tolikim ljudima iz Nemačke, kad dođu da se leče ovde, zato što su naše bolnice bolje i opremljenije... Nažalost, moram da kažem da je stanje kod nas -- u Opštoj bolnici Novi Pazar, Domu zdravlja, ili gde se već sve  ljudi leče od kovida -- čini mi se još gore nego što snimci i fotografije na Fejsbuku i drugim društvenim mrežama pokazuju. Sa svih strana se čuje: "Šta nam se ovo dešava? Ne mogu da verujem da nas je ovako nešto zadesilo..."Šta je zapravo najveći problem? Nedostatak opreme, nedostatak kapaciteta ili nedostatak ljudstva? Ili sve zajedno? SB: Mislim da je u Pazaru trenutno najveći problem nedostatak lekara i medicinskog osoblja -- s tim što mi možemo da govorimo i o jako teškoj i alarmantnoj situaciji u Tutinu, a plašim se vrlo uskoro i u Sjenici. Oprema stiže, i koliko god da je bilo potrebe za njom, ta potreba, čini mi se, polako biva zadovoljena. Ipak, potreba za lekarima i drugim medicinskim osobljem je i dalje ogromna, zato što je ogroman broj lekara i medicinskih sestara zaražen. Radi se o desetinama ljudi. Opet, ne znamo tačan broj -- pre neki dan smo samo u jednoj objavi čuli za 20 zaraženih lekara i 40 medicinskih sestara, a onda više niko nije pominjao koliko je još lekara zaraženo i obolelo... Što se tiče Sjenice i Tutina, a naročito Tutina -- njima, recimo, osim lekara i medicinskog osoblja, nedostaje i oprema. Pre neki dan smo u Sjenici imali jedan užasan, skandalozan, nedopustiv slučaj... Dva pacijenta sa teškom kliničkom slikom su poslata u Zdravstveni centar Užice, kome Sjenica gravitira po toj nekoj okružnoj podeli -- međutim, iz Zdravstvenog centra Užice su ih vratili na lečenje u Sjenicu. Obojica, jedan muškarac od 46 godina, drugi od 59 godina, su odmah sutradan preminuli, zato što u Sjenici nisu imali uslove za njihovo lečenje. Tako da i za to treba neko da odgovara. Trebalo bi pozvati na odgovornost i političare, kao što je u ovom slučaju Rasim Ljajić, koji je izjavio da je to bio, Bože moj, "nesporazum"... Dakle, dva života su izgubljena zbog nesporazuma. “Izvinite”, što kažu u Sjenici danas -- “od nesporazuma se ne umire, nego od nemara”. U pitanju je bio svestan ili nesvestan nemar lekara u Zdravstvenom centru Užice. Ko sve u ovoj situaciji pomaže ugroženom stanovništvu Novog Pazara i Sandžaka? SB: Mnogi ljudi iz Srbije i inostranstva, maltene iz celog sveta, su poslali pomoć -- što u novčanim sredstvima, što u opremi. Dobili smo -- i to je danas, naravno, hit tema -- finansijsku podršku i od Novaka Đokovića... Takođe je donirano nekoliko ambulantnih kola, od strane različitih ljudi, poznatih i manje poznatih. Adem Ljajić, fudbaler iz Novog Pazara, je Opštoj bolnici poklonio jedna ambulantna kola, a još nekoliko su ih kupili neki ljudi iz dijaspore, iz Nemačke, koji su poreklom odavde. Trenutno očekujemo lekare iz Bosne i Hercegovine i iz Turske, kao i opremu koju će Turska da nam uputi -- govori se o nekoj poljskoj bolnici, sa nekoliko stotina ležaja. Sutra očekujemo da nam stigne pomoć koju su Beograđani i Beograđanke donirali preko Srpskog filantropskog foruma. U prikupljanju novca je učestvovao i Fond B92, zatim Trag fondacija, i Ne davimo Beograd takođe… Naravno, moram da pomenem da je celu tu akciju pokrenula naša koleginica i prijateljica Aida Ćorović. Kako je uopšte došlo do ovakvog razbuktavanja epidemije? Šta je dovelo do ove situacije -- ko je kriv, i da li postoji neki događaj koji može da se uzme kao nulta tačka? SB: Mnogi govore o odgovornosti građana i građanki, i ja mogu da prihvatim da smo svi mi pomalo odgovorni. Međutim, do ovakve situacije ne bi došlo da nije bilo izbora. Mnogi takođe govore i o Bajramu, koji je bio pretprošlog meseca. To je zato što, tokom Bajrama, muslimani i muslimanke obilaze jedni druge -- prijatelje, komšije, porodicu… Ipak, bilo je vidno da je tokom ovog Bajrama bilo mnogo manje, neuporedivo manje, takvih poseta. Tako da taj Bajram možda može da bude uzet, ali samo uslovno, kao jedan od događaja koji su doprineli ovoj situaciji... Po mom mišljenju, Bajram je pogoršanju epidemije doprineo vrlo malo, ako uopšte. Što se mene tiče, krivac su isključivo veliki, veličanstveni, velelepni predizborni skupovi, koje su organizovale sve tri političke opcije ovde u Sandžaku. Dakle, sve tri, još jednom naglašavam. Obično mnogi pominju samo predizborni skup SDP-a Rasima Ljajića, i njegovo već čuveno bacanje u masu -- koje je, po meni, bilo ogavno. Mnogi u obzir uzimaju samo taj skup, a ja obavezno pominjem i ta druga dva predizborna skupa, koji su bili podjednako veličanstveni i velelepni. Niko ne može da me ubedi da u ovakvoj situaciji, u sred pandemije, na tako malom prostoru može da se skupi pet, šest ili deset hiljada ljudi, a da ne bude nikakvih loših posledica. Ma koliko to političari i političarke pokušavali da spinuju, i da prebace odgovornost na građane i građanke... Oni se sad iščuđavaju kako smo, eto, neodgovorni, kako idemo u kafiće, kako izlazimo u grad -- a ne pominju predizborne skupove, koji su po mom mišljenju apsolutno bili ta glavna inicijalna kapisla za ovakvu situaciju. Koliko se odgovorno ponašaju verski lideri u ovoj situaciji -- na obe strane, i među Srbima i među muslimanima? SB: Ne ponašaju se. Uopšte se ne ponašaju, ni odgovorno ni neodgovorno... Koliko ja mogu da vidim, religijske institucije i verske zajednice se uopšte ne oglašavaju. Takvo nereagovanje nijedne islamske zajednice, pa ni Srpske pravoslavne crkve, ja ni u kom slučaju ne odobravam. Meni to mnogo, mnogo nedostaje -- da tako uticajne institucije, a jesu uticajne, izađu pred svoje vernike, i kažu: “Tako i tako stoje stvari, ponašajte se tako i tako... Poštujte pravila, čuvajte sebe, budite odgovorni prema sebi i drugima.” Mislim da im to ne bi bilo ništa teško, i da ih ništa ne košta da tako nešto kažu, ali nažalost, ja to još uvek nisam čuo ni od koga iz religijskih institucija. Pre izvesnog vremena je velik publicitet dobila poseta predsednika Vučića Novom Pazaru, kojom prilikom je doneo respiratore -- što je, naravno, objavljeno na sva zvona. Kako je ta poseta doživljena u samom Novom Pazaru, i da li je bilo neke realne koristi od nje? SB: Posetu nisu svi doživeli isto, to je sigurno. Naravno, kod svih normalnih ljudi u gradu je naišla na osudu -- kad kažem “normalnih”, mislim na one koji nisu aktivisti i aktivistkinje političkih partija, i nisu ostrašćeni u tom političkom smislu. To je bilo toliko jedno providno predizborno ponašanje našeg dragog predsednika, odnosno, kako to sad moderno kažu “funkcionerska kampanja”. Tako da su predsednika i njegovo donošenje respiratora pozdravljali bukvalno samo oni najaktivniji aktivisti i aktivistkinje iz partije koja je u koaliciji sa SNS-om, i koja sa njim lično blisko sarađuje. Ostali nisu baš blagonaklono gledali na tu posetu, i bili su na neki način i zgroženi takvim ponašanjem... Takvom bahatošću, takvim ponižavanjem ljudi oko sebe. Pazite, da on lekarima objašnjava šta su respiratori, kako se koriste, kako se uključuju, zašto su dobri... Tako da je to izazivalo kod ljudi smeh, ali onaj kiseli smeh. Toliko je morbidno, da čak nije ni smešno. Kao da je iz svog džepa gospodin Aleksandar Vučić izvadio pare, kupio respiratore i doneo ih. Baš nas je počastvovao, što je baš nas u Pazaru izabrao da nam se ukaže, i da nam donese taj vredni poklon, te respiratore -- 10 statičnih, kliničkih, kako se to već stručno kaže, i tri ova pokretna, je li... A pritom, koliko ja čujem iz bolnice, ti respiratori uopšte ne mogu da budu korišćeni, ili makar neki od njih. To je zato što nisu po standardima koji važe ovde, nego su to neki kineski respiratori, koji su po nekakvim drugim standardima. Pažnju je skoro privukla još jedna poseta državnog vrha -- naravno, mislim na posetu premijerke Ane Brnabić i ministra Lončara. Kako je izgledala sama ta poseta? Šta joj je prethodilo? Pričalo se da su sklanjani bolesnici da ih oni ne vide, da se ne bi potresli... SB: To je stvarno bio vrhunac bezobrazluka, bahatosti i ponižavanja sopstvenih građana i građanki. Svi smo ovde bili uznemireni, duboko uznemireni, takvim bezobrazlukom premijerke. Ona se ponašala kao neko sa ulice, koga su doveli da lupa šamare ne znam kome... Mogla je makar da odglumi da joj je stalo do toga što ljudi umiru, i da pokaže makar malo empatije prema porodicama koje su izgubile svoje najmilije. Ono zviždanje, oni usklici, i ono skandiranje -- to je, u stvari, bio jedan ljudski odgovor na krajnje bezobrazno ponašanje premijerke i ministra Lončara. Ona te ljude, koji su izgubili roditelje, koji su izgubili braću i sestre, a neki od njih i decu, nije udostojila ni toga da im makar izjavi saučešće. Ona ih je odmah i na prvu loptu optužila da su huligani, da su politizovani -- a drugi su onda dodali da su narko-dileri i separatisti. To smeće od ljudi, iz smeća koje sebe naziva medijima, kao što su ove televizije sa nacionalnim frekvencijama, kojima ne želim ni da pomenem ime, i kao što su taj šljam, te gnjide iz štampanih medija, čija imena takođe ne želim da spominjem -- oni su išli nivo više od te bezobraznice Brnabićke, pa su rekli “narko-dileri”, “separatisti”, ovi, oni... Takvo ponašanje je nedopustivo, ono je skandalozno, i mislim da ne mogu da nađem dovoljno jaku reč da ga osudim. Da li možemo slušaocima koji su manje upućeni da predstavimo koje su to najznačajnije političke snage u Novom Pazaru? SB: Mi u ovom delu Srbije imamo tri najznačajnije, najveće političke opcije. Jedna je ona koju sam već pomenuo -- SDP, odnosno Socijaldemokratska partija, koju vodi Rasim Ljajić, večiti ministar. Zatim imamo SDA Sandžaka, koju vodi Sulejman Ugljanin, koji je večiti nacionalista, njega mogu tako da opišem... Imamo i treću, SPP -- meni to mnogo liči na nekadašnju Službu za platni promet, a možda bi im odgovaralo i to ime -- a koja se u stvari zove Stranka pravde i pomirenja. Nju vodi Muamer Zukorlić, koji sebe zove akademikom, a koji je, naravno, akademik samo svoje privatne Bošnjačke akademije nauka i umetnosti, koju je sam napravio. Što se tiče političke situacije sa te tri političke opcije, SDP Rasima Ljajića i SPP Muamera Zukorlića su na nacionalnom nivou u koaliciji sa SNS-om, odnosno direktno sa Vučićem -- pošto, po mom mišljenju SNS baš i ne postoji bez Vučića... SDA Sandžaka na nacionalnom nivou nije u koaliciji sa Vučićem, mada se, prema nekim saznanjima, Sulejman Ugljanin još pred još one prošle izbore i te kako nudio da se uključi, ali je odbijen od strane našeg velikog vođe. Dakle, na nacionalnom nivou je on opozicija, dok su na lokalnom nivou svi na neki način zajedno u koalicijama. Tako u Novom Pazaru, u lokalnoj skupštini, koaliciju čine SDP Rasima Ljajića, koja je na prošlim i ovim izborima uzela najveći broj glasova, i SDA Sandžaka. U Tutinu je SDA Sandžaka do ovih izbora imala apsolutnu većinu, pa su u koaliciju uzimali Srbe, odnosno Srpsku listu, odnosno ove političke partije koje okupljaju najviše Srba... Pa je u Sjenici SDA takođe bila u koaliciji sa nekim, a ovi ovamo sa nekim drugim, tako da je svako sa svakim u nekoj koaliciji -- a rezultat svega toga je da mi ovde zapravo ni nemamo opoziciju. Znači, u Sandžaku je u suštini preslikana situacija sa republičkog nivoa -- opozicije nema nigde. SB: Da, i u Sandžaku je u suštini takva situacija. Pre nekoliko dana smo mi -- dakle, organizacije civilnog društva, neki mediji, i pojedini novinari i novinarke -- izdali apel, gde smo pozvali sve institucije, sve državne organe, organizacije i službe, da rade svoj posao. Juče smo, zatim, izdali listu zahteva -- tri zahteva samo, nije duga lista... Naš prvi zahtev je da Krizni štab svakodnevno obaveštava javnost o stvarnim podacima, o stvarnoj situaciji sa zaraženima, obolelima i preminulima, i o stanju u zdravstvenom sistemu na lokalnom nivou. Drugi zahtev je da svakodnevno prave, objavljuju i ažuriraju spisak potrebnih medicinskih sredstava -- aparata, opreme i tako dalje. I treće, pozvali smo sve političke partije da momentalno obustave sve partijske aktivnosti, osim onih koje će doprineti poboljšanju situacije, odnosno borbi protiv bolesti. I odmah su, za divno čudo, povećane zvanične brojke -- i obolelih, i zaraženih, i preminulih. Ja ne kažem da je to direktan rezultat našeg apela, i tih naših zahteva, ali mogao bi da bude. Zašto da ne? Potpisale su ga sve najrelevantnije organizacije civilnog društva, i najrelevantniji mediji i novinari iz Pazara. Kakva je ekonomska situacija u Novom Pazaru i okolini bila pre, a kakva je posle vanrednog stanja?SB: Pazar nije ni po čemu specifičan u odnosu na druge gradove u Srbiji, to prvo moram da kažem. A sve ovo se jeste odrazilo na ekonomiju, to je sigurno… Ako postoji išta što jeste specifično za Novi Pazar,  to je to da naši ljudi odlaze u Tursku po robu, što im je tokom vanrednog stanja, a i sada, otežano, ako i ne onemogućeno. Zatim, naravno, kafići, restorani, kafane... Mi ovde još uvek imamo par tih velikih fabrika džinsa, i naravno da pandemija utiče i na njih, zbog toga što moraju da vode računa o svojim radnicima, koji se sada, na primer, razboljevaju… S druge strane, takođe im je otežano da svoju robu šalju kupcima koji su van Srbije. Bojim se da ćemo posledice po ekonomiju u punom obimu težine videti tek najesen.

Srbija

Uz poštovanje mera zaštite, održan protest u Novom Pazaru

Oko stotinu ljudi u Novom Pazaru protestovalo je u nedelju ispred Gradske uparave, zbog loše organizacije zdravstva i sve većeg broja obolelih i umrlih od korona virusa, javlja N1."Ovo je vapaj za vazduh, za život, koji je ovih dana u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici postao gotovo bezvredan. Dižemo svoj glas u ime onih čiji su životi mogli biti spaseni i pitamo: zašto se krila istina od nas, da je još 5. juna počelo žarište u Novom Pazaru, zar je preča vlast od ljudskih života?", izjavio je jedan od organizatora skupa Izet Rizović.Kako je preneo internet portal te televizije, građani su uzvikivali "Uprava, napolje" i "Hoćemo istinu".Govornici na protestu poručili su da ne žele politiku u bolnicama, a okupljeni građani su burno reagovali na imena premijerke Ane Brnabić, zvižducima.Nezadovoljni građani su istakli da se ne radi o političkom skupu i da traže istinu.Oni su, noseći maske i poštujući fizičku distancu, nosili transparente sa natpisima "Hvala doktorima herojima", "Hvala lekarima iz Kragujevca i Kraljeva", "Hvala Turskoj", "Hvala Bosno", "Hvala dijasporo", "Hvala Novače i Ademe".Neki su nosili transparente "Mi nismo građani drugog reda", "Gde je krizni štab", "Gde je gradska vlast" "Zašto ste krili istinu" i "Zar su izbori važniji od života", tražeći odgovornost lokalnih i državnih funkcionera.Ministar zdravlja Zlatibor Lončar izjavio ranije u nedelju da su poslednji podaci o broju novoinficiranih u Novom Pazaru i celoj Srbiji "znatno" bolji nego prethodnih dana.Komentarišući slučaj devojčice u Novom Pazaru koja prima terapiju iza zgrade dečjeg odeljenja lokalne bolnice, ministar Lončar je rekao da devojčica "nema veze sa koronom" i apelovao da se "ne zloupotrebljavaju informacije".

Srbija

Blagojević: Još uvek se procenjuje šteta od poplava

U poplavama koje su ove godine pogodile Srbiju oštećeno je oko 1200 stambenih objekata, a u 27 mesta je zbog te nepogode proglašeno vanredno stanje. Direktor Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Marko Blagojević izjavio je za RTS da su procene štete i dalje u toku i da se sada znaju neki okviri koji su bili potrebno da bi Vlada usvojila program obnove.Blagojević je rekao da se paralelno sa procenama na stambenim objektima radi i procena potreba na uređenju preventivne infrastrukture.Posle toga, kako je rekao, sledi procena štete i potreba na lokalnoj infrastrukturi, putevima, mostovima, sistemima za vodosnabdevanje, kanalizaciji, klizištima.Ipak, ističe da je prioritet broj jedan procena štete stambenih objekata, kako bi isplata pomoći porodicama počela što pre.Prema njegovim rečima, u Ljuboviji su bile padavine koje su bile katastrofalne, 210 litara kiše po kvadratnom metru, pa se tamo, i u drugim mestima procenjuju potrebe, s obzirom poznate rizike i količine padavina.

Svet

Ljajić: Grci zatvaraju granicu za državljane Srbije

Prvog radnog dana u nedelji, od 6 sati ujutru, Grčka će zatvoriti svoje granice za državljane Srbije, izjavio je za N1, ministar u Vladi Srbije, Rasim Ljajić.Kako se navodi, Grčka je tu odluku donela zbog epidemiološke situacije u Srbiji, kao i zbog velikog broja ljudi iz naše zemlje koji su pozitivni na virus, a testirani su u Grčkoj.Kako prenose mediji, srpskim turistima koji su trenutno u Grčkoj, biće omogućeno da završe svoje aranžmane.Prethodno je ove nedelje ponovo zatvoren granični prelaz Evzoni, pa su naši turisti u Grčku išli preko Bugarske, gde su se stvarale velike gužve, jer je i veliki broj turskih državljana krenuo kući na godišnji odmor.

Svet

Da li novac donosi sreću, šta pokazuju istraživanja?

Novo istraživanje koje se fokusiralo na odgovore američkih građana u poslednjih nekoliko decenija pokazalo vezu između sreće i bogatstva, prenosi Vašington post.Studija pod nazicvom "Širenje klasne podele u sreću u SAD, od 1972-2016 godine", koja je objavljena u časopisu Emošn, pokazauje da među ljudima starim 30 i više godina, veza između prihoda i sreće neprekidno jača, već godinama.U studiji su korišćeni podaci dugogodišnjeg istraživanja javnog mnjenja, sa više od 44 hiljade ispitanika, kji su anketirani između 1972. i 2016. godine.Pokazalo je velike klasne razlike u sreći, kako ona, naime, od 1972. godine konstantno opada kod belaca koji nisu pohađali koledž, dok je kod onih koji su imali priliku da se obrazuju, ostala stabilna.Kod Afroamerikanaca, rezultati su bili različiti, ali takođe pokazuju između rastuću vezu između sreće i novca: oni koji nisu pohađali koledže nisu postali srećniji od 1972. godine, dok su oni drugi, naprotiv, postali sećniji.Istraživanje je pokazalo da i kod jednih i kod drugih, novac znači više sreće u životu.Novcem može da se kupi sreća, ako znaš kako da ga koristišStara izreka koja kaže da "novcem ne može da se kupi sreća", potrvđena je brojnim studijama, pa i jednom veoma citiranom, objavljenom 2010. na Univerzitetu Prinston,.Prema njenim rezultatima, kod ljudi koji su zaradili više od 75 hiljada dolara, porast bogatstva i sreće nije povezan.U novom istraživanju, pitanje je glasilo: "Uzimajući sve u obzir, kako bi ste ocenili stanje stvari ovih dana? Da li bi ste rekli da ste veoma srećni, prilično srećni ili ne baš srećni?".Ispitanici su tako podeljeni na osnovu visine prihoda i pažnja usmerena na to odgovore u različitim decenijama.Ispitanici, koji su u deceniji kada je došlo do inflacije stekli neku nekretninu, u vrednosti većoj od 108 hiljada dolara, bili su pet odsto više raspoloženi da kažu da su veoma srećni, nego ljudi koji su na pitanja istraživača odgovarali tokom devedesetih. Novo istraživanje nije pronašlo dokaze da sreća opada nakon sticanja veće imovine, mada se nije bavilo pitanjem da li sreća raste nakon sticanja imovine veće od pomenute sume."Veza između novca i sreće, jača je sada nego u prethodnim decenijama", rekla Vašington postu jedna od autorki rada o tom istraživanju Jean Twenge, dodajući da opadanje sreće kod ljudi sa manjim prihodima možda rezultuje rastom nejednakosti.Prema njenom zapažanju, vrednost nekretnina se povećava, dok se smanjuje sposobnost ljudi da finansiraju svoje obrazovanje.

Srbija

Da li će na Košutnjaku nestati 19 hektara šume?

Dve godine nakon što je kompanija Avala Studios najavila da će ulošiti 50 miliona evra u filmske studije na Košutnjaku, Grad Beograd uputio je protekle nedelje elaborat za rani javni uvid, kako bi se stupilo u izradu Plana detaljne regulacije kompleksa Avala filma u Opštini Čukarica.Javni uvid obaviće se u zgradi Gradske uprave, u Ulici 27. marta i traje od 29. juna do 13. jula.Međutim, kao i pre godinu dana, kada su obarana stabla blizu skijaške staze, Građani Košunjaka su se sa pravom su se zabrinuli za sudbinu šume u tom delu prestonice.Mnogi aktivisti, poput udruženja Savski nasip i pokreta Odbranimo reke Stare planine, reagovali su na društvenim mrežama tvrdnjom da se sprema velika seča šume zbog izgradnje ogromnog stambenog komleksa.Mediji su preneli i da se sprema ogoljavanje, čak 19 hektara šume.Inače, kako se navodi u pomenutom dokumentu, glavni cilj je stvaranje mogućnosti za razvoj filmske industrije u Beogradu i Srbiji, kao i stvaranje uslova za planiranje pratećih sadržaja koji će podržati razvoj filmskog centra.Pod tim sadržajima, kako se objašnjava, podrazumevaju se kultura, obrazovanje, sport, ali i komercijalno poslovni, stambeni i drugi sadržaji.Ipak, narednih dana pokazaće se šta su prave namere, a građani će informacije, kao i do sada, deliti putem društvenih mreža i ostalih medija na internetu.ŠTA JE OBUHVAĆENO PLANOMPlanom je obuhvaćen deo teritorije opštine Čukarica, površine oko 86 ha.To područje nalazi se između granice Prostorno kulturno istorijske celine Topčider, ulica Blagoja Parovića, Kneza Višeslava, Miloja Zakića, Miloja Zakića prilaz 2, Arčibalda Rajsa.Od stambenih blokova tu su oni uz ulice Miloja Zakića, Dimitrija Avramovića i Vladimira Rolovića.

Srbija

Zagajička brda, zeleni bregovi Banata

Veliki deo Banata leži na pesku, a jedan od najatraktivnijih prirodnih fenomena u tom delu Vojvodine su Zagajička brda, kod mesta Grebenac, na putu između Pančeva i Vršca.Mada sam pomen peska asocira na pustinju, svako ko dođe u taj deo Banata vratiće se sa drugačijim utiscima, posebno ako je krenuo sa namerom da pešači.Jedan od puteva za Zagajička brda vodi sa glavne ulice u selu Grebenac, odakle se kod lovačkog doma skreće prema mesnom groblju.Odatle se dalje ide kolskim putem, svako ko je došao da pešači, može na tom mestu da parkira automobil i nastavi dalje. Noge jednim delom puta, ali samo na početku, doslovce upadaju u pesak, ipak okolo je sve zeleno, ima bagrema, četinara, raznog šiblja, nailazimo na pčelare, pastire sa ovcama.Kasnije ništa ne ukazuje da se nalazimo u peščari, na njenim ozelenelim i pošumljenim brdima.Dvoje pešaka upravo je završilo turu do Zagajičkih brda, savetuju nam da idemo obilaznom stazom, jer mnogi posetioci, katkad krenu terenskim vozilima, pa dignu prašinu.Trebalo im je tri sata hoda do uzvišenja odakle puca pogled na vetropark i u daljini, prema Rumuniji, grad Vršac i Vršačke planine.Usput nailazimo na prezrele dudove, gorke divlje trešnje, izvore vode nismo videli, pa pre polaska svakako treba poneti dovoljno vode.Prolaze i poljoprivrednici na traktorima, jer su na uzvišenju velika polja pod suncokretom i kukuruzom i omdah nam je jasno zašto smo sreli pčelare, koji pašom na suncokretovim poljima obezbeđuju dobar deo zimske hrane pčelama.Prošavši poljima suncokreta i kukuruza, naziremo elise vetroelektrana, manja naselja u pravcu prema Vršcu obrasla su zelenilom i u zelenilu ušuškana od letnje žege, koja zna da bude nezgodna u Panonskoj niziji.Na uzvišenju stoji naprava nalik gromobranu, srećemo turiste koji su stigli kolima, fotorgafišu se pored stare građevine koja liči na kulu, obli talasasti brežuljci, obrasli tavom pružaju se sve do ravnice na drugoj strani.Pre nje nalazi se kosa zaravan, koja je prekrivena listopadnom šumom i četinarima.Pogledavši u tom pravcu, jer je bila dobra vidljivost, pepoznajemo Avalski toranj, Beograd, Pančevo, Kovin, Smederevo i crni fabrički  dim, verovatno iz železare.Vraćamo se natrag, pastir je tu i dalje sa svojim stadom, među pčelarima vidimo i kampere, svu vodu smo popili, pa zato odlazimo do seoskog marketa, koji radi iako je nedelja poslepodne.Ispred prodavnice, komšije su se okupile da porazgovaraju i popiju pivo, javljaju se na srpskom, naravno, iako su u Grebencu većinsko stanovništvo Rumuni, koji igrom istorijskih okolnosti, nisu iskušavali režim Nikolaea Čaušeskog.Grebenac je inače poznat po pokladama, odnosno manifestaciji Fašanke, koja se svake godine održava u susret proleću, pre uskršnjeg posta.Njih je u svojim stručnim radovima opisao profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Slobodan Naumović, koji je ovde čest gost u vreme poklada.Tada glavnom seoskom ulicom defiluju traktori sa prikolicama, maskirani učesnici na njima izvode repertoar, svake godine teme su različite i naravno, raduju se proleću.Grebenac je poznat i po slavnom pesniku, Vasku Popu, Rumunu koji je stvarao na srpskom jeziku.

Srbija

Kako izgleda i šta nudi novi šoping centar na Konjarniku?

Na uglu ulica Vojislava Ilića i Mis Irbijeve u Beogradu, otvoren je BEO Šoping centar, koji se prostire na ukupnoj površini od preko 130 hiljada metara kvadratnih, piše portal Gradnja.rs. Iako je u glavnom gradu Srbije poslednjih godina otvoreno dosta velikih tržnih centara, navodi se da prema lokaciji novog šoping mola gravitira 350 hiljada stanovnika.Kako navode stručnjaci koji pišu za ovaj portal, pored dobre lokacije i raznolike ponude brendova, BEO Šoping centar odlikuje i inovativan arhitektonski koncept jer poseduje otvorene površine, dosta prirodnog svetla i zelenilo. Projekat tog tržnog centra izradio je arhitektonski studio Chapman Taylor iz Dizeldorfa, isti koji je radio na projektu Ušća 2, takođe u vlasništvu kompanije "MPC Properties".Investicija te kompanije u ovaj tržni centar iznosi 110 miliona evra, a radi se o objektu sa tri etaže i sa 43 hiljade kvadrata prostora za iznajmljivanje.Izgrađena je i prostrana podzemna garaža kapaciteta preko 1200 parking mesta. BRENDOVIOva šoping destinacija nudi 130 brendova, a jedna od novina je i poznati nemački modni brend Peek & Cloppenburg, koji otvaranjem radnje u  novom tržnom centru počinje da posluje na domaćem tržištu. U centru će se i naći poznati brendovi kao što su Pull&Bear, Bershka, Stradivarius, H&M, C&A, LC Waikiki, Deichmann, Reserved, Mojito, House, Cropp, Lindex, Sportina, Fashion&Friends, Guess, Superdry, N Fashion, Beosport, Office shoes, Deichmann, Reserved, Mojito, House, Cropp, Lindex, Coffee Room, Starbucks, McDonalds, KFC, dm, Maxi, Jasmin, Pertini Toys, Intersport, Buzz, Sport Vision, Casa Bianca, Laguna, ali i mnogi drugi.

Svet

Južni pol se u poslednje tri decenije zagreva tri puta brže od svetskog proseka

Novo istraživanje koje je nedavno objavljeno u časopisu Nature Climate Change pokazalo je da se Južni pol u poslednjih 30 godina zagreva tri puta brže od svetskog proseka, kaže Klima101.Istraživači kažu da su prirodni procesi vodeći uzrok ovog porasta temperature, ali i da su klimatske promene izazvane ljudskim aktivnostima značajno doprinele tome.Ranija istraživanja su pokazivala da je antarktički plato jedno od retkih mesta na planeti koje se hladilo dok se ostatak sveta zagrevao zbog klimatskih promena, međutim to više nije slučaj.Južni pol je inače jedno od najhladnijih mesta na planeti sa prosečnom temperaturom od – 49 °C.Glavni uzrok zagrevanja je neuobičajeno topla temperatura okeana u oblasti tropskog zapadnog Pacifika koja je povezana sa prirodnom pojavom koja se zove „međudekadna pacifička oscilacija”. Vodeći istraživač ovog istraživanja Kajl Klem sa Viktorija univerziteta u Velingtonu (Novi Zeland) kaže da su klimatske promene vrlo izvesno imale ulogu u velikom povećanju temperature na Južnom polu, ali da nisu dominantan uzrok.

Podaci sa berze

Svet

Fič: Rekordan broj nižih rejtinga i negativnih izgleda u prvom polugođu

Fič Rejtings (Fitch Ratings), firma za ocenjivanje boniteta, u prvoj polovini godine smanjila je kreditne rejtinge 33 zemalja, i očekuju dalji pad uoči pandemije koronavirusa, prenosi CNBC.Džejms Mekormak, globalni šef te kompanije za ocenu državnih hartija od vrednosti, navodi da je Fič takođe dala negativne izglede za još 40 zemalja, odnosno da se očekuje dalji pad rejtinga.Kreditni rejting je metod određivanja kreditne sposobnosti entiteta, odnosno mogućnosti vraćanja kredita ili suverenog duga.U bližem okruženju Srbije, samo je rejting Slovačke smanjena sa A+ na A, dok Rumunija i Severna Makedonija imaju negativne izglede."Nikada u istoriji agencije nismo imali negativne izglede za 40 zemalja istovremeno", rekao je Mekormak za CNBC.Dodao je i da nikada nisu smanjili 33 suverena rejtinga u jednoj godini, što su sada uradili za samo pola godine. Među državama kojima je srezan rejting nalaze se Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija, Hong Kong i Slovačka.Mekormak očekuje pogoršanje finansijske situacije svih 119 zemalja koje agencija ocenjuje, imajući u vidu da su mnoge vlade povećale potrošnju kako bi zaštitile svoje ekonomije uoči pandemije koronavirusa.Takvo pogoršanje može se pokazati u vidu većih deficita, manjih višaka u vladinim budžetima, ili povećanju državng duga, dodao je Mekormak."Agencija će dalje motriti da li će vlade moći da smanje nivo duga nakon što se ekonomije oporave od pandemijie", rekao je Mekormak.Međunarodni monetarni fond (MMF) prethodno je ocenio da su mere zabrane kretanja u mnogim zemljama kako bi se smanjilo širenje koronavirusa oštetile globalnu ekonomiju više nego što se očekivalo.MMF je upozorio da bi globalni javni dug mogao doći do rekordne visine od preko 100 odsto svetskog BDP-a.

Svet

Prirodnjački muzeji kriju rešenje za predviđanje budućih pandemija

Prirodnjački muzeji širom sveta čuvaju uglavnom neiskorišćeni resurs za predviđanje budućih pandemija: zbirke prirodne istorije o kojima ljudi i nauka malo znaju, navodi se u tekstu koji potpisuje nekoliko svetskih profesora pririodnjaka.Biodiverzitet naše planete je slabo poznat - samo oko 20% svih procenjenih vrsta na Zemlji  su su imenovani. "Po našem mišljenju, ovo fundamentalno nepoznavanje gotovo svih aspekata biološke raznolikosti rezultiralo je neefikasnim, slabo koordiniranim i minimalno naučno utemeljenim odgovorom na ključne aspekte pandemije COVID-19", ocenjuju profesori.Prirodnjačke zbirke čuvaju primerke životinja, biljaka i drugih organizama koji ilustruju raznolikost života na Zemlji. Oni su rezervoari informacija i uzoraka koji mogu naučnicima pomoći da identifikuju verovatne izvore patogena, domaćine i puteve prenosa. Istraživanja pokazuju da su zoonoze tj. bolesti koje se prenose sa životinje na čoveka porasle zbog upada ljudi u životinjska staništa. Uništavanje tropskih kišnih šuma širom sveta nas je suočilo sa mikrobovima koji se prirodno javljaju kod divljih životinja i mogu izazvati bolest u ljudskoj vrsti.Biološka raznolikost Zemlje povezana je porodičnim stablom. Virusi, bakterije i drugi mikrobi evoluirali su zajedno sa svojim domaćinima milionima godina. Kao rezultat, virus koji boravi u domaćinu divljoj životinji, poput šišmiša, može biti visoko patogen kada se prenosi na ljude. Nažalost, nacionalni odgovori na epidemije bolesti često se zasnivaju na vrlo ograničenom znanju osnovne biologije, ili čak identiteta, patogena i njegovog divljeg domaćina. Kao naučnici, verujemo da iskorišćavanje vekova biološkog znanja i resursa iz kolekcija prirodne istorije može pružiti informisanu mapu puta da bi se identifikovalo poreklo i prenošenje epidemije bolesti, ocenjuju profesori.Procenjuje se da svetske prirodne istorijske zbirke sadrže više od tri milijarde uzoraka, uključujući sačuvane primerke mogućih domaćina koronavirusa koji su doveli do SARS-a, MERS-a i COVID-19. Konzervirani primerak glodara, šišmiša ili bilo koje druge potencijalne životinje domaćina u kolekciji takođe sadrži sačuvane patogene, poput koronavirusa. To znači da istraživači mogu brzo pregledati mikrobe koristeći uzorke koji su ranije sakupljeni decenijama ili više za sasvim drugu svrhu. Oni mogu upotrebiti ove informacije da brzo identifikuju patogen, povežu ga sa određenim divljim domaćinima, a zatim rekonstruišu prošlu distribuciju i evoluciju mikroba i domaćina koji izazivaju bolest na širom geografskog prostora.Mnoge kolekcije sadrže zamrznute uzorke životinjskih uzoraka koji se čuvaju u posebnim zamrzivačima na niskim temperaturama. Ovi materijali se mogu brzo pregledati na mikrobe i moguće ljudske patogene uz pomoć genetske analize. Naučnici mogu da uporede DNK sekvence patogena koji se nalaze u uzorcima životinja sa agensom koji izaziva bolest da bi identifikovali i pratili puteve prenosa.

E-biznis

E komerc u Srbiji za vreme i nakon vanrednog stanja – šta smo naučili?

Jasno je da je pandemija koronavirusa u Srbiji osvetlila sve prednosti onlajn prodaje, te da je sposobnost kompanija da brzo transformišu svoje kanale prodaje i fokusiraju se na eKomerc, za mnoge bila pitanje opstanka.Brz rast evidentiran je kroz dvocifrene procente- trgovaci koji do tada nisu bili na internetu potrudili su se da se tamo i nađu, dok je struka nastojala da ih usmeri i pomogne im, kako bi iskoristili sjajan trenutak za razvoj eKomerca u Srbiji.O ovoj temi razgovarali smo sa Markom Ilićem, suosnivačem eCommerce Asocijacije Srbije, koja će u narednom periodu kroz svoju prvu online eCommerce Akademiju pokušati da odgovori na sva pitanja trgovaca prilikom pokretanja i prvih koraka u internet prodaji.Kako je Covid-19 uticao na e-trgovinu u Srbiji?Evidentno je da se sa pojavom pandemije, u situaciji koju niko nije mogao predvideti biznis planom, čitav eko sistem onlajn trgovine u Srbiji našao pred velikim izazovom, U prvom trenutku, nakon uvođenja vanrednog stanja, zabeležio je blagi pad, da bi potom „eksplodirao“. Internet prodavnice, koje su ostale operativne, nekim danima su beležile rast i do 300 odsto, dok su one tradicionalne počele da pronalaze rešenja da svoje proizvode ponude i putem tog vida prodaje.Koliko novih onlajn prodavnica je otovoreno u protekla dva meseca i koje su delatnosti procvetale u ovom periodu?U eCommerce Asocijaciji Srbije smo na dnevnom nivou dobijali desetine upita od kompanija o načinima na koje mogu da se uključe u prodaju putem interneta. Prodavci su se snalazili koristeći sve moguće kanale komunikacije da bi došli do svojih kupaca, najviše Facebook i Google. Najveći skok u internet prodaji su ostvarili portali iz FMCG industrije koji su već pozicionirani igrači u Internet trgovini, poput Maxi online, E-lakolije i drugih. U jednom trenutku rast je bio toliki da je pretio potpuni logistički kolaps. Procenjuje se i da su mali registrovani trgovci u ovom periodu otvorili više stotina novih prodavnica.Najveci izazovi sa kojima se susreću mala i srednja preduzeća u procesu pokretanja online trgovine?Najveći izazov je najpre nedostatak edukacije - kako trgovaca, tako i kupaca. Sama Asocijacija pokrenuta je sa ciljem da internet trgovci dobiju profesionalno udruženje koje može da im ponudi odgovore ili savete vezane za ecommerce. U narednih dva meseca, pokušaćemo da kroz našu prvu online eCommerce Akademiju damo odgovore na sva osnovna pitanja koje trgovci imaju prilikom pokretanja i prvih koraka u prodaji putem interneta. Potrudićemo se da im damo prave odgovore i usmerimo ih sa pravljenjem biznis i marketing plana, odabirom platforme za web shop, procesima koji se dešavaju na sajtu i van njega, digitalnog oglašavanja, povezivanja sa svim eksternim softverima i alatima. Naravno, uputićemo ih I u sve pravne procese koje potrebno uraditi pre i tokom poslovanja.Koje su prednosti e-trgovine i šta je presudno da se zadrže kupci?Ako izuzmemo veliki izbor i povoljne cene, prednost je i sjajno korisničko iskustvo. Pod tim podrazumevam celokupan proces - od poručivanja i isporuke, pa sve do eventualne reklamacije. Sigurnost i poverenje kupca na internetu su najveća prednost koju možete imati i zato se isplati graditi ih tokom dužeg vremenskog perioda.Da li imamo dovoljno uslova da logistički održimo ovaj način prodaje? Gde su potrebna unapređenja?Za vreme pandemije ali i pre nje zaključili smo da postoji mnogo prostora za unapređenje kurirskih službi u Srbiji. Potrebe su prerasle lokalnu ponudu. Čak i sa pojavom novih kurirskih službi i novih načina isporuke, i dalje su neophodni dodatni resursi u vidu dostavnih vozila i logističkih centara. Ovaj nedostatak deo trgovaca je nadomestio kupovinom vlastitih vozila i otvaranjem pick up points-a, a kurirske službe novim načinima isporuke, poput paketomata.Koje su predikcije za nastavak razvoja onlajn tgovine u poslednja 2 kvartala godine?Nakon pandemije sigurni smo da je eKomerc najsigurnijih kanal, i da će ubuduće ostati jedan od najznačajnijih načina prodaje i komunikacije sa krajnjim korisnicima. Izvesno je i da iskustvo kupovine i prodaje na internetu nikada više neće biti isto kao pre pandemije. Očekujemo sigurni rast, pa je najbolji savet koji mogu da dam: „Ukoliko već niste online, sa svojom najboljom ponudom, nemate više šta da čekate“.

Svet

Gugl na čelu kompanija koje su nezadovoljne Eplovom politikom praćenja korisnika

Grupa evropskih udruženja za digitalno oglašavanje podržana od Gugla, kritikovala je plan Epla (Apple) da zahteva dodatno odobrenje od korisnika pre nego što aplikaciji bude omogućeno da prikuplja podatke i prati korisnika, prenosi Reuters.Aplikacije prate korisnika i njegovu aktivnost na internetu kako bi prikupile dovoljno podataka za personalizovane oglase.Ova grupa oglašivača optužuje Epl za nepoštovanje oglašivačke industrije, navodeći da zahtevanje dodatnog odobrenja od korisnika predstavlja rizik jer se „korisnici mogu predomisliti i odbiti praćenje“.Fejsbuk i Gugl su među najvećim kompanijama koje prate potrošače da bi se upoznali sa njihovim navikama i interesovanjima i tako im predstavili personalizovane reklame i oglase.Epl je rekao da je nova funkcija usmerena na to da korisnicima pruži veću transparentnost u načinu na koji se njihove informacije koriste.

Srbija

Podrška kompanije dm domaćim proizvođačima

Kompanija dm drogerie markt pokrenula je kampanju podrške domaćim proizvođačima sa ciljem da podrži razvoj lokalne privrede i ukaže na činjenicu da se mnogi srpski proizvodi nalaze u rangu sa velikim svetskim brendovima, saopštila je kompanija.Posvećenost dm-a proizvodima domaće radinosti predstavlja prirodni nastavak aktivnosti kompanije koja je od prvog dana usmerena na podršku lokalnoj zajednici. Tokom prošle godine, kompanija dm uspešno je realizovala projekat „dm inkubator“ zahvaljujući kojem je 18 domaćih proizvođača dobilo jedinstvenu priliku da razvije i unapredi 57 domaćih proizvoda i plasira ih na police preko 100 drogerija u zemlji.Pored toga, ovaj najveći drogerijski lanac u Evropi nudi preko 1.300 domaćih proizvoda koji obuhvataju različite asortimane, počevši od segmenta za negu i lepotu, segmenta za održavanje domaćinstva, preko hrane, sve do proizvoda za negu i ishranu beba. Radoje Krajišnik, menadžer asortimana u kompaniji dm, objašnjava da kupovinom domaćih proizvoda kupci direktno podržavaju razvoj domaće privrede i lokalnog preduzetništva.„U okviru dm drogerija proizvode plasira preko 100 različitih domaćih proizvođača koji zapošljavaju veliki broj ljudi u našoj zemlji. Upravo su domaći proizvođači bili velika podrška kompaniji tokom vanrednog stanja i time uspešno odgovorili na potrebe kupaca u Srbiji, što u mnogim evropskim zemljama, gde je dolazilo do velikih nestašica, nije bio slučaj. Sada je vreme da im uzvratimo birajući domaće alternative proizvoda koje svakodnevno upotrebljavamo. Još jedan razlog za podršku srpskim brendovima predstavljaju pristupačne cene, dok visok kvalitet i inovativnost izrade i pakovanja svrstavaju domaće proizvode rame uz rame sa proizvodima svetske klase“, istakao je Krajišnik.  U znak podrške proizvodima koji dolaze iz Srbije i sa ciljem da motiviše kupce da pronađu svoje favorite među njima, kompanija je obezbedila popuste do 30 odsto na deo ovog asortimana koji važe do 15. jula.