Sad je lako da potonem
Shvatio sam da ne može ozbiljna proizvodnja da se zasnuje na tuđoj zemlji i nisam pogrešio, a znam kroz šta sam sve prošao kad sam uzimao zemlju u zakup. Hteo sam da budem samostalan, da...
Shvatio sam da ne može ozbiljna proizvodnja da se zasnuje na tuđoj zemlji i nisam pogrešio, a znam kroz šta sam sve prošao kad sam uzimao zemlju u zakup. Hteo sam da budem samostalan, da...

Zbog ekonomskih posledica pandemije koronavirusa, broj nezaposlenih u SAD drastično je skočio u kratkom roku.Kako piše Bloomberg, ukupno 3,28 miliona ljudi u toku jedne nedelje, zaključno sa 21. martom, podnelo je zahtev za osiguranje u slučaju nezaposlenosti. Dve nedelje ranije, pre masovnog zatvaranja preduzeća širom zemlje, broj prijava bio je 211.000, blizu najnižih vrednosti u poslednjih 50 godina. „To govori o neobičnoj prirodi ove recesije – to je nagli pad u recesiju, naspram ranijih ekonomskih padova, kada se sve odvijalo tokom vremena. Vrlo visoki brojevi bi mogli da se očekuju i tokom nekoliko narednih nedelja“, rekla je Mišel Mejer, šef odeljenja za ekonomiju SAD u investicionoj Američkoj banci (Bank of America). Metju Luceti, glavni ekonomista Dojče banke za SAD, smatra da „nema sumnje da je ekonomija trenutno u recesiji“. Nagli skok nezaposlenosti ukazuje na mogućnost da narednih meseci stopa nezaposlenosti u SAD poraste za nekoliko odsto, piše Bloomberg. Najniža u poslednjih pola veka bila je u februaru i iznosila je 3,5 odsto.Prema podacima američkog Biroa za statistiku rada, od oktobra 2009. godine, kada je bila 10 odsto, stopa nezaposlenosti je sve do pandemije koronavirusa bila u stalnom padu.Business Insider piše da su se prvobitne procene ekonomista velikih banaka o rastu nezaposlenosti za samo jednu nedelju u martu kretale od oko 2 miliona (Goldman Saks) do 4 miliona ljudi (Siti).

Japanski proizvođač automobila Tojota počeće sa proizvodnjom zaštitnih vizira za bolnice u SAD, a radi i na proizvodnji respiratora i zaštitnih maski, prenosi japanski list Japan Times. Kompan...

Kina priprema ekonomski podsticaj u vrednosti od više stotina milijardi dolara, zbog očekivanog smanjenja rasta bruto domaćeg proizvoda u prvom kvartalu, po prvi put u četiri decenije, preneo je Rojte...

Fiskalni paket Vlade Srbije za podršku privredi i njegova raspodela manje će biti važni od toga da te mere budu finansijski disciplinovane, a labavljenje discipline bilo bi ponavljanje najveće gre&sca...

Nakon proglašenja vanrednog stanja i odluke Gradskog štaba za krizne situacije o zatvaranju novosadskih pijaca, pijačni prodavci počeli su prodaju na društvenoj mreži Fejsbuk, javlja por...

Očekuje se da predsednik Srbije Aleksandar Vučić večeras iznese plan mera za pomoć privredi, a kako saznaje Nova ekonomija, reč je o odlaganju poreza, direktnoj pomoći privatnom sektoru i finansijskoj pomoći preko Fonda za razvoj, kao i merama za podsticanje domaće tražnjeOd svih predloga za pomoć privredi posle vanrednog stanja koji su do sada sa raznih strana poslati Vladi Srbije, kako saznaje Nova ekonomija, napravljena je selekcija mera i one se svode na sledeće: - odlaganje plaćanja poreza na zarade i doprinosa za privatni sektor, uz kasniju otplatu nastale obaveze u ratama sa početkom najranije od 2021; - odlaganje plaćanja akontacija poreza na dobit u drugom kvartalu 2020.- odlaganje plaćanja poreza na imovinu u periodu april-jun za pravna lica i preduzetnikeKad je reč o direktnoj pomoći privatnom sektoru, ono što se može očekivati je:- preduzetnici-paušalci koji plaćaju porez na stvarni prihod, mikro i mala preduzeća, dobiće pomoć u visini minimalca za vreme trajanja vanrednog stanja- velika i srednja preduzeća kojima je rešenjem utvrđen prestanak rada dobiće pomoći u visini 50% neto minimalne zarade za vreme trajanja vanrednog stanja Preko Fonda za razvoj očekuje se program finansijske podrške privrednim subjektima za:- Obrtna sredstva- Finaniranje obaveza prema državi i finansiranje plata zaposlenih preko Fonda za razvoj- Garancije bankama za nove kredite namenjene sektoru MSP za obezbeđenje likvidnostiOve mere podrazumevaju i moratorijum na isplatu dividendi osim za javna preduzeća. Potrebno je doneti i set mera za podsticanje domaće tražnje. Efekat svih ovih mera, prema sadašnjem proračunu iznosi oko 600 milijardi dinara, ili nešto oko 11% projektovanog BDP-a.Predsednik Srbije Aleksandar Vučić večeras bi, prema najavama, trebalo da saopšti set mera za pomoć privredi, pošto veliku neizvesnost među građanima upravo stvara pitanje šta će biti sa privredom kad država izađe iz vanrednog stanja i kolike će posledice pretrpeti preduzetnici, mala, srednja i velika preduzeća, kao i njihovi zaposleni.

Koalicija za nadzor javnih finansija poziva predsednicu Vlade Republike Srbije da u skladu sa Zakonom o Vladi podnese Narodnoj skupštini predlog za razrešenje ministra odbrane, Aleksandra Vulin...

Telenor je omogućio besplatan pristup platformi za učenje, koja je namenjena učenicima i nastavnicima osnovnih i srednjih škola, uz ocenu da će učenje putem interneta i korišćenje raznih digitalnih servisa dovesti do sve intenzivnije upotrebe mobilnog interneta.Radi racionalnog korišćenja mreže,Telenor savetuje korisnicima da skidaju samo neophodna dokumenta, a da ostala skinu od 00-09 časova, kada je potrošnja interneta manja. Takođe, kompanija savetuje da se za razmenu dokumenata koriste onlajn alati predviđeni za to, da se video strim ili igrice koriste u vreme manje potrošnje interneta, da se opcija autoplej striming servisima isključi, kao i automatsko preuzimanje na društvenim medijima i aplikacijama za čet. Korisnicima se preporučuje i da putem aplikacija ne koriste video prikaz, nego da pređu na audio pozive. Glasovni saobraćaj u Telenor mreži porastao je tokom vanrednog stanja za čak 50 odsto u odnosu na redovni saobraćaj, a veći je čak i od onog koji nastaje tokom novogodišnje noći.Udarni periodi potrošnje su oko podneva, između 10 i 13 časova, kada mnogi rade od kuće i češće su u kontaktu sa kolegama. Mobilni internet i prenos podataka su najintenzivniji uveče, sve do ponoći, kaže se u saopštenju.
Nakon aktiviranja Zakona o odbrambenoj proizvodnji zbog koronavirusa, predsednik SAD Donald Tramp zadužio je ekonomistu Pitera Navara, svog savetnika za trgovinu i proizvodnju, da nadzire primenu Zakona, kojim se uvodi „ratna privreda“.Prema Navarovom profilu na veb-sajtu Bele kuće, njegove zvanične funkcije su „pomoćnik predsednika“ i „direktor Kancelarije za trgovinsku i proizvodnu politiku. Tramp je tu kancelariju uspostavio kako bi „branio i služio američkim radnicima i domaćim proizvođačima“. Do sada je Navarov fokus bio na ekonomiji u vojnom sektoru. Prema veb-sajtu Bele kuće, pomagao je u „reformi transfera konvencionalnog naoružanja i bespilotnih vazdušnih sistema SAD“ i povećanju „vojne prodaje“ partnerima i saveznicima SAD. Kada je u pitanju funkcija savetnika predsednika SAD, bavio se „povećanjem ekonomskog rasta, smanjenjem trgovinskog deficita“ i „jačanjem američkih industrijskih baza za proizvodnju i odbranu“. O Navarovom iskustvu i stručnosti u oblasti ekonomije u medicini, Bela kuća ne navodi podatke.Do Trampove kandidature i političkog uspona, Navaro je pre svega bio poznat kao ekonomista i univerzitetski profesor. Trampu se pridružio još tokom predsedničke kampanje 2016. godine, kao savetnik za ekonomiju i trgovinu. Ranije je često gostovao na američkim televizijama kao komentator i analitičar. Ima zvanje profesora emeritusa ekonomije i javne politike na Univerzitetu u Kaliforniji. Doktorirao je na Harvardu.Navaro je poznat i kao oštar protivnik Kine. Kako piše Politico, za njega je Kina „babaroga", i predstavlja je kao „proždrljivog neprijatelja“ koji pokušava da na sve moguće načine potkopa SAD. Pri tome, piše Politico, Navaro u svom stavu prema Kini odbacuje uvide klasičnog ekonomiste Dejvida Rikarda u "srce argumenta za slobodnu trgovinu“. Navaro, kao i Tramp, smatra da je sve što nije napravljeno u SAD (a u njima se prodaje) zapravo krađa „američkih poslova“. Politico piše da je Navaro od legitimne diskusije o hegemonim ciljevima Kine napravio nešto što podseća na „hladnoratovsku histeriju o Moskvinoj međunarodnoj crvenoj mreži“. Prema američkom političkom magazinu Foreign Policy, Navaro ekonomske odnose sa Kinom posmatra kao „igru u kojoj jedan gubi, a drugi dobija“, a pridruživanje Kine Svetskoj trgovinskoj organizaciji smatra „jednom od najvećih grešaka koje su SAD ikada napravile“, jer je uveren da Kina ne igra po pravilima. „Čim jedna zemlja vara, model se raspada. Čim postoji manipulacija monetom ili monetarno odstupanje, model se raspada. U oba slučaja, jedna zemlja dobija na štetu druge“, rekao je Navaro za Foreign Policy. Otkako je paralelno sa Trampovim usponom na mesto predsednika hrupio na političku scenu , Navaro je ušao na teren stručnjaka za Kinu, koji su „godinama, čak i decenijama gradili reputaciju“. Foreign Policy piše da je „više od deset“ specijalista za Kinu, sa kojima je list stupio u kontakt, reklo da za Navara ili nisu znali ili su slabo komunicirali sa njime, i da su za njega čuli tek pošto je postao član Trampovog ekonomskog tima. Profesori iz Južne Kalifornije, koji su imali najviše mogućnosti da upoznaju Navara, kažu da on nije pokušavao da se poveže sa stručnjacima za Kinu, bilo sa ekonomistima, politikolozima ili istoričarima. „Navaro nije poznat ni u jednom od krugova koji se bave Kinom“, rekao je bivši predsednik Američke privredne komore u Kini Džejms Mekgregor. Kenet Pomeranc, profesor istorije Kine na Univerzitetu u Čikagu, a ranije na Univerzitetu u Kaliforniji, kaže da se seća da je Navaro „ljude koji su zapravo nešto znali o Kini pretežno izbegavao“. Kako piše Foreign Policy, Tramp i Navaro su se prvi put upoznali 2011. godine, nakon što je Navaro saznao da je Tramp čitao njegovu knjigu „Predstojeći ratovi sa Kinom“. Kada je Tramp započeo predsedničku kampanju, Navaro je otišao u Njujork i počeo da mu pomaže. Navaro je ranije više puta pokušao da se bavi politikom. Prvi je bila kandidatura za gradonačelnika San Dijega u Kalifornij 1992, kada je izgubio od Suzan Golding. „Niko u gradu ne može da poveruje da je Navaro tu gde je sada“, rekla je za Foreign Policy Liza Ros, šef Navarovog medijskog tima tokom nekoliko od njegovih pet neuspešnih političkih kampanja u San Dijegu.

Centar za zaštitu potrošača „Forum“ iz Niša uputilo je otvoreno pismo predsednici Vlade Ani Brnabić, zbog „obustave slanja električne energije“ domaćinstvima u Nišavskom okrugu i tokom vanrednog stanja, proglašenog zbog pandemije koronavirusa. „U vremenu pandemije koronavirusa i vanrednog stanja, ovi građani nemaju uslova za održavanje potrebne higijene i predstavljaju potencijalnu opasnost od širenja zaraze. Takođe, zbog zatvaranja škola i održavanja nastave preko televizije i interneta, njihova deca ne mogu da prate nastavu“, napisao je „Forum“.U pismu se navodi i da Vlada „umesto da naloži hitno privremeno priključenje svih potrošača električne energije, priprema uvođenje izolacije grada Niša“ i da bi to bilo „otpisivanje stanovnika“ Nišavskog okruga.„Forum“ u pismu apeluje na odobrenje za privremeno priključenje korisnika bez električne energije i podseća da je ranije protiv Elektroprivrede Srbije pokrenuo više sudskih postupaka, koji su u toku i da su „donete prvostepene presude uglavnom u korist potrošača“.Ova organizacija je 18. marta već uputila otvoreno pismo premijerki Ani Brnabić zbog toga što, kako se navodi u pismu, „nekoliko hiljada domaćinstava“ na teritoriji Nišavskog okruga „već nekoliko godina živi bez električne energije“.

U protekloj nedelji veliki broj kompanija donirao je novac za kupovinu respiratora i neophodne medicinske opreme ili na drugi način pomogao zajednici i građanima Srbije. Šta su kompanije preduzele od početka zdravstvene krize, pogledajte ovde.Mozzart donira 10 respiratora bolnicamaKompanija je i u ovim teškim vremenima stala uz državu, uz naše lekare, naš narod, navodi se na sajtu kompanije. "Gotovo 20 godina Mozzart deli i dobro i zlo sa građanima koji su prepoznali našu opredeljenost da, osim toga što smo lideri u onome čime se bavimo, budemo društveno odgovorna kompanija, i poklanjaju nam poverenje. Zbog toga osećamo i dužnost i obavezu da, koliko možemo, pomognemo onima kojima je pomoć najpotrebnija, ali i čitavoj zajednici u kojoj poslujemo", istakao je Borjan Popović, direktor Korporativnih komunikacija kompanije Mozzart. UNICEF Srbija nabavlja respiratore uz pomoć donatoraUNICEF je mobilisao sve raspoložive resurse kako bi odmah pružio podršku naporima Vlade Republike Srbije u borbi protiv korona virusa. Poručeno je 50 respiratora, zaštitna oprema i higijenski paketi u vrednosti preko $500,000. Zahvaljujući ličnim donacijama zaposlenih u Nordeusu uz podršku osnivača kompanije, nabavljamo 15 respiratora. A uz finansijsku podršku Phi Academy, Vojvođanske banke, redovnih donatora i UNICEF-ove ambasadorka Ane Ivanović, dodatnih 35 respiratora. U toku sledeće nedelje očekuje se prvi deo isporuke zaštitne opreme - maski, zaštitnih odela, vizir naočara i rukavica za zdravstvene radnike, a biće isporučen i prvi kontingent od 1,700 higijenskih paketa za najugroženije porodice sa decom. AIK Banka donirala 28 miliona dinara za kupovinu respiratoraAIK Banka uplatila je Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje 28 miliona dinara za kupovinu 10 respiratora, u cilju suzbijanja epidemije izazvane virusom COVID – 19. Ovi respiratori će, nadamo se i verujemo, pomoći svima koji se u ovom trenutku bore za svoj život. Zato pozivamo sve kompanije da se priključe i pomognu u ovoj krizi, kako bi zajedno pomogli onima kojima je sada to najpotrebnije i što pre ispratili COVID-19 iz naše zemlje, naveli su u saopštenju. Raiffeisen banka donirala novac za 10 respitatoraRaiffeisen banka je donirala novac za nabavku 10 respiratora za bolnice u Srbiji koje leče naše građane, "Donacijom za kupovinu 10 respiratora, želimo da pružimo preko potrebnu pomoć zdravstvenom sistemu u ovom trenutku. Ovim se pridružujemo partnerima iz privatnog sektora jer su borba sa vremenom, solidarnost i humanost najbolji mogući način za očuvanje zdravlja i života što većeg broja naših građana", izjavio je Zoran Petrović, predsednik Izvršnog odbora Raiffeisen banke.Telekom Srbija donirao 20 miliona dinara zdravstvuKompanija Telekom Srbija donirala je 20 miliona dinara zdravstvenom sistemu u Srbiji kako bi pomogla da se obezbedi dodatna oprema za borbu protiv korona virusa. U koordinaciji sa Ministarstvom zdravlja, Institutu za virusologiju, vakcine i serume „Torlak“, Klinici za infektivne i tropske bolesti KCS, Kliničkom centru u Nišu i Pokrajinskom sekretarijatu za zdravstvo u Novom Sadu donirano je po pet miliona dinara za nabavku testova na Covid-19, reagenasa, medicinske i druge opreme potrebne u toku trajanja epidemije. Merkator u Sloveniji pomaže srpskim državljanimaKompanija Merkator odazvala se pozivu Srpske pravoslavne crkve u Ljubljani i obezbedila sendviče, vodu i poslastice, kao i doručak pred put za 400 srpskih državljana koji na osnovu dogovora koji su postigle slovenačka vlada i Vlada Srbije stižu danas u Srbiju. Reč je o našim državljanima koji su se vraćali iz skandinavskih zemalja, zemalja Beneluksa, Nemačke, Češke, Slovačke i Austrije, a koji nisu imali boravišnu vizu u Sloveniji.Eliksir Grupa donira 30 miliona dinara za nabavku respiratoraEliksir Grupa donirala je 30 miliona dinara za nabavku respiratora i medicinske opreme za podršku zdravstvenom sistemu Srbije. Eliksir Grupa sredstva je uplatila Republičkom fondu zdravstvenog osiguranja, koji će namenu odrediti prema prioritetima I potrebama. Solidarnost i odgovornost su u ovim danima najvažniji. Ova donacija znači više šanse za spasavanje života ljudi, više stabilnosti za naš zdravstveni sistem i podršku zdravstvenim radnicima. Eliksir grupa, preko Eliksir Fondacije, koja je članica Srpskog filantropskog foruma nastavlja društveno odgovorni i humanitarni angažman i u narednom perioduImlek i Direktna Banka donirali sredstva za respiratoreKompanija Imlek i Direktna Banka su se među prvima odazvale pozivu Vlade Republike Srbije i obezbedile sredstva za nabavku 10 respiratora potrebnih za lečenje pacijenata sa najtežim oblicima bolesti Covid-19. Respiratori, njih sedam koliko je obezbedila kompanija Imlek i tri koje je donirala Direkna Banka, biće raspoređeni u zdravstvene centre širom Srbije. Odgovornost Imleka ogleda se i u činjenici da je kompanija rasporedila zaposlene u proizvodnji za rad u smenama kako bi tržište uobičajeno snabdevala mlekom i mlečnim proizvodima, dok ostali zaposleni rade od svojih domova, a sve u cilju zaštite njihovog zdravlja, kao i zdravlja čitave zajednice. UNIQA donirala 5 miliona dinara za respiratoreDajući punu podršku borbi protiv virusa COVID-19 i našim zdravstvenim radnicima, koji u ovim kriznim trenucima čine sve kako bi se obezbedila održivost zdravstvenog sistema, UNIQA osiguranje doniralo je 5 miliona dinara za nabavku respiratora i druge neophodne medicinske opreme. U danima koji su pred nama, ovi uređaji bukvalno znače život. Finansijsku pomoć u cilju podrške zdravstvenom sistemu Srbije, UNIQA je realizovala u saradnji sa Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje. Heineken Srbija donirala 12 miliona dinara za respiratoreŽivimo u izazovnim vremenima u kojima su solidarnost i zajednički napori od presudne važnosti da pobedimo u borbi sa daljim širenjem virusa Covid19. Kompanija HEINEKEN Srbija podržava građane Srbije donacijom u iznosu od 12 miliona dinara za kupovinu respiratora kako bi pomogli najugroženijima. “Saosećamo se sa svima koji su pogođeni ovom bolešću i upravo zato smo odlučili da doniramo sredstva za dodatne respiratore u našim bolnicama. Radujemo se budućim druženjima i okupljanjima koja će sigurno doći i to mnogo brže ukoliko smo svi odgovorni i solidarni”, poručio je Nikos Zois, direktor kompanije HEINEKEN Srbija. Nelt grupa donirala 240.000 eura za respiratore, a Neoplanta 50.000 u robiKompanija Nelt donirala je 240.000 eura Republičkom fondu zdravstvenog osiguranja za nabavku 10 respiratora za lečenje najtežih oblika bolesti Covid 19, dok je Neoplanta koja posluje u sastavu Nelt Grupe poklonila robu u vrednosti od 6.000.000 dinara kao deo paketa za akciju pomoći za 173.000 Beograđana starijih od 65 godina sa najnižim penzijamaNectar donirao pet milioba dinara za nabavku testovaKompanija Nectar pridružila se akciji i apelu Privredne komore Srbije i donirala 5 miliona dinara za nabavku testova za dijagnostiku virusa COVID-19 u želji da pomogne u meri u kojoj je moguće da se što pre efikasnim merama spreči dalje širenje i sačuvaju životi naših građana.IM Matijević donirala 100.000 eura i 50 tona hraneIndustrija mesa Matijevic doo Novi Sad donirala je 100.000 eura Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje za nabavku neophodne medicinske opreme i podršku naporima medicinskog sistema u situaciji u kojoj se danas Srbija nalazi. Takođe, Industrija mesa Matijević je donirala i 50 tona osnovnih životnih namirnica za Grad Novi Sad i sve javne službe koje doprinose funkcionisanju i na taj način podržala napore celokupnog sistema u cilju sprečavanja širenja virusa COVID 19.PS Fashion šije i donira zaštitne maskeKompanija PS Fashion među prvima je počela da šije i donira zaštitne maske kao pomoć u borbi protiv suzbijanja širenja zaraze COVID-19. PS Fashion je donirala 300 zaštitinih maski Asocijaciji centara za porodični smeštaj. Maske su poklonili NURDOR-u u Beogradu, Kragujevcu, Nišu i Novom Sadu kao i bolnici, dečjem dispanzeru, komunalcu, vodovodu, civilnoj zaštiti i trude se da ovaj spisak bude što duži. Količina za doniranje zaštitnih maski je ograničena (10 000). Pre svega, zaštitne maske namenjene su i poslate ustanovama od javnog značaja. Naši zaposleni marljivo rade na tome da u najkraćem mogućem roku obezbede materijal i sašiju što više, navode u PS Fashion.Novopazarski DEKA JEANS sašio i donirao 1.500 maskiTekstilna kompanija iz Novog Pazara DEKA JEANS sašila je i donirala 1.500 komada zaštitnih maski za zdravstvene ustanove i javna preduzeća u svom gradu. U toj firmi su za Novu ekonomiju naveli da je trećina namenjena "Gradskoj čistoći", još trećina za Dom zdravlja Novi Pazar, kao i da će sledeću turu od 1.500 zaštitnih predmeta donirati ustanovama u Beogradu. Prema rečima zaposlenih u DEKA JEANS-u, najviše maski u sledećoj turi biće poslato na Institut za ortopedsko-hirurške bolesti "Banjica".Mol grupa pravi tečnost za dezinfekcijuGrupa MOL započela je novu proizvodnju sredstava za dezinfekciju ruku i površina kako bi nadoknadila nedostatak ovih sredstava za zaštitu od virusa bez recepta. Dnevna proizvodnja u Mađarskoj iznosi 50.000 litara, a toliko će se proizvoditi u INA-inim pogonima u Hrvatskoj, saopštila je kompanija. Proizvodnja je pokrenuta i u Slovačkoj, gde će se dnevno proizvoditi 6-8.000 litara proizvoda. Proizvođač maziva i član grupe MOL Lub ponovo je pokrenuo proizvodnju linije za pranje vetrobranskog stakla u postrojenju Almasfuzito u samo sedam dana. Postrojenje radi 24 sata, sedam dana u nedelji u tri smene, proizvodeći dnevno količinu od 50.000 litara toliko traženih sredstava - pomažući MOL-u da poboljša svoje napore u borbi protiv posledica virusa corone. Milenijum osiguranje - Zdravlje i odgovornostUsled aktuelne situacije sa korona virusom u našoj zemlji i proglašenja vanrednog stanja, kompanija „Milenijum osiguranje“ a.d.o., preduzela je mere zaštite svojih klijenata i zaposlenih u skladu sa preporukama državnih i zdravstvenih institucija, u cilju prevencije i sprečavanja daljeg širenja virusa „Covid -19“. Tokom rada pod izmenjenim okolnostima, korisnicima osiguranja usluge su dostupne putem online i telefonskih servisa i mogu ostvariti bez odlaska u ekspozituru. Počev od 23. marta, ekspoziture i prodajne kacelarije Milenijum osiguranja će raditi radnim danima u skraćenom režimu, od 9 do 14 časova. Rokovi za prijavu štete se produžavaju do normalizacije situacije u celoj zemlji. Od brojnih usluga dostupnih bez odlaska u ekspozituru, izdvajamo sledeće mogućnosti: Zahtevi za ponudu i obnovu osiguranja http://mios.rs/kontakt/, broj telefona 011/7152-300, office@milenijum-osiguranje.rs. Prijava štete bez odlaska u ekspozituru https://stete.milenijum-osiguranje.rs/pls/apex_insur5/f?p=123:300, putem telefona: 011/7152-300.CarGo besplatan za zdravstvene radnikeCarGo usluga će biti potpuno besplatna za sve medicinske radnike, izjavio je direktor kompanije CarGo Technologies Vuk Guberinić na konferenciji za medije ispred Kliničkog centra u Beogradu. Nova funkcionalnost aplikacije CarGo „Medical“ svim zdravstvenim radnicima, lekarima, medicinskim sestrama i tehničarima i drugim zaposlenima u zdravstvenim ustanovama omogućiće potpuno besplatno korišćenje CarGo usluge svakoga dana od posla do kuće i obrnuto. Nova funkcionalnost će postati aktivna već danas za Android korisnike, a zbog neophodnih odobrenja u narednim danima i za Ajfon korisnike. Besplatna CarGo usluga moći će da se poruči jednim klikom na „Medical“ opciju u aplikaciji, a prilikom ulaska u automobil potrebno je samo da zdravstveni radnik pokaže svoju identifikaciju. Za korišćenje usluge neophodno je da zdravstveni radnici imaju instaliranu CarGo aplikaciju na svom telefonu.Generali produžio osiguranje građanima koji ne mogu da se vrate u SrbijuKompanija Generali Osiguranje Srbija omogućila je klijentima koji se trenutno nalaze u inostranstvu i ne mogu da se vrate u zemlju, produženje polisa putnog osiguranja. Neophodno je samo pozvati Kontakt centar putem brojeva telefona +381 11 222 0 555 ili 0800 222 555 (besplatan broj za pozive iz Srbije) i obavestiti nas o detaljima polise.UNIQA putno osiguranje: šta pokriva i kako ga produžiti iz inostranstva?Putno osiguranje je od velike važnosti za svakog ko boravi u inostranstvu. Ukoliko tokom trajanja pandemije i proglašenog vanrednog stanja boravite u inostranstvu, važno je da znate šta putno osiguranje pokriva u ovakvoj situaciji i kako ga možete produžiti iz inostranstva. Polisa putnog UNIQA osiguranja pokriva bolničko i vanbolničko lečenje naših građana za vreme boravka u inostranstvu nastalo usled iznenadne bolesti ili nesrećnog slučaja. Standardni paket putnog osiguranja, pokriva troškove lečenja u inostranstvu do iznosa od 30.000 evra. Izuzetak su epidemije i pandemije proglašene na teritoriji na kojoj korisnik osiguranja boravi. To znači da, ukoliko se tokom boravka u inostranstvu desi iznenadna bolest ili nesrećni slučaj, za aktiviranje putnog osiguranja korisnici su u obavezi da pozovu UNIQA Centar za pomoć (na fiksni broj: +381 11 36 36 955 ili Viber broj: +381 63 36 75 99) koji potom klijenta upućuje u najbližu zdravstvenu ustanovu. Ukoliko se utvrdi da je klijent oboleo od korona virusa, dalji zdravstveni tretman se vrši u skladu sa zdravstvenim protokolom zemlje u kojoj osiguranik boravi.

Sa našom sagovornicom razgovaramo o situaciji u Italiji, zemlji koja je najjače pogođena pandemijom koronavirusa u Evropi.

Beograđani su se osim od koronavirusa izolovali i od zagušujućeg dima, koji je glavni grad Srbije pretvorio u "grad sa najzagađenijim vazduhom na svetu", piše američki list Njujork tajms (New Y...

Nemogućnost izvoza lekova, problemi sa nabavkom zaštitne opreme, neizvesnost kako će nastaviti poslovanje zbog koronavirusa, otežana naplata potraživanja samo su neki od problema na koje su se privrednici žalili Nacionalnoj alijansi za lokalni ekonomski razvoj (NALED).Na njihovu adresu stiglo je više od 50 predloga ali i problema privrednika iz svih oblasti."Najveći izazovi sa kojima se privrednici suočavaju su plaćanje obaveza prema radnicima i državi, nabavka zaštitnih sredstava i poštovanje administrativnih procedura i rokova. Većinu tih problema prepoznali smo čim se pojavio prvi slučaj koronavirusa u Srbiji", navode u NALED-u koji je državi već dostavio predlog od 10 mera za pomoć privredi i očuvanje radnih mesta.Na veb-stranici NALED-a privrednici mogu da postave i pitanja o primeni propisa za vreme vanrednog stanja, a odgovori ekspertskog tima NALED-a dostupni su svima.

Zaposleni u većini urgentnih centara i bolnica u Sjedinjenim Američkim Državama nose Kroks papuče, zbog čega je ovaj proizvođač odlučio da im tokom pandemije koronavirusa svakog dana podeli 10 hiljada pari papuča.Kroks papuče napravljene su od gume, vodootporne su i lako se peru, što je prednost ako se imaju u vidu mere predostrožnosti zbog širenja koronavirusa.Neke pošiljke ova kompanija šalje direktno bolnicama, a moguće je i da se zdravstveni radnici sami jave Kroksu i zatraže besplatan par."Koliko će trajati naša akcija poklanjanja zavisiće od zaliha i broja zahteva koje dobijemo", navode iz ove kompanije.
Kompanija Nectar pridružila se akciji i apelu Privredne komore Srbije i donirala 5 miliona dinara za nabavku testova za dijagnostiku virusa COVID-19 u želji da pomogne u meri u kojoj je moguće da se što pre efikasnim merama spreči dalje širenje i sačuvaju životi naših građana.„Solidarnost i zajedništvo u ovom momentu su veoma važni. Donacijom kroz našu Nije svejedno fondaciju, želimo da doprinesemo (u meri kojoj možemo) našem zdravstvenom sistemu u ovom trenutku koji je sad, kad vodimo bitku sa vremenom, presudan. Verujemo da su solidarnost i humanost najbolji mogući način za očuvanje zdravlja i života naših građana. Sad je trenutak da svi damo svoj maksimum kako bismo iz ove bitke izašli kao pobednici“ , ističe direktor kompanije Nectar, Mihailo Janković. „Važno je sada više nego ikada da pokažemo prvo sebi a onda i svima u našem okruženju da NIJE SVEJEDNO kako reagujemo, kako se ponašamo i kako štitimo sebe i druge“.Kompanija Nectar će donacijom svojih proizvoda pomoći i volonterskim centrima širom Srbije koji ovih dana vredno asistiraju našim starijim sugrađanima, ali rade i na pakovanju i distribuiranju humanitarnih paketa ugroženim građanima u našoj zemlji. Nectar Grupa će pratiti svakodnevno situaciju u zemlji i truditi se da i dalje odgovori na apele, u skladu sa mogućnostima. Zbog trenutne krize izazvane pandemijom virusa COVID-19 u kojoj se našao čitav svet, ali i tržišta na kojima posluje Nectar grupa, aktiviran je čitav niz mera kako bi se zaštitili pre svega zaposleni, ali i kako bi se obezbedio nesmetani proces proizvodnje i snabdevanja za sve potrošače. Svi zaposleni daju svoj maksimum uz sve mere predostrožnosti koje su podignute na najviši nivo, da proizvodnja uz najviše standarde kvaliteta, funkcioniše stabilno i bezbedno, kao i lanac snabdevanja, logistike i isporuke proizvoda.

Cena soka od pomorandže na svetskom tržištu porasla je za više od 20 procenata, zbog povećane potražnje tokom pandemije koronavirusa. U isto vreme, ponuda pomorandži je smanjena zbog problema ...
Kompanija “Epl” pokrenula je sa Belom kućom i Federalnom agencijom za upravljanje u kriznim situacijama sajt koji građanima može da pomogne u borbi protiv koronavirusa. Korisnici će odgova...
-270x152.jpeg)
Pokrajinu Tirol tužiće austrijsko udruženje za zaštitu potrošača zbog nesavesnog ponašanja u slučaju širenja koronavirusa u skijalištu Išgl i pokušaja da zataškaju zarazu.Za samo dva dana ovom udruženju potrošača javilo se 400 osoba koje žele da se priključe njihovoj tužbi.Udruženje za zaštitu potrošača smatra da su tirolske vlasti prekasno reagovale na informacije o koronavirusu u skijalištu, da su pokušale da zatašakaju pojavu virusa i tako izbegnu zatvaranje turističkog centra.Prema dostupnim podacima do problema je došlo nakon što se zaposleni u jednom baru u ovom skijalištu razboleo i to krajem februara, ali je bar zatvoren tek 10. marta. Posle tri dana od zatvaranja bara skijalište je stavljeno u karantin.Brojni turisti iz Danske, Norveške, Nemačke, Austrije i Islanda koji su se početkom marta vratili sa zimovanja iz Tirola bili su pozitivni na koronavirus.
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE