Svet

Hrvatski startap Omnisearch osigurao 400.000 evra investicija

Jedan je za vrijeme studiranja na FER-u bio drugom mentor u srednjoj školi, ali tek ih je Marinovo iskustvo u Amazonu i problem na koji je naletio potaknulo da pokrenu zajednički startup na relaciji Zagreb-Vancouver.Marin Smiljanić je nakon studiranja na FER-u radio u Amazonu na skaliranju S3 i email integraciji za Alexu, tijekom čega je naišao na situaciju koju ni Alexin glas nije mogao učiniti manje frustrirajućom: pretraživanje trening video sadržaja.Nije bilo načina za pronaći točne trenutke u video materijalima u kojima se neki izraz ili koncept spominje, što mi se činilo izuzetno neefikasnim.Marin je svoju frustraciju, ali i ideju kako da riješi taj problem podijelio s Matejem Ferenčevićem, donedavno jedan od najranijih inženjera u uspješnom hrvatskom startupu Memgraph koji je nedavno osigurao 9,3 milijuna dolara od Microsofta.Dečki su se znali već duže vrijeme, preko 10 godina, a Marin je radio i u sličnoj tvrtki poput Matejevog iskustva u Memgraphu, MemSQL-u:Matej i ja se znamo preko informatičkih natjecanja. Točnije, bio sam na prvoj godini FER-a kad je njegova generacija krenula u XV. Gimnaziju pa sam im držao naprednu grupu iz algoritama. To je sjajna generacija koja je postigla odlične uspjehe i na natjecanjima i kasnije u industriji, a Matej je bio među najjačim programerima u toj generaciji.Složivši se da ideja, stvaranje tražilice koja će za interne podatke učiniti štoje Google za otvoreni Internet, itekako ima smisla, odlučili su joj posvetiti puno radno vrijeme. I tako je nastao Omnisearch koji je – kako su dečki ekskluzivno potvrdili za Netokraciju – od američkog GoAhead Venturesa osigurao 450.000 dolara pre-seed kapitala.Takeshi “TK” Mori, upravljački partner u GoAhead Venturesu koji su osnivala trojica alumnija poznatog Sveučilišta Stanford, izjavio je povodom investicije:Iznimno nam je drago priključiti se Omnisearchevom timu na ovom putovanju i podržati ih u misiji unošenja revolucije u enterprise search, tržište od deset milijardi dolara godišnje. Posebno nas se dojmilo Marinovo i Matejevo tehničko iskustvo koje uključuje i “Big Tech” i brzorastuće startupePretraživanje audio i video sadržajaOmnisearch omogućava, kako objašnjavaju na svojoj web stranici, pretraživanje “doslovno svega”, od PDF-ova i Worda do audio sadržaja, podcastova, prezentacija i video sadržaja. Dapače, dečki su napravili testnu tražilicu za podcastove kako bi prikazali tehnologiju:Konkurencija na tržištu pretraživanja u ovoj kategoriji su im ne samo Google site search, nego i tvrtke poput Elastica i Algolie, a kao svoju glavnu prednost vide da procesuiraju i pretražuju različite tipove podataka out of the box, za razliku od konkurenata koji su i dalje orijentirani na tekstualno pretraživanje. Marin objašnjava:Ako korisnik Elasticsearcha ili Algolije želi pretraživati bilošto osim čistog teksta (audio/video, dokumente, scanove, itd.), i dalje sam mora ekstrahirati sadržaj iz tih datoteka prije nego što ih uopće može indeksirati. Omnisearch pokriva svu navedenu funkcionalnost u jednom proizvodu.Na takav pristup su se odlučili, jer smatraju da donosi znatno veću vrijednost korisnicima:Cilj nam je da integracija s korisničke strane bude što jednostavnija i intuitivnija. Smatramo da smo u odličnoj poziciji da dugoročno ne samo dođemo do profitabilnosti, nego i ostavimo veliki trag u ovom tržišnom segmentu, i to iz više razloga.Najočitiji je taj da nam je proizvod stvarno jedinstven iz aspekta funkcionalnosti, a k tome je i vrlo široko primjenjiv. Osim toga postoji i faktor tržišta. Enterprise search kao takav je tržište od cca 10 milijardi dolara. No po našem je mišljenju to i dalje nisko, uz velik potencijal rasta.Usredotočit će se na eksplozivan EdTechUnutar velikog tržišta, Marin i Matej su se trenutno odlučili usredotočiti na edtech, sektor u Hrvatskoj poznat prvenstveno kroz tvrtke poput Photomatha i Thinkifica za koji Marin navodi primjer:Edtech nam se jako svidio iz više razloga: ima eksplozivan rast, naročito uslijed pandemije; ima mnogo agilnih manjih igrača koji su spremni eksperimentirati s novim alatima – i imaju puno raznolikih tipova materijala: video, prezentacije, čisti tekst itd.Primjerice, edukator ubacuje sve materijale u Omnisearch, i integrira search bar na svoju stranicu. Studentima tako daje neusporedivo bolje iskustvo pretraživanja jer mogu pronaći informaciju u svemu, od videa, teksta, PDF-ova itd.Potencijal sektora je u velikom intervjuu za Netokraciju potvrdio Photomathov suosnivač Damir Sabol:Općenito vidim ubrzani razvoj EdTech segmenta u svijetu u idućih nekoliko godina. Sad postaje jasno kolika je tu velika prilika i velika potreba te da tehnologija može poboljšati kvalitetu i dostupnost edukacije.Zagreb, Vancouver…Marin je baziran u Vancouveru u Kanadi, a Matej u Zagrebu, ali ističu kako nisu striktni oko toga koja funkcija Omnisearcha treba gdje raditi:Načelno planiramo zapošljavati inženjere u Zagrebu, a prodaju i operativu u Kanadi. Zagreb nam posebno odgovara za zapošljavanje inženjera jer imamo mnogo elitnih inženjera u vlastitoj mreži kolega i poznanika.

Srbija

U Subotici prave prvu veliku fabriku litijum-jonskih baterija

ElevenEs i EIT InnoEnergy najavili su strateško partnerstvo za izgradnju prve velike fabrike LFP litijum-jonskih baterija u Evropi, a kao lokacija izgradnju fabrike predviđena je Subotica, prenosi eKapija.Iz kompanije najavljuju posao za do 2.000 radnika. ElevenEs, razvojni industrijski projekat multinacionalne kompanije Al Pack Group, koja je specijalizovana u preradi aluminijuma i posluje na tržištu ambalaže 25 godina, razvio je sopstvenu tehnologiju za proizvodnju litijum-gvožđe-fosfatnih baterija koje su održivije i efikasnije.Kompanija, koja se od oktobra 2019. bavi istraživanjem i razvojem LFP litijum-jonskih baterija, nedavno je otvorila istraživačko-razvojni centar u Subotici, gde zapošljava međunarodni tim inženjera i naučnika."LFP ćelije traju više od dva puta duže od konkurentskih, mogu se puniti do 6.000 puta, brže se pune, mogu se više puta puniti do 100% napunjenosti i praktično ne izazivaju požare u električnim vozilima. Povrh toga, koštaju znatno manje. To je danas najpopularniji izbor u Kini, koja je i dalje svetski lider u tehnologiji baterija",  kaže Nemanja Mikać, osnivač i izvršni direktor ElevenEs.Još jedna ključna prednost, kako ističu iz kompanije, je činjenica da će se postrojenje nalaziti "u neposrednoj blizini doline Jadar, najvećeg nalazišta litijuma u Evropi".Do 2023. ElevenEs postrojenje će biti u mogućnosti da proizvodi LFP baterije sa ukupnim procenjenim godišnjim kapacitetom od 300 MWh.Izgradnja postrojenja u Subotici, kapaciteta 8 GWh koje će u potpunosti koristiti energiju iz obnovljivih izvora, počeće 2024. godine.Kasnije će se kapacitet proizvodnje povećati na 16 GWh - što je, kako se procenjuje, dovoljno za opremanje baterijama više od 300.000 električnih vozila svake godine.

Srbija

EU: Cena struje najviše porasla u Sloveniji

U prvoj polovini 2021. godine prosečna cena struje u domaćinstvima u EU blago je porasla u poređenu sa istim periodom 2020. (21,3 evra za 100 kilovat-sati) na 21,9 evra. Najveći rast zabeležen je u Sloveniji navodi Eurostat. Prosečne cene gasa u EU, međutim, beleže drugačiju putanju, one su blago smanjene na 6,4 evra za 100 kilovat-sati u prvoj polovini 2021. godine.Tokom prve polovine 2021. godine, cene struje u domaćinstivima porasle su u 16 članica EU, u poređenju sa prvom polovinom 2020. godine.Najveće povećanje (izraženo u nacionalnim valutama) zabeleženo je u Sloveniji (+ 15 odsto), Poljskoj (+8 odsto), i u Rumuniji (+7 odsto). Najveći pad cene struje bio je u Holandiji (-10 odsto), na Kipru (-7 odsto), i u Litvaniji (-6 odsto).Mlađi od 18 i porodice sa više dece najizloženiji riziku od siromaštvaIzraženo u evrima, prosečna cena struje u domaćinstvima bila je najniža u Mađarskoj (10 evra za 100 kilovat-sati), Bugarskoj (10.2 evra) i na Malti (12.8 evra).Najviše cene bile su u Nemačkoj (31,9 evra za 100 kilovat-sati), Danskoj (29 evra za 100 kilovat sati), Belgiji (27 evra), i Irskoj (25,6 evra). Izveštaj Evropske komisije: Kritike i pohvale srpske ekonomijeCene gasa opale su u 20 zemalja članica EUIzmeđu prve polovine 2020. i istog perioda ove godine, cene gasa opale su u 20 od 23 članice koje izveštavaju o cenama prirodnog gasa u domaćinstvima.Najveći pad cene prirodnog gasa zabeležen je u domaćinstvima u Litvaniji (-23 odsto), Slovačkoj (-10 odsto), Poljskoj (-9 odsto).Nasuprot tome, cene prirodnog gasa porasle su domaćinstvima u Danskoj (19 odsto), Nemačkoj (8 odsto), Luksemburgu (6 odsto). Cene energenata bile su glavni razlog  rasta cene u Danskoj, dok su takse uslovile rast cena u Nemačkoj i Luksemburgu. Evropsko stanovništvo ubrzano stari, kakva je situacija u Srbiji?Posmatrano u evrima, prosečna cena prirodnog gasa u domaćinstvima je u prvoj polovini 2021. godini bila najniža u Litvaniji (2,8 evra po kilovat satu), Letoniji (3 evra), Mađarskoj (3,1 evro), a najviša u Holandiji (9,6 evra), Danskoj (9 evra), Portugalu (7,6 evra)Velepordajne cene struje i gasa značajno rastu širom Evropske unije u poslednje vreme, ali će zvačnična statistika o tome biti objavljena u aprilu 2022. godine.

Srbija

Otvorene prijave za regionalno startap takmičenje Elevator Lab Challenge

Pozivaju svi zainteresovani startapi da se prijave na Elevator Lab Challenge South-East Europe, takmičenje u kom imaju priliku da predstave svoje inovacije i rešenja iz oblasti finansijskih tehnologija. Prijave su zvanično otvorene od 11.10.2021. do 14.11.2021. godine. Pored Srbije, mgou se prijaviti svi timovi iz Jugoistočne Evrope.Takmičenje se održava u organizaciji Raiffeisen banke i Startita. Zainteresovani kandidati mogu da se prijave za učešće u nekoj od sledećih pet kategorija:1. Bankarstvo za stanovništvo i mala i srednja preduzeća2. Napredna analitika i veštačka inteligencija3. Plaćanja i obrada transakcija4. Velike korporacije i institucionalni klijenti5. ESG rešenjaPolufinalna takmičenja ove godine odvijaće se online tokom novembra i decembra, po navedenim kategorijama, a ne na osnovu lokacije kao prethodnih godina. Najbolji startapi iz svake kategorije dobijaju novčane nagradu, mogućnost da razviju pilot projekat sa nekom od lokalnih banaka, priliku da svoja rešenja integrišu u sisteme Raiffeisen banke i plasman u regionalno finale.Prijave za Elevator Lab Challenge South-East Europe se nalaze na linku.

Svet

Fejsbuk možda menja ime

Fejsbuk koji je najavio izgradnju sopstvenog digitalnog sveta, "metauniverzuma", planira da promeni ime već naredne nedelje, kada se održava godišnja njegova konferencija, piše portal The Verge. Promena imena zapravo značila stavljanje Fejsbukove aplikacije za društvene mreže među ostale proizvode Insagram, Whatsapp ili Oculus.O rebrendirarnju popularne društvene mreže govoriće izvršni direktor Fejsbuka Mark Zakerberg 28. oktobra, ali bi plan mogao da bude objavljen i ranije. Facebook već ima više od 10.000 zaposlenih koji proizvode hardver poput pametnih naočara za koje Zackerberg veruje da će na kraju biti popularne kao i pametni telefoni.Fejsbuk je već uložio značajna sredstva u razvoj virtuelne realnosti (VR) i proširene realnosti (AR), između ostalog i kroz kupovinu kompanije Okulus koja proizvodi VR naočare. Antimonopolski regulatori u Sjedinjenim Državama, ali i u drugim zemljama pokušaju da ograniče Fejsbuk koji sve više gubi poverenje javnosti, što se tiče poslovnaja. The Verge podseća kako ta kompanija neće biti prva koja će sprovesti taj tip reorganizacije.Gugl  je 2015. godine potpuno reorganizovao u holding kompaniju Alphabet jer je želeo da promeni uvreženo mišljenje korisnika i da im ukaže kako nije samo internet pretraživač. Snapchat se 2016. godine rebrendirao u Snap Inc, kada je predstavio prvi par naočara za kamere Spectacles.Fejsbuk razvija "metauniverzum", sopstveni digitalni svetFejsbuk lansirao pametne naočare Navodi se da je novo ime Fejsbuka strogo čuvana tajna, kao i da bi moglo da ima veze sa Horizonom, za sada neobjavljenom verzijom virtuelne realnosti (VR) Facebook-Meet-Roblok koju je kompanija razvijala poslednjih nekoliko godina.Ime te aplikacije nedavno je promenjeno u Horizon Worlds ubrzo nakon što je Facebook predstavio verziju za radnu sobu pod nazivom Horizon Workrooms.Ipak, i pored promocije metauniverzuma, navodi se kako taj koncept još nije shvaćen u potpunosti. Izraz je prvobitno skovao pisac naučne fantastike Nil Stivenson (Neal Stephenson) kako bi opisao virtuelni svet u koji ljudi beže iz distopijskog, stvarnog sveta.Fejsbuk će grupama izdavati "uslovne kazne" zbog kršenja pravilaFejsbuk prvi put optužio neke zemlje Zapada da zloupotrebljavaju platformu za političku dobit

Srbija

Deo advokata traži potpunu obustavu rada do ispunjenja zahteva

Održana je konferencija za medije Advokatskog protestnog odbora da bi se, po njihovim rečima otkrili dokazi o koruptivnom sudstvu i korupciji u Advokatskoj komori Srbije, u cilju odlaganja odluke o obustavi rada.Advokat Miroslav Živković napominje da je sve počelo donošenjem izmena nacrta Zakona o parničnom postupku koji je doneo Vrhovni kasacioni sud (VKS), u skladu sa preporukama Doing Business liste Svetske banke. Kako navodi Živković ova odluka je povučena zbog korupcione afere u koju je bila umešana i sama direktorka Svetske banke, ali se izmena Zakona o parničnom postupku idalje vodi njenim odredbama, što je otkriveno advokatskom privrednom istragom.„Zakon o parničnom postupku je stub pravosuđa što se tiče parnice.“, pojašnjava advokat Sara El Sarag: „Među advokatima se jeste najviše digla prašina u vezi sa troškovima obrade kredita, a nas druge parničare ostale odredbe vrlo pogađaju, dakle pogođena je cela parnična struktura u advokaturi.“.Miroslav Živković: Ono na šta bi ukazali to je falsifikat presude Evropskog suda pravde koji se citira iz podnesaka advokata dr Nemanje Aleksića koji zastupa sve banke i koji ima preko 200 hiljada predmeta banaka. Nemanja Aleksić je u nebrojanom broju predmeta, mislim da je preko 30 hiljada pravosnažno i okončano u korist građana, isticao taj deo ESP koji je falsifikovan (nemaju zvaničan prevod te presude za upotrebu u sudskim postupcima). Vrhovni kasacioni sud se poziva na tu falsifikovanu interpretaciju Nemanje Aleksića u svom obrazloženju dopune stava. Ta presuda C84 je presuda koja se odnosi na 3 spojena predmeta i sva 3 predmeta su u korist građana. (prevešće to na srpski jezik i ukazaće da je VKS krivotvorio presudu ESP)Prema rečima advokata Živkovića VKS je održao svoj tradicionalni seminar na kome su iznošeni pravni stavovi na tom seminaru se neobavezujuće pravne stavove tumače sudije da bi se odredilo na koji način bi oni postali obavezujući, on je zbog situacije sa koronavirusom poslednji put održan 2019. godine. Međutim Dragiša Slijepčević je juče kako Ističe Živković u privatnoj režiji organizovao ovaj seminar da bi sproveo dopunu ovog zakona i da bi ovaj neobaezujući stav postao uputstvo sudijama nižestepenih sudova.„Ova poslednja odluka da se stupi u ovaj dvodnevni štrajk je obmanjivanje advokata da bi se ugasilo nezadovoljstvo, da bi Advokatska komora Srbije kupila mir i opstanak na svojim funkcijama.“ navodi advokat Miroslav Živković i dodaje da je advokatska komora Srbije je postala poluga ministarstva pravde, a ne predstavnik nezavisnih advokata koji su članovi komore.Cilj Advokatskog protestnog odbora je pristupanje totalnoj obustavi rada do ispunjenja njihovih zahteva.

Srbija

Od subote kovid propusnice i u Srbiji

Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da će u cilju suzbijanja epidemije korona virusa od subote 23. oktobra biti uvedene kovid propusnice, piše Beta. Na konferenciji za novinare nakon sednice Kriznog štaba za suzbijanje epidemije koronavirusa, izjavila je da će u ugostiteljske objekte od subote, nakon 22.00 sata, moći da udju samo oni koji imaju validne kovid sertifikate, koji će važiti uz ličnu kartu ili uz neki drugi važeći dokument sa fotografijom.Ona je najavila da će Vlada Srbije sutra doneti dopunu Uredbe za sprečavanje bolesti kovid-19 koja će omogućiti takvu kontrolu.Zaštitnik preduzetnika protiv zatvaranja: Još nije sanirana šteta koju je pandemija nanelaOna je rekla da se kovid sertifikati ne odnose samo na to da je vakcina primljena već može i da bude potvrda da su urađeni tastovi, ali su predviđena vremenska ograničenja do kojih važe.Ona je, posle sednice Kriznog štaba, rekla da je validan kovid sertifikatak ukoliko je neko primio treću dozu, ili drugu ako nije prošlo više od sedam meseci od druge doze. Takođe i ukoliko je neko preležao koronu, ali da od tada nije prošao isti vemenski period, odnosno sedam meseci. Validan je i kovid sertifikat ako ako je PCR test negatavan ali ne stariji od 72 sata, kao i negativan antigenski test ne stariji od 48 sati.Prema njenim rečima, redar će moći da traži uz korona sertifikat lični dokument sa fotografijom izdatom od zvaničnog organa, kao što su lične karte i pasoši, ali će zbog toga Vlada morati da donese uredbu.Ona je navela da će građani moći da pokažu korid sertifikat u papirnom obliku ili na mobilnom telefonu, kao i da će na njima moći da se proveri kod.

Srbija

Tek svaka četvrta firma izvozi, novi izvori finansija preduslov za rast

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) sprovela je svoju redovnu Anketu 1.000 preduzeća. Jedan od rezultata te ankete koji se ne menja već 11 godina je da se u Srbiji svaka četvrta firma bavi izvozom.Dragana Stanojević USAIDKao i preth ogled strukt privrUčesnici:74 malih22 sredOstalo velikaPolovina jednog menadžera ima, porastao udeo žena menadžera, u većim komp taj udeo pada.Osim slov i hrv poveć izvoiza u ex yuPad izvova u EU i Rusiju, to objašnjava pandemija.Već privr zadrž zaposlene kao pre krize, nešto manje primljeno30% prijav pad, bolji rezul u odnosu na preth god.Prošle 22% reklo pad veći od 30%, sada svega 11% kaže to.Mikro i mala prijav veći pad prihoda, pandemija ih i dalje ugrož, ugrož likvidnost.Problemi u tokovima snabdevanja, u odnosu između dobavljača i kupaca to trenut muči glob ekonomiju.Transp i prdviđlj slič kao proš god, ne smatraju da s eto poboljš.Prvi put pola više smatra da se nije promenio teret zakona i propisa prema privredu.Rasterećenje je i korak ka privred rastu.Više od pola smatra da se učešće da učestv u poboljš privrede nije povećalo.Porezi i dopr na zarade, o tome razmišlj u buduć, manjak sredstava utiče prvna sigurnost ga prati, nelojalna konkurencija, itd.Dve trećine srp privrede ima potrebu za investiranjem.Ulaganje žele u osnovna sredstva nekretnine i oprema, dve trećine smatra da treba da uloži u obuke i obrazovnaje zaposlenih, svaka 10 u istraživanje i razvoj, prethodnih godina to je bio luksuz.Koriš različ izvora finans 10 god status quo. Prošle proc sops ulag pao ispod 80%, država pomagala, svaki novi finansijski instrument na tržištu se koristi84 dinara privrednika ako hoće da investira izvuče iz svog džepa, relat nepromne ovog stanja stvari.Rast privrede usporen sve dok se koriste sopstvena sredstva za istraživanje. Privredi treba finansijski zamajac kako bi brže rasla. Kako najbolje iskoristiti ono što je na tržištu.Banke pale na 5. mesto iza drž pomoći, tražnja za mikro pozajm i kred manje od 25 hiljada evra i dalje velika, to i dalje ukazuije na usitenjenost srspek privrede treba im finansijska injekcija kako bi rasli.Nije poraslo finansiranje bank sredst, već sospstvenim.Trg kred i finan plać najbitnjii izvor. 85% smatra da im to ne bi pomoglo. Čudno je da 74% ne smatra ni da bi kroz priruč niti aplikac koja bi im bila obezbeđ nešto o tome nauč.Finans putem kapit prostor za razvoj i komunikaciju. Povećanje produkt uvođ novih suvlasnika.Digitalno finansiranje. Već sada 24% velikih komp, 29% koji prod internet, i izvoznici smatraju da im trebaju nova dostignuća u toj oblasti.Elektr trgovina je doživela snažan rast. Snažan rast, smatraju da je tu postignut. Prethodne godine, preduzetnici su se suočili sa promenenama u vidu uvođenja digitalnih modela poslovanja, onlajn plaćanja.Kriza je zaustavila najproduktivnije delove privrede, nadprosečno rastu firme koje su okrenute digitalnim modelima poslovanja, koje imaju veb stranice i onlajn plaćanje.Faktor je to bržeg rasta srpskih firmi.Ambasador Sjedinjenih Država u Beogradu Entoni Godfri Ministarka trgovinje i telekomunikacija Tatjana Matić kaže da je bilo mnogo problema da se izmeni stari zakon o trgovini, kako bi se unapredila web trgovina, kao i drugi zakoni da bi ta vrsta trgovine doživela bum, u samo prvih šest meseci zabelež rast 99% vrednsoti tih transakcija.Nadamo se da će vakcinacija biti uspešna i da ćemo već tokom sčedeće godine moći da se vratimo aktivnijim privrednim događajima.Čadež - 610 firmi ističe potrebu za ulaganjem, šta da drž i privred uradi kako bi se olakšala ulaganjaPandem nije zaust ni domać ni strane investitBrojke – čak privreda rasla 21% vidimo konsolidaciju i jačanje privrede, brojevi sa sajta APR.Država je dobro odgovorila na zahteve kompanija i građana kada su u pitanju problemi izazvani korona krizom, kriza u vezi sa poskupljenjem energenata, logistikom, transportom, radnom snagom, sve to utiče na nas.Za sada smo zadovoljni jer smo prošli mnogo bolje nego neke razvijenije zemlje. Prošle godine zabeležen je rast izvoza u iznosu od 2%, dok je ove godine porastao za 29%. To znači da su naše kompanije sposobne i da pronalaze tržište.Čadež smatra da je za investicije važno preispitati instrumente obezbeđenja od strane banaka. Dodaje da treba razmišljati od dobrim garantnim šemama, kako bi se pomoglo malim i srednjim preduzećima.Prema njegovom mišljenju kao vid pomoći treba razmotriti i poreski kredit može, koga sada nema, zatim smanjenje poreza i doprinosa, kao i poreza na dobit.Dobart uspeh vlade izdvaj sredst za investicije, uspešan centar za digitalizaciju, preduzeća nalaze trž konkurentna su.Matić – sušt uspeh amer privr nač razmišlj približ nešm mentalitetu i institucijama, činimo privredu modernijom i fleksibilnijom, prihvatamo novine iz najrazv zemalja.

Srbija zdravstvo

Dobavljač za kovid bolnice u vrhu po profitu

Firma Magna Pharmacia, koja je opremala novoizgrađene kovid bolnice, imala je tri puta veću dobit nego 2019, tako da je njen profit među najvećima u Srbiji, objavljeno je u izveštaju Agencije za privredne registre (APR).Magna Pharmacia (Magna farmacija) se nalazi na 35. mestu na listi kompanija sa najvećim neto dobitkom u 2020. godini, piše u "Izveštaju o sto naj privrednih društava u 2020.".Za sve tri kovid bolnice samo jedan glavni dobavljač opreme Magna Pharmacia je prošle godine imala poslovne prihode dva i po puta veće nego 2019. godine. Poslovni dobitak firme je porastao još više, pa je tako 2019. godine on iznosio 548 miliona dinara, a 2020. godine dobitak je bio 2,03 milijarde dinara.Firma je čest dobavljač zdravstvevnih institucija u Srbiji i ima niz sklopljenih ugovora sa kliničkim centrima, domovima zdravlja i bolnicama. U vlasnišvu je Jasne Stanivuk, dok je direktorka Novka Tomić.Iako firma postoji od 1993. godine, značajan skok u prihodima beleži od 2018. godine. U periodu od 2011. do 2017. godine, prihodi su iznosili oko 1-1,5 milijardi dinara, da bi 2018. godine porasli na skoro 4,6 milijardi dinara i sa blagim padom 2019. godine i prihodima od 3,4 milijardi, dostigli svoj maksimum 2020. godine, kada su prihodi bili 8,8 milijardi dinara. Ova kompanija bila je nosilac posla za opremanje kovid bolnica u Batajnici, Kruševcu i Novom Sadu, kako je Nova ekonomija već pisala. Ukupna vrednost ovih ugovora bila je skoro 5 milijardi dinara (oko 42,3 miliona evra).Kovid bolnica u Batajnici: Tražili preko 800 medicinara, našli manje od 100 Ministarstvo zdravlja je opremanje kovid bolnica dogovorilo u najnetransparetnijem postupku javne nabavke, odnosno direktnim pregovaranjem, kako je Nova ekonomija već pisala.U postupcima nabavke opreme za kovid bolnice "Zemun ekonomija" (u Batajnici) i "Rasina" u Kruševcu Ministarstvo zdravlja je zaobišlo zakonske odredbe, pa za aparate i nameštaj u vrednosti od skoro 400 miliona dinara nije odredilo tehničke karakteristike niti jedinicu mere na osnovu kojih bi ponuđači mogli da daju odgovarajuću ponudu, piše u izveštaju Državne revizorske institucije (DRI).Takođe, Ministarstvo je najpre odabralo da opremu za obe bolnice nabavi uz pomoć pregovaračkog postupka bez obajvljivanja javnog poziva koji gotovo u potpunosti isključuje javnost pošto Ministarstvo samo poziva firme za koje veruje da bi mogle da prodaju potrebnu opremu, a zatim bira najpovoljniju cenu.Kovid-bolnica: Jedan skafander dnevno, lavabo na podu i entuzijazam lekara Za opremanje obe bolnice posao su dobile tri firme iz Beograda - Magna farmacija kao nosilac posla, Drager tehnika i Beolaser.Za kupovinu opreme za bolnicu u Batajnici ugovorena je cena od 1,25 milijardi dinara, a za bolnicu u Kruševcu 801,1 miliona dinara.Ugovori sa izabranim firmama su potpisani 9. oktobra 2020, a dobavljačima su celokupne vrednosti poslova isplaćene avansno, dvadeset dana nakon potpisivanja ugovora, što znači da je sve plaćeno daleko pre kraja završetka i isporuke aparata i nameštaja.Novosadska kovid bolnica: Cena izgradnje stalno rasla, posao dobijali odabrani Aneksima ugovora cena opremanja bolnice u Batajnici povećana je za 520,9 miliona dinara čime je dostigla iznos od 1,78 milijardi dinara, dok je cena opreme u bolnici u Kruševcu aneksima uvećana za 314,5 miliona dinara tako da je ukupno iznosila 1,1 milijardu dinara.Ministarstvo zdravlja nije objavilo potpisane anekse čime je prekršilo Zakon o javnim nabavkama što je u svom izveštaju istakao i DRI.Odluka o dodeli ugovora za opremanje bolnice u Novom Sadu doneta je u julu 2021. godine. Ministarstvo je posao dodelilo grupi ponuđača koju čine Magna pharmacia (nosilac ponude), PTM iz Šabca, MD Imaging iz Beograda, Drager tehnika iz Zemuna, Intrex iz Beograda i SZR Rover - Milan Krunić iz Valjeva.Vrednost ovog ugovora je 1,97 milijardi dinara (oko 16,8 miliona evra).Poslovi i u nekretninama i frizerskim salonimaStanivuk 2014. godine osniva i kompaniju Magna Real Estate, registrovanu za iznajmljivanje vlastitih ili iznajmljenih nekretnina.U novembru 2016. Magna Pharmacia dobija i dve ćerke firme - Magna Food i Magna Medica, obe registrovane za trgovinu na veliko farmaceutskim proizvodima.U julu 2018. Stanivuk otvara i frizerski i kozmetički salon Magnificent na Novom Beogradu koji u maju 2020. godine prelazi u vlasništvo izvesne Mee Čurović. Čurović je zajedno sa Igorom Čurovićem, koji se u medijima citira kao profesor sporta i fizičkog vaspitanja i fitnes trener, u vlasništvu Magna Fit fitnes kluba koja se nalazi na istoj adresi kao i frizerski salon Magnificent.

Srbija

test

Uprkos pandemiji korona virusa privredna društva u Srbiji su 2020. godine ostvarila poslovne prihode nešto više od 11,7 biliona dinara, što je 0,7 procenata više u odnosu na 2019. godinu. Od toga se, prema podacima APR (Agencije za privredne registre), na sto privrednih društava sa najvećim poslovnim prihodima odnosi oko 3,3 miliona dinara uz rast od 0,6 procenata na godišnjem nivou. Društava koja su se našla na listi STO NAJ... privrednih društava sa najvećim poslovnim prihodima imala su udeo od 27,9 odsto u poslovnim prihodima cele privrede, a zapošljavala su 16,5 odsto ukupnog broja radnika u privredi. Čak 86 društava sa ove liste bilo je prisutno na njoj i prethodne godine.Prvo mesto na listi STO NAJ... privrednih društava sa najvećim poslovnim prihodom  pripalo je JP EPS Beograd koja je tokom 2020. godine ostvarila prihod od 282,7 milijardi dinarа, koji je  uvećan za 1,1 odsto u odnosu na prišlu godinu i čini 2,4 odsto poslovnih prihoda privrede Srbije. Na drugom mesto na listi je naftna kompanija NIS AD Novi Sad, koja je realizovala je poslovne prihode od 169,8 milijardi dinara. Usled naglog pada cene nafte i smanjenja tražnje, prihodi te kompanije smanjeni su za 30,8 odsto u odnosu na 2019. godinu.Treće mesto na posmatranoj listi zadržao je maloprodajni lanc Delhaize Srbija DOO Beograd, čiji je obim poslovne aktivnosti povećan za 6,3 odsto i poslovni prihodi realizovani su u iznosu od 111,5 milijardi dinara.Na četvrtom mestu na listi nalazi se proizviđač guma za vozila Тigar Tyres DOO Pirot, sa prihodima iz primarne delatnosti u iznosu od 94,5 milijardi dinara, koji su za 8,6 odsto manji u odnosu na prethodnu godinu.Peto mesto na listi je zauzela je telekomunikaciona kompanija Telekom Srbija AD Beograd, koja je ostvarila poslovne prihode u iznosu od 88,2 milijarde dinara, za 2,2 odsto više od prošlogodišnjih.  Neto dobitak privrede Republike Srbije u 2020. godini prema podacima APR iznosi 711,7 milijardi dinara i za 10,7 proicenata je veći u odnosu na 2019. godinu. Od toga je sto društava sa najvećim neto dobitkom ostvarilo neto dobitak od 214,6 milijardi dinara, uz 38,5 odsto veći rast nego prethodne godine.STO NAJ... privrednih društava sa najvećim neto dobitkom je u 2020. godini ostvarilo nešto manje od trećine neto dobitaka svih društava i 21,9 odsto u glavnim finansijskim performansama, a u ovom segmentu je bio angažovan svaki deseti radnik u privredi. Nelikvidnost je u 2020. godini evidentirana samo kod jednog društva i to u trajanju od 6 dana. Neštno manje od dve trećine društava sa ove liste je bilo na njoj i prethodne godine.Prvo mesto na listi STO NAJ... privrednih društava prema neto dobitku u 2020. godini zauzima JP EPS Beograd, čiji neto dobitak iznosi oko 12,9 milijardi dinara i 3,5 puta je veći od prošlogodišnjeg, a pritom je i znatno veći od dobitka svih ostalih društava. EPS je 2019. godine zauzimala 13. mesto na ovoj listi, Drugo mesto na listi pripalo je kompaniji Tigar Tyres DOO Pirot, koja se popela sa četvtog mesta u odnosu na 2019, osvativši dobitak od 9.2 milijardi dinara, koji je povećan za 2,1 odsto na godišnjem nivou. Na trećem mestu kao i prethodne godine nalazi se Telenor DOO Beograd, koji je ostvario neto dobitak u iznosu od 8,4 milijardi dinara, za 20,2 odsto manji od pošlogodišnjeg.Četvrto mesto na listi sto privrednih društava sa najvećim neto dobitkom pripada Serbia Zijin Copper DOO Bor, uz ostvarenih 8,4 milijardi dinara što je 2,6 puta više u poređenju sa prethodnom godinom, kada je ova kompanija zauzela 18. mesto.Peto mesto mesto pripalo je Сoca-Cola HBC–Srbija DOO Zemun, sa 5,7 milijardi dinara neto dobitka. Dobitak ove kompanije je povećan za 55,6 odsto u poređe nju sa prethodnom godinom kada je bila na 14. mestu.Od 103.327 društava čiji su podaci iz redovnih godišnjih finansijskih izveštaja za 2020. godinu analizirani na APR listama STO NAJ... rangirano je ukupni 349 privrednih društava sa najvećim uticajem na osnovne finansijske performanse privrede u protekloj godini.

Srbija

Promil firmi ostvaruje 28 odsto svih prihoda domaće privrede

Uprkos pandemiji korona virusa privredna društva u Srbiji su 2020. godine ostvarila poslovne prihode nešto više od 11,7 biliona dinara, što je 0,7 procenata više u odnosu na 2019. godinu. Od toga se, prema podacima APR (Agencije za privredne registre), na sto privrednih društava sa najvećim poslovnim prihodima odnosi oko 3,3 miliona dinara uz rast od 0,6 procenata na godišnjem nivou. Društava koja su se našla na listi STO NAJ... privrednih društava sa najvećim poslovnim prihodima imala su udeo od 27,9 odsto u poslovnim prihodima cele privrede, a zapošljavala su 16,5 odsto ukupnog broja radnika u privredi. Čak 86 društava sa ove liste bilo je prisutno na njoj i prethodne godine.Prvo mesto na listi STO NAJ... privrednih društava sa najvećim poslovnim prihodom  pripalo je JP EPS Beograd koja je tokom 2020. godine ostvarila prihod od 282,7 milijardi dinarа, koji je  uvećan za 1,1 odsto u odnosu na prišlu godinu i čini 2,4 odsto poslovnih prihoda privrede Srbije. Na drugom mesto na listi je naftna kompanija NIS AD Novi Sad, koja je realizovala je poslovne prihode od 169,8 milijardi dinara. Usled naglog pada cene nafte i smanjenja tražnje, prihodi te kompanije smanjeni su za 30,8 odsto u odnosu na 2019. godinu.Treće mesto na posmatranoj listi zadržao je maloprodajni lanc Delhaize Srbija DOO Beograd, čiji je obim poslovne aktivnosti povećan za 6,3 odsto i poslovni prihodi realizovani su u iznosu od 111,5 milijardi dinara.Na četvrtom mestu na listi nalazi se proizviđač guma za vozila Тigar Tyres DOO Pirot, sa prihodima iz primarne delatnosti u iznosu od 94,5 milijardi dinara, koji su za 8,6 odsto manji u odnosu na prethodnu godinu.Peto mesto na listi je zauzela je telekomunikaciona kompanija Telekom Srbija AD Beograd, koja je ostvarila poslovne prihode u iznosu od 88,2 milijarde dinara, za 2,2 odsto više od prošlogodišnjih.  Neto dobitak privrede Republike Srbije u 2020. godini prema podacima APR iznosi 711,7 milijardi dinara i za 10,7 proicenata je veći u odnosu na 2019. godinu. Od toga je sto društava sa najvećim neto dobitkom ostvarilo neto dobitak od 214,6 milijardi dinara, uz 38,5 odsto veći rast nego prethodne godine.STO NAJ... privrednih društava sa najvećim neto dobitkom je u 2020. godini ostvarilo nešto manje od trećine neto dobitaka svih društava i 21,9 odsto u glavnim finansijskim performansama, a u ovom segmentu je bio angažovan svaki deseti radnik u privredi. Nelikvidnost je u 2020. godini evidentirana samo kod jednog društva i to u trajanju od 6 dana. Neštno manje od dve trećine društava sa ove liste je bilo na njoj i prethodne godine.Prvo mesto na listi STO NAJ... privrednih društava prema neto dobitku u 2020. godini zauzima JP EPS Beograd, čiji neto dobitak iznosi oko 12,9 milijardi dinara i 3,5 puta je veći od prošlogodišnjeg, a pritom je i znatno veći od dobitka svih ostalih društava. EPS je 2019. godine zauzimala 13. mesto na ovoj listi, Drugo mesto na listi pripalo je kompaniji Tigar Tyres DOO Pirot, koja se popela sa četvtog mesta u odnosu na 2019, osvativši dobitak od 9.2 milijardi dinara, koji je povećan za 2,1 odsto na godišnjem nivou. Na trećem mestu kao i prethodne godine nalazi se Telenor DOO Beograd, koji je ostvario neto dobitak u iznosu od 8,4 milijardi dinara, za 20,2 odsto manji od pošlogodišnjeg.Četvrto mesto na listi sto privrednih društava sa najvećim neto dobitkom pripada Serbia Zijin Copper DOO Bor, uz ostvarenih 8,4 milijardi dinara što je 2,6 puta više u poređenju sa prethodnom godinom, kada je ova kompanija zauzela 18. mesto.Peto mesto mesto pripalo je Сoca-Cola HBC–Srbija DOO Zemun, sa 5,7 milijardi dinara neto dobitka. Dobitak ove kompanije je povećan za 55,6 odsto u poređe nju sa prethodnom godinom kada je bila na 14. mestu.Od 103.327 društava čiji su podaci iz redovnih godišnjih finansijskih izveštaja za 2020. godinu analizirani na APR listama STO NAJ... rangirano je ukupni 349 privrednih društava sa najvećim uticajem na osnovne finansijske performanse privrede u protekloj godini.

Srbija

VOICE: Radnici u Zrenjaninu preživeli eksploziju, pa ostali bez zdravstvenog

Dvojica radnika zrenjaninske Fabrike vode, koji su teško povređeni u eksploziji koja se dogodila krajem prošle godine, od oktobra nemaju zdravstveno osiguranje, piše Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). Jedan od njih kaže i da od maja nije primio ni novčanu naknadu koja mu je zakonski regulisana.Prema zakonu, kako se navodi, pošto su radnici stradali na radnom mestu, reč je o povredi na radu koju poslodavac treba da nadoknadi 100%. Jedan od radnika Jovan Milekić kaže da su poslednju platu primili u maju, a od onda do sada ništa."Meni je 30. septembra bio zadnji dan zdravstvenog osiguranja i kolega i ja praktično smo prinuđeni da prekinemo lečenje. Isto je bilo i jula kada sam morao da odložim operaciju na VMA jer jednostavno ne možeš ni da se pripremiš za operaciju bez overene knjižice, ne možeš da dobiješ uput, ne možeš ništa", kazao je Milekić.Obustavljen prethodni stečajni postupak nad Fabrikom vode On kaže da je do sada imao dve operacije leve šake koja se slabo oporavlja. Dodaje da je neizvesno koliko će još takvih operacija biti, kao i da rehabilitaciju koju je započeo u februaru treba da je nastavi još bar godinu ili najverovatnije dve.Nakon eksplozije u fabrici, Milekić je prvo bio u zrenjaninskoj bolnici, a zatim je prebačen na Vojno-medicinsku akademiju u Beogradu, gde je bio mesec dana i gde mu je koža sa butina presađena na ruke."Mogu samo da zahvalim medicinskom osoblju i u Zrenjaninu i na VMA što su se potrudili oko nas dvojice, pošto smo stvarno izgledali užasno", naveo je Milekić koji je dodao je da mu je želja da se oporavi i da se vrati u fabriku.Privredni sud u Zrenjaninu prošle nedelje je obustavio prethodni stečajni postupak nad Fabrikom vode pokrenut 14. avgusta, jer je predlagač Erste banka povukla predlog za pokretanje.Zrenjanin platio uređenje zemljišta Linglongu, država im poklanja i priključak za voduFabrika vode u Zrenjaninu oglašena na prodaju, grad ima prvenstvo u kupovini

Srbija

Zaštitnik preduzetnika protiv zatvaranja: Još nije sanirana šteta koju je pandemija nanela

Udruženje Zaštitnik preduzetnika i privrednika je poručilo da do danas nije sanirana šteta koja je nanata određenim delatnostima koje su bile pogođene merama ograničenja zbog pandemije koronavirusa, iako u tu svrhu postoji uredba koja nije sprovedena. Uoči današnje sednice Kriznog štaba za suzbijanje koronavirusa, Udruženje je navelo da je Krzni štab "izgubio kredibilitet da donosi bilo kakve odluke o merama ograničenja i da ga treba raspustiti iz razloga što su prethodne odluke bile nelogične i donose ih oni koji ih sami ne poštuju". Sednica Kriznog štaba za suzbijanje koronavirusa zakazana je za danas za 11 časova.Zaštitnik preduzetnika i privrednika navodi da je novac koji je bio namenjen određenim delatnostima za saniranje štete od koronavirusa, "bez obrazloženja preusmeren u druge svrhe, pre neki dan i MUP-u""Podsećamo da smo imali mere kojima su se zatvarali mali privrednici  kod kojih nema gužvi, a rad je bio dozvoljen lancima u vlasništvu stranog kapitala kod kojih ima gužvi. Ugostiteljski objekti bez političkih veza su bili "na udaru" mera iako je svima bilo jasno da je problem gradski prevoz i fabrike stranih "investitora", a ne ugostiteljski objekti", navode. 

Svet

Slovenci kolektivno tužili kompaniju Apple

Kolektivnom tužbom, koju je u ime slovenačkih potrošača podneo Zavod Kolektiv 99 traži se odšteta od 27,5 miliona evra. Kako se navodi, šteta je nastala navodnim namernim usporavanjem rada i smanjenjem funkcionalnosti nekih modela Ajfona (iPhone), prenosi Tportal.Zavod Kolektiv 99 podneo je tužbu u Okružnom sudu u Ljubljani protiv korporacije čije je sedište u Kaliforniji.Potrošači koji su oštećeni Eplovim postupcima pozvani su da se registruju putem obrasca na veb stranici kako bi pomogli u  procesu kolektivne naknade. Postupak ne znači nikakav trošak za potrošače, navodis e u saopštenju koje je preneo ljubljanski Dnevnik.Epl je 21. decembra 2017. godine objavio saopštenje u kome je javno priznao namerno usporavanje i smanjenje funkcionalnosti nekih starijih modela Ajfona nadogradnjom iOS softvera bez prethodnog obaveštavanja korisnika tih telefona.Navodi se da su nadogradnjom softvera iOS 10.2.1 oštećeni korisnici 6, 6 plus, 6s, 6s plus i SE Ajfona, dok je nadogradnja iOS 11.2 oštetila korisnike modela iPhone 7 i 7 plus.Epl pokreće proizvodnju potpuno novog uređaja u VijetnamuEpl plaća kaznu od pola milijarde dolara zbog usporavanja telefona Apple je već primao brojne tužbe, a platio je i dve kazne: u Italiji (10 miliona evra) i u Francuskoj (25 miliona evra), zbog priznanja i otkrića koja su u vezi sa usporavanjem telefona i slabljenjem baterije.U martu prošle godine Apple je u Sjedinjenim Državama postigao sudsku nagodbu u kojoj bi odšteta, zavisno od broja oštećenih potrošača mogla da iznosi od 310 do 500 miliona američkih dolara. U novembru je postigla još jednu sudsku nagodbu u vezi sa tim radnjama, u iznosu od 113 miliona dolara.U Sloveniji se procjenjuje da je oštećeno između 1.500 i 187.500 korisnika iPhonea u Sloveniji potencijalno oštećeno, napisao je Kolektiv 99.APPLE PLANIRA DA DO 2024. GODINE POČNE DA PROIZVODI I AUTOMOBILE

Srbija

Potvrđen zajam od 430 miliona evra za Moravski koridor

Izvozna kreditna agencija Ujedinjenog Kraljevstva  (UKEF) obezbedila je zajam od 430 miliona evra za projekat izgradnje Moravskog koridora u Srbiji, zajedničkog poduhvata Behtela i Enke, saopšteno je na Globalnom investicionom samitu u Londonu, navodi se na sajtu britanske Vlade. Moravski koridor biće prvi 5G autoput u Srbiji i druga njaveća "transportna arterija" u zemlji, koja će povezati ljude i poslovnu zajednicu od Pojata do Preljine. Kreditna linija pomoći će kompaniji Behtel da u zajedničkom poduhvatu sa Enkom, stvori vrednost od 150 miliona evra za ekonomiju Ujedinjenog Kraljevstva, podstičući ulaganja u lokalne zajednice i poslove, navodi britanska Vlada. Menadžer Behtela: Digitalni Moravski koridor do početka 2024. godineOvo je, takođe, prvi sporazum za izvozni kredit koji je UKEF sklopio za srpsko Ministarstvo finansija. "Podrška koja dolazi od UKEF-a omogući će da Behtel zajedno sa partnerom ENKA isporuči ovaj infrastrukturni projekat koristeći dobra i usluge izvezene iz Velike Britanije", rekao je predsednik Behtela Brendan Behtel. Prema rečima Behtela, u vreme oporavka od pandemije koronavirusa ova investicija u lanac snabdevanja koristiće i ekonomiji Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva. Podsetimo, Koridori Srbije su za potrebe izgradnje autoputa Pojate-Preljina, poznatijeg kao Moravski koridor, uzeli kredit vredan 431,7 miliona evra od J.P. Morgan Chase banke iz Londona, koja je ujedno i ovlašćeni glavni aranžer. Izvozna kreditna agencija Ujedinjenog Kraljevstva je dala garanciju za zajam koji obezbeđuje JP Morgan.

Srbija

Na prostoru TE „Kolubara B“ u planu solarna elektrana

Na prostoru Termoelektrane "Kolubara B" potencijalno bi mogla da se gradi solarna elektrana. Elektriprivreda Srbije raspisala je tender za istraživanje lokacije i izradu investiciono-tehničke dokumentacije.Procenjena vrednost javne nabavke nije navedena, a zainteresovani privredni subjekti na tender mogu da se jave do 23. novembra.Naručilac navodi da je, u cilju izgradnje solarne elektrane izvršeno razmatranje slobodnih prostora za tu namenu.Prvi slobodan prostor za solarnu elektranu je na postojećim objektima, odnosno na površinama na krovovovima i magacinima i radionicama. Drugi slobodan prostor koji je razmatran je zemljište, što bi podrazumevalo izgradnju u dve faze.  Faza jedan se odnosi na stočni deo slobodne lokacije TE "Кolubara B" na kojoj nema skladištene opreme, površine oko 35 hekatara. Druga faza se odnosi na ostale slobodne površine nakon završetka izgradnje bloka ili izmeštanja skladištene opreme.EPS navodi da je zbog obima posla koji će biti poveren izabranom obrađivaču, prioritetna usluga Solarne elektrane na postojećim objektima."Obrađivač je dužan da u što kraćem roku izvrši celokupnu uslugu ako bi korisnik usluga mogao da raspiše nabavku za izgradnju SE na krovovima svojih objekata u okviru TE  Kolubara B",  navodi se u dokumentaciji,Osnovni cilj izrade tehničke dokumentacije je da se definišu uslovi za izvođenje radova i izradu tehničke dokumentacije solarne elektrane sa optimalno instalisanom snagom, kao i da se obezbedi dovoljan nivo podataka na osnovu kojih se može sačiniti tenderska dokumentacija koja će obezbeđivati adekvatan izbor opreme i ponuđača za izgradnju postrojenja.

Srbija

Gastronomski vodič Srbije plaćen 18 miliona dinara

Turistička organizacija Srbije (TOS) je u poslednjih godinu dana raspisala 22 tendera, prenosi portal Tenderilive. Na te tendere stiglo je 117 ponuda zainteresovanih kompanija, a svaki učesnik je ostvario jednu ili dve ponude. Najskuplje je koštala izrada gastronomskog vodiča Srbije.Na listi pobednika našla se i slovenačka kompanija Abalon koja je trijumfovala na tenderu za izdavanje internacionalnog gastronomskog vodiča Srbije vrednom 18 miliona dinara. Pobednička ponuda iznosila je 17.633.880 dinara.Usluge posredovanja u angažovanju influensera za kreiranje sadržaja namenjenih stranicama TOS-a  na društvenim mrežama koštale su 3,15 miliona dinara. Na tu sumu je i zaključen ugovor sa kompanijom United influencers iz Beograda. Procenjena vrednost ove nabavke iznosila je 3,3 miliona dinara.Za digitalno oglašavanje na internacionalnom turističkom portalu Trip Advisor opredeljena su sredstva u iznosu od šest miliona dinara. Ponuda kompanije Tripadvisor Limited sa sedištem u Londonu iznosila je 5.878.300,00 dinara.Tender za oglašavanje na portalima u zemlji bio je podeljen u devet partija. Za oglašavanje na portalu Blic izdvojeno je 1.475.000 dinara. Po 660.000 dinara dobili su Novosti, Kurir, Informer, Srbija Danas, Alo, B92 i Telegraf, dok je 505.000 za oglašavanje dobio portal Mondo.Oporavak turizma očekuje se za četiri godineDa li svemirski turizam ima naučnog značaja ili služi samo za zabavu? Oglašavanje u magazinima na teritoriji Srbije koštalo je 2,5 miliona dinara. Po 417.000 dinara izdvojeno je za magazine Harper’s Bazaar, Grazia, Lepota i zdravlje i Story, dok je po hiljadu dinara manje predviđeno za Elle i Lepa i srećna.Za usluge za odnose s javnošću na tržištu Rusije zaključen je ugovor sa ruskom kompanijom Amarcom na iznos od 2,16 miliona dinara. Usluge za odnose s javnošću na tržištu Kine bile su nešto skuplje i iznosile su 2,35 miliona dinara. Ugovor je zaključen sa Shangai Yazhe Busines Consulting iz Šangaja.Centar za istraživanja i studije turizma je pobednik tendera za obuku i edukaciju učesnika u turizmu Srbije. Procenjena vrednost nabavke iznosila je 4.17 milioona dinara, dok je pobednička ponuda glasila na iznos od 4.15 miliona dinara.Beogradski Httpool je osvojio tender za posredovanje pri oglašavanju na Tviteru vredan pet miliona dinara. Projekat brendiranja turizma Srbije procenjen na 20 miliona dinara pripao je kompaniji Metaklinika iz Beograda, čija je ponuda iznosila 19,75 miliona dinara.Kompanija Miross je pobednik tendera za usluge turističkih agencija radi obezbeđenja smeštaja i ugostiteljskih usluga u zemlji vrednog 13 miliona dinara. Sa agencijom Jumbo travel je zaključen okvirni sporazum na iznos od 10 miliona dinara za usluge turističkih agencija radi obezbeđenja avio karata, drugih karata i smeštaja u inostranstvu.Oporavak turizma u Srbiji, 20 puta više gostiju nego laneBeograd daje do milion dinara nevladinim organizacijama za razvoj turizma

Svet

Češka ukida PDV na struju i gas

Odlazeća češka vlada privremeno je obustavila naplatu poreza na dodatu vrednost (PDV) na električnu energiju i gas, prenosi portal SEEbiz. Cilj je da se građanima olakša plaćanje velikih računa tokom novebra i decembra.Vlada Češke je saopštila da na taj način želi da reaguje na "vrlo neobičnu situaciju". Ta mera će državni budžet koštati oko 157 miliona evra.Vlada sugeriše i dopune zakona kojima bi se snabdevanje strujom i gasom od iduće godine trajno oslobodilo od PDV-a.Vođa češke ipozicije Petr Fiala usprotivio se obustavi naplate PDV-a na struju i gas, rekavši da bi bolje rešenje bile ciljane subvencije za domaćinstva sa niskim primanjima.Meru čeških vlasti mora da odobri i Evropska komisija. Odluka se se poklopila s naglim rastom cena struje i gasa koji je širom Evrope nagovestio žestoki rast cena za domaćinstva i prisilio države da intervenišu.Kako je nedavno pisao naš portal, u Srbiji se na računima za struju obračunavaju i PDV i akciza. Udruženja potrošača ocenjuju da se na taj način električna energija ne tretira kao životna potreba već kao lukzsuz.Plaćamo li potrebu ili luksuz: Analiza računa za strujuANALIZA RAČUNA ZA STRUJU: VELIKA RAZLIKA IZMEĐU OBRAČUNSKE I ANGAŽOVANE SNAGEČIJA SU BROJILA: UDRUŽENJA POTROŠAČA PROTIV EPS DISTRIBUCIJE