Lifestyle

CarGo i Music Star dovode najvećeg svetskog violinistu Aru Malikiana u Beograd

Vučić: Pored humanitarnih aktivnosti, cilj CarGo da ostavi pečat u kulturi prestonice i SrbijeUdruženje građana CarGo podržalo je dolazak jednog od najvećih violinista današnjice i zvezde sa svetskom karijerom Ara Malikiana. U organizaciji produkcijske kuće Music Star Malikian će se predstaviti beogradskoj publici na koncertu u Sava Centru 14. marta.  Aleksandar Vučić, predsednik Udruženja građana CarGo, potpisao je memorandum o razumevanju sa Radomirom Rakom Marićem, vlasnikom produkcijske kuće Music Star, čime će zajedno raditi na organizaciji dolaska, boravka i nastupa svetski čuvenog umetnika, a koji je u javnosti često predstavljen kao “Paganini u odelu Džimija Hendriksa”. „Nakon prošlogodišnje podrške festivalu klasične muzike sa preko 100 mladih, najavili smo dalju podršku kulturnim projektima. Danas nam je posebna čast da podržavamo dolazak „Paganinija u odelu Džimija Hendriksa“, kako često nazivaju Malikiana. Pored humanitarnih aktivnosti, različitih projekata za mlade, CarGo želi da ostavi pečat u kulturi našeg glavnog grada i cele zemlje“, rekao je Vučić.  Raka Marić je istakao da je važno da se udruženja i kompanije uključe u ovakve i slične projekte kojima će se promovisati kultura, a time razvijati i raznovrsnost muzičke ponude.  „Ne možete nikome da određujete muzički ukus, ali građanima treba ponuditi raznovrsnu muzičku ponudu. Kulturna raznovrsnost nas obogaćuje i omogućava da uživamo u različitim žanrovima, stilovima, da sami donosimo odluke. Zato koristim priliku da se zahvalim svima u CarGo na podršci“, rekao je Marić.   Ara Malikian, violinista libansko-jermenskog porekla, u okviru svetske turneje „Royal garage“, nastupiće u Beogradu, u Sava Centru 14. marta 2020. godine, sa početkom u 20 časova. Beograđani će moći da uživaju u ovom muzičkom događaju godine, a članovi CarGo će dobiti posebne pogodnosti. Ara je započeo svoje internacionalne uspehe na takmičenju 1991. godine baš u Beogradu i sada se nakon gotovo 20 godina vraća u našu prestonicu kao najveća zvezda među violinistima današnjice.  Često ga predstavljaju kao libanskog virtuoza sa jermenskim začinima, jer je kao klasično obrazovan muzičar tokom godina spojio i španski flamenko, argentinski tango, kao i romsku muziku. Njegova interpretacija vuče korene iz arapske i jevrejske kulture, ali se tu ne zaustavlja. Na koncertima često izvodi obrade rok pesama i filmskih hitova.Promotivni tekst.

cene prizvoda, sniženja

Srbija

Investitori pisali premijerki Brnabić zbog zakona o ambalaži

Vodeće poslovne asocijacije u Srbiji uputile su nadležnim državnim institucijama dopis u kojem izražavaju nezadovoljstvo zbog načina na koji se priprema nacrt zakonu o ambalaži i ambalažnom otpadu i predviđenim izmenama tog zakona.U pismu koje potpisuju izvršni direktori Udruženje za ambalažu i zaštitu životne sredine “SEPEN”, Nacionalne asocijacije za lokalni ekonomski razvoj (NALED), Američke privredne komore u Srbiji (AMCham), Udruženja pivara Srbije, Saveta stranih investitora u Srbiji (FIC) i Privredne komore Srbije, navodi se da su ova udruženja kao članovi radne grupe radili na pripremi nacrta vodeći se opštim interesom da je očuvanje životne sredine fundamentalni prioritet i velikim iskustovom koje u međunarondom poslovanju imaju članice ovih udruženja.Podsećamo, u toku je javna rasprava o zakonu o ambalaži i ambalažnom otpadu koji predviđa uspostavljanje depozitnog sistema za jednokratnu ambalažu. To znači da će potrošači plaćati kauciju na posebno označene proizvode, a da će prilikom vraćanja ambalaže u prodavnicu, dobiti iznos kaucije nazad.Kako piše u pismu upućenom i kabinetu premijerke Ane Brnabić, kabinetu minsitra privrede, ministra finansija, ministra trgovine i Republičkom sekretarijatu za javne pollitike, u okviru radne grupe predstavnici udruženja investitora iznosili su sugestije za kvalitativno unapređenje sistema depozita kao što je izrada prethodne analize efekta, utvrđivanje prelaznog perioda od minimum tri godine, definisanje materijala koji idu u depozit, jasna definicija tela za upravljanje depozitnim sistemom, kao i utvrđivanje najznačajnijih karakteristika sistema Zakonom, a ne podzakonskim aktima.Kako su ranije mediji preneli, izrada analize efekta bi podrazumevala izračunavanje fiksnog troška uspostavljanja depozitnog sistema tj. naknade koja treba da bude uračunata u cenu proizvoda i koju bi kupci trebalo da plate.Međutim, kako ocenjuju poslovne asocijacije u pismu, predlagač zakona nije uvažio ove ključne predloge i time je doveo u pitanje predvidivost poslovanja na tržištu, transparentnost regulative i njenu sprovodivost što dovodi do upitnih rezultata uz potencijalno veliki trošak za privredu i potrošače.Potpisnici ovog dopisa izražavaju bojazan da će zakon, ukoliko ostane u postojećoj formi nacrta, stvoriti konfuziju na polju upravljanja otpadom, i još jednom pozivaju nadležne da uvaže predloge koje su izneli na radnoj grupi.Izvršni direktor SEPEN Miloš Katić, koji je takođe potpisao ovo pismo, je za RTS izjavio da bi dobit od ovoh sistema za građane i životnu sredinu bila višestruka ako se sistem postavi kako treba. "U predlogu zakona stoji aluminijum. Ne znamo da li se odnosi na aluminijumske konzerve za piće ili se odnosi na konzerve od ribe, pašteta. Isto tako ne znamo koja plastika će biti obuhvaćena ovim izmenama, da li je to PET ambalaža ili tvrda plastika", kazao je Katić između ostalog za RTS.

Raiffeisen Bank

Srbija

Raiffeisen banka za sada jedina može da vrši video-identifikaciju klijenata

Raiffeisen banka je za sada jedina finansijska institucija koja je izrazila nameru da svojim klijentima omogući video-identifikaciju i koja je ispunila sve uslove za sprovođenje tog postupka, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).NBS od prošle godine dozvoljava da se građani pri uspostavljanju poslovnog odnosa identifikuju ne samo putem kvalifikovanog elektronskog sertifikata, već i putem video veze u realnom vremenu (face recognition system), bez potrebe odlaska u prostorije banke ili druge finansijske institucije.Taj postupak se sprovodi, na primer, prilikom otvaranju tekućeg računa u banci, i predstavlja samo jedan segment postupka uspostavljanja poslovnog odnosa - isključivo onaj koji se tiče identifikacije klijenta, dodaje NBS."Postupak je prevashodno namenjen građanima koji žele da uštede vreme, ali bez dodatnih troškova. Klijent će moći da koristi bilo koji elektronski uređaj s kamerom (računar, tablet, mobilni telefon), pa mu nisu potrebna nikakva dodatna ulaganja (nije potreban ni čitač lične karte)", navodi se u pojašnjenju NBS.Na istoj stranici se dodaje i da finansijske institucije moraju da za sprovođenje ove mere ispune propisane zahteve u cilju maksimalne sigurnosti ovog postupka.

Svet

Fejsbuk menja planove za Libru, odustaje od nezavisne kriptovalute?

Kompanija Fejsbuk (Facebook) će drastično umanjiti obim svog projekta za izdavanje digitalne valute Libra, usled sve većeg pritiska finansijskih regulatora i političara, prenosi tehnološki portal The Information.Pozivajući se na tri izvora iz same kompanije, portal navodi da je Fejsbuk neće promovisati Libru kao nezavisnu valutu, već da će ona prevashodno služiti za denominaciju već postojećih moneta, poput dolara ili evra.Isti izvori navode i da će Fejsbuk odložiti lansiranje Kalibre (Calibra), digitalnog "novčanika" za elektronske valute, obzirom da će platforma biti tvorena za sav digitalni novac.Prema novim planovima, Kalibra će izaći u oktobru umesto ovog leta (kako je prvobitno najavljeno) i neće istovremeno biti dostupna širom sveta, već samo u pojedinim državama.Od kada je u junu 2019. gdoine najavio svoju digitalnu valutu, Fejsbuk se suočio sa brojnim problemima.Libra je trebala da se korisnicima bude dostupna preko Fejsbuk Mesindžera, Vocapa ili posebne aplikacije po Kalibra, a njom je trebalo da upravlja posebno neprofitno telo sastavljeno od tehnoloških kompanija, finansijskih i nevladinih organizacija.U mesecima nakon što je više centralnih bankara velikih ekonomija kritikovalo plan, Libra projekat su počele da napuštaju pojedine kompanije, nakon signala da bi banke mogle, u skladu sa lokalnim zakonima, u potpunosti da odbiju saradnju po pitanju Libre

Srbija

Novaston: Kopaonik biznis forum 2020

Kopaonik biznis forum 2020Dalji razvoj građevinskog sektora traži kvalitetan menadžmentSrbija beleži veliki rast građevinarstva, a u 2020. se očekuje postavljanje rekorda u izgradnji stanova, kancelarijskog i maloprodajnog prostora, što zahteva i profesionalni menadžment koji će upravljati nekretninama, zaključeno je na panelu o glavnim pokretačima građevinske industrije u Srbiji na Kopaonik biznis forumu 2020. Generalna direktorka Novaston platforme za upravljanje nekretninama Mia Zečević je rekla da je poznato koliko će novih kvadrata biti izgrađeno u Srbiji u naredne tri godine, posle čega će se vršiti presek tržišta.Kakva je situacija na tržištu kada je u pitanju sektor nekretnina?„Na tržištu nekretnina skoro svi parametri pokazuju pozitivne promene, tj. poboljšanje u odnosu na prethodni period (npr. nivo investicija, dolazak novih investitora, smanjenje procenta neizdatog prostora, snižavanje procenta yields-a). Srbija je i dalje interesantna stranim investitorima, jer je, u ovom segmentu, još uvek nedovoljno razvijena u odnosu na tržišta u regionu, poput rumunskog, bugarskog ili hrvatskog. Ubrzano se razvijaju svi sektori. I residencijalni i poslovni, kao i ritejl sektor i sektor logistike. Što se tiče rezidencijalnog sektora, već nekoliko godina se beleži porast potražnje stambenog prostora, uprkos konstantnom rastu cena kvadratnog metra. Što se tiče distribucije stanova po opštinama u Beogradu, svakako prednjači Novi Beograd (> 90.000 jedinica), srednju grupu čine opštine Voždovac, Zvezdara, Zemun, Palilula i Čukarica (60.000 – 70.000 jedinica) i na kraju opštine sa najmanjim brojem jedinica su Vračar, Rakovica, Stari Grad, Savski Venac i Surčin (< 40.000 jedinica). Trend kretanja prosečne cene novoizgrađenih jedinica je iznosila oko 1.800 eur/m2 u 2011 i u narednih nekoliko godina je došlo do pada i stabilizacije na nivou od 1.500 eur/m2. Od 2016-te, beležimo konstantan porast cene kvadratnog metra novogradnje, tako da je u 2019-oj prosečna vrednost na nivou iznad 1.900 eur/m2. Kada je reč o kupoprodaji stanova, prema Republičkom Geodetskom Zavodu, u toku 2019-te je na podrucju Beograda registrovano preko 18.500 transakcija.Ima li novina kada je u pitanju sektor poslovnog prostora?Kada je u pitanju poslovni prostor, razvoj ovog sektora u Srbiji je vrlo dinamičan, cena zakupa je na rekordnom nivou, mada tu retko srećemo prodaju nekretnina. Kada govorimo o Beogradu, ponuda modernog kancelarijskog prostora iznosi oko 800.000 m2 - klase A. Stopa neizdatog prostora (vacancy rate) je na nivou ispod 5%, a projekcija je da će u narednom periodu zbog ekspanzije nekretnina ovog tipa stopa porasti na nivo od 6-9%, kao i da će doći do smanjenja zakupnine u prvoklasnim projektima. Tržište poslovnog prostora, iako u fokusu, je još daleko iza zemalja u regionu u pogledu m2/1.000 stanovnika. Kada je reč o tržištu šoping centara, još smo na začelju u regionu – Slovenija je najrazvijenija (u Ljubljani 600 m2 na 1.000 stanovnika), dok je u Beogradu blago iznad 200 m2 na 1.000 stanovnika. U protekle dve godine otvorena su dva velika tržna centra - Promenada u Novom Sadu, površine 50.000 kvadratnih metara, i tržni centar Ada Mall, 34.000 kvadratnih metara. U 2020. godini očekujemo otvaranje Eagle Hills – BW Galeria i MPC-ovog Beo Shopping centra. Trenutni odnos snaga investitora u ritejl sektoru će se prilično izmeniti i nakon toga je očekivano da usledi period zatišja investicija, zbog činjenice da je to prilično velika količina od c. 80m2 na 1.000 stanovnika u Beogradu, te će se morati sačekati apsorpcija tj. reakcija trzišta. Srbija trenutno ima najvišu stopu yield-a u odnosu na zemlje regiona, i to 8% za tržne centre i 8.5% za ritejl parkove, dok se prosečna renta u prvoklasnim tržnim centrima kreće u rasponu od 27-29 eur/m2 (trenutna stopa yield-a za prime shopping centre u Hrvatskoj, Sloveniji i Bugarskoj iznosi c. 7%). Takođe, veliki potencijal za rast u narednim godinama ima format ritejl parka, posebno u manjim gradovima, kojima dolazi do izmeštanja koncentracije ritejla iz glavnih ulica i pešačkih zona u sam park. Kakva je situacija kada je u pitanju sektor logistike?Što se tiče sektora logistike, od 2000. godine u Srbiji izgrađeno oko milion kvadrata industrijskih i logističkih objekata. Danas kompanija CTP Invest gradi logističke i proizvodne objekte na nekoliko lokacija, a trenutno su u fazi gradnje najvećeg industrijskog parka u Srbiji – CTParka Beograd Sever.Šta se događa kada dođe do ovakvog napretka?Sa sve većim procvatom tržišta javlja se potreba za kvalitetnim menadžmentom u okviru jedne kompanije koji će implementirati želje investitora. Strani investitori kada dođu u Srbiju prvo misle da mogu sve sami, a onda shvate da im je bolje da angažuju lokalne kompanije, čiji menadžment ima internacionalno iskustvo potkrepljeno odličnim poznavanjem lokalne situacije. Upravo iz tog razloga je i nastala Novaston platforma koju danas čine četiri firme (Asset i Property, Project i Facility i Marketing). Naš cilj jeste da dalje razvijamo usluge koje pružamo u oblasti poslovnog prostora i sektora logistike, ali naravno uz praćenje trendova u svim oblastima“, istakla je Mia Zečević.Šta je, prema vašem mišljenju danas ključno u poslovanju?Važno je ulagati u mlade ljude, u stalno usavršavanje zaposlenih, jer je to jedini način da budete konkurentni. Sada smo već na korak do industrijske revolucije 5.0, u kojoj dolazi do spoja robota i ljudi i sve veće personalizacije. Kreativnost i inovativnost ljudskog uma opet će biti u prvom planu kroz spajanje sa naprednim, digitalizovanim industrijskim procesima. U svakoj oblasti, pa i u sektoru gradnje, najvažnije je da dižete vrednost svojim proizvodima, a to je moguće razvojem, primenom novih tehnologija i personalnim pristupom svakom posebnom klijentu.Pored generalne direktorke Novaston platforme Mie Zečević, na panelu „Građevinska industrija - glavni pokretač više stope rasta" su govorili Robert Yahav, CEO BIG CEE, i Peđa Petronijević, CEO GTC, dok je panel vodio Nebojša Nešovanović, viši direktor, šef za procene u SEE regionu, CBRE.Plaćeni tekst.

Srbija

Vučićeva gorka čokolada: Švajcarcima 12 miliona evra subvencija

Švajcarska kompanija Bari Kalbo (Barry Callebout), koja danas polaže kamen temeljac svoje fabrike čokolade uz prisustvo predsednika Aleksandra Vučića, dobila je od države 12 miliona evra subvencija za taj projekat.Bari Kalbo se zauzvrat obavezao da zaposli najmanje 100 novih radnika, što znači da subvencija iznosi možda rekordnih 120.000 evra po radnom mestu, vidi se iz ugovora te kompanije sa Ministarstvom privrede.Kako se vidi iz ugovora, Bari Kalbo je u 2018. godini imao konsolidovani prihod od preko 3,2 milijarde evra. Država Srbija je ipak odlučila da ovom švajcarskom proizvođaču treba pomoć, pa je subvencijom pokrila 26,67 odsto troškova ulaganja u pogon za proizvodnju čokolade i kakao proizvoda u Novom Sadu.Novozaposleni radnici Bari Kalboa u Srbiji će imati osnovnu zaradu koja je najmanje za 20 odsto veća od minimalca, navodi se u ugovoru.Subvencija će biti isplaćena Bari Kalbou u pet godišnjih tranši, od 2020. do 2024. godine, a najveća pojedinačna tranša od 8,24 miliona evra treba da bude isplaćena sledeće godine.Ovoj kompaniji je takođe poklonjeno zemljište za izgradnju fabrike od dva hektara i devet ari ugovorom koji je potpisan u septembru 2019. godine.Bari Kalbo je vodeći proizvođač čokolade i kakao proizvoda koji posluje u više od 30 zemalja i zapošljava 11.570 radnika u okviru cele grupacije.Firma koju otvara Vučić dobila 250.000 evra subvencijaVlada daje više od 4 miliona evra subvencija kineskom Janfengu

Srbija

Turisti iz Kine zbog virusa otkazali 80% aranžmana u Beogradu

Turisti iz Kine su otkazali oko 80% rezervacija za februar i mart u beogradskim hotelima zbog koronavirusa, navodi direktoroslovnog udruženja hotelijera i restoratera Srbije "Hores".On je za današnji Blic naveo da je Ministarstvo kulture i turizma Kine prošlog meseca donelo odluku o privremenom prestanku prodaje turističkih aranžmana."Grupe koje su svoj boravak u hotelima naše prestonice zakazale za leto čekaju da vide kako će se stvari po pitanju virusa korona odvijati u budućnosti, pa će u skladu sa tim delovati", kazao je Genov i dodao da nije bilo značajnijeg otkazivanja aranžmana turista iz drugih zemalja.Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Beogradu je tokom januara boravilo skoro 52.700 stranih turista, a najbrojnija grupa je bila iz Kine.Turisti iz Kine su po broju ostvarenih noćenja u Srbiji tokom 2019. godine bili na drugom mestu, odmah iza gostiju iz Bosne i Hercegovine.

Srbija

Švajcarska podržava unapređenje socijalne zaštite na lokalnom nivou

Program Swiss PRO objavio je javni poziv kojim će sa 242.000 evra podržati do 20 lokalnih samouprava u uspostavljanju efikasnog i održivog sistema socijalne zaštite na lokalnom nivou, navodi se u saopštenju.Projekat pod sloganom "Snage udruži, podršku pruži" za cilj ima povećanje dostupnosti i kvaliteta usluga socijalne zaštite za najmanje 500 korisnika i korisnica iz ranjivih društvenih grupa. Javni poziv je otvoren do 10. aprila 2020. godine, a pravo učešća imaju 96 gradova i opština iz Šumadije i Zapadne Srbije, kao i onih iz Južne i Istočne Srbije. Lokalne samouprave će biti podržane sa do 12.100 evra po projektu čiji cilj može biti uspostavljanje nove standardizovane usluge socijalne zaštite koja se trenutno ne pruža, proširenje postojećih usluga socijalne zaštite radi uključivanja većeg broja korisnika ili pilotiranje inovativne usluge socijalne zaštite."Program posebno ohrabruje lokalne samouprave da u predloge projekata uključe uspostavljanje međuopštinske saradnje i međusektorskog pristupa, a dodatno će biti vrednovano i ako predlozi projekata sadrže izrađenu analizu potreba ranjivih grupa na lokalnom nivou, utrošak namenskih transfera u 2019. godini, kao i određen način praćenja  usluga. Takođe, projekti mogu uključivati partnerstvo sa lokalnim Centrom za socijalni rad", navodi se u saopštenju.Kako bi zainteresovane lokalne samouptave saznale sve detalje javnog poziva, uključujući način prijavljivanja, kriterijume za izbor projekata i dozvoljene troškove, Swiss PRO će organizovati informativne sesije prema sledećem rasporedu:- Šabac, utorak, 10. mart, sa početkom u 12 časova (Centar za stručno usavršavanje, Nikole Tesle 1A).- Užice, sreda, 11. mart, sa početkom u 12 časova (Regionalni centar za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju, Nemanjina 52).- Kralјevo, četvrtak, 12. mart, sa početkom u 12 časova (Gradska uprava, Trg Jovana Sarića 1).- Kragujevac, petak, 13. mart, sa početkom u 12 časova (Biznis inovacioni centar, Trg topolivaca 4).- Niš, utorak, 17. mart, sa početkom u 12 časova (hol Gradske kuće, 7. jula br. 2).- Smederevo, četvrtak, 19. mart, sa početkom u 12 časova (Regionalni centar za obrazovanje zaposlenih u obrazovanju, Goranska bb).- Zaječar, petak, 20. mart, sa početkom u 12 časova  (Regionalna agencija za razvoj Istočne Srbije - RARIS, Trg oslobođenja bb).Dodatne informacije o javnom pozivu, kriterijumima za izbor projekata, načinu konkurisanja i dokumentacija za prijavljivanje dostupne su na internet stranici programa Swiss PRO.  Javni poziv se sprovodi u okviru programa "Podrška Vlade Švajcarske razvoju opština kroz unapređenje dobrog upravljanja i socijalne uključenosti – Swiss PRO" koji podržava Vlada Švajcarske u saradnji sa Vladom Srbije, a sprovodi Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) u partnerstvu sa Stalnom konferencijom gradova i opštna (SKGO).

Srbija

KBF 2020: CarGo slavi pet godina rada

Guberinić: Novi biznisi i inovacije zapošljavaju ljudeVuk Guberinić direktor i osnivač kompanije CarGo Technologies izjavio je da novi biznisi i inovacije zapošljavaju ljude, a da je CarGo primer kompanije zahvaljujući čijem softveru je samo u poslednjih godinu dana upošljeno više od 1.000 ljudi.Guberinić je na Kopaonik biznis forumu istakao da država treba da ima više sluha u sagledavanju potreba tržišta kako bi se uhvatio korak sa razvijenim zemljama.„Ne smemo da se učaurimo u nekom svom svetu i mislimo kako je nešto negativno samo da bismo zadržali nešto što je prevaziđeno u svetu“, istakao je Guberinić na panelu o inovacijama u vreme četvrte industrijske revolucije.On je dodao da CarGo slavi pet godina postojanja u Srbiji kao kompanija sa najvećim brojem online transakcija i jedna od deset kompanija na svetu koje menjaju industriju iz korena prema listi Forbsa.„Neka zanimanja nestaju, a nova nastaju zahvaljujući tehnologijama. CarGo pripada kompanijama koje menjaju industriju u Srbiji. Mi spremamo brojne inovacije, rad sa električnim automobilima i ugradnja elektro punjača će se desiti ove godine“, istakao je direktor CarGo.On je dodao da im energiju daju mladi ljudi i pozvao privatne kompanije da rade na rasplamsavanju preduzetničkog duha kako bi mladi ostajali u zemlji i vraćali se da primenjuju stečeno znanje za razvoj naše zajednice.„Zajedno treba da radimo na tome da pomognemo mladima da prevaziđu barijere jer većina njih dolazi iz porodica gde je cilj bio da se završi fakultet i nađe neki državni posao. To više nije cilj mladih ljudi i treba im pomoći da rade na svom razvoju. Mladi ljudi traže izazove, a to će naći u inovativnim i novim biznisima“, rekao je Guberinić.On je dodao da se školovao u inostranstvu i da se vratio kako bi stečeno znanje primenio na modernizaciju tržišta i razvoj Srbije i da je danas CarGo kompanija koju strane o firme prepoznaju kao najvećeg vlasnika električne flote u Srbiji. Promotivni tekst.

Srbija

Koronavirus obara američke berze

Američke berze su protekli dan završile sa znatnim gubicima, uprkos tome što su Federalne rezerve neočekivano i vanredno snizile kamatne stope za 50 poena zbog epidemije koronavirusa. Centralna banka SAD je...

Svet

Koliko države EU troše na vojsku?

Države članice Evropske unije su tokom 2018. godine za odbranu potrošile 162 milijarde evra, što je 2,6% ukupne javne potrošnje ili 1,2% bruto domaćeg proizvoda (BDP), navodi Eurostat.Statistička kancelarija EU navodi da to predstavlja blagi pad potrošnje u odnosu na 2001. godinu, od kada Eurostat prikuplja informacije o potrošnji na vojsku.U relativnim ciframa, na odbranu najviše troši Letonija, koja troši 2,1% BDP-a na vojsku. Za njom slede Estonija i Grčka, koje troše po 2%, kao i Kipar (1,9%), Francuska (1,8%) i Litvanija (1,7%).Za odbranu najmanje troše Irska (0,3%), Malta i Luksemburg (obe po 0,5%) i Austrija (0,6%).Države regiona za koje je Eurostat objavio podatke - Bugarsku, Hrvatsku, SLoveniju - troše između 1-1,1% na vojsku, a prednjači Rumunija koja za ovu namenu izdvaja 1,7% BDP-a.

Srbija

Firma povezana sa SNS snabdeva beogradski Centralni zatvor

Jedan od najunosnijih ugovora koje je prošle godine dodelio Centralni zatvor u Beogradu – snabdevanje zatvorske kantine robom široke potrošnje – dobila je firma Luki-komerc, povezana sa Srpskom naprednom strankom.Ta kompanija je krajem prošle godine dobila posao od Centralnog zatvora za skoro 38,7 miliona dinara, vidi se iz odluke o dodeli ugovora od 27. novembra 2019. Javna nabavka bila je podeljena na dva dela, od kojih se skuplji odnosio na prehrambene i konditorske proizvode, vodu i bezalkoholne napitke, i tu partiju je dobio Luki-komerc. Vlasnik i direktor ove kompanije je odbornik skupštine opštine Pećinci iz redova SNS, Živorad Pantić, a zakonski zastupnik preduzeća je njegov brat Milorad Pantić, šef naprednjaka u Pećincima.Luki-komerc je, takođe 2019. godine, bio jedan od dobitnika tendera za nabavku namirnica za pripremu hrane zatvorenicima. Ova javna nabavka bila je podeljena na 15 partija, od kojih je Luki-komerc dobio četiri, ukupne vrednosti 3,2 miliona dinara.Inače, ova kompanija već godinama unazad dobija unosne poslove, kako u Pećincima tako i u drugim mestima, pokazuju podaci portala javnih nabavki.Luki-komerc pobeđivao je na tenderima KBC Zvezdara Beogad, GAK Narodni front, KP zavoda u Sremskoj Mitrovici, Kliničkog centra Srbije i brojnim drugim.Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je prošle godine da je tokom 2018. jedna predškolska ustanova u Rumi potpisala sedam ugovora sa Lukijem, ali da ta firma nije isporučila dogovorene količine svih namirnica, javio je portal 021.Kako se navodi, znatan deo namirnica nije isporučen ni 50 odsto od ugovorenih količina.Lokalni funkcioner angažovao rođaka da proverava opštinske finansije

Svet

Kroacija erlajns i 2019. godine poslovala sa gubitkom

Kroacija erlajns (Croatia Airlines) zabeležila je neto gubitak od 10,7 miliona evra tokom prethodne godine, što predstavlja poboljšanje u odnosu na 2018. kada je izgubila 11 miliona evra, prenosi portal EX-YU Aviation.Prihodi kompanije su na međugodišnjem nivou uvećani sa 229 miliona na 23 miliona, dok su rashodi stabilizovani na 238 miliona evra.Kracija erlajns je tokom 2019. godine prevezla blizu 2,2 milona putnika, 0,5% višeneglo lane, a pri tom je obavila preko 28.400 letova, što je 1,5% u odnosu na prethodnu godinu.Avio-transport robe je istovremeno zabeležio pad od 5,7%, obzirom da je preneto 2135 tona pošiljki.Udeo na tržištu avio-prevoza na domaćem tržištu je pao za dva procentna poena, na 23%.Kao glavne razloge za prošlogodišnje poslovne gubitke, Kroacija erlajns je naveo nove međunarodne računovodstvene standarde, troškove održavanja i prepravku aviona, kao i rastuće namete Evropske unije za smanjenje emisija gasova staklene bašte.Portal EX-YU Aviation navodi da se tokom ove godine očekuje privatizacija hrvatskog nacionalnog avio-prevoznika, a da je Vlada Hrvatske objavila da će do juna postići dogovore sa potencijalnim investitorima.

Srbija

Srbija izgubila punopravno članstvo u ENQA

Nacionalno telo za akreditaciju i proveru kvaliteta u visokom obrazovanju Srbije (NAT) izgubilo je punopravno članstvo u Evropskoj asocijaciji za obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (ENQA), za koje ć...