Priče i analize

22.10.2022. 10:00

Guardian

Autor: Nova ekonomija

Glečer na Antartiku se otapa, prodire topla voda

Foto: Pixabay

Glečer Denman na istočnom Antarktiku topi se brzinom od 70,8 milijardi tona godišnje zbog prodiranja tople morske vode, pokazala su istraživanja australijske nacionalne naučne agencije, prenosi Gardijan.

Istraživači Organizacije za naučno i industrijsko istraživanje (CSIRO), predvođeni višom naučnicom Esme van Vejk, objasnili su da njihova zapažanja sugerišu da je glečer Denman potencijalno u opasnosti od nestabilnog povlačenja.

Glečer na udaljenom istočnom Antarktiku, nalazi se na vrhu najdubljeg kopnenog kanjona na Zemlji i sadrži zapreminu leda koja odgovara jednom i po metru porasta nivoa svetskog mora.

Do nedavno se smatralo da istočni Antarktik neće doživeti isti brz gubitak leda koji se dešava na zapadu, ali pojedina nedavna istraživanja su pokazala da topla voda doseže i do tog dela kontinenta

U majčinom mleku po prvi put pronađena mikroplastika

Australijski naučnici su koristili merenja profilisanja plovka da pokažu koliko tople vode stiže do dubokog korita koje se proteže ispod glečera. Nameravali su da proučavaju još jedan glečer, Toten, ali kada je plovak odlutao, približio se Denmanu.

Topljenje plutajućeg dela glečera ne doprinosi porastu nivoa mora, ali saradnik CSIRO-a i jedan od autora rada Stiven Rintul je rekao kako je ledena polica postajala tanja ili slabija te je pružala manji otpor protoku leda sa Antarktika u okean.

 

„To je led koji teče od Antarktika do okeana koji podiže nivo mora“, rekao je on.

Rintul dodaje da su prvi podaci koji su koristili merenja iz okeana doprineli rastućem broju naučnih radova koji sugerišu kako će istočni Antartik verovatno doprineti porastu nivoa svetskog mora više nego što se očekivalo.

„Jedna od poruka je da kada posmatramo koliko će nivo svetskog mora porasti u budućnosti, moramo uzeti u obzir i istočni Antartik podjednako kao i zapadni“, reako je on.

Naučnici su izračunali samo količinu mase ledene police koja se gubi tokom godine, ali ona ne uključuje masu koja se dodaje na glečer snežnim padavinama.

Ostala skorašnja istraživana otkrila su da uprkos snežnim padavinama glečer je između 1979. i 2017. godine izgubio 268 milijardi tona svoje mase, što u proseku iznosi oko sedam milijardi tona godišnje.

Rintul ističe da su se istraživači nadali da će prikupiti dalje podatke koristeći novi Australijski ledolomac (RSV Nuyina) na putovanju koje je planirano početkom 2025. godine.

Sju Kuk, glaciolog na Univerzitetu Tasmanije, rekla je da se do nedavno nije smatralo da će istočni Antarktik iskusiti brz gubitak leda jer je voda u tom regionu uglavnom bila hladna.

„Ali nedavno smo shvatili da na nekim lokacijama relativno topla voda može da dosegne do istočnog antartičkog ledenog poktivača, a ovaj rad potvrđuje da je jedna od tih lokacija glečer Denman“, kaže Kuk.

Ona dodaje da će narednih godina Denman biti fokus istraživanja australijskog antartičkog progama, što će povećati naučno poznavanje tog regiona.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.