Svet

Svet

Zaposleni u Fordu traže da kompanija prestane da pravi policijska vozila

Zaposleni u Fordu zatražili su od rukovodstva kompanije da prestane sa proizvodnjom i prodajom policijskih vozila, prenosi The Verge.Nacionalni protesti su naterali neke Fordove zaposlene da preispitaju odnos kompanije sa policijom.Pitanje je postavljeno na nedavnim sastancima gradske skupštine, a sada su zaposleni, uključujući afroameričke radnike, koji su deo Fordovog programa koji zapošljava ljude afričkog porekla (FAAN), poslali pismo sa zahtevom da kompanija „prekine razvoj, proizvodnju i prodaju svih policijskih vozila i proizvoda po meri."Ostali zaposleni su od tada potpisali pismo (iako je nejasno koliko) i žele da kompanija preduzme neku vrstu akcije do 15. jula. "Naši resursi moraju se preusmeriti u druge oblike javne sigurnosti", napisali su zaposleni.Izvršni direktor Forda Džim Heket rekao je zaposlenima u pismu da ne smatra da je „sporno da Fordov presretač pomaže policajcima da rade svoj posao“ i da će Ford nastaviti da proizvodi i prodaje policijska vozila.Ford je vodeći proizvođač automobila u Americi kada je u pitanju proizvodnja i prodaja posebno dizajniranih vozila za sprovođenje zakona, čineći oko dve trećine tržišta.

Svet

SAD finaliziraju propis o zabrani za kompanije koje koriste Huawei

Trampova administracija planira propise koji će zabraniti američkoj vladi da kupuje robu ili usluge bilo koje kompanije koja koristi proizvode pet kineskih kompanija, uključujući Huawei, Hikvision i Dahua, prenosi agencija Rojters.Pravilo bi moglo imati dalekosežne posledice za kompanije koje prodaju robu i usluge američkoj vladi, jer će sada morati da potvrde da ne koriste proizvode Dahua ili Hikvision, iako su obe kompanije među najvećim u svetu za prodaju uređaja za nadzor i kamere.Svaka kompanija koja koristi opremu ili usluge u svakodnevnom poslovanju od ovih pet kompanija više neće moći da posluje sa vladom Amerike.Odluka Bele kuće dolazi nakon sve većih tenzija između Amerike i Kine.„Opasnost s kojom se naša država suočava od stranih protivnika poput Kine koji žele da se infiltriraju u naše sisteme je velika“, rekao je Ras Vot, vršilac dužnosti direktora Kancelarije za upravu i budžet Bele kuće.Američka vlada godišnje dodeljuje više od 500 milijardi dolara u ugovorima, prema podacima vladine kancelarije za odgovornost.Pravilo Saveznog regulatornog saveta za akvizicije stupa na snagu 13. avgusta.Iako nije jasno da li će ovo pravilo uticati na trenutne ugovore, sigurno je da će komplikovati buduće ugovore.

Svet

Danas odluka o sudbini Aja Sofije

Vrhovni sud Turske u petak će verovatno saopštiti da je pretvaranje istanbulske Aja Sofije u muzej nezakonito, i planira se da ona bude pretvorena u džamiju uprkos strahovima međunarodne zajednice, prenosi Al Jazeera. Predsednik Erdogan predložio je pretvaranje Aja Sofije u džamiju.Ova odluka alarmirala je američke, ruske i grčke zvaničnike i pravoslavnu hrišćansku zajednicu uoči presude turskog Visokog upravnog suda, koji je prvo ročište održao prošli četvrtak.Sporna je zakonitost odluke iz 1934. godine da pretvori ovu drevnu građevinu u muzej."Očekujemo da će se ta odluka poništiti i da će presuda biti objavljena u petak", rekao je visoki turski zvaničnik Rojtersu.Ekumenski patrijarh Bartolomej, duhovni vođa skoro 300 miliona pravoslavnih hrišćana u svetu, čije je sedište u Istanbulu, rekao je da će takva presuda razočarati hrišćane i "podeliti" Istok i Zapad. Vođa Ruske pravoslavne crkve kaže da bi taj potez pretio hrišćanstvu.Američki državni sekretar Majk Pompeo i Grčka takođe su pozvali Tursku da za Aju Sofiju zadrži status muzeja.Ali turske grupe dugo su se zalagale za pretvaranje Aja Sofije u džamiju, tvrdeći da bi to bolje odražavalo status Turske kao pretežno muslimanske zemlje.

Svet

Samsung navodno više neće „poklanjati“ punjače uz nove telefone

Samsung možda neće uključiti punjače uz neke od svojih novih pametnih telefona počev od 2021. godine, kako kompanija kaže iz razloga što mnogi ljudi već imaju punjače i tako bi smanjili troškove, prenosi The Verge.Samsung navodno nije jedina kompanija koja razmatra ovaj potez, Epl (Apple) će možda učiniti nešto slično sa novom linijom Ajfon telefona, kaže Eplov analitičar Ming-Či Kvo.Epl navodno planira da obustavi punjače od 5 i 18 vati i umesto njih će nuditi nove brze punjače od 20 vati koje će prodavati posebno.Ovaj potez može pomoći Samsungu i Eplu da smanje troškove prodaje njihovih telefona, ali takođe može imati veliki uticaj na životnu sredinu. Na taj način može se smanjiti broj punjača koji se ne koriste i bacaju, jer ove kompanije smatraju da korisnici već imaju dovoljno punjača rasutih po kući. 

Svet

Gugl ulaže skoro milijardu dolara u ekonomski oporavak Italije

Gugl će u narednih pet godina uložiti više od 900 miliona dolara kako bi pomogao Italiji u ekonomskom oporavku zbog krize izazvane koronavirusom, najavio je danas izvršni direktor Gugla Sundar Pičai, saznaje Breaking The News."Gugl je ponosan što je partner u ekonomskom oporavku Italije", rekao je Pičai."Danas Gugl najavljuje „Italia in Digitale“, novi plan za ubrzanje ekonomskog oporavka zemlje nudeći niz alata, obuke i partnerstva za podršku preduzećima i ljudima koji traže posao", dodao je.Kao deo ove inicijative Gugl će lansirati dva nova oblaka u Italiji, u saradnji sa telekomunikacionim dobavljačem TIM kako bi pomogli malim i srednjim preduzećima, kao i pojedincima u digitalizaciji.Italija je jedna od teže pogođenih zemalja u Evropi, a najviše su patili ugostiteljstvo i smeštaj, logistika, saobraćaj i trgovina.Kao što je pokazao Italijanski statistički institut (ISTAT), negativno je pogođeno 34 odsto italijanske proizvodnje. Takođe je obustavljena aktivnost i poslovanje 2,2 miliona preduzeća, što čini 49 odsto od ukupnog iznosa, ali je i 65 odsto celokupnog izvoznog posla bilo zatvoreno.

Svet

Grčka testira skoro sve putnike na graničnom prelazu sa Bugarskom

Grčko ministarstvo zdravlja pojačalo je testiranje na koronavirus na graničnom prelazu Promahonas na grčko-bugarskoj granici, koji služi kao glavni ulaz putnicima iz ostalih balkanskih zemalja, javlaj Katimerini.Odluka da se testira više putnika koji u zemlju dolaze kopnenim putem došla je nakon što je u ponedeljak na granicama bilo 36 ljudi pozitivnih na korona virs i još 17 u utorak.To je u Grčkoj izazvalo zabrinutost zbog priliva novih slučajeva.Kako prenosi Atinsko-makedonska novinska agencija, na tom graničnom prelazu, prema podacima grčke policije, oko 90% putnika ispituje se i testira pre nego što uđe u zemlju.Tokom utorka i srede, saobraćaj je značajno smanjen, ali se očekuje povećan obim kretanja, kako se približava vikend.Zbog toga mnogi putnici mogli bi da odlože dolazak u Grčku.Prema zvaničnim podacima, od 183 potvrđena slučaja koronavirusa u Grčkoj od 1. do 7. 103 slučaja bila su među putnicima iz inostranstva, što predstavlja stopu od 56 odsto.Krajem juna, udeo stranaca među pozitivnim na korona virus bio je duplo manji, 22 odsto.

Svet

Umesto da izgubi, Ilon Mask zaradio preko 50 miliona nakon nagodbe sa regulatorima

Akcije Tesle koje je Mask kupio 2018. godine za 20 miliona dolara, kako bi platio kaznu koju mu je izrekla Komisija za hartije od vrednosti sada vrede 97 miliona dolara, što znači da je nakon plaćanja kazni Mask zaradio gotovo 50 miliona dolara, prenosi Electrek. Komisija je 2018. godine pokrenula sudski postupak protiv Maska zbog prevare, tvrdeći da je slagao investitore kada je na Tviteru objavio da je "osigurano finansiranje" da isključi Teslu sa berze za 420 dolara po akciji.Mask je kasnije priznao da je cena akcije, odnosno broj 420, bila šala koja se odnosi na marihuanu i da je cilj njegove objave bio da zabavi svoju devojku. Kao deo nagodbe, Mask je pristao da odstupi sa mesta predsednika odbora, a Tesla i Mask su morali da plate po 20 miliona dolara novčanih kazni.Mask nije želeo da Tesla plati njegov sukob sa Komisijom, a s obzirom da on nije mogao direktno da plati Teslin deo, odlučio je da kupi akcije Tesle u vrednosti od 20 miliona dolara.Na taj način je indirektno platio Teslinu kaznu, a u tom procesu je završio sa 71.000 dodatnih Teslinih akcija.

Svet

SAD napustile Svetsku zdravstvenu organizaciju

Američki predsednik Donald Tramp objavio je da obustavlja saradnju sa Svetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) i da će Sjedinjene Države preusmeriti sredstva namenjena SZO drugim globalnim zdravstvenim projektima, prenosi nature.com.Trump je ponovio optužbe da je SZO previše popustljiva sa Kinom.Specijalni izaslanik Svetske zdravstvene organizacije za COVID-19, dr Dejvid Nabaro kaže da je odluka Vošingtona da se povuče iz organizacije "deluje zaista nesretno" usred pandemije koronavirusa jer Sjedinjene Države predstavljaju "najvažniju zemlju u smislu o veličini budžeta SZO.""Svi svetski lideri, sve svetske nacije moraju zajedno da rade na rešavanju ove pandemije. Povlačenje Sjedinjenih Država iz SZO nije ono što je svetu potrebno", dodao je on.Zdravstveni stručnjaci veruju da ovaj potez Amerike može imati ozbiljne posledice po svet, koje mogu da variraju od porasta malarije i polia do barijera u protoku informacija o Kovidu 19. Naučna partnerstva širom sveta takođe bi bila oštećena, a Sjedinjene Države mogle bi izgubiti uticaj na globalne zdravstvene inicijative, uključujući one za distribuciju lekova i vakcina za novi koronavirus kada postanu dostupni, kažu istraživači.

Svet

Obveznice italijanske mafije prodate globalnim investitorima

Međunarodni investitori kupili su obveznice stečene prihodima od kriminala najmoćnije italijanske mafije, prema finansijskim i pravnim dokumentima koje je objavio Financial Times.Prema podacima učesnika na tržištu, međunarodnim investitorima je između 2015. i 2019. godine prodato oko milijardu evra ovih privatnih obveznica.Neke od obveznica bile su povezane sa lažnim kompanijama koje je uspostavila kalabrijska mafijaška grupa ’Ndrangeta, takođe poznata kao porodica Montalbano.Obveznice su uglavnom stvorene iz neplaćenih računa italijanskim organima javnog zdravstva od kompanija koje im pružaju medicinske usluge.U jednom slučaju ove obveznice kupila je najveća evropska privatna banka, Banca Generali, u transakciji u kojoj je konsultantske usluge pružala računovodstvena grupa EY.Banca Generali saopštila je da nisu bili svesni da se iza tih obveznica krije bilo kakva kriminalna aktivnost, jer kako oni kažu oslanjali su se na posrednike da izvrše proveru tih portfelja. Računovodstvena grupa EY, koja nije bila u obavezi da obavi proveru ove imovine prilikom pružanja konsultanskih usluga, odbila je da komentariše.'Ndrangeta je manje poznata izvan Italije od sicilijanske mafije, ali se u protekle dve decenije razvila i postala jedna od najbogatijih i najstrašnijih kriminalnih grupa.Bave se trgovinom kokainom, pranjem novca, iznuđivanjem i krijumčarenjem oružja.Europol, agencija za sprovođenje zakona EU, procenila je da aktivnosti ove mafijaške grupe stvaraju kombinovani promet od 44 milijardi evra godišnje.

Svet

Grčka: Porast zaraženih, među njima i turisti iz Srbije

U Grčkoj je porastao broj slučajeva koronavirusa, a većina slučajeva zaraze bila je kod ljudi koji su ušli u zemlju preko granice sa Bugarskom, a među njima ima i državljana Srbije, piše Katimerini. U Grčkoj su potvrđena 43 nova slučaja korona virusa, od čega je 36 otkriveno kod graničnog prelaza sa Bugarskom, Promahonasa.Među njima je 20 putnika bilo iz Srbije. To je bio najveći broj potvrđenih slučajeva u od 17. juna, kada je u mestu Ksanti broj zaraženih bio na vrhuncu.Takozvani, uveženi slučajevi i opušteno ponašanje nekih građana, odnosno nepoštovanje mera zaštite, stručnjaci opisuju kao "eksplozivni koktel" koji bi mogao da ugrozi dosadašnji uspeh Grčke u borbi sa epidemijom.Inače, ulazak srpskih turista u Grčku, zabranjen je prema prethodnoj odluci atinskih vlasti od ponedeljka do 15. jula.Kao razlog je navedena nepovoljna epidemiološka slika u Srbiji.

Svet

Harvard će od većine studenata tražiti da studiraju na daljinu, ali će školarina ostati ista

Univerzitet Harvard saopštio je u ponedeljak da će naredne akademske godine zbog korona virusa svega 40 odsto studenata biti dozvoljeno na kampusu, ali da će školarine i naknade ostati iste, prenosi Njujork Tajms.Studentima prve godine biće dozvoljen boravak na kampusu tokom jesenjeg semestra, ali će biti poslati kući tokom prolećnog semestra kako bi se studentima završne godine omogućilo da diplomiraju.Neki studenti koji ne budu imali uslove za učenje na daljinu biće pozvani na kampus.Studenti koji budu studirali od kuće biće oslobođeni cene smeštaja i boravka, ali će cena školarine ostati ista bez obzira da li su u kampusu ili van njega.Harvard će sledeće godine ponuditi dva besplatna letnja kursa za sve studente koji su čitave godine studirali na daljinu.Koledži i univerziteti širom zemlje suočavaju se sa problemom ponovnog otvaranja.Strani studenti čiji se fakulteti neće otvoriti tokom jesenjeg semestra će morati da se vrate u svoje zemlje, jer njihove vize neće biti važeće, najavile su u ponedeljak vlasti za imigraciju.

Svet

Nemačka autoindustrija: Dobili pomoć iz budžeta, a isplaćuju dividende

Iako je veliki broj nemačkih proizvođača automobila dobio državnu pomoć tokom epidemije korona virusa, njihovi akcionari ipak očekuju da dobiju milijarde evra putem dividendi, piše portal Carcoops."Oni koji su zaista na državnoj pomoći, ne mogu u isto vreme da proslede svoj profit akcionarima. To je ružno lice kapitalizma," izjavio je Karsten Šnajeder iz nemačke Socijal-demokratske partije.Folksvagen je, recimo, skratio radno vreme za 80 hiljada radnika, uz finansijsku pomoć države i trebalo je početkom maja da plati oko 3,3 milijarde evra za dividende, ali je to odloženo.BMW je bio u sličnoj situaciji jer je oko 20 hiljada njegovih radnika radilo skrraćeno, ali je takođe trebalo da plati dividende.Rukovodstvo je objasnilo da je to dobro za očuvanje poverenja u investitora.Dajmler je hiljade svojih zaposlenih finansirao uz državnu pomoć, a istovremeno isplaćivao dividende.Ipak, kompanija je saopštila da če to biti znatno manje nego prošle godine.Ova praksa nije zastupljena samo kod proizvođača automobila.Nemački biznis magazin iz Dizeldorfa Handelsbat, objavio je da 75 odsto od 160 korporacija koje se nalaze na nemačkoj berzi, ima nameru da se drži svog plana u vezi sa dividendama, iako mnoge od njih koriste skraćeno radno vreme i veliku pomoć države.

Svet

Nemačku se suočava sa sporijim ekonomskim oporavkom od očekivanog

Narudžbine industrijskih dobara u Nemačkoj su se oporavile umereno u maju, ali se petina firmi najveće ekonomije u Evropi plaši se da neće moći da servisira svoje finansijske obaveze, objavljeno je u izveštaju nemačkog instituta za ekonomsko istraživanje IFO.Rojters (Reuters) prenosi da kompanije očekivuju spori oporavak ekonomije nakon pandemije koronavirusa, premda je nemačka privreda relativno dobro podnela više od šest nedelja restriktivnih mera, zbog odluke da gradilišta i fabrike ne obustavljaju rad, ALI i vladinih subvencija.Međutim, iako podaci ukazuju da su se industrijske narudžbine povećale za 10,4 odsto tokom meseca kada su ograničenja postepeno ukidana, što je skoro za trećinu manje nego što se očekivalo, navodi Rojters."Podaci govore da je industrijski sektor prevazišao najnižu tačku, ali po maloj količini narudžbina se vidi da se procesu oporavka još ne bliži kraj", rekli su iz nemačkog Ministarstva ekonomije.Količina narudžbina bila je 30,8 odsto niži nego u februaru, mesec dana pre stupanja na snagu zabrane kretanja kako bi se usporilo širenje koronavirusa, i skoro 30 odsto niži nego u maju 2019. godine.Očekivanja za spori oporavak podstaklo je istraživanje IFO instituta koje je pokazalo da se 21 odsto firmi plaši nesolventnosti, kao i mogućnosti zatvaranja zbog pandemije.Po istraživanju se takođe vidi da je uslužni sektor najpogođeniji, naveo je IFO.Oko 85 odsto putničkih agencija je pod pretnjom stečaja, kao i 76 odsto hotela i 67 odsto restorana.Nemačka vlada očekuje ove godine ekonomsku recesiju od 6.3 odsto, što bi bila najveća recesija od Drugog svetskog rata.Nemačkoj su Sjedinjene Američke Države i Kina prva i treća glavna izvozna tržišta, tako da znatni oporavak i obnova najveće ekonomije u evropi većinski zavisi od vraćanja u normalu trenutno ograničene globalne trgovine.