
Naučnici upozoravaju na mikrozagađivače u otpadnim vodama
U naučnoj studiji koju je uradio Francuski nacionalni institut za poljoprivredna istraživanja (INRAE) objavljeni su novi rezultati o mikrozagađivačima vodenih tokova, preneo je Euractiv. Istraživači su tokom analize koristili uzorke vode koje ispuštaju fabrike za preradu otpadnih voda i došli su do zaključaka o nespornom uticaju mikrozagađivača na životnu sredinu.Veliki izazov postrojenjima za preradu otpadnih voda je kako se navodi samo bavljenje supstancama koje pronalaze u vodi tokom njenog prečišćavanja, počev od pesticida, ugljovodonika, ostataka lekova i hormona. Oni imaju nisku koncentraciju u vodi, merenu u mikro ili nanogramima po litru vode. Ti molekuli, koji su poznati kao "mikro zagađivači" nastaju usled različitih ljudskih aktivnosti i dospevaju u vodotokove.Prema istraživanju koje je objavljeno u časopisu Water Research poslednjeg dana novembra ove godine, minimalne koncentracije tih molekula imaju, kako se navodi "značajan potencijalni uticaj" na reke i ostale vodene ekosisteme.Ipak, studija je analizirala samo trećinu od 286 mikrozagađivača koje su identifikovali Evropska unija i uticajni naučni radovi."Nedostatak novih podataka i informacija o efektima tih supstanci na vode podstakao nas je da se usredsredimo na 88 vrstamolekula", kaže Dominik Patjuro, istraživač u laboratoriji za ekološku biotehnologiju INRAE nstituta.Naglašava se i da su ti mikrozagađivači imali značajnog efekta na životnu sredinu, jer su verovatno odgovorni za nestanak jedne vrste vodozemaca na svakih deset godina.Među zagađivačima su pesticidi, kao što je cipermetrin, molekul prisutan u insekticidima, hormoni, poput estrogena, kao i vrlo rašireni antibiotik amoksicilin."Svi ovi molekuli se nalaze u našim rekama zbog ljudskih aktivnosti“, objašnjava je Patjuro.Prema njegovim rečima pesticidi potiču sa poljoprivrednog zemljišta, dok hormoni i ostaci lekova dolaze direktno od onoga što ljudi ili životinje konzumiraju. Pod životinjama se kako se naglašava misli i na domaće životinje koje se gaje u stočarstvu i na kućne ljubimce.ZLATIBOR USKORO DOBIJA POSTROJENJE ZA PRERADU OTPADNIH VODA SUPSTANCE KOJE NIKADA NISU SMELE DA SE NAĐU NA TRŽIŠTUNeke supstance mikrozagađivači se kako se napominje prilično dobro razgrađuju, poput hormona estradiola, druge međutim, poput polihlorovanih bifenila (PCB), nastavljaju da zagađuju ekosisteme, ponekad čak i decenijama.Iako su PCB klasifikovane kao toksične i kancerogene i zabranjene u Francuskoj još od 1987. godine, one su ipak pronađene u otpadnim vodama."To su uporne supstance koje se vrlo slabo razgrađuju. Nikada ih nije trebalo ni puštati na tržište", kaže francuski naučnik.Ipak, naglašava se da su efekti mikrozagađivača na ljudsko zdravlje su manje očigledni, za razliku od očiglednog uticaja na vodene ekosisteme. Potencijalni uticaj na ljudsko zdravlje i dalje ostaje relativno nizak, dodaje se u studiji."Nismo stalno uronjeni u vodene tokove kao druge vrste, niti pijemo vodu kada ona izlazi iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda", navodi se u studiji.U Francuskoj je upotreba fitosanitarnih proizvoda zabranjena na svim javnim prostorima od 2017. godine, a vlada se obavezala da će smanjiti i upotrebu sredstava za zaštitu bilja za 50% do 2025. godine .Čišćenje vode takođe, kako se dodaje ima svoju cenu, a prema planu francuskog Ministarstva za životnu sredinu koji važe do naredne godine, troškovi uklanjanja jednog kilograma pesticida iz vode procenjuju se na iznose koji se kreću od 60.000 do 200.000 evra.


























