Svet

Svet

Od ponedeljka u vrtić, ali su potvrde potrebne i za decu i za roditelje

Beogradski vrtići počeće da dočekuju najmladje sugradjane od ponedeljka, 11. maja, ali samo pod uslovom da deca imaju potvrdu pedijatra da su zdrava, a roditelja potvrdu od poslodavca da moraju da se vrate na posao, izjavio je gradski sekretar za obrazovanje i dečju zaštitu Slavko Gak.On je danas gostujući na Radio-televiziji Srbije naveo da će predškolske ustanove imati razumevanja za roditelje koji nisu uspeli da od petka do ponedeljaka od poslodavca dobiju potvrdu da nisu u mogućnosti da rade od kuće, kao i da se u prvo vreme očekuje povratak oko 13.500 mališana.Gak je naveo da je Sekretrijat za obrazovanje i dečju zaštitu za vrtiće obezbedio zaštitna sredstva, dezobarijere i dovoljno sredstva za dezinfekciju, kao i da će roditelji deccu morati u vrtiće da dovode noseći maske i rukavice.Dnevni list Danas izvestio je da pojedini privatni vrtići u Beogradu traže da se polovina naknade za čuvanje dece plati bez obzira da li će dece ići u vrtić ili ne.Predsednica Udruženja privatnih predškolskih ustanova Beograda Duška Tasić je za taj list objasnila da je svaki od vrtića pojedinačno donosio odluku o tome kako će se naplaćivati usluge za maj.Gak je sa druge strane naveo da refuncadija za maj počinje od 11. maja, kako za privatne tako i za društvene vrtiće. I dalje nije jasno šta će se desiti sa ratama za mart, čiju naplatu zahtevaju neki privatni vrtići.Naime, privatni vrtići ugovore zaključuju sa roditeljima, tako da ne moraju da postupe po preporuci Gradskog sekretarijata da se prethodne naknade, za mesec mart, računaju zaključno sa 13. martom, kada su predškolske ustanove prestale sa prijemom dece.

Svet

Stopa nezaposlenosti u SAD premašila posleratni nivo

Stopa nezaposlenosti u SAD prestigla je posleratni nivo nezaposlenosti nakon što je samo u aprilu vše od 20 miliona Amerikanaca  ostalo bez posla, objavili su svetski mediji.Mesečni izveštaj o zaposlenosti Ministarstva za rad pokazao je da je stopa nezaposlenosti porasala na 14,7% u aprilu, što je oborilo rekord posle Drugog svetskog rata od 10,8%, a koji je bio i u novembru 1982. godine.  Iako će se veliki broj poslova verovatno ponovo otvoriti dok se veliki delovi zemlje ponovo otvaraju, "ubistvo" na tržištu rada stvara probleme zbog kandidature predsednika Donalda Trumpa za drugi mandat u Beloj kući na izborima u novembru. Trampova administracija kritikovana je zbog početne reakcije na pandemiju, piše Rojters.U Americi je umrlo skoro 76.000 ljudi, a 1,3 miliona je zaraženo.Rojters navodi i da je gubitak radnih mesta u poslednja dva meseca gurnuo neformalnu zaposlenost na najniži nivo od februara 2011. Gubici posla bili su na sve strane, a platni spiskovi u ugostiteljstvu opali su za 7,7 miliona. Restorani i barovi uzrokovali su gotovo tri četvrtine pada.Ironično je da se zaposlenost u zdravstvu smanjila za 1,4 miliona radnih mesta, a smanjena je u ordinacijama stomatologa, lekara i bolnica, primećuje Rojters.Ekonomski savetnik predsednika Trampa Leri Kadlov misli da je cifra još više poražavajuća."Očekujem da će brojevi u maju biti još teži. To stvarno očekujem. U ovom trenunutku, broj nezaposlenih na nedeljnom nivou raste. Mislim je da je sadašnja realna cifra 36 miliona. Ali stopa se usporava, što daje nadu", naveo je Kadlov.Međutim Kadlov je optimista."Mislim da ozbiljne i odgovorne ekonomske analize pokazuju da će ponovno otvaranje ekonomije, bezbedno otvaranje ekonomije, doneti bolje cifre. Mislim da će plan spašavanja ekonomije i njeno ponovno otvaranje, veći deo maja i verovatno juna, voditi da oporavku ekonomskog rasta u trećem kvartalu", rekao je. Inače 43 od 50 američkih saveznih država delimično je počelo otvaranje svoje ekonomije, ali i dalje postoji strah od povratka koronavirusa ili drugog talasa.

Svet

Plaže u Barseloni otvorene za vežbače

Barselona je otvorila plaže za one koji žele da se bave fizičkom aktivnošću, a oni koji žele da džogiraju, plivaju ili surfuju moći će da ih koriste u periodu od šest do deset sati ujutro, prenosi France24."To je za individualno bavljenje sportom... Ne možeto u šetnju, da sednemo sa društvom ili napravite piknik", rekao je član gradskog veća Barselone Eloi Badija.Kako javlja agencija Frans pres, neki posetioci plaže Barseloneta, jedne od najpopularnijih u gradu, prekršili su to pravilo i boravili su na plaži bez fizičke aktivnosti. Oni su otišli nakon dolaska policije.Pre Barselone, plaže su za vežbače otvorili i drugi gradovi, kao što su San Sebastijan na severu i Valensija na istoku Španije.U Španiji su počeli da rade i mali preduzetnici, kao što su frizeri, uz poštovanje mera za održavanje razdaljine, javlja Rojters.U sledećoj fazi ublažavanja mera u ograničenom kapacitetu počeće da rade i barovi i restorani, a biće moguće i okupljanje u verskim objektima.Plaže će biti otvorene za sunčanje u četvrtoj i poslednjoj fazi, koja se očekuje krajem juna. Tada će biti dodatno ublažene i restrikcije na rad prodavnica i restorana."Mi vodimo intenzivniji društveni život nego druge evropske zemlje i ponekad je teško poštovati mere društvene distance, ali moramo ih još malo držati na snazi. To neće trajati dugo, ali ako sada ne održimo mere možda će potrajati duže nego što bismo hteli", rekao je epidemiolog Fernando Simon, direktor Centra za koordinaciju u hitnim zdravstvenim situacijama pri ministarstvu zdravlja Španije.Vlada Španije odlučuje koje regije će postepeno preći u drugu fazu ublažavanja mera."Dve oblasti je epidemija snažnije pogodila, Madrid i Barselonu, i možda je razumno da se u njima mere ukidaju sporije", rekao je zamenik premijera Pablo Iglesijas.

Svet

U junu poleće još 80 Luhthanzinih aviona

Nemački vodeći avio-prevoznik Lufthanza saopštila je da će u junu ponovo podići još 80 aviona, koji će leteti i do turističkih destinacija, javlja Rojters.Grupa Lufthanza, koja je vlasnik i švajcarskog prevoznika Swiss International Air Lines i austrijskog Austrian Airlines-a, saopštila je da je odluku donela kao odgovor na sve veću potražnju klijenata, nakon ublažavanja mera zabrana kretanja u Nemačkoj i drugim zemljama.  "Uočili smo veliku želju ljudi da ponovo putuju. Hoteli i restorani se polako otvaraju, a posete prijateljima i porodici su u nekim slučajevima ponovo dozvoljene", rekao je član izvršnog odbora Lufthanze Hari Hohmajster.Kada u junu poleti još 80 aviona, Lufthanza će imati ukupno 160 aktivnih vazduhoplova. Krajem prošle godine, kompanija je imala aktivnu flotu od 763 aviona, čiji je veliki deo prizemljila zbog pandemije koronavirusa.  

Svet

Grčki hotelijeri Bugarskoj predlažu posebne mere za dolazak turista

Grčki hotelijeri ponudili su Bugarskoj posebne mere kako bi turisti mogli lakše da pređu njenu granicu, prenosi agencija Novinite.Hotelijeri su u pismu bugarskoj vladi ponudili sporazum radi realizacije intenzivnijeg saobraćaja na putevima. Oni predlažu i formiranje turističkog koridora na granici sa Bugarskom, koji bi verovatno koristile i druge zemlje osim balkanskih. Hotelijeri apeluju na one koji žele da odmor provedu u Grčkoj da se testiraju na koronavirus u zemljama iz kojih dolaze.Problemi u vazdušnom transportu skrenuli su pažnju grčkih hotelijera na turiste koji u Grčku dolaze preko kopnene granice sa Bugarskom i Severnom Makedonijom.Vlada Bugarske uskoro će usvojiti konačni okvir za putovanja trajektom, uz strogo poštovanje mera za držanje razdaljine. Grčka vlada istovremeno radi na posebnim propisima za prevoz trajektom.Inače, trajekti će zbog mera socijalnog distanciranja ploviti sa umanjenim putničkim kapacitetom. 

Svet

Najveća nezaposlenost u SAD od Drugog svetskog rata

Nezaposlenost u Sjedinjenim Američkim Dravama porasla je tokom aprila na 14,7 odsto, na najviši nivo u periodu posle Drugog svetskog rata, javlja Rojters.Do sada je nezaposlenost u SAD bila najviša u novembru 1982. godine, kada je iznosila 10,8 odsto. Tokom finansijske krize 2008. dostigla je desset odsto, a procenjuje se da je tokom Velike depresije početkom 20. veka bila oko 25 odsto.Kako piše Financial Times, tokom aprila je u SAD, najvećoj ekonomiji na svetu, bez posla ostalo 20,5 miliona ljudi.Zaposlenost je drastično pala u svim većim sektorima, a posebno su bili pogođeni sektori za zabavu i ugostiteljstvo, u kojima je ugašeno 7,7 miliona radnih mesta.U obrazovanju i zdravstvu bez posla je ostalo 2,5 miliona, a u maloprodaji 2,1 miliona Amerikanaca. U sektoru za proizvodnju bez posla je ostalo 1,3 miliona ljudi, dok je u državnim i lokalnim upravama broj radnih mesta pao za 980 000.Stopa učešća na tržištu rada, koja beleži broj ljudi koji radi ili traži posao, pala je za 2,5 odsto u odnosu na mart, na trenutnih 60,2 odsto.Kada su u pitanju starosne grupe, nezaposlenost je tokom aprila najviše porasla među tinejdžerima, i sada iznosi 31,9 odsto. Među odraslima, nezaposlenost žena porasla je na 15,5 odsto, a muškaraca na 13 odsto.Nezaposlenost među Hispanoamerikancima porasla je sa 6 na 18,9 odsto, a među Afroamerikancima sa 6,7 na 16,7 odsto."Mogućnost oporavka u obliku ‘V’ sada je apsolutno na nuli. Vratiti 40 miliona radnih mesta u sledećih 12 meseci? Prosto ne mogu to da zamislim da će se to dogoditi", rekao je za Financial Times Džejms Najtli, glavni ekonomista za međunarodno tržište portala finansijske kompanije ING (ING Think).Ekonomisti investicione banke Goldman Saks primećuju da je u poslednjih pola veka tri recesije sa najvećim udelom privremenih otpuštanja pratio najbrži oporavak tržišta rada. Međutim, sada je pitanje koliko će ovakvih otpuštanja postati trajna. Prema izveštaju američkog Ministarstva rada, broj trajnih otpuštanja porastao je za 544 000, na ukupno dva miliona."Ako u izveštaju ima ičeg pozitivnog, to je da ekonomija ne može biti gore nego što je sada. Nezaposlenost od ove tačke može samo da pada, jer su mnoge države počele sa otvaranjem", rekao je za Rojters Kris Rupki, glavni ekonomista njujorške banke MUFG Union.

Svet

Ekonomija deljenja u kritičnom stanju zbog koronavirusa

Pionirske kompanije u oblasti ekonomije deljenja, odnosno za privremeo iznajmljivanje nekretnina, automobila i usluga direktno posredstvom aplikacije, nalaze se u kritičnom stanju zbog globalne krize izazvane pandemijom koronavirusa.Juče je kompanija za deljenje vožnji Uber najavila da će otpustiti oko 3.700 zaposlenih, odnosno oko 14 odsto celokupne stalnih radnika, a izvršni direktor Dara Kosrovšahi se odrekao plate do kraja 2020. godine, prenosi portal Axios. Kosrovšahi je svojim zaposlenima u internom memorandumu najavio da će naknadno doći do novih otpuštanja.Najveći deo poslovanja te kompanije, ugovaranja prevoza putnika putem aplikacije, je tokom ove krize jednostavno ispario , firma beleži 80 odsto manje vožnji na međugodišnjem nivou, a takođe je i povukla svoje finansijske prognoze za tekuću godinu.Ove nedelje je Airbnb, tehnološki startap za iznajmljivanje stanova, objavio da će otpustiti skoro 1.900 zaposlenih, odnosno četvrtinu radne snage.U martu je Airbnb obustavio sve svoje marketinške aktivnosti kako bi uštedeo 800 milion dolara namenjenih u te svrhe za ovu godinu, objavio da osnivači firme neće uzimati platu narednih šest meseci, kao i da će najvišim rukovodiocima primanja biti prepolovljena, prenosi The Verge.U pismu koje je Brajan Češki, suosnivač i izvršni direktor Airbnb-a, poslao svim zaposlenima, prognozirao je da će prihodi u ovoj godini biti za 50 odsto niži nego lane.Airbnb je olakšao politiku otkazivanja rezervacija zbog koronavirusa i izdvojio 250 miliona dolara kako bi "domaćinima" platio naknade za propuštene ili otkazane rezervacije. Lift (Lyft), Uberov glavni konkurent na američkom tržištu, krajem prošlog meseca je otpustio skoro 1.000 članova svog tima ili 17 odsto stalno zaposlenih, dok je još par stotina poslao na prinudno odmor sa smanjenom platom.Važno je napomenuti da je većina kompanija koja deluje na tržištu ekonomije deljenja praktično i dalje u startap fazi poslovanja. Uber i Lift, iako su izašli na američku berzu, i dalje u svojoj istoriji ni jedne godine nisu ostvarili profit.Pad akcija ove dve kompanije, iako nije drastičan u svetlu nadolazeće recesije, ipak će značiti da će obe firme imati znatno manje manevarskog prostora za izdavanje novih hartija od vrednosti ili dodatno zaduživanje.

Svet

Fejsbuk osniva poseban nadzorni odbor za sadržaj

Društvena mreža Fejsbuk (Facebook) formira novi odbor za nadzor sadržaja koji će moći da poništi odluke kompanije izvršnog direktora Marka Zakerberga, javlja Rojters.Među prvih 20 članova odbora biće jedan bivši predsednik vlade, laureat Nobelove nagrade, kao i više stručnjaka za ustavno pravo i građanska prava.  Nezavisni odbor, koji neki nazivaju Fejsbukovim "Vrhovnim sudom", moći će da poništi Zakerbergove i kompanijine odluke o odobrenju pojedinačnih sadržaja na društvenim mrežama Facebook i Instagram.Odbor će imati 40 članova i donosiće javne i obavezujuće odluke o kontroverznim slučajevima u kojima us korisnici već iscrpeli uobičajeni proces za žalbe.Kompanija je za finansiranje rada odbora u periodu od najmanje šest godina izdvojila 130 miliona dolara (oko 120 miliona evra).Nadzorni odbor će se fokusirati na sadržaj u vezi sa govorom mržnje, uznemiravanjem i bezbednošću korisnika.Odbor ima više kopredsednika, koji su zajedno sa kompanijom izabrali druge članove. Odborom predsedavaju bivši federalni apelacioni sudija SAD i stručnjak za verske slobode Majkl Mekkonel, stručnjak za ustavno ravo Džamal Grin, kolumbijska advokatica Katalina Botero Marino i bivša premijerka Danske Hele Torning Šmit.Među prvim članovima su i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Anraš Šajo, jemenski aktivista i laureat Nobelove nagrade Tavakol Karman, bivši glavni urednik lista Gardijan Alan Rasbridžer i pakistanski advokat za digitalna prava Nihat Dad.Potpredsednik za globalne poslove i komunikaciju Fejsbuka Nik Kleg, koji je i bivši zamenik premijera Velike Britanije, izjavio je za Rojters da će odbor kredibilitet sticati tokom vremena."Ne očekujem da ljudi kaži 'aleluja, ovo su odlični ljudi, ovo će biti veliki uspeh, nema razloga da bilo ko veruje da će ovo biti uspeh dok odbor ne počne da odlučuje u teškim slučajevima tokom meseci, pa i godinama, koji su pred nama" rekao je Kleg. Odbor će odmah početi sa radom, a Kleg je rekao da će početi da razmatra slučajeve ovog leta.Fejsbuk je dugo trpeo kritike zbog problema u moderaciji sadržaja, od privremenog uklanjanja fotografije iz vremena rata u Vijetnamu, do neuspeha da zaustavi govor mržnje u Mijanmaru protiv manjine Rohindža i drugih muslimana. 

Svet

Globalne cene hrane padaju treći mesec zaredom zbog pandemije

Tokom aprila cene hrane su treći mesec zaredom nastavile su da padaju, jer su posledice pandemije koronavirusa po privredu i logistiku dovele do značajnog pada potražnje, saopštila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).    Indeks cena hrane FAO, koji prati međunarodno tržište namirnica kojima se najviše trguje, u aprilu je iznosio 165,5 poena, što je oko 3,4 poena manje nego u martu, ili za tri odsto manje u odnosu na april 2019.Indeks cena šećera pao je za 14,6 odsto u odnosu na mart, na najnižu vrednost u poslednjih 13 godina. Pad međunarodnih cena sirove nafte smanjio je potražnju za šećernom trskom za proizvodnju etanola (koji neki automobili koriste kao gorivo), što je proizvodnju preusmerilo na šećer i povećalo ponudu za izvoz. Međutim, mere izolacije u pojedinim zemljama dodatno su oborile potražnju.Indeks cene biljnih ulja pao je za 5,2 odsto, zbog pada vrednosti ulja od palme, soje i uljane repice. Ulogu je imala i smanjena potražnja za biogorivima, kao i pad potražnje u prehrambenom sektoru i proizvodnja palminog ulja u Maleziji, koja je bila veća od očekivane.FAO je zabeležio dvocifren pad cena putera i mleka u prahu zbog veće ponude za izvoz, celikih zaliha, slabe uvozne potražnje i manjom prodajom u restoranima na severnoj hemisferi. Ukupan indeks cena mlečnih proizvoda pao je za 3,6 odsto.Cene mesa su pale za 2,7 odsto. Delimičan oporavak uvozne potražnje u Kini nije bio dovoljan da poništi pad uvoza u drugim zemljama. U zemljama koje su veliki proizvođači mesa nastala su logistička zagušenja. Uticaj je imao i veliki pad potražnje u sektoru za prehrambene usluge zbog mera izolacije."Pandemija koronavirusa pogodila je i potražnju i ponudu mesa, jer su zatvaranje restorana i pad prihoda domaćinstava doveli do manje potrošnje. Nedostatak radne snage u preradi utiče na proizvodnju po sistemu „U pravo vreme“ u zemljama koje su veliki proizvođači stoke", rekao je viši ekonomista FAO Upali Galketi Aračiladž.Međunarodne cene pšenice i pirinča značajno su porasle, dok su cene kukuruza drastično pale. Cene pirinča od marta porasle su za 7,2 odsto, uglavnom zbog privremenih restrikcija izvoza u Vijetnamu. Cene pšenice porasle su za 2,5 odsto zbog izveštaja o brzom ispunjenju izvozne kvote u Rusiji.Cene žitarica za prehranu stoke i proizvodnju alkoholnih pića izuzev pšenice i pirinča, kao što je kukuruz, pale su za deset odsto, zbog manje potražnje i za ishranu životinja i proizvodnju biogoriva.  

Svet

Finski eksperiment sa osnovnim dohotkom poboljšao blagostanje građana

Prvi evropski eksperiment sa univerzalnim osnovnim dohotkom (universal basic income, UBI) podržan od strane vlade Finske nije podstakao korisnike da traže posao, ali je poboljšao njihovo mentalno blagostanje, samopouzdanje i zadovoljstvo životom, pokazalo je prvo veliko istraživanje sprovedeno u toj zemlji.Kako prenosi britanski Gardijan (The Guardian), primaoci osnovnog dohotka, koji podrazumeva automatske i bezuslovne novčane isplate svim građanima, u Finskoj su beležili manji stres u odnosu na kontrolnu grupu."Takođe su imali pozitivniju percepciju svog ekonomskog blagostanja, zaključili su u istraživanju naučnici sa Univerziteta u Helsinkiju. Istraživači su primetili i blagi pozitivni efekat na rast zaposlenost, posebno u određenim kategorijama, kao što su porodice sa decom, a navode i da su učesnici takođe imali "veći osećaj autonomije, finansijske sigurnosti i vere u budućnost".Jedan od istraživača, Kristijan Krol, rekao je da rezultati studije mogu podržati argumente i za i protiv osnovnog dohotka."Iako osnovni dohodak ne može da reši sve naše zdravstvene i socijalne probleme, sigurno se vodi diskusija da bi on mogao biti deo rešenja u doba ekonomskih teškoća".Finska je tokom 2017. i 2018. godine sprovodila svoj eksperiment sa osnovnim dohotkom, čime je privukla pažnju međunarodne javnosti. Tokom eksperimenta, isplaćivala je redovni mesečni prihod 2.000 nasumično odabranim nezaposlenima širom zemlje, bez preduslova da traže posao i umanjenje socijalne pomoći.Posledice globalne pandemije i karantina obnovile su interesovanje za razvijanjem ideja o uvođenju osnovnog dohotka.Španska vlada saopštila je da je prošlog meseca imala za cilj da što brže odvoji osnovni dohodak za oko milion najsiromašnijih domaćinstava u zemlji, a ministarka za ekonomska pitanja Nadia Kalvino rekla je da se vlada koju vode socijalisti nadala da će univerzalni osnovni prihod u toj državi postati stalna meri.

Svet

Hrvatska planira da do 1. jula otvori granicu sa Bosnom i Hercegovinom

Hrvatska planira da otvori granicu sa Bosnom i Hercegovinom do početka jula, kako bi pokušala da spase turističku sezonu, piše Klix.ba.Hrvatski ministar turizma Gari Kapeli izjavio je da se nada da će do 1. jula biti ispunjeni potrebni uslovi da se otvori granica sa BiH.Kapeli je rekao da neće biti posebnih protokola na plažama i u smeštajnim objektima, u kojima neće biti posebnih boksova i barijera od pleksiglasa.Jedini uslov biće poštovanje mera za predostrožnost i održavanje razdaljine. O protokolu za prelazak granice još nije doneta odluka. Kapeli je rekao da bi Hrvatska sa otvaranjem granica mogla da počne prve nedelje juna."Ja računam da bi mi mogli verovatno već prve nedelje juna da otvorimo granicu sa Slovenijom, a možda i nekim drugim zemljama. Uglavnom, prva sedmica juna je planirana za otvaranje granica prema nekim zemljama ako stanje sa pandemijom bude ovako povoljno kao danas", rekao je Kapeli.On je već razgovarao sa ministrom za turizam Italije Darijom Frančeskinijem o merama i planovima za turizam i omogućavanju turističkih kretanja, uz izradu procedura za putovanje.Kapeli je izjavio da je pokrenuta inicijativa za uvođenje zajedničkog Protokola za putovanja u EU, sa međusobno usklađenim propisima, uz mogućnost da se neke zemlje dogovaraju bilateralno."Italijani se još uvek nadaju da će doći u Hrvatsku. O Sloveniji, Austriji, Češkoj da ne govorimo", rekao je Kapeli i dodao da nema većih otkazivanja rezervacija za juli i avgust. Za jun je otkazano oko pola rezervacija.Kapeli smatra da će se i turisti koji su otkazali rezervacije za jun vratiti ukoliko se granice otvore tokom sledeće dve ili tri nedelje.