img

Svet

Svet

Koga najviše pogađa zakon o useljavanju stručne radne snage u Nemačku

Zakon o useljavanju stručne radne snage u Nemačku koji se odnosi se na ljude iz non-EU država stupa na snagu 1. marta, a najveća promena odnosi se na ljude sa srednjom stručnom spremom koji bi da se zaposle u Nemačkoj, navodi se u blogu Nemački kutak. Odnosno, ljude bez univerzitetske diplome mogu da konkurišu za vizu za traženje posla.Kako se ističe, u medijima u regionu bilo je vesti da se tim  zakonom ukidaju vize za Nemačku, da može brže do vize, da  postoje posebne stvari za građane Bosne i Hercegovine, Srbije i ostalih država bivše Jugoslavije, da može bez vize da se dođe radi posla u Nemačku, ali to nije tačno. Niko neće na osnovnu svog državljanstva „brže i lakše“ do vize i posla u Nemačkoj. Kako državljani iz država bivše Jugoslavije, tako i građani preostalih non-EU država.Do novog zakona definicija kvalifikovane radne snage nije bila dovoljno precizno definisana. Ono što je bilo sigurno je da su visokokvalifikovani odnosno ljudi sa univerzitetskom diplomom.Novim zakonom se to menja pa se u kvalifikovani snagu ubrajaju i ljudi bez univerzitetske diplome koji imaju srednju stručnu spremu: strukovno školovanje za programera, strukovno školovanje za stomatološku sestru. Takođe, kod nekih zanimanja moći će bez diplome ukoliko možete da dokažete više od 5 godina radnog iskustva za dati posao. Primera radi, programer bez diplome za dovoljnim radnim iskustvom (koje može da dokaže) biće smatran kvalifikovanom radnom snagom.Zbog toga novi zakon najviše pogađa ljude za srednjom stručnom spremom. Za akademce se skoro ništa nije promenilo. Za akademce postoji još od 2012. godine „lakši i brži put“ odnosno Plava karta.Ono što se menja još zakonom je priznavanje neunivezerzitestke diplome i profesije za koje ne treba „licenca za rad“. Primera radi, diploma za kuvara. Da bi mogli da provere ko je kvalifikovani radnik, zakon predviđa inicijativu, ali ne i obavezu, „lakšeg i bržeg poređenja diploma“.  

Svet

Rezultati MOL Grupe za 2019. godinu: snažna EBITDA prevazišla očekivanja

Profit MOL Grupe tokom prethodne godine bio je niži za 17% u odnosu na 2018. godinu i iznosio je nešto više od 294 milijardi forinti (871,07 miliona долара), dok je neto prodaja proizvoda uvećana za 2%.U finansijskim rezultatima za prethodni kvartal i celu 2019. godinu navodi se da je zarada po akciji kompanije umanjena za 27% i da iznosi preko milion dolara.U saopštenju MOL Grupe navodi se da je celogodišnja EBITDA firme (profit pre nego što se oduzme kamata, porez na dobit i amortizacija) za 2019. godinu pala za 9% na 2,26 milijardi evra, što je što je ipak bilo iznad zadatih ciljeva.Dodaje se i da je većina makro pokazatelja u poslednjem kvartalu postala negativna, kao i da se na osnovu procenjenog šestomesečnog doprinosa iz ACG nalazišta u Azerbejdžanu tokom 2020. godine očekuje blagi rast EBITDA.Segment pronalaženja i proizvodnje nafte i gasa je u poslednjem kvartalu 2019. godine dostigao je 111 mboepd (hiljada barela ekvivalenta nafte po danu), što jeste bilo iznad projektovanih 110 mboepd, ali je na međugodišnjem nivou, zbog slabijeg spoljnog finansijskog okruženja, dodao 17% EBITDA nego lane.EBITDA od prerade smanjena je za 13%, na oko 866 miliona evra, što je odraz nižih marži rafiniranja i petrohemijskih proizvoda, dodaje se u saopštenju.Segment Consumer Services porastao je u poslednja tri meseca prošle godine za 30% EBITDA u lokalnoj valuti i za 24% u dolarima u poslednjem kvartalu 2019, a porastao je za 18% u celoj 2019."Dogovorili smo se da steknemo glavnu upstream (производну) imovinu u Azerbedžajnu, realizovali smo 50% našeg vodećeg Poliol projekta, dok je naš segment Consumer Services imao još jednu godinu postavljanja rekorda. Sa našim snažnim osnovama i uprkos sve većoj globalnoj neizvesnosti, gledamo u 2020. sa optimizmom. Uz pomoć nove imovine, očekujemo rast naše EBITDA do 2.5 milijardi dolara, zasnovan na srednjoročno baznom makro okviru sa Brent sirovom cenom od oko 60 dolara/bbl i sa pretpostavkom na konzervativniji pogled kada je u pitanju petrohemijska industrija. To će nam ponovo obezbediti dovoljno novčanog toka kako bismo pokrili naša ulaganja u strateške projekte.” prokomentarisao je predsednik Uprave i glavni izvršni direktor kompanije Žolt Hernadi.MOL GRUPA KUPUJE DEO STRATEŠKI VAŽNE NAFTNE INDUSTRIJE AZERBEJDŽANA

Svet

EU dostigla rekordni suficit u trgovini uslugama

Članica Evropske unije su državama izvan tog ekonomskog bloka tokom 2018. godine izvezle usluge u vrednosti od 945 milijardi evra, dok je uvoz usluga u EU tokom iste godine blago opale na 795 milijardi, prenosi Eurostat.To znači da je, prema poslednjim dostupnim podacima, EU dostigla rekordni pozitivan trgovinski bilans uslugama vredan 149 milijardi evra, dodaje kancelarija za statistiku EU.Najvažniji partneri za razmenu u tercijarnom sektoru bile su Sjedinjene Američke Države, u koje je "otišla" skoro petina svih usluga, a iz kojih je uvezena četvrtina (24%) svih neopipljivih dobara. Na drugom mestu po važnosti nalazi se Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je uvezlo 21% usuga nastalih u EU, a izvezlo tačno 20% usluga.Na trećem mestu je Švajcarska, koja je bila primalac 11% EU izvoza i koji je na zajedničko evropsko tržište plasirao 7% usluga čiji je izvor bio izvan Unije."Poslednjih godina naglo se povećava vrednost svetske trgovine uslugama. Ovaj obrazac se takođe primetio širom EU, pri čemu je vrednost izvoza u protekloj deceniji porasla za 73%, a vrednost uvoza za 59%", navodi se u saopštenju Eurostata.

Svet

Bosanska Hifa Oil osnovala avio-kompaniju

Izudin Ahmetlić,vlasnik naftnog giganta Hifa Oil iz Tešnja, u Bosni i Hercegovini,  osnovao je avio-kompaniju Euro Fly  sa sedištem u Sarajevu, preneo je Bankar.me.Hifa Oil od prošle godine ima nekoliko benzinskih stanica i u Crnoj Gori.Direktor Euro Fly biće Haris Čoloman koji je istu funkciju obavljao i u kompaniji FlyBosnia. Prema pisanju Avaz.ba, HIFA-Oil Grupa ima kompanije u desetak država. Njegova kompanija u Austriji pokriva 10 posto naftnog tržišta, a Ahmetlić je i uvrštavan na Forbesove liste najbogatijih.Er Srbija za pet godina dobila više od 200 miliona evra subvencija

Svet

Dojče telekom premašio očekivanja, prihodi dostigli 80 milijardi evra

Finansijski rezultati Dojče telekoma (Deutsche Telekom) premašila su očekivanja analitičara nakon što je kompanija saopštila da je tokom 2019. godine ostvarila neto prihode od 80,5 milijardi evra, što je povećanje od 6,4% u odnosu na prethodnu godinu.Godišnji neto profit je istovremeno povećan za skoro 80%, na 3,9 milijardi evra.Telekomunikacioni gigant je naveo i da će se u predstojećem periodu fokusirati na izgradnju brže optičke mreže za korisnike u Nemačkoj, dodavši da je poslovanje na matičnom kontinentu nastavio da ubrzava.Podružnica u Sjedinjenim Američkim Državama je na kraju godine zabeležila 86 miliona korisnika Dojče telekomovih proizvoda i usluga, što znači da je 2019. godina peta zaredom gde je firma zadobila više od pet miliona novih mušterija.Firmina zarada pre kamata, poreza, depresijacije i amortizacije (EBITDA) je dostigla 24,7 milijardi evra, a Dojče telekom ocenjuje da će u tekućoj godini ovaj važan finansijski indikator dodatno uvećati za 800 miliona evra.Pored toga, Dojče telekom je svojim akcionarima saopštio i da tokom 2020. godine  očekuju rast u svim poslovnim segmentima."Ovo je istorijski dan za Dojče telekom. Ovim rekordnim rezultatima smo potvrdili svoju jasnu prvu poziciju u našoj industriji u Evropi", ocenio je Tim Hetges, izvršni direktor nemačke telekomunikacione kompanije. 

Svet

Tenis centar Ive Majoli kupio proizvođač stočne hrane iz Bjelovara

Novi vlasnik Tenis centra poznate hrvatske teniserke Ive Majoli koji je skoro tri godine u stečaju, je bjelovarska kompanija IMN u vlasništvu Domagoja Sedlića, piše Poslovni.hr.Sedlić je hrvatskoj javnosti poznat po preuzimanju bjelovarskog silosa i najavi  njegovog rušenja i otvaranja shopping centra. Sedlić je vlasnik fabrike za prodaju stočne hrane, veterinarske ordinacije, a bavi se i otkupom žitarica. Kupovinom Tenis centra, Sedlić je postao vlasnik igrališta, zgrada, restorana i bazena u elitnoj zagrebačkoj Jurjevskoj ulici.

Svet

Neznatno opao broj novoosnovanih firmi u EU

Udeo novoosnovanih preduzeća u broju aktivnih firmi na teritoriji Evropske unije umanjio se neznatno na ukupno 9,7%, ukazuju najnoviji podaci koje je objavio Eurostat.Kancelarija za statistiku EU računa da je tokom 2017. godine iznad evropskog proseka po broju preduzeća koja su zabeležila prve prihode ili rashode za zaposlene bila tačno polovina država članica.Prema tim procenama, navitalnija poslovna sredina beleži se u Litvaniji, gde je skoro petina aktivnih preduzeća osnovano u protekle dve godine.Slede Portugalija (15,7%), slovačka (13,67) i Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je tada tada bilo obuhvaćeno analiom (sa 12,8%).Na drugom kraju lestvice nalaze se Grčka (4,5%), Belgija (6,3%) i Švedska (6,6%).Broj zaposlenih u novim aktivnim preduzećima varira u manjem obimu, obzirom da varira od 1,2% svih radnika u Nemačkoj do 5,2% u Portugaliji, koja je i jedina država koja je "prebacila" stopu od 5%.

Svet

Ekološke organizacije odložile izgradnju Tesline Gigafabrike

Viši administrativni sud u Nemačkoj privremeno je sprečio nastavak priprimanja terena za Teslinu Gigafabriku u blizini Berlina, nakon što su se lokalni ekološki pokreti žalili na krčenje šuma koje je preduslov za izgradnju, prenosi Dojče vele (Deutsche Welle).Iako proizvođač električnih automobila još uvek nema sve potrebne građevinske dozvole, prošle nedelje je otpočeo sa sečom 91 hektara šume gde proizvodna linija treba da se nalazi u budućnosti.Seča će biti zabranjena dok se žalbeni postupak koalicije više nevladinih organizacija ne okonča pred nadležnim sudovima, obzirom da je procenjeno da bi podizvođači šumu posekli za samo tri dana.Tesla je nedavno kupila 300 hektara šume u blizini Grunajda za izgradnju Gigafabrike, koja bi do 2021. godine trebala da proizvodi 10.000 vozila nedeljno i upošljava do 12.000 radnika.Građani Grunajda su ubrzo nakon toga počeli da organi9zuju proteste, navodeći da ih vlasti nisu konsultovale u vezi sa projektom.NEMCI PROTESTUJU PROTIV TESLINE GIGAFABRIKE

Svet

Zagrebačka berza isključila akcije sedam firmi bivšeg Agrokora

Zagrebačka berza donela je odluku o isključenju akcije sedam preduzeća bivšeg Agrokora iz redovnog trgovanja zbog neispunjenja obaveza o transparentnosti poslovanja, prenosi portal Index.hr.Akcijama Jamnice, Leda, Zvijezde, Tiska, Belje, Vupika i PIK Vinkovaca se ne trguje od marta 2018. godine, kada je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga privremeno obustavila trgovanje tim deonicama. U obrazloženju odluke navodi se da navedene kompanije u međuvremenu nisu objavljivale kvartalne i godišnje finansijske izveštaje, zbog čega su više puta bile opomenute, kao ni da nisu plaćale ostale finansijske obaveze prema Berzi.Agrokor je 2017. godine podneo predlog za otvaranje postupka prinudne uprave nad tim preduzećima, koje su lane izričito navele da više nikada nneće ispunjavati uslove za trgovinu akcijama na uređenom tržištu kapitala. NAVODNA KONCENTRACIJA FORTENOVE: TURIZAM, BIOSKOPI, POSREDOVANJE U OSIGURANJU...

Svet

Koronavirus umanjuje Eplove prihode

Kompanija Epl (Apple) upozorila je svoje investitore da će epidemija koronavirusa umanjiti prihode u kvartalu koji se okončava u martu, prevashodno zbog umanjenja proizvodnje pametnih telefona i manje potrošnje u Kini.U saopštenju se navodi da se veći broj proizvođača komponenti za iPhone modele nalazi van virusom najgore pogođenoj Hubei provinciji u Kini, ali da će proizvodnja svakako biti manja nego što su prethodne projekcije ukazivale.Tehnološki gigant je prethodno ocenio da će prihodi porasti sa 58 milijardi na preko 63 milijardi u drugom fiskalnom kvartalu.Drugi razlog za negativnije projekcije jeste manja potražnja za Eplovim proizvodima, u kojoj kompanija ostvaruje 15% svojih globalnih prihoda.Sve Eplove prodavnice u Kini su ili zatvorene ili rade sa skraćenim radnim vremenom, zbog čega beleže drastičan pad mušterija, premda je potražnja na drugim tržištima ostala u ravni prethodnih projekcija, dodaje se u saopštenju.Epl je najavio da će više nego udvostručiti donacije za podršku organizacijama koje leče bolesne ili koji rade na suzbijanju širenja COVID-19 koronavirusa.Iako veliki broj tehnoloških firmi svoju elektroniku proizvodi u Kini, Epl je jedna od retkih koja i veliki deo svoje zarade ostvaruje na tom azijskom tržištu.Prema poslednjim podacima, od epidemije koronavirusa koja je počela u Kini umrlo je 1.868 ljudi, dok je obolelo preko 73.300.EPL KAŽNJEN SA 25 MILIONA EVRA ZBOG NAMERNOG USPORAVANJA TELEFONA

Svet

Ruska vlada našla rešenje za udeo centralne banke u Sberbanci

Ruska vlada otkupiće udeo ruske centralne banke u Sberbanci  i tako razrešiti višegodišnje polemike zbog potencijalnog sukoba interesa centralne banke koja nadzire Sberbanku, javio je poslovni.hr pozivajući se na Rojters. Banka Rusije u Sberbanci još od 1991. drži 50 posto plus jednu akciju.Kremlj je odlučio da otkupi udeo centralne banke tako što će iskoristiti novac od prodaje gasa i nafte koji leži u državnom investicionom  fondu. Kako navodi Poslovni.hr, država procenjuje vrednost tog udela u Sberbanci na 39 milijardi dolara.Putin i dalje koristi Windows XP

Svet

Za otvaranje računa u Albaniji više nije potrebno fizičko prisustvo klijenta

Nedavnim izmenama u Uredbi o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma Banka Albanije je ukinula ograničenje otvaranja bankovnog računa samo uz fizičko prisustvo klijenta, preneo je Seelegal. Prema novim pravilima, nebankarske finansijske institucije mogu otvoriti bankovni račun za svoje nove klijente i u slučaju kada ih treće lice predstavlja putem punomoćja.Međutim, u slučajevima kada je potrebna 'pojačana pažnja' nad njihovim klijentima, fizičko prisustvo kupaca i njihovih predstavnika (u slučaju pravnih lica) je obavezno pre uspostavljanja (novog) poslovnog odnosa.Država rešila da stavi tačku na pranje para preko privatnih pošTARA

Svet

Nagli skok broja obolelih od koronavirusa usled nove metode otkrivanja bolesti

Kineski zvaničnici su danas objavili da se broj zaraženih koronavirusom tipa COVID-19 uvećao za skoro 15.000, kao i da je od te bolesti tokom 24 sata umrlo još 242 ljudi. Nagli skok broja kojima je bolest dijagnostifikovana objašnjava se primenom nove metode za otkrivanje virusa, a dan nakon što su lekari na terenu tvrdili da se broj novoobolelih stabilizovao, prenosi portal Axios.Klinička dijagnoza sada uključuje rendgen grudnog koša, što je dovoljni uslov da se utvrdi prisustvo virusa, dakle bez laboratorijskih procedura koje mogu i da potraju, navode kineski državni mediji.Kina je u međuvremenu smenila dva najviša zdravstvena zvaničnika u provinciji Hubei, epicentru epidemije, usled kritika na njihovo postpupanje, prenosi CNBC.Od 4. februara nije zabeležena širenje COVID-19 na druge države. Od novih 48 slučajeva potvrđenih izvan Kine u protekla dva dana, 40 je bilo na kruzeru Diamond Princess, koji se nalazi u karantinu u Jakohami (Japan).Od pojave virusa u decembru do sada je umrlo preko 1.350 ljudi, dok je zvaični broj obolelih porastao na blizu 50.000.

Svet

Tehnološke firme izbegle 1,5 milijardi evra poreza samo u Ujedinjenom Kraljevstvu

Pet velikih tehnoloških kompanija koje rade u Ujedinjenim Kraljevstvu su tokom 2018. godine ostvarile profit od 8,1 milijardi funti (preko 9,5 milijardi evra), ali su istovremeno izbegle da plate barem 1,3 milijardi funti poreza, navodi se u analizi lokalne nevladine organizacije TaxWatch.Prema najnovijim podacima, Gugl, Cisko, Fejsbuk, Majkrosoft i Epl su poreze izbegavali kompleksnim finansijskim strukturma, putem kojih su zaradu izvlačili u ofšor zone, zbog čega su ukupno platili svega 237 miliona funti poreza.Tehnološki giganti i druge multinacionalne korporacije koji posluju na Britanskim ostrvima često prebacuju svoje profite u poreski povoljnije sredine.Na primer, Gugl (Google) je sve do prošle godine prihode u Ujedinjenom Kraljevstvu računovodstveno beležio u susednoj Irskoj. Nakon toga je irska ekspozitura plaćala velike naknade za korišćenje Guglove intelektualne svojine holandskoj podružnici, koja je profite "parkirala" na Bermudska ostrva.Procenjuje se da je Gugl iz svojih globalnih podružnica na bermudske račune samo 2018. godine preusmerila blizu 23 milijarde dolara.Na papiru su sve podružnice van poreskih rajeva zabeležile skromne profite, ali je povezano preduzeće na Bermudskim ostrvima, koja imaju poresku stopu od 0%, prikupila sve profite.Guglova podružnica na Bermudima, inače, nema ni jednog zaposlenog, a TaxWatch navodi da su i druge tehnološke kompanije koristile slične šeme za izegavanje poreza."Činjenica da se tehnološke kompanije bave izbegavanjem poreza u industrijskom obimu već je dugo poznata. Naše istraživanje pokazuje da su pokušaji državnih vlasti, kako na međunarodnom tako i na domaćem nivou, da se uhvate u koštac sa problemom jedva zagrebali površinu... Neophodno je da [nacionalne] vlade i međunarodna tela preispitaju kako se oporezuju multinacionalne kompanije i prihvatanje činjenice da trenutni pristup jednostavno ne radi", kazao je direktor TaxWatch-a Džordž Tarner.