Uprava za javni dug je povećala obim emisije obveznica preko kojih smo se zadužili u januaru, pa je sada taj dug narastao za dodatnih 60 milijardi dinara, te je sada dugovanje u desetipogodišnjim papirima od vrednosti naraslo na 180 milijardi dinara. Problem se može javiti ukoliko Srbija ne ispuni zacrtani cilj rasta za ovu godinu, što bi uvećalo udeo javnog duga u bruto društvenom proizvodu (BDP).
„Zahvaljujući rekordnoj tražnji investitora za dinarskim državnim obveznicama emitovanim 23. januara 2025. godine i realizaciji od 111.337.090.000 dinara, što iznosi 92,78% ukupne emisije, Ministarstvo finansija – Uprava za javni dug je povećala postojeću emisiju desetipogodišnjih obveznica za dodatnih 60 milijardi dinara,“ stoji u saopštenju Uprave za javni dug.
Ovo telo je najavilo i novo zaduživanje na tržištu 11. marta, jer je za sada prema podacima za januar, javni dug na 44, 2 odsto BDP-a ili 39 milijardi evra. Jedan od zahteva Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je bio i da država ne prelazi nivo od 50 odsto BDP-a kada je javni dug u pitanju, kao i da diversifikuje svoja dugovanja.
Ovi podaci možda i ne bi bili toliko loši, da ekonomisti i bankari nisu redom počeli da spuštaju prognoze rasta za Srbiju za ovu godinu, a da rastu domaće potrebe za vanrednim davanjima iz budžeta kao što su problemi sa Naftnom industrijom Srbije, visokim obrazovanjem i studentima, eventualnih problema sa Kostolcem B. To je samo deo zahteva sa kojima se vlasti u Srbiji suočavaju, a najavljeni su i ambiciozni projekti i javna ulaganja u EXPO, energetiku, zdravstvo i saobraćajnu infrastrukturu. Iako „konzervativno“ projektovan budžet znači da je ostavljeno prostora i za dodatna plaćanja, previše zahteva s kraja prošle i od početka ove godine, će biti opterećenje.
Ekonomisti i bankari su nedavno i revidirali projekcije rasta BDP-a za Srbiju, što automatski povlači sa sobom i uvećanje učešća javnog duga. Narodna banka Srbije je prošlog meseca takođe snizila prognozu rasta BDP-a zemlje u 2025. godni na 4,5 odsto, dok se Uprava za javni dug poziva na poslednji izveštaj agencije Fitch, kada je zadržala rejting na istom nivou i prognozirala rast od 4,2 odsto u ovoj godini. Lokalni ekonomisti i bankari su već spustili svoja očekivanja, o čemu smo već pisali.
I sam sastav javnog duga je problematičan, jer smo i dalje najzaduženiji u evrima. Učešće javnog duga u stranoj valuti na kraju januara 2025. godine iznosi 78,1 odsto, prema podacima Uprave. Učešće javnog duga u EUR iznosi 57,5 odsto, u USD 13,8 odsto, u SDR 6,4 odsto, i u ostalim stranim valutama 0,4 odsto, dok učešće u RSD iznosi 21,9 odsto.
Kruže priče da je budžet prazan , i da je pare za policijske plate uzeo ( uz neki dil ) od raznih kladionica jer su švajcarci odbili da daju vučiću kredit zbog prevelikog duga srbije….
Pogrešno predviđanje budućnosti