
Koliko će nas koštati gas?
Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...
Vlada Srbije objavila je uslove pod kojima će hladnjače koje skladište malinu i višnju moći da dobiju kreditnu podršku kod Banke Poštanska štedionica. Rok otplate kredita je 24 meseca od dana puštanja kredita u tečaj, uključujući i grejs period u trajanju do šest meseci, a hladnjačari će moći da koriste postojeće zalihe za zalog, ali na ograničene količine.
Cilj te pomoći je da se proizvođačima ispalti rod iz 2022. godine koji i dalje stoji i hladnjačama, o čemu su predstavnici malih hladnjača sa državom pregovarali još od početka februara.
Kreditna podrška ostvaruje se kroz subvencionisanje dela kamate na kredit u visini referentne kamatne stope Narodne banke Srbije (NBS), navodi se u tekstu uredbe koju je objavila Vlada Srbije.
Kako se napominje, kredit se odobrava pod sledećim uslovima, koji nalažu:
1) Da je maksimalni iznos kredita dobijen kao zbir:
2) Valuta kredita je dinar;
3) Rok otplate kredita maksimalno do 24 meseca od dana puštanja kredita u tečaj, uključujući i grejs period u trajanju do šest meseci;
4) Namena kredita je primarno za izmirenje obaveza prema proizvođačima maline i/ili višnje roda 2022. godine, o čemu će korisnik kredita dostavljati odgovarajuću dokumentaciju;
5) Obavezno obezbeđenje menica korisnika kredita i vlasnika korisnika kredita i zaloga na zalihama maline i/ili višnje, čija je vrednost najmanje jednaka iznosu kredita;
Kako se navodi, uredbom se utvrđuje podrška pravnom licu i preduzetniku registrovanom u Agenciji za privredne registre (APR), koje skladišti malinu i višnju roda 2022. godine u hladnjači upisanoj u Centralni registar objekata u skladu sa zakonom kojim se uređuje bezbednost hrane.
Mera se utvrđuje radi efikasnog i pravovremenog sprečavanja, odnosno otklanjanja tržišnih poremećaja prouzrokovanih događajima i okolnostima koji su doveli, odnosno prete da dovedu do poremećaja na tržištu.
6) Način otplate kredita je u jednakim mesečnim ratama, nakon isteka grejs perioda;
7) Za prodaju založene maline i/ili višnje korisniku kredita potrebna prethodna saglasnost Banke, a sva sredstva od prodaje maline i/ili višnje, tokom celog perioda otplate kredita usmeravaju se na prevremenu delimičnu otplatu, odnosno otplatu kredita u celosti;
8) Nominalna kamatna stopa na godišnjem nivou ne može biti veća od referentne kamatne stope NBS uvećane za 2,5 procentna poena, s tim da kreditna podrška po svakom pojedinačnom kreditu za subvencionisanje kamatne stope odgovara visini referentne kamatne stope NBS, dok se korisnik kredita obavezuje da Banci plati kamatu od 2,5 procentna poena na iznos odobrenog kredita;
9) Posle puštanja kredita u tečaj, Banka podnosi Ministarstvu poljoprivrede zahtev za subvenciju kamate, a Ministarstvo Banci uplaćuje sredstva na ime subvencionisanog dela kamate u jednokratnom iznosu, u roku od 30 dana od dana prijema zahteva za subvenciju kamate;
10) Ako korisnik kredita prevremeno otplati deo ili ceo kredit, Banka se obavezuje da Ministarstvu u roku od 30 dana prenese srazmeran iznos sredstava subvencionisane kamate;
11) Mesečnu, kao i inicijalnu kontrolu zaliha maline i višnje vrši Ministarstvo preko poljoprivrednog inspektora i izveštaj o kontroli uz lager listu o stanju zaliha dostavlja i Banci.
Cena maline u Užicu i preko 200 dinara, ali i dalje neisplativa
Banka kredit u skladu sa ovom uredbom može da odobri korisnicima kredita koji se nalaze u finansijskim poteškoćama izazvanim poremećajima na tržištu zaključno sa 30. septembrom 2023. godine.
Posle puštanja kredita u tečaj, Banka podnosi Ministarstvu zahtev za subvenciju dela kamate.
Ministarstvo Banci uplaćuje sredstva na ime subvencionisanog dela kamate u skladu sa ovom uredbom, u jednokratnom iznosu, u roku od 30 dana od dana prijema zahteva za subvenciju dela kamate.
Sredstva za sprovođenje ove uredbe obezbeđena su Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2023. godinu.
Cena maline koja je prošle godine obećana proizvođačima kretala se od 500 do 600 dinara za kilogram, pa je očigledno da iznos od 300 dinara koliko je država procenila neprodatu lagerovanu malinu u hladnjačama neće biti dovoljan za potpunu isplatu proizvođača, što se tiče prošlogodišnjeg roda maline.
Mali hladnjhačari su već više puta naglašavali kako je bitno da država spreči dalje poremećaje na tržištu, kao i da se što pre počne sa isplatom kredita koje je država obećala još početkom maja, za rod maline iz 2022. godine, koji još nije isplaćen malinarima.
Cena maline inače pada, kako nam je iz više izvora potvrđeno, a malinari već nekoliko nedelja naglašavaju da cena koja se kreće od 200 do 240 dinara za kilogram, nije dovoljna za isplatu berača.
Sa druge strane, kao i prošle godine, opet su porasli troškovi inputa, odnosno sredstava koja se koriste u proizvodnji maline, kao što su hemijska sredstva i veštačko đubrivo.
Država je za subvencionisane kredite malim hladnjačama izdovjila dve milijarde dinara.
Ponovo razlike u ceni maline, proizvođači traže minimum 600 dinara za kilogram
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je ove godine dostigla značajnu prekretnicu u Srbiji, uloživši više od 10 milijardi evra u zemlju od 2001. godine kroz skoro 400 projekata.U Beogr...

Više od 78 odsto vozača u Srbiji smatra da bi u slučaju značajnog rasta cena goriva, država trebalo da reaguje smanjenjem akciza, dok 11 odsto njih veruje da bi trebalo povećati subvencije za kupovinu elektr...

Sindikat pančevačke Rafinerije zatražio je obraćanje generalnog direktora NIS-a, a upitao je i kadrovsku službu ima li strategiju u vezi sa statusom zaposlenih. Kako saznajemo, zaposleni traže informacije u ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE