Srbija

02.09.2026. 15:28

Autor: Katarina Pantelić

NALED predstavio bazu socijalnih preduzeća

Nova ekonomija

Srbija

02.09.2026. 15:28

Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) predstavila je danas prvu javnu bazu socijalnih preduzeća u Srbiji. Ovu bazu NALED je formirao u saradnji sa Smart kolektivom i Vladom Švedske, pomoći će vidljivosti, promociji i dostupnosti socijalnih preduzeća.

Izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović podsetila je na društvene grupe kojima je potrebna podrška i prilika da se integrišu u društvo.

„Želimo da im pomognemo da razviju svoju šansu, da se zaposle, dobiju radna mesta i idemo ka humanijem i inkluzivnijem društvu“, rekla je ona.

Podsetila je da je zakon koji prepoznaje socijalna preduzeća usvojen, ali da se pokazalo da sam zakon i usvajanje nije dovoljan ukoliko izostane njegova primena.

„Upravo to je situacija u ovom slučaju. Ono što je izostalo jeste program razvoja. Na tome radimo sa institucijama, pre svega sa Ministarstvom za rad. Ima nekih pomaka, ali su oni nedovoljni“, rekla je Jovanović.

Dodala je da se nada da će se doprineti raznim inicijativama većoj volji na strani institucija i da će se ići u tom smeru da se osmisle konkretne mere podrške za ovaj sektor, ali i finansijski podsticaji i sredstva za nabavku opreme, angažovanje i zapošljavanje, mentorski program i sve što je za ovaj sektor značajno.

Dodala je da je značaj baze socijalnih preduzeća taj što pokazuje potencijal sektora koji se nedovoljno prepoznaje, jer se do sada posmatrao samo broj preduzeća koja su formalno upisala status u Agenciju za privredne registre.

„Možda vam je poznato to da njih u APR-u trenutno ima dvadesetak koji su se uključili u taj korak, a to nije stvarna slika. Ono što je prepreka za veći upis, jeste to što im donosi samo nove obaveze, a nema nikakvih pogodnosti i prilika i to je ono što ističemo u komunikaciji sa državom. Da je upravo zato potrebno doneti program jer bi on motivisao mnoga preduzeća da upišu status da bi mogli da koriste programe“, rekla je Jovanović.

Baza se puni na dobrovoljnom nivou i preduzeća mogu slobodno da se upišu bez ikakvih obaveza. Njih već sada ima tri puta više nego u APR-u, a iz NALED-a se nadaju da će ih biti još više u narednom periodu.

„Država i odgovorna privreda mogu da uključe socijalna preduzeća kao dobavljače u sistem javnih nabavki. To je najjednostavniji korak i time bi im pružila izlazak na tržište za njihovu afirmaciju, za izvor prihoda, i tu imamo dobru praksu i primere kompanija koje tu praksu već sprovode. Nadamo se da će se još kompanija odlučiti za takav korak“, rekla je Jovanović.

Dodala je i da se često čuje da su proizvodi socijalnih preduzeća skupi.

„Cena je odraz njihove vrednosti koju stvaraju za društvo i to je ono što uvek treba da imamo u vidu kada želimo da platimo više. Kao što smo spremni da platimo više za etiketu našeg omiljenog brenda, tako treba da budemo spremni da platimo više ovom sektoru jer je to šansa za neku osetljivu grupu da ponovo uhvati korak i šansa za nas kao društvo da postanemo bolji i humaniji“, rekla je izvršna direktorka NALED-a.

Šefica jedinice za preduzetništvo i inovacije u NALED-u Irena Đorđević Šušić rekla je da država zapravo ne zna ko su socijalna preduzeća niti čime se bave i ne može da napravi neke targetirane mere podrške.

„Lokalne samouprave ne znaju ko su socijalna preduzeća. Sada je u ovoj bazi sve to lepo mapirano i na njoj može da se vidi ko su ona i gde se nalaze“, rekla je Đorđević Šušić.

Dodala je da je ovaj sektor poprilično mlad i da se i dalje razvija.

Podsetila je da socijalna preduzeća imaju društvenu misiju koju ostvaruju kroz angažovanje osetljivih grupa, zaštitu životne sredine ili neku drugu delatnost, kao i da moraju da 50 odsto svoje dobiti, ako je uopšte imaju u toku jedne godine, reinvestiraju i da mora da postoji demokratičnost upravljanja unutar tih preduzeća.

Predstavljanje baze socijalnih preduzeća je održano u Kafe baru 16, koji je i sam socijalno preduzeće. Na predstavljanju baze bila su i druga socijalna preduzeća kao što su „Centar zvezda“, „Zvuci srca“ i „Radanska ruža“ koja su i izlagala svoje proizvode.

Hipoterapija kao lek – upoznajte Konjički klub Aranđelovac

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.