Srbija

Srbija

Nova ulaganja u vozni park, Pošta kupuje 260 elektrobicikala

JP Pošta Srbije raspisalo je tender za kupovinu 260 elektrobicikala, procenjene vrednosti 58,9 miliona dinara.Elektrobicikli treba da budu žute boje i dvostrano brednirani logom Pošte.U tehničkoj specifikaciji Pošta je detaljno navela karakteristike i elemente koje treba da poseduje novo prevozno sredstvo koje nabavlja.Između ostalog se traži da težina elektrobicikla maksimalno bude 40 kilograma, a nosivost minimalno 190 kilograma. Od dodatne opreme potrebno je da elektrobicikli poseduju korpe i torbe za prtljag.Od ponuđača se traži da je u periodu u prethodne tri godine stvario kumulativno prihod od 60 miliona dinara. Takođe, ponuđač treba da dokaže da ponuđeni elektrobicikl ispunjava sve zahtevane tehničke karakteristike.Rok za podnošenje ponuda je 2. februar 2022. godine. 

Srbija

Viši sud potvrdio zabranu istraživanja bora i litijuma u Valjevu

Viši sud u Valjevu potvrdio je odluku valjevskog Osnovnog suda kojom je odredjena privremena mera kojom su zabranjena primenjena geološka istraživanja kompaniji Euro Lithium Balkan, saopštila je organizacija Za zdravije sutra iz Velikih Crljena."Ova privremena mera će trajati do pravosnažnosti postupka kojim su meštani nekoliko valjevskih sela zahtevali od ministarstva rudarstva da im prizna svojstvo stranke sa suprotnim interesom od kompanije Euro litijum Balkan", piše u saopštenju.Kako se podseća meštani su tražili i da se odbije zahtev te kompanije za produženje odobrenja za primenjena geološka istraživanja bora i litijuma na istražnom području Valjevsko-mioničkom basenu. U saopštenju se podseća da su meštani sela Lukavac, Divci, Popučke, Dupljaj, Šušeoka u dolini Kolubare protestovali 7. novembra u Lukavcu.U okolini Valjeva se istražuje litijum, isplativost rudnika za sada upitnaZorana Mihajlović: Ministarstvo nije izdavalo dozvole Euro Lithium-uSud u Valjevu Euro Litijumu privremeno zabranio rudarenje "Tada su zatražili obustavu istraživanja litijuma i bora, hitnu reakciju nadležne inspekcije i oduzimanje dozvole kompaniji Euro Lithium Balkan za dalja istraživanja zbog kršenja zakona Srbije", napominje se u saopštenju.Razlog okupljanja su bili rezultati analize zemlje koji je uradio Hemijski fakultet jer je potvrđena kontaminacija zemljišta iz dve istražne bušotine. Napominje se da će meštani sela u dolini Kolubare nastaviti da se bore za svoja prava i za zabranu daljih istraživanja.Kako je ranije prenela Nova ekonomija, Osnovni sud u Valjevu je postupajući po zahtevu narodnog pokreta "Marš s Kolubare" usvojio privremenu meru zabrane svih rudarskih radova kompaniji Euro Litijum Balkan početkom decembra.Meštane koji tvrde da su ugroženi geološkim istraživanjima komanije Euro Lithium zastupa Sreten Đorđević, advokat iz Valjeva koji se bavi ekološkim pravom.

Srbija

Izdvoja se preko pet milijardi dinara za podršku startapima

Vlada Srbije usvojila je Akcioni plan za realizaciju "Strategije razvoja startap ekosistema u Srbiji. za period od 2021. do 2025. godine". Plan se odnosi za period do 31. decembra 2022. godine, a strategija važi od 2021. go 2025. godine.Cilj strategije je kako se navodi ubrzani razvoj startap ekosistema do nivoa globalizacije. Kao posebni ističu se sledeći ciljevi:- Podizanje startap preduzetničkog kapaciteta kroz obrazovne programe; - Unapređenje infrastrukturne i programske podrške startapima; - Unapređenje mehanizma finansiranja startapa; - Unapređenje uslova za poslovanje startapa; - Promocija startap kulture i globalne prepoznatljivosti ekosistema.Predlagač Akcionog plana je ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja koje je nadležno za njegovu koordinaciju sprovođenje.Plan kako se dodaje definiše mere koje mogu da se podele na regulatorne, podsticajne, informativno edukativne, institucionalno upravljačko-organizacione i mere koje daju mogućnost obezbeđenja dobara i pružanja usluga od strane nosilaca nekih aktivnosti.Za realizaciju predmetnog akta sredstva su obezbeđena Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2021. godinu, kao i Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2022. godinu. Sredstva će kako se dodaje biti obezbeđena i kroz donacije, projektne zajmove i međunarodne pomoći.Kako jedan od glavnih ciljeva navodi se rast registrovanih startapa za više od 200 godišnje i to je cilj koji važi iz a 2021. i 2022. godinu. Dodaje se da je u 2020. godini bilo 105 studenata na master programima studija koji sadrže visokotehnološke komponente,  2022. godine taj broj popveća na 200. Prethodne, 2021. godine cilj je bio da se taj broj poveća na 150.

Srbija

Dodeljene Godišnje nagrade Udruženja arhitekata Srbije

Udruženje arhitekata Srbije objavilo je rezultate Godišnje nagrade za najuspešnije arhitektonsko delo iz svih oblasti arhitekture autorima pojedincima ili autorskim timovima realizovano u protekloj godini zaključno sa 31. decembrom 2020. godine. Tim od 11 članoca iz biroa Teking Architecture dobili su na nagradu „Aleksej Brkić“ za dogradnju Elektronskog fakulteta u Nišu.Godišnja nagrada “Aleksej Brkić” se dodeljuje za  najuspešnije realizovano delo iz oblasti arhitekture proteklu godinu.Povelju za najuspešnije izvedeno delo naših arhitekata koje je realizovano u inostranstvu za prošlu godinu dobio tim autora koji čine Vasilije Milunović, Jelena Ivanović Vojvodić i Verica Krstić (rođena Međo). Nagrada je dobijena za stambeni objekat Bigovo 3 u Crnoj Gori, koji je nominovan i za Kuću godineStudentski projekti Đorđa Petkovića „M03 projekat MUZEJ CIVILIZACIJE Helikoid istorije Beograd“ i Luke Grgića „Život je san. Prirodno jezgro Beograda. Pozorište“ dobili su pohvale.Pohvala dobio je i stambeno-poslovni objekat u Bloku 32 na Novom Beogradu, delo autora Dejana Miletića i Aleksandre Đukić.https://www.instagram.com/p/CCTRig_K5mP/

Srbija

Beogradski samuraji osmislili moderne navlake za proteze

Arsena Arsenovića (28) motor je koštao noge, ali ne i životne energije. Nezadovoljan izgledom proteza koje je nosio, hteo je da napravi drugačije ortopedsko pomagalo, da pokaže i sebe i osobe sa invaliditetom na drugi način, da to ne budu veštačke noge koje liče na noge. Njegov startap Pirate Art je napravio kaver skin za protezu koji korisnik može brzo da promeni i ponudili ga svetskom tržištuSvi ljudi koji se danas bore za prave vrednosti su ratnici, ocenjuje Nevena Ivanović, vlasnica brenda NEO Design koja je bila jedan od četiri dizajnera na projektu startapa Pirate Art. Ovaj startap je osmislio estetske obloge za proteze sa menjajućim navlakama – cover skin (kaver skin). „Ljudi sa invaliditetom sa kojima sam radila su puni životne energije i motivacije. Nisam osećala sažaljenje prema njima, jer oni samo grabe napred, i svoj invaliditet koriste kao prednost i ono što ih izdvaja“, priča Nevena u svom studiju na Andrićevom vencu, čiji su skinovi (navlake) inspirisani samurajima i afričkim ratnicima.Arsen Arsenović (28) je jedan od osnivača Pirate Art, zadužen je za upravljanje finansijama i prodajom. Kada je izgubio nogu, proteza ga je podstakla da još tokom studija osmisli drugačiju, modernu, oblogu za protezu.„Samo u Americi ima dva miliona ljudi bez donjeg ekstremiteta. Pola procenta svetske populacije nema noge, ali nisu svi naši korisnici.  Mi smo hteli da stvorimo nešto novo. Hteo sam drugačije ortopedsko pomagalo, da pokažem i sebe i osobe sa invaliditetom na drugi način, da to ne bude mejnstim pogled kao što su veštačke noge koje liče na noge. Mi smo  napravili kaver skin koji korisnik može brzo da promeni. Niko u svetu nema taj tekstilni deo (skin) preko kavera“, objašnjava Arsen za Novu ekonomiju.Cela proizvodnja ovog startapa je u Naučno-tehnološkom parku na Zvezdari, a uz pomoć države, grada Beograda i Fonda za inovacione delatnosti, rodila se tehnologija kaver skina.„Jedan smo od retkih startapa u Srbiji koji ima hardverski proizvod. Namučili smo Park nabavkom mašina jer su većini startapa potrebne kancelarije, a mi imamo posebnu radionicu“, kaže Arsen.Kako ste gledali nedavno završenu paraolimpijadu u Tokiju kao bivši član parakajaške reprezentacije Srbije, a kako kao preduzetnik ?Arsen: Kao sportista vidim da je sport osoba sa invaliditetom sve savršeniji, jer postaju sve bliži po rezultatima osobama bez invaliditeta. Kao preduzetnik, gledao sam to kao potencijalno tržište, tražili smo na paraolimpijadi buduće ambsadore u svetu koji će promovisati naš proizvod. Kad je reč o protezama na paraolimpijadi, nije konkurencija uspela da zasiti tržište. Još uvek ljudi nose samo gole proteze, bez ikakve estetske obloge. Oni su zainteresovani za naš proizvod jer dosad na tržištu nije bilo skina koji možete da menjate.Nevenini skinovi su inspirisani japanskim i afričkim ratnicima. Često od domaćih startapa čujemo da od početka gledaju ka inostranim tržištima, naročito američkom. Zašto vi gledate na suprotnu stranu?Arsen: Imamo lokalni projekat sa firmom koja pravi ortopedska pomagala za korisnike na bliskog istoku. Ljudi iz Afrike često dolaze u Srbiju da prave cele proteze, zato što u Srbiji imamo dobre kompanije za proizvodnju ortopedskih pomagala i onda mi u saradnji sa njima prodajemo na tom tržištu. Azijsko tržište „gađamo“ preko društvenih mreža jer je to jeftinije, a i lakše je da se plasirate  na tržište azijatskih zemalja nego na zapadno.Sarađujemo sa globalnim kompanijama za izradu proteza u Južnoj Africi, izraelu, Holandiji i u regionu. U regionu imamo najveću prodaju, naročito u Hrvatskoj, Makedoniji, Bosni i Crnoj Gori. Sad planiramo plasman na mađarsko tržište koje je jedno od najboljih tržišta u Evropi, jer njima zdravstveni fond dosta pokriva izradu proteza i drugačiji je polažaj osoba sa invaliditetom.Nevena: Ja sam se bavila spojem afričke i japanske kulture, to je moja lična inspiracija. ideja je da svako može biti samuraj, kao što je Jasuke bio prvi Afrikanac crni samuraj. Bilo mi je zanimljivo da pokažem kako je on, kao neko potpuno drugačiji, bio prihvaćen u japanskom društvu. I mislim da je to isto i sa ljudima sa invaliditetom, odakle god dolaze mogu da se integrišu i ovaj proizvod  pomaže njihovoj integraciji.U Srbiji su građani sa invaliditetom najčešće na društvenoj margini. Ima li interesovanja ovde za vaše proizvode, da li lako dolazite do svojih ambasadora?Arsen: Mislim da se položaj menja iz godine u godinu, nismo više krajnje marginalna grupa. Poznajem dosta ljudi i korisnika našeg proizvoda koji su se školovali. Samo je sport doprineo da dođemo lakše do kupaca u Srbiji i ambasadora koji će testirati proizvod. U Srbiji nije zanemerljiva prodaja, svake godine prodamo 20 – 30 kavera, u regionu je to nešto više s obzirom da Makedonija, Slovenija, Crna Gora imaju veće standarde za ortopedska pomagala i ljudi češće kupuju.Za region je ovo skup proizvod, za svet nije, iako imamo drugačije cene. Jedan ovakav konkurentni proizvod košta između 800 i 1600 evra u inostranstvu, a naš proizvod se za Srbiju i region kreće od 400 evra, a za svet od 800 evra. Nas odvaja od drugih proizvođača taj skin, jer svako može da kupi više različitih skinova i da ih menja. Proizveli smo takođe plastiku koja ne može da se polomi, jer ima dobra mehanička svojstva. Zasad uvozimo plastiku koja se koristi u vojnoj industriji, i testirali smo je u Naučno- tehnološkom parku.Da li ste zaštitili svoj proizvod?Ne možemo da zaštitimo plastiku i teksil, možemo proizvod da zaštitimo, kao što imate kapu za glavu, imate skin za kaver. Međutim, to je dosta skup postupak za startap.Samuraji nisu obični ratnici, oni su disciplinovani, vešti sa mačem, ali i obrazovani ljudi koji su u mirna vremena pisali pesme, vežbali matematiku i uređivali vrtove. Da li među mlađim ljudima u Srbiji, koji su ostali bez ekstremiteta, osećate sličan ratnički duh i drugačiji odnos prema invaliditetu u poređenju sa starijim generacijama koje su uglavnom u ratu ostale bez noge?Arsen: Imamo iskustvo sa velikim brojem naših ratnih vojnih invalida. Ljudi preko 50 godina koriste naš proizvod, čemu se nismo nadali na početku. Dolazi do promene svesti kod naše populacije. Pre se na osobe sa invaliditetom gledalo kao na nekog ko nije potreban i ne doprinosi društvu. Najstariji korisnici skinova su inače prijatelji naše kompanije, obojica iz iste vojničke klase.Nevena, maneken za vaše skinove je bio Arsen i još nekoliko muškaraca bez noge. Modna industrija prepoznaje punije manekene(ke), sa vitiligom i drugim bolestima, ali šta je sa ljudima bez ekstremiteta? Kako je modna industrija u Evropi reagovala na vest o skinovima srpskog startapa?Nevena: Svetska modna industrija  odavno uključuje ljude koji su drugačiji. To se nekad i zloupotrebljava, koriste se više u svrhe samopromocije brendova, a da niko od njih zapravo nije ponudio proizvod za ljude sa invaliditetom. Volela bih da bude više brendova koji se bave ljudima sa invaliditetom na drugačiji način.Moto vaše kolekcije je da su skinovi za one koji je ne boje da idu protiv mejnstrima. Zašto, kad je to „samo“ jedna navlaka, čarapa kao modni detalj za protezu?Nevena: Našoj zajednici je prst u oko što se uopšte bavimo osobama sa invaliditetom. Ljudi se užasavaju da priđu, pitaju, ovo je samo dodatak na to. S obzirom da je moj brend inače takav da se ne boji da ide protiv mejnstrima, ovaj skin je produžetak toga. Ako nekome smetate i upadate u oči, treba to da radite još više, morate da provocirate okolinu da treba da sazna nešto o ljudima oko sebe.Ideja je da se proizvod kao patent prodaje velikim kompanijama. Mi smo samo dali primer sa domaćim dizajnerima kako proizvod može da se uklopi sa domaćim modnim brendovima, a logično je da ovakav proizvod nastave da proizvode Najk i drugi brendovi visoke mode i da se kaver skinovi uvrste u ponudu modnih aksesoara.Nacrt za estetske obloge i mašine ste osmislili sami. Vi ste relativno skoro izašli iz školske klupe. Šta su prednosti našeg obrazovnog sistema, a šta biste iz ove perspektive dopunili u školskim programima?Arsen: Ja sam išao u srednju elektrotehničku u Novom Sadu, a moj kolega Nikola sa kojim sam pokrenuo startap, u Lajkovcu. Pri kraju studija na Višoj elektrotehničkoj školi u Beogradu 2018, osmislili smo i iskonstruisali samu mašinu za proizvodnju kavera.Meni je pomoglo što sam 2012. već osvojio nagradu za preduzetništvo, i drago mi je što je to ubačeno u nastavni program jer mi je to pomoglo da razmišljam o startap svetu. Samo obrazovanje je kod nas na Višoj elektrotehničkoj dosta dobro. Mi i danas sarađujemo sa Višom elektrotehničkom i profesorom Slobom koji nam i dalje pomaže oko izrade mašina.  i sama ideja je počela tako što sam ja na časovima naučio kako da iscrtam svoju prvu estetsku oblogu.Ovo dualno obrazovanje može dobro da se pokaže, ali mora više da se forsira preduzetništvo i što više prakse na fakultetima.Da li razmišljate o skinovima za ljude bez ruke?Arsen: Da, radili smo ove godine za jednu afričku zemlju prvi put skin za ruku po specijalnoj narudžbini. Trenutno možemo da proizvedemo svaki od naših skinova i za ruku, ali planiramo plasman tog proizvoda sledeće godine.

Srbija

EPS reagovao na kritike privrede zbog cene struje

Elektro-privreda Srbije oglasila se na izjave predsednika "Poslovnog kluba Privrednik", Zorana Drakulića koji je kritikovao preporuku Vlade Srbije o ograničenju cene struje za privredu tvrdeći da se na taj način ipak sprovodi poskupljenje struje. U EPS-u kažu da im je preporučeno da cena struje za sve privrednike u prvoj polovini 2022. godine bude 75 umesto 302,5 evra po megavat satu, koliko iznosi tržišna.Drakulić je izjavio da će Vladina preporukama za EPS značiti najmanje milijardu evra prihoda koji će poslužiti da se pokriju gubici koji su nastali zbog nedavnih havarija. U EPS-u ipak navode da je rast cena električne energije na svim evropskim berzama počeo još u maju. "Uzroci (za poskupljenje) su višestruki, kompleksni i globalne prirode. Gospodin Drakulić bi morao da zna da je poslednja ostvarena berzanska cena u regionu za isporuku 'baseload' dijagrama električne energije u prvoj polovini 2021. godini 302,5 evra po megavat-satu", kaže izvršni direktor za snabdevanje električnom energijom u JP EPS, Radovan Stanić.Prema njegovim rečima, toj ceni treba još dodati trošak prekograničnih kapaciteta i modulacije dijagrama, kako bi se dobila tržišna cena za potrošnju jednog industrijskog subjekta u Srbiji."Pošto je 75 znatno manje od 302,5 evra, ostaje nejasan logički sled gospodina Drakulića u ovoj stvari. Očekivalo bi se da će on pozdraviti preporuku Vlade da ovakvom, netržišnom cenom, na uštrb finansijskih interesa EPS-a, njemu i ostatku privrede Srbije omogući da posluju tržišno i profitabilno", dodaje se u saopštenju.Srbiji ne treba ugalj, već energetska efikasnost i obnovljivi izvori energijePrivrednici se žale da ih EPS diskriminiše različitim cenama struje Stanić kaže da Drakulićeve i ostale kompanije, nisu obavezne da prihvate snabdevanje od EPS-a, po ponuđenoj ceni. Prema njegovim rečima, ukoliko je Drakulić nezadovoljan takvom cenom može da se obrati bilo kom od mnogobrojnih licenciranih trgovaca električnom energijom koji posluju u Srbiji i da kod njih pronađe povoljnije uslove snabdevanja.Drakulić je pre EPS-ovog reagovanja rekao da se praktično radi o poskupljenju od 56,25 odsto kad je reč o njegovom preduzeću, a da cena od 75 evra u proseku znači 50 odsto višu cenu za privredu.

Srbija

Više se ne plaća taksa za izgubljenu ličnu kartu

Od 1. januara 2022. godine građani više ne moraju da plaćaju taksu za oglašavanje nevažeće lične karte u Službenom glasniku, u skladu sa izmenama Zakona o ličnoj karti.Do sada su građani morali da plaćaju 798 kako bi im se lična karta koju su izgubili prolasila nevažećom i kako bi mogli da izvade novi dokument.NALED: Ukinuti zdravstvene kartice, dovoljne su čipovane lične karte Iako su izmene usvojene u maju prošle 2021. godine, ukidanje ove takse je odloženo do početka 2022. godine.Od sada se lična karta proglašava nevažećom oglašavanjem na internet stranici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Srbija

Počelo formiranje prvog srpskog superklastera

U okviru projekta Srbija Inovira koji realizuje Centar za razvoj tehnološkog preduzetništva i inovacija ICT Hub, počelo je stvaranje prvog superklastera u Srbiji, saopštila je i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Uloga superklastera je da poveže startape, akademsku zajednicu, privredu, predstavnike državnih i nevladinih sektora.Početak rada na projektu obeležio je javni poziv svim zainteresovanim konzorcijumima, kompanijama, startapovima i naučnim institucijama. Ideja je da se kreira prvi srpski superklaster koji će sistematično povezati  sve aktere i usmeriti ih ka jačoj primeni tehnoloških inovacija.Superklasteri kako se ocenjuje predstavljaju globalno dokazane modele zajedničkog rada i razvoja, u kojima se udružuju preduzeća koja se bave inovacijama. Cilj je da sarađuju na zajedničkim inovativnim projektima.U Srbiji kako se navodi postoji deset oblasti koje imaju potencijal u vezi sa tehnološkim inovacijama. Organizatori projekta su nakon analize svih relevantnih faktora doneli odluku da u pilot superklasterima učestvuju četiri oblasti:- visoka tehnologija u poljoprivredi i industriji hrane,- gejming okruženje i virtuelna realnost,- web3 i blokčejn tehnologije,- napredna rešenja u medicinskoj tehnologiji i biotehnologiji.Očekuje se da četiri pilot superklastera započnu sa radom u proleće 2022. godine. Na osnovu rezultata, biće odabran onaj sa najvećim pojedinačnim potencijalom, koji će tokom 2023. godine postati prvi srpski superklaster.Pobednički superklaster će dobiti značajnu pomoć za što bolje pozicioniranje na tržištu, a konačni cilj je da 2025. godine u potpunosti postane samoodrživ. Više informacija o prijavljivanju za pilot superklastere može da se pronađe na sledećem LINKU.Startap akcelerator za mlade preduzetnikeStartapi mogu da računaju na evropski Fond za inovativna preduzeća "Osnaživanje domaće ekonomije treba da se zasniva na fokusu na određene oblasti tehnološko-inovacionog ekosistema, one koji imaju najveći potencijal," izjavila je nedavno Suzan Fric, direktorka misije USAID-a u Srbiji.Aleksandra Popović, direktorka projekta Srbija inovira, kaže da je sledeći zadatak formiranje pilot superklastera za svaki domen: "Pozivamo sve zainteresovane konzorcijume iz ovih oblasti da se prijave i testiraju stvarne potencijale svojih planova i timova. Javni pozivtraje do kraja februara, a sve informacije se mogu naći na našem sajtu".Prema rečima Branke Anđelković, iz Centra za istraživanje javnih politika, istraživanje za potrebe superklastera trajalo je devet meseci. "U izboru smo se vodili parametrima koji dokazuju ekonomski, tehnološki i naučni potencijal za kreiranje novih rešenja. Analizirali smo i njihov 'efekat prelivanja', pozitivne eksterne efekte koje oni mogu da imaju na privredu i društvo."Projekat formiranja prvog srpskog klastera se sprovodi uz podršku ame USAID-a.

Srbija

Radno vreme Delezovih marketa tokom praznika

Tokom novogodišnjih i božićnih praznika prodavnice Maxi, Mega Maxi, Tempo i Shop&Go imaće prilagođeno radno vreme, saopštila je kompanija Delez.U petak, 31. decembra sve radnje će raditi skraćeno, do 18 časova.U subotu, 01. januara prodavnice će biti zatvorene, dok će u nedelju, 2. januara sve prodavnice imati redovno radno vreme.Na Badnje veče, 06. januara, prodavnice će kako se dodaje raditi skraćeno, do 18h časova.Božić, 07. januar, kako se dodaje, biće neradan dan za sve radnje.

Srbija

Produžen rok za prijave na Microsoftove obuke iz digitalnih veština

Zbog velikog interesovanja rodužena prijava svoju besplatnu globalnu inicijativu zaobuku iz oblasti digitalnih veština do kraja juna 2022. godine u organizaciji kompanije Microsoft.Svi zainteresovani mogu da se prijave putem linka.Prema prognozama do 2025. godine broj zaposlenih u IT industriji u Srbiji bi mogao da poraste i na 120.000, odnosno da se poveća za čak 3 puta.Na platformama LinkedIn Learning, Microsoft Learn i GitHub Learning Lab, se mogu pronaći svi potrebni edukativni materijali za 10 najtraženijih poslova koji će biti aktuelni u narednim godinama..Kroz program je prošlo više od 30 miliona ljudi širom sveta, a u Srbiji preko 60.000 polaznika, što je Srbiju pozicioniralo u sam vrh zemalja Srednje i Istočne Evrope. „Najveći broj radnih mesta se očekuje u području razvoja softvera, cloud tehnologija, data science-a i cyber bezbednosti. Kroz proces digitalne transofmracije sve grane industrije su postale povezane sa ITsektorom, tako da IT industriji nisu potrebni samo programeri - već i poznavaoci različitih industrija –prodaje, proizvodje, zdravstva, bankarstva... Potrebni su poslovni analitičari, grafički dizajneri, projektni menadžeri, testeri i razni drugi profili. Vrlo smo zadovoljni brojem učesnika koji su ove godine aplicirali i završili obuke, ali pozivamo sve da se pridruže i steknu nova znanja koja ce ih učiniti konkurentijim na tržištu rada“, kazao je Milan Gospić, direktor kompanije Microsoft u Srbiji.Projekat je podržala i Vlada Republike SrbijePolaznicima su dostupne i besplatne zvanične obuke za pripremu Microsoft Certification ispita. Na raspolaganju su im svi resursi i sadržaji potrebni za uspešno savladavanje i završavanje obuke, i to u vreme koje im odgovara, pa će moći predavanja da usklade sa svojim obavezama.“Microsoft sertifikati su korisni u svim industrijama i garancija su znanja, pa bi svakom savetovao da formalizuje sve što je godinama u poslu naučio i stekne neki od naših sertifikata, jer povećavaju i olakšavaju šanse prilikom zapošljavanja, sa druge strane, napreduje se na poslu i u razvoju karijere uopšte”, rekao je Gospić.

Srbija

Nema kazni za bespravnu gradnju u nacionalnim parkovima

U nacionalnim parkovima Tara i Đerdap, i pored sve pristunije bespravne gradnje, inspekcije ne kontrolišu investitore i izvođače, a bespravni objekti se ne ruše, pokazuje izveštaj Državne revizorske institucije (DRI).Zapisnici o redovnom terenskom i kancelarijskom pregledu su od 2016. do 2020. godine istovetni i ni u jednom se ne pominju utvrđene nezakonitosti niti naložene mere, navodi DRI.Divlja gradnja ponovo procvetala na Perućcu Na Tari tri godine nije bilo inspekcijskog nadzoraOpština Bajina Bašta u periodu 2018-2020. godine nije sprovela nijedan inspekcijski nadzor nad izgradnjom bespravnih objekata, što je uticalo na njen rast, piše u izveštaju.Broj bespratnih objekata na teritoriji Nacionalnog parka Tara je se u ovom periodu povećavao iz godine u godinu pri čemu su prvi zapisnici o bespravnoj gradnji opštinskog građevinskog inspektora, odnosno rešenja o uklanjanju, doneta tek tokom 2021. godine, piše u izveštaju.Tokom 2018, 2019. i 2020. godine nije bilo sačinjenih zapisnika o bespravnoj gradnji unutar granica Nacionalnog parka, kao ni donetih rešenja o rušenju objekata.U 2021. godini do sredine septmebra, sačinjeno je ukupno 14 zaspisnika i doneta su četiri rešenja o uklanjanju bespravno izgrađenih objekata. To znači da je opštinska građevinska inspekcija počela da kontroliše bespravnu izgradnju tek kada je DRI započeo reviziju.Opština Bajina Baša nije podnosila odgovarajuće prijave za period 2018-2020. godine protiv investitora i izvođača radova.Od 2016. do 2020. godine u budžetu opštine nije ni bilo predviđenog novca za uklanjanje bespravno izgrađenih objekata.Nema rušenja ni kod ĐerdapaOpština Majdanpek je u poslednjih 13 godina donela preko 40 rešenja o rušenju bespravnih objekata na području Nacionalnog parka Đerdap, ali ni po jednom nije postupila zaključno sa 2020. godinom.Sa uklanjanjem objekata se počelo tek u toku revizije.Srbija planira dve nove velike hidroelektrane, Đerdap 3 i Bistricu U periodu od 2018. do 2020. godine niej podneta nijedna prekršajna niti krivična prijava protiv investitora i izvoođača radova zbog gradnje bez građevinske dozvole ili bez pribavljenog odobrenja za gradnju.DRI je u potupku revizije utvrdio da nije u dovoljnoj meri uspostavljena koordinacija između opštine i upravljača nacionalnih parkova (javnih preduzeća NP Tara i NP Đerdap). Urbanizacija područja nacionalnih parkova je jedan od najvećih izazova za očuvanje prirodnih resursa i biodiverziteta, piše u izveštaju.Tokom poslednjih godina naselja se sve više šire, a i pored postojanja planova, objekti se grade i van zona koje su za to predviđene.

Srbija

U pandemiji zaposleno 4.300 zdravstvenih radnika, fali nam još 5.000

Broj radnika u zdravstvu u Srbiji je u pandemiji porastao za preko 4.300 ljudi, pokazuje analiza Fiskalnog saveta. I pored toga, zdravstvenim ustanovama još uvek nedostaje preko 5.000 radnika.Novo zapošljavanje u zdravstvu je bilo neophodno, ali i dalje ne rešava u potpunosti problem manjak medicinskog osoblja, piše u analizi.Najviše radnika nedostaje u zdravstvu, a slede Poreska i Carinska uprava, kao i republičke inspekcijske službe.Najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Srbiji, Univerzitetskom kliničkom centar (UKC) Srbije je u novembru ove godine nedostalo preko 3.000 ljudi, što je skoro trećina zaposlenih koji su predviđeni sistematizacijom. Ostajemo li dužni lekarima? Ovaj broj je tek delimično nadoknađen angažovanjem radnika na određeno, navodi Fiskalni savet.Ministarstvo zdravlja je objavilo i da je poslednje nedelje decembra 200 diplomaca medicinskih fakulteta i 500 diplomaca srednjih medicinskih škola dobilo ugovore o radu u okviru Programa zapošljavanja najuspešnijih diplomaca.Poslednji podaci o broju zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u Srbiji objavljeni su na sajtu Instituta za javno zdravlje "Batut" na kraju decembra 2018. godine.Tada je u svim ustanovama radilo ukupno  101.700 ljudi, a od tog broj 80.600 su bili zdravtsveni radinici, dok je bilo preko 21.000 administrativnog i tehničkog osoblja.U toku pandemije je u novoizgrađenim kovid bolnicama angažovano dosta mladih lekara, a kako je za Novu ekonomiju rekla Gorica Đokić iz Sindikata lekara i farmaceuta ceo sistem u kovid bolnici u Batajnici se u toku prošle godine održavao na "entuzijazmu zdravtsvenih radnika".Međutim, bolnice su izbegavale da medicinarima daju ugovore "za stalno", kako je pisao BIRN.Novoj ekonomiji je potvrđeno da se mladim lekarima stalno produžavaju ugovori na određeno. Izvor dobro upoznat sa situacijom u kovid bolnici u Batajnici, čije ime je poznato našoj redakciji, objašnjava da su lekari u septembru radili i mimo propisa, nakon noćne smene imali dodatni slobodan dan, a plata i pored ovakvih uslova nije bila viša.Iako su u pandemiji zapošljavani medicinari, sve do 2019. godine broj zaposlenih u ovom sektoru je padao. Kako je tada pokazalo istraživanje Nove ekonomije, od 2014. do 2019. broj zaposlenih u zdravstvu je bio smanjen za gotovo 10.000 ljudi. Uprkos zabrani zapošljavanja koja je tada bila aktuelna, od njenog uvođenja zaposleno je više od 3.500 nemedicinskih radnika.Zdravstvene ustanove najviše problema imaju prilikom zapošljavanja medicinskih sestara i tehničara i lekara specijalista.O tome svedoče i konkursi za angažovanje zdravstvenih radnika za rad u kovid bolnicama. U septembru ove godine Univerzitetski klinički centar Srbije je zaposlio po 47 zdravstvenih radnika sa srednjom i visokom stručnom spremom za potrebe kovid bolnice u Batajnici iako je na prethodno raspisanom konkursu tražio preko 800 medicinara.Pre toga, i Klinički centar Vojvodine je za potrebe kovid bolnice u Novom Sadu tražio 1.143 medicinskih radnika, ali je na konkursu primljeno njih tek 216, kako je objavio portal 021.

Srbija

Više od 15 miliona za sređivanje Palate Srbija

Država je opredelila više od 15 miliona dinara bez PDV-a za radove na Palati Srbija, koji se u ovom trenutku odvijaju na vencu oko fontane, ali i na istočnom ulazu zgrade.Radovi na vencu ispred Palate Srbija koštaju 8,2 miliona dinara bez PDV-a, a zamenjuju se stare polomljene mermerne ploče, navode u Vladi Srbije za portal Nova.rs."Nove mermerne ploče imaju sertifikat Instituta IMS i ugrađuju se uz saglasnost konzervatorskog nadzora koji vrši Zavod za zaštitu spomenika kulture Beograda", navode u odgovoru za ovaj portal.Radovi na istočnom ulazu Palate Srbija koštaju 6,9 miliona dinara bez PDV-a, a pohabane granitne ploče, stare više od 60 godina zamenjuju se, kako tvrde u Nemanjinoj 11, identičnim kamenom - granitom istih dimenzija, boje i kvaliteta.Behaton ploče se ne ugrađuju, niti su iste deo ugovorenog predmeta koji se može videti na portalu javnih nabavki, odgovaraju u Vladi Srbije na sumnje nove.rs, nakon što su se ovoj redakciji obratili sugrađani sa tvrdnjom da se ugrađuju pomenute behaton ploče na ovom kulturnom spomeniku.U Nemanjinoj 11 za Nova.rs ističu i da je angažovan diplomirani inženjer geologije kao konsultant koji vrši predmer i predračun potrebnih radova i procenu adekvatnosti kamena, a koji je, kako navode, prisutan prilikom izbora kamena, njegove kupovine i ugradnje, kao i kod izbora vezivnih materijala i sredstava za zaštitu kamena."On ima i obavezu da kontroliše kvalitet kamena koji se na gradilište donosi iz kamenoloma", navodi se u odgovoru.Vlada Srbije ističe da je za navedene radove pribavljena saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda 10. decembra ove godine, a pošto ovi radovi predstavljaju tekuće održavanje nije potrebno, kako naovde, pribavljanje građevinske dozvole.U Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda su za Nova.rs rekli da su izdali Rešenje o uslovima za preduzimanje mera tehničke zaštite za sanaciju istočnog ulaza Palate Srbija u Bulevaru Mihaila Pupina."Planiranim radovima je predviđena demontaža svih oštećenih podnih ploča i kocki od granita/kamena i zamena novim kamenim pločama i kockama istog ili sličnog petrološkog sastava i istih ili sličnih likovno-estetskih svojstava. Stručna služba Zavoda vrši konzervatorski nadzor nad izvođenjem radova i vodi računa o tome da propisane mere tehničke zaštite budu sprovedene", navode u Zavodu za portal Nova.rs.Palata Saveznog izvršnog veća, u novobeogradskom bloku 13, svečano je otvorena 1961. godine povodom održavanja Prve konferencije šefova država i vlada nesvrstanih zemalja u Beogradu i predstavlja jedan od glavnih repera Novog Beograda i njegove čvrste urbane hijerarhije.Njena izgradnja je počela 1948. godine prema projektu tima zagrebačkih arhitekata, koji su činili Vladimir Potočnjak, Anton Urlih, Zlatko Nojman i Dragica Perak, a završena u periodu od 1955. do 1961. godine prema projektu beogradskog arhitekte Mihaila Jankovića i projektnog biroa "Stadion".

Srbija

Novi protest protiv Rio Tinta 3. januara

Nakon izjave predsednika Aleksandra Vučića projekat Jadar neće biti ukinut, savez ekoloških organizacija iz cele Srbije (SEOS) najavio je nove proteste za 3. januar.„Siti smo laži i igara, zato idemo ponovo na blokadu od  3.1.2022. u 13h. Prvo ćemo blokirati puteve na  tri sata, a posle i duže i šire, sve dok predsednik ne povuče Uredbu i ne skloni RioRadioactive signTinto iz Jadra i Srbije,“, naovdi se na Tviter nalogu SEOS-a.Osiromašeni litijum: Istine, laži, zablude i interesiRio Tinto obećava platu od 1.000 evra i najveću stranu investicijuEkološka udruženja: Rio Tinto želi da ostane 100 godina u SrbijiO rudniku litijuma treba javno pričati na osnovu činjenica, a ne emocija

Srbija

Vučić najavljuje pomoć za majke, mlade, medicinare i penzionere

...amandman na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom kojima se predviđa da od 1. januara 2022. godine sve porodice koje dobiju drugo ili treće dete prime od države jednokratnu pomoć od 100.000 dinara.Pored ove roditeljima ostaje i postojeća finansijska podrška za drugo dete od po 10.000 dinara mesečno u trajanju od dve godine, dok će treće dete i dalje dobijati narednih 10 godina po 12.000 dinara mesečno.Vlada Srbije je nedavno usvojila je izmene ovog zakona, po kojima će od 1. januara za svako prvorođeno dete biti isplaćivano po 300.000 dinara umesto dosadašnjih 100.000 dinara.Danas su na sednici Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva, razmotreni ovi amandmani, a ministar za brigu o porodici i demografiju Radomir Dmitrović je u ime Vlade, prihvatio predloženi odborski amandman i na sednici Odbora naveo da su procenili kapacitete budžeta i zaključili da ima prostora i za ovu izmenu.

Srbija

Srbiji ne treba ugalj, već energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije

Elektro-privreda Srbije (EPS) nema dovoljno uglja niti plan za dugoročnu proizvodnju struje kojim bi se izbegavale njene nestašice, kaže Zvezdan Kalmar iz nevladine organizacije Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR). Prema njegovom mišljenu Srbija treba da se pre svega okrene razvoju energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.Predstavnik CEKOR-a smatra da Srbija treba da razmišlja o zatvaranju termoelektrana i razvoju novij projekata poput hidroelektrane Đerdap 3 i Bistrica, kao i o hidroelektranama koje bi bile građene na Drini i Ibru. Glavni razlog je prema njegovim rečima zagađenje koje izaziva sagorevanje uglja, koga kako ocenjuje nema dovoljno.Kalmar je podsetio da je EPS uložio dosta novca u otvaranje novih kopova uglja u Vreocima, gde, kako tvrdi, uglja zapravo nema dovoljno. Kao jedan od dokaza za to navodi kolaps koji se u dogodio u EPS-u pre nekoliko nedelja kada je pao sneg, a sa njim i elektro-energetski sistem Srbije.Vučić: Srbija ne može da izbaci ugalj, kineski investitori prave "zeleno" okruženje "Tamo uglja zapravo nema, neko u vlasti tada je istraživao ležište uglja i otkrili 570 miliona tona uglja ispod Vreoca, koji su dovljni za 20 godina", kaže Kalmar.Prema njegovim rečima, državni budžet je raseljavanje oko 100 domaćinstava iz Vreoca koštalo između 150 i 200 miliona evra. Napominje da dokumenti o tome još nisu dostupni javnosti i poziva nadležne da ih konačno objave.Kalmar naglašava da je taj novac mogao da bude upotrebljen za unapređenje energetske efikasnosti u Srbiji. Dodaje da je se u kopovina Rudarskog basena Kolubara sada kopa se novo polje G, koje ima vrlo malo uglja.Predstavnik CEKOR-a podseća i da je pre 10 godina Srbija uzela kredit i kupila mašinu za mešanje kvalitetnog i lošijeg uglja. Napominje da jeuloga te mašine za homogenizaciju upravo sprečavanje vanredne situacije u EPS-u, kao i da je plaćena 150 miliona evra.Sada već "ćuveno" loženje blata u pogonima termoelektrana u Obrenovcu nazvao je kriminalom, zbog koga kako ocenjuje treba otpustiti odgovorne i oduzeti im licence za rad.Povećana proizvodnja struje iz uglja na celom svetu Kalmar smatra da je izgradnja postrojenja za odsumporavanje u EPS-ovim  termoelektranama preskupa i neisplativa investicija od 800 miliona evra. Kao razloge za takav stav između ostalog navodi veću količinu struje koju zahtevaju ta postrojenja, njihovo skupo održavanje (150 miliona), povećanje pepelišta, otvaranjen novih rudnika uglja (Veliki Crljeni, Drmno, Burovo).Jedan od važnih razloga zbog kojih EPS trenba da razmišlja o zatvaranju termoelektrana je kako dodaje emisija CO2, zbog kojih će Evropska unija početi da naplaćuje posebnu taksu. Kaže da će cena struje u tom slučaju biti takva da EPS neće moći da posluje likvidno:"Apsloutno smatram da nije potrebno da ulazimo u ovo, već da razmišljamo o tome da do 2035. godine zatvorimo termoelektrane", poručuje Kalmar.Prema njegovom mišljenju Srbija bi milijardu evra investicija mogla da usmeri na energetsku efikasnost, jer se obavezala i na ciljeve koje je postavila EU, a to je potpuna dekarbonizacija do 2050. godine.U DVE GODINE PROIZVODNJA I POTROŠNJA UGLJA U EU PLA ZA TREĆINU Izgradnja nuklearnih elektrana u Srbiji kako naglašava nije isplativa jer traje dugo, zahteva ogromne investicije, školovane ljude koje Srbija nema i ne može da iškoluje preko noći. Naveo je primer Finske koja je svoju novu nuklearnu elektranu gradila dve decenije, jer njene jake regulatorne institucije nisu dozvoljavale ni najmanje propuste tokom radova."Đerdap 3 mora biti apsolutni prioritet za Srbiju, imaće oko 2,5 gigavata instalisane stuje, to je ukupna flotila termoelektrana u Srbiji. Tu je i reverzibilna hidroelektrana Bistrica, jer kad nema vetra potrebna je vršna, rezervna energija", dodao je predstavnik CEKOR-a.Podsetio je i da većina EPS-ovih postrojenja, ali i nekih rudnika radi bez neophodnih dozvola, kao i da kompanija Rio Tinto koja u Srbiji želi da iskopava litijum samo koristi mehanizme koji su uspostavljeni za EPS. Ponovio je da cena struje ne može da bude socijalna kategorija, kao i da građanima treba pomoći da izoluju kuće, stave solarne panele i obezbede druge načine da se greju. Energetska politika kako poručuje mora da bude zasnovana na obnovljivim izvorima energije.

Srbija

Koliko podataka o vama imaju javne institucije i preduzeća?

Niško udruženje “Pravilaw” pokrenulo je platformu otisak.org na kojoj građani mogu da provere da li je bezbedno da ostave svoje podatke na nekom od sajtova državnih preduzeća i institucija.Provera privatnog sektora biće moguća selektivno i na zahtev građanaod marta 2022. godine.Pravna lica se kategorišu po modelu semafora u tri kategorije stepena rizika: crvenom –visok stepen, žutom – umeren i zelenom neznatan.Svaka provera je potpuno besplatna i obavlja se bez registracije.“Nama je primarno da to budu organi javne vlasti, odnosno u narodu poznat državni sektor. Za početak imamo oko 650 organa. Taj broj bi trebalo da raste, jer radimo na novih 600-700 organa, tako da ćemo imati oko 1.300-1.400 organa na ovoj platformi. Građani će moći da provere koliko su im lični podaci bezbedni ,” kazao je Tadija Mitić Južne vesti.Otisak sadrži apslutno sve organe javne vlasti koji su izloženi u katalogu Poverenika. Svako pravno lice je kategorisano u skladu sa PraviLaw kategorizacijom podataka o ličnosti i stepenu sprovođenja Zakona o zaštiti podataka o ličnost, navedeno je na sajtu platforme.

Srbija

Top 10 društveno odgovornih akcija u 2021. godini

2020. je bila godina velike krize ali i velike solidarnosti, godina koja nam je pokazala kako kriza može da ujedini i pokaže najbolje u svima nama. Prema istraživanjima koje sprovodi Catalyst Balkans o stanju filantropije „Srbija daruje“, 2020. godina je bila rekordna kada su u pitanju dobrotvorna davanja – skoro tri puta su bila veća nego prethodne godine. Kada je korporativni sektor u pitanju, čini se da je u celom regionu bio najaktivniji i veoma brzo odreagovao na krizu tokom 2020. Ali i 2021. se pokazao kao prilično aktivan i, što je veoma interesantno, uglavnom okrenut strateškim davanjima i rešavanju važnih tema poput smanjenja siromaštva, podrške deci, ženama, pružanju psihološke podrške koja je ove godine bila neophodna mnogima kao posledica pandemije, i mnogih drugih.Ova godina je bila ujedno i godina kada su se žene dovoljno osnažile i podigle svoj glas protiv nasilja koje trpe, ili su trpele u prošlosti, progovorile su o svojim problemima, pa zato i ne čudi velika podrška od strane kompanija koje su zauzele svoj stav po tom pitanju i veoma otvoreno podržale žene.Ovogodišnja kampanjа Avon Srbije Reci NE nasilju nad ženama, fokusirana je na podizanje svesti o verbalnom nasilju, kao jednom od najčešćih vidova zlostavljanja u partnerskim odnosima.Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, snimljen je video koji je izazvao snažne reakcije na društvenim mrežama. Ujedno, video ima za cilj da ohrabri žene kojima zatrebaju pomoć i savet, da se jave na besplatan broj telefona Autonomnog ženskog centra 0800 100 007 koji još od 1993. godine pruža podršku ženama sa iskustvom nasilja. U okviru ove akcije, kompanija Avon je ovoj organizaciji najavila i donaciju vrednu milion i po dinara, za podršku redovnih aktivnosti tokom 2022. godine. Te aktivnosti obuhvataju direktnu psihosocijalnu i pravnu pomoć ženama koje doživljavaju neki vid fizičkog ili psihičkog nasilja.Podršku ženama koje su progovorile o svojim iskustvima vezanim za neki vid nasilja pružila je i Cockta. Nedavno je pokrenuta kampanja #NisamPrijavila preko društvene mreže Twitter, a Cockta je hrabro podržala ovu temu i time pokazala svoj stav o veoma teškom društvenom problemu u Srbiji. Takođe su podržali i inicijativu #NisiSama koja je pokrenuta početkom godine a u cilju podrške hrabrim devojkama i ženama koje su prijavile seksualno nasilje i suočile se sa velikim problemima i osudom javnosti zbog toga.Još jedna veoma važna tema ove godine je psihološko stanje tokom pandemije jer je izolacija pojačala mentalne poremećaje kod velikog broja ljudi. Tom temom se bavila kampanja „Nesalomivi“, koju je pokrenula Hemofarm Fondacija. Cilj kampanje je bila zajednička borba protiv depresije i stigme koja prati obolele, a u prva tri meseca implementacije omogućila je da pomoć i podršku dobije više hiljada ljudi. Hemofarm Fondacija je skrenula pažnju na važan društveni problem i ponudila rešenja ljudima kojima je to bilo potrebno.Nije izostala ni podrška roditeljima. Kompanija MK Grupa i Aik Banka (koja je u sklopu MK grupe) su godinama pomagale i podržavale roditelje u okviru svoje grupacije i internog projekta pod nazivom „Podrška porodici“. Ove godine su rešili da taj projekat preraste u veliki društveno odgovorni projekat kojim će pomagati roditeljima, tako što su svoje donacije usmerili ka porodilištima u celom regionu. U Srbiji je njihova donacija usmerena ka porodilištu u okviru KBC „Dr Dragiša Mišović“ za renoviranje prijemnog odeljenja i proširenje kapaciteta ambulanti za preglede trudnica.Još jedna važna akcija koja je okrenuta podršci ženama i prevenciji kada govorimo o njihovom zdravlju, jeste akcija za borbu protiv raka dojke, kompanije Avon Srbija. U okviru ove akcije, Avon je svojom donacijom omogućio rad pokretnog mamografa, sa ciljem da se obezbede besplatni pregledi i podstakne rana dijagnostika kod žena starijih od 45 godina.Veoma važno je napomenuti da mnoge žene nisu u mogućnosti da dođu do mamografskog pregleda, koji je veoma važan preventivni pregled u životnoj dobi preko 45 godina života, pa je ova akcija imala neizmernu važnost za veliki broj žena. O tome govori i podatak da je akcija bila produžena usled ogromnog interesovanja žena.Akcija usmerena da pomogne Svratištu za decu u Beogradu pod nazivom „Za lepši život svakog deteta“, pokrenuta je od strane Lidl Srbija i Essity. Tokom trajanja kampanje koja je pokrenuta u oktobru ove godine, od svakog kupljenog Zewa i Libresse proizvoda u Lidlu se odvajalo po 20 dinara za donaciju Centru za integraciju mladih. Na ovaj način prikupljeno je 30.000 evra za obnovu Svratišta za decu u Beogradu, kroz koje na dnevnom nivou prođe u proseku oko čak 70 dece. Jedan od važnih projekata jeste društveno odgovorni program „Svet kakav želiš” kroz koji je kompanija A1 Srbija pružila mentorstvo i finansijsku podršku važnim inicijativama iz oblasti javnog zdravlja, obrazovanja i ekologije.Grupa stručnjaka je, uz predstavnike kompanije A1 i Propulsion, partnera na programu, nominovala i odabrala tri projekta koji imaju nacionalnu pokrivenost, tiču se obrazovanja, javnog zdravlja i ekologije, sa izraženim karakteristikama tehnološkog unapređenja i održivosti, a uz to rešavaju goruće probleme društva koji se tiču šire zajednice.U prvom ciklusu je za realizaciju inicijativa dodeljeno ukupno 10 miliona dinara. Drugi ciklus je obuhvatio 3 projekta a uloženi iznos je 9 miliona dinara.Nedavno su Mastercard i Nacionalno udruženje roditelja dece obolele od raka Nurdor pokrenuli kampanju pod nazivom „Biti nečiji superheroj. Neprocenjivo.”  koja predstavlja novu, modernu onlajn platformu za doniranje i modnu kolekciju kao deo iste.Cilj je da doniranje Nurdoru učine jednostavnijim, bržim ali i interesantnijim, kao i da uključe mlađu urbanu populaciju. U ovu kampanju su uključeni i domaći modni dizajneri i proizvođači a cilj je da se na ovaj način osiguraju sredstva za važne inicijative i aktivnosti kojima se bavi Nurdor. Nakon samo dve nedelje, preko ove platforme je prikupljeno 1,7 miliona dinara a 50% modne kolekcije je već došlo do superheroja koji su podržali ovu akciju.U okviru kampanje „Zato što ih volimo“, kompanija AVON Srbija je usmerila preko 3,5 miliona dinara kupovini vaučera za donaciju 1.300 specijalnih ortopedskih grudnjaka namenjenih ženama koje su se suočile sa mastektomijom širom Srbije i izgubile jednu, ili obe dojke.Specijalni grudnjaci preuzimali su se preko 12 udruženja koja su deo programa donacije: Nacionalne asocijacije za lečene od raka (NALOR), kao i Savetovališta za žene obolele od raka dojke „Jefimija“ iz Užica, Ženskog centra „Milica“ iz Vrnjačke Banje i udruženja Europa Donna iz Beograda.Kampanja „Prati suncokret“, kompanije Dijamant doo Zrenjanin i Zvijezda doo, pomaže osobama sa Daunovim sindromom. Suncokret je odabran kao simbol Dijamanta, ali i onih koji imaju ovaj genetski poremećaj, a kojih je u Srbiji, prema nezvaničnim podacima, više od 2.000.Likovnim konkursom, izložbom radova i novčanom donacijom, kompanija Dijamant je skrenula pažnju javnosti na osobe sa Daunovim sindromom, i podržala njihovo uključivanje u društvo i osamostaljivanje.Ovo su primeri društveno odgovornih akcija i kampanja koje smo pratili tokom 2021. Važno je da društveno odgovorno poslovanje u 21. veku bude u poslovnoj strategiji svake kompanije.Pored ekologije, obrazovanja, zdravstva i humanitarnih projekata, društvena odgovornost danas je i otvorenost za teške teme sa kojima se suočavamo kao što je suzbijanje nasilja, borba za ravnopravnost žena, LGBT populacije i svih manjinskih grupa, podrška ugroženih i ugnjetavanih. Kompanije kao deo društva i zajednice mogu i treba da iniciraju takve akcije i utiču na promene.

Srbija

„eFiskalizacija: Modernizacija ili malverzacija?“

E fiskalizacija je tema kojom se ovih dana bavi veliki broj privrednika i potrošača, a iz udruženja "Zaštitniks preduzetnika i privrednika Srbije" analiziraju da li je u pitanju modernizacija, kako to predstavlja Ministarstvo finanasija ili još jedna malverzacija kako to deluje velikom broju privrednika.  U saopštenju je navedeno da sadašnji sistem fiskalnih kasa ne zahteva internet konekciju, a trošak iznosi 480 dinara mesečno, dok novi sistem podrazumeva zamenu uređaja, obaveznu internet konekciju koja mesečno košta oko 1.800 rsd, softver za komunikaciju sa poreskom upravom i aplikaciju za izdavanje računa za koji ponude iznose 800 rsd mesečno.Tako umesto mesečnog troška od 480 dinara imamo trošak od 2.600 dinara, suprotno najavljenom smanjenju troškova za privredu. Ovaj zakon predviđa i širi obim obveznika fiskalizacije kao što je delatnost 85.5 koja se odnosi na ostalo obrazovanje, obveznke paušalnog poreza gde izdavanje fiskalnih računa ne utiče na visinu poreza koji plaćaju, a u koje spadaju i inženjeri, arhitekte, zanatlije, itd. Ova stavka je problematična jer uplate koje ležu na račun preko m bankinga, e bankinga i virmana, ne dobijaju fiskalni račun u momentu uplate nego u momentu kad se uplata proknjiži što uvodi u pravnu nesigurnost. Takođe mesečni troškovi će "pogurati" mnoge iz ovih delatnosti na crno tržište što će odgovarati i klijentima jer će usluga biti jeftinija. "Kad radite na crno kazne su minorne, a kad radite registrovani kazne su enormne.", navodi se u saopštenju. Pored toga oni koji rade samo povremeno sa fizičkim licima, a pretežno sa pravnim licima, nemaju računicu da uvode ceo sistem i izlažu se mesečnim troškovima zbog čega će ili biti uskraćena usluga fizičkom licu ili će se raditi na crno. Kakva je tačno razlika između arhitekte i advokata? Pa da prvom sada treba kasa, a drugom ne, ističu iz udruženja "Zaštitnika preduzentnika i privatnika Srbije".Novi Zakon o fiskalizaciji je prezentovan kao alat za suzbijanje sive ekonomije, modernizacija, smanjenje troškova za privredu čime je opravdavana cena troška novca poreskih obveznika za subvencije koja je prvobitno najavljena u iznosu od 3 milijarde dinara, a zatim je skočila na 6 milijardi dinara, a privrednici se pitaju zašto budžet od 3 milijarde dinara ili manje nije iskorišćen za nabavku softvera, kao što je traženo na javnom slušanju, jer je koncept fiskalnih računa moguće izvesti i kroz običnu mobilnu aplikaciju i sajt koju bi poreska uprava mogla da razvije o trošku budžeta i daje besplatno privrednicima. Račun ne mora ni da se štampa, kada se izda generiše je unikatni kod-potpis koji se pojavi na ekranu i koju kupac kroz svoju besplatnu aplikaciju može da skenira i potvrdi da je račun zaista evidentiran i sa kojim sadržajem. Danas je već praksa da umesto terminala za plaćanje karticama može da se koristi aplikacija banke, pa ako banke mogu da razviju takav softver sigurno može i država. Što bi se onda moglo smatrati modernizacijom, a ne još jednom malverzacijom u nizu koja privredu uvodi u veće troškove i pravnu nesigurnost, kako to sad deluje tvrde u saopštenju.