Srbija

Srbija

Tokom prvog polugođa broj preminulih u Srbiji veći za 28 odsto

U Srbiji je tokom prvog polugodišta tekuće godine umrlo 65.817 ljudi, što je za 27,6 odsto više u odnosu na isti period 2020. godine, dok se brojh živorođenih istovremeno smanjio za 1,7 odsto, na 28.813 ljudi, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).Podaci o rođenju i smrti u matičnim knjigama ukazuju da je tokom prvih šest meseci prošle godine umrlo 51.569 ljudi, a da je u istom periodu lane živorođeno 29.314 dece.U ovoj godini, za sada je najviše dece rođeno je u martu (ukupno 5.349), kada je i umrlo najviše ljudi (12.952).

Srbija

Milion evra umesto za pomoć privredi ide Teniskom savezu Srbije

Ukupno 118 miliona dinara (oko milion evra) koji su bili namenjeni za subvencije privatnim preduzećima radi prevencije i ublažavanja posledica nastalih usled pandemije preneto je u budžetsku rezervu. Iz budžetske rezerve novac je zatim raspodeljen za finansijsku pomoć Teniskom savetu Srbije, piše u rešenju Vlade Srbije.Beograd daje u zakup teniske terene na 20 godina, uslov teniski turnir Vlada je u maju ove godine iz budžetske rezerve obezbedila 900 hiljada evra za Teniski savez, dok je iz sredstava Ministarstva privrede koja su namenjena za pomoć privredi usled pandemije u nekoliko navrata novac preusmeravala za izgradnju kovid bolnice u Novom Sadu.

Srbija

Građanski preokret zbog Linglonga tužio i Pokrajinski sekretarijat za urbanizam

Građanski preokret iz Zrenjanina podneo je tužbu Upravnom sudu protiv Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine. Ta organizacija traži poništavanje saglasnosti za studiju o proceni uticaja na životnu sredinu koju je taj sekretarijat dao kineskoj kompaniji Linglong zbog izgradnje fabrike automobilskih guma u Zrenjaninu.Građanski preokret podseća da u svom obrazloženju Pokrajinski sekretarijat navodi kako je pregledom dostavljene dokumentacije utvrđeno da je namena industrijskog kompleksa Linglonga, čija je izgradnja planirana na jednoj lokaciji, da objedini dve osnovne celine u proizvodnji guma:- objekte miksera za proizvodnju gume koji su predmet studije,- pogone za proizvodnju pneumatika koji nisu predmet studije uticaja na živtnu sredinu.Dalje se navodi da su te dve celine međusobno povezane i naslanjaju se jedna na drugu sa ciljem da se dobiju gotovi proizvodi.Građanski preokret navodi da je Zakonom o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine propisano da se radi izdavanja integrisane dozvole za postrojenja dostavlja saglasnost na studiju uticaja zatečenog stanja.Iz toga, kako se naglašava, proizilazi da zakon ne predviđa mogućnost dostavljanja više saglasnosti, odnosno više studija o proceni uticaja na životnu sredinu."Studija o proceni uticaja na životnu sredinu ne može se raditi parcijalno, za svaki deo postrojenja posebno, kao što je uradio Linglong, već je neophodno izraditi jedinstvenu studiju o proceni uticaja na životnu sredinu čitave fabrike guma kako bi se u potpunosti utvrdilo činjenično stanje", piše u saopštenju Građanskog preokreta.Navode i da im je kao zainteresovanoj javnosti onemogućeno da učestvuju u javnoj raspravi o studiji za Linglong koja je bila zakazana za 18. februar 2021. To je kako navode protivno Pravilniku o postupku javnog uvida, prezentaciji i javnoj raspravi o studiji o proceni uticaja na životnu sredinu.Linglong dobio saglasnost za deo fabrike u ZrenjaninuRERI: Fabrici guma Linglong nezakonito odobrena državna pomoć "Na taj način bitno je povređeno pravilo postupka donošenja akata, što saglasnost na studiju čini nezakonitom", napominju u Građanskom preokretu.Građanski preokret je prošle godine Upravnom sudu tužio i Gradsku upravu grada Zrenjanina zbog saglasnosti koja je data na prvu studiju o proceni uticaja na životnu sredinu, koja se odnosi na jedan deo fabrike guma kompanije Linglong.Prošlog meseca ova organizacija tužila je i Pokrajinski sekretarijat za građevinarstvo zbog, kako je navedeno, nezakonito izdate građevinske dozvole Linglongu.Linglong inače gradi fabriku automobilskih guma samo par kilometara od prirodnog rezervata Carska bara. Kompanija je besplatno dobila državno zemljište gde već uveliko gradi fabriku koje je vredno 7,6 miliona evra. Pored toga Linglong je dobio i 75 miliona evra za zapošljavanje 1.200 radnika do kraja 2024. godine.Gradske vlasti Zrenjanina po njoj su čak nazvali i jednu ulicu, a u javnosti su se više puta pojavljivali video snimci na kojima se vide Linglongovi radnici koji novinarima ne dozvoljavaju da slikaju gradilište buduće fabrike guma.Regulatorni institut za za enegriju i životnu Sredinu (RERI) pre nekoliko meseci saopštio da je Linglongu za izgradnju fabrike nezakonito odobrena državna pomoć u vrednosti od 83,49 miliona evra.Građanski preokret ranije je saopštio i da je država Linglongu poklonila i priključak na sistem vodosnabdevanja. Ta organizacije je protiv Linglonga već podnela i krivičnu prijavu zbog nelegalne gradnje.

Srbija

Srbija blokirala letove ruskog Ural erlajnsa

Direkotrat civilnog vazduhoplovstva Srbije nije izdao dozvolu ruskom Ural erlajnsu da započne letove između između Moskve i Beograda, prenosi Ex-Yu-Aviation. Inicijalno su predviđeni letovi jednom nedeljno sa Erbas A320 letelicom, ali je kompanija obustavila prodaju karata. Ovo je drugi avio-prevoznik iz Rusije, posle S7 erlajnsa kome nije izdata dozvola. Rusija i Srbija imaju strogi bilateralni vazduhoplovni sporazum. Iako je revidiran 2913 sa ciljem da dozvoli i drugim avio-prevoznicima, sem Aeroflota i Er Srbije, da lete izmeđi dve države, i dalje se fazvorizuju ova dva nacionalna avioprezvoznika.Između Beograda i i Moskve trenutno saobraćaju Er Srbija, Aeroflot i Nordvind erlajns, ali su od strane ruskih vlasti ograničeni na 16 operacija nedeljno zbog koronavirusa. Nordvind erlajns je započeo letove ka Beogradu u januaru, ali se takođe suočio sa problemima oko dobijanja dozvole od strane srpskih regulatora. 

Srbija

Beograd nabavlja solarne panele za zagrevanje vode na bazenima

Grad Beograd je raspisao javnu nabavku za isporuku i montažu solarnih kolektora za zagrevanje sanitarne potrošne vode u objektima SRPC "Milan Gale Muškatirović" i SC "Mirko Sandić". Procenjena vrednost nabavke je 50 miliona dinara, odnosno 425,5 hiljada evra.Za ova dva sportska centra predviđena je kupovina solarnih panela kao i bojlera za skladištenje vode.SRPC "Milan Gale Muškatirović" trebalo bi da dobije 77 pločastih solarnih kolektora površina od 2 do 3,3 kvadrata.Šta za sada možete sa novom "Beogradskom karticom"? U SC "Mirko Sandić" je predviđena prethodna demontaža postojeće opreme, a zatim montaža novih 56 solarnih panela površine 3,3 kvadrata.Uslov za izbor ponuđača je da je firma u 2019. i 2020. godini ostvarila ukupne prihode u iznosu od minimum 80 miliona dinara.Takođe, u poslednje tri godine ponuđač treba da je realizovao bar jedan posao isporuke i izgradnje solarnih kolektora za zagrevanje sanitarne potrošne vode, ili druge energetsek radove koji sadrže solarne kolektore na minimum dva objekta sa najmanje 390 kvadrata površine kolektora po ugovoru.Beogradski čelnici se hvale nagradom koju nisu dobili Firma koja želi da gradu ponudi solarne kolektora mora da ima na rapsolaganju i 10 montera, po jednog diplomiranog inženjera mašinstva i inženjera elektrotehnike, kao i jedno lice sa položenim stručnim ispitom za zaštitu od požara.Rok za podnošenje ponuda je 24. avgust.

Srbija

Ministarstvo predlaže povlačenje Zakona o vodama i javnu raspravu

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede odlučilo je da, nakon što predsednik Srbije Aleksandar Vučić nije potpisao izmene i dopune Zakona o vodama, predloži Vladi Srbije povlačenje iz procedure predlog tog zakona, kao i da se o novom nacrtu zakona sprovede javna rasprava, potvrđeno je danas agenciji Beta u tom ministarstvu.Istaknuto je da će, pre slanja Vladi Srbije novog nacrta zakona na usvajanje, biti sprovedena javna rasprava, radi obezbeđivanja najšire saglasnosti stručne javnosti i gradjana.O datumu i vremenu trajanja rasprave, javnost će biti blagovremeno obaveštena, rekli su u Ministarstvu.Prethodno je danas objavljeno da predsednik Srbije Aleksandar Vučić nije potpisao izmene i dopune Zakona o vodama i da će taj dokument biti vraćen Skupštini Srbije na ponovno odlučivanje, jer nije donet u skladu sa Ustavom.SKUPŠTINA SRBIJE NEDAVNO JE USVOJILA ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VODAMA, U KOM SE, IZMEĐU OSTALOG, NAVODI DA SE VODNO ZEMLJIŠTE U JAVNOJ SVOJINI "POD POSEBNIM USLOVIMA" MOŽE DATI U ZAKUP I NEPOSREDNOM POGODBOMU Zakonu koji je izglasan navodi se da se vodno zemljište u zakup može dati kada je to propisano posebnim zakonom,ako je to u konkretnom slučaju jedino moguće rešenje (na primer na osnovu ugovora zaključenog sa javnim vodoprivrednim preduzećem i pribavljene građevinske dozvole na vodnom zemljištu su izgrađeni objekti malih hidroelektrana, vodozahvati ), direktnim i indirektnim korisnicima budžetskih sredstava, izabranom izvođaču radova, radi vađenja rečnih nanosa za potrebe izgradnje objekata od značaja za Srbiju. Piše i da se vodno zemljište u javnoj svojini može se dati u zaкup neposrednom pogodbom za plutajuće objeкte кoji su postavljeni na vodnom zemljištu na teritoriji grada Beograda, do dana stupanja na snagu ovog zaкona.Više od 30 organizacija civilnog društva prethodno su zatražile su "hitno povlačenje neustavnog Predloga Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vodama" iz skupštinske procedure.Oni su naveli da pri izradi predloga, niti u bilo kojoj prethodnoj fazi, nije omogućeno učešće javnosti, niti je ona na bilo koji način bila informisana o izradi ovog akta "od suštinskog značaja za očuvanje voda kao javnog dobra i ključnog resursa za sve građane Srbije".RERI i WWF traže referendum o Zakonu o vodama   

Srbija

Stejt department: U Srbiji poboljšana investiciona klima, ali brojni problemi ostaju

Američki investitori generalno pozitivno ocenjuju Srbiju, imajući u vidu stratešku lokaciju zemlje, obrazovanu radnu snage, sporazume o slobodnoj trgovini sa ključnim tržštima. Ipak ostaju izazovi kao što su korupcija, birokratska kašnjenja, državna preduzeća koja prave gubitke, neefikasno sudstvo.   Investiciona klima u Srbiji skromno je poboljšana poslednjih godina, a uticaj na to su imale makroekonomske reforme, veća finasijska stabilnost, fiskalna disciplina, kao i porces pristpupanja Evropskoj uniji koji podstiče pravne reforme koje unapređuju poslovno okruženje, navodi se u Izveštaju Stejt departmenta o investicionoj klimi u Srbiji.Američki investitori u Srbiji generalno pozitivno ocenjuju s obzirom na stratešku lokaciju zemlje, obrazovanu i pristupačnu radnu snagu, odlično poznavanje engleskog jezika, i sporazume o slobodnoj trgovini sa kljičnim tržištima, posebno EU i SAD.Sa druge strane, izazovi su birokratska kašnjenja, korupcija, državna preduzeća koja prave gubitke, neefikasno sudstvo, široko rasportranjena siva ekonomija. Takođe, zabrinjava politički uticaj na odluke formalno nezavisnih regulatornih tela. Kako se navodi u Izveštaju, Vlada je postigla značajne reforme u oblasti radnog prava, dozvola za građevinarstvo, inspekcija, javnih  nabavki, privatizaciji, što je pomoglo da se unapredi poslovno okruženje. Vlada, takođe, polako pravi napredak u rešavanju situacije problematičnih državnih preduzeća. Tamo gde je bilo moguće, ovo je rešeno kroz privatizaciju i stečajne postupke. Digitalizacija određenih procesa, kao što je izdavanje građevinskih, dozvola, poreski sistem, e-potpisi, još uvek nije dovela do dramatičnog poboljšanja kada se radi o vremenu potrebnom za obradu, piše u Izveštaju. U Izveštaju se podseća da je Vlada Srbije uspešno je završila aranžman sa MMF-om , Instrument za koordinaciju politika, u januaru 2021. godine i da sada pregovara o novom programu. Srbija je takođe napredovala četiri mesta na Duing biznis listi Svetke banke i sada je globalno gledano 44, piše u Izveštaju. Privlačenje stranih investicija ostaje važan prioritet Vlade, a u 2021. godini Srbija i SAD potpisale su novi Sporazum o podsticanju investicija, koji bi mogao da olakša mogućnosti u brojnim sektorima.

Srbija

Sledeće nedelje isplata pomoći za prevoznike

Ministar finansija Siniša Mali najavio je danas da će sledeće srede, 28. jula, biti isplaćena i četvrta rata auto- prevoznicima, koji primaju 600 evra po autobusu, a da će 6. avgusta biti isplaćena pomoć za lica koja samostalno obavljaju drugu delatnost u kulturi, njih 777, koje nisu obuhvaćena prošle godine."Potom, 16. avgusta sledi uplata još jednog punog minimalca za zaposlene u ugostiteljstvu i turizmu, kao vid sektorske pomoći. U septembru će biti uplaćeno po 50 evra za naše najstarije sugrađane, a u novembru preostalih 30 evra za sve građane Srbije", rekao je Mali, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija. Govoreći o povećanju minimalne cene rada, sa sadašnjih 32.000 na 35.000 dinara rekao je da će narednih dana biti organizovan dijalog sa unijama zaposlenih, poslodavcima i Vladom Srbije."Кada je minimalna cena rada u pitanju, po prvi put idemo na 300 evra. Sada je 32.000 dinara, a želimo da idemo sa povećanjem ne manjim od 9 procenata, na 35.000 dinara", naveo je on.Mali je ocenio da minimalna cena rada podstiče rast prosečne zarade u zemlji, koja je u aprilu bila oko 560 evra.

Srbija

Narodna banka Srbije traži da Hrvatska ne stavlja Teslin lik na evro

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da bi eventualno stavljanje lika Nikole Tesle na kovanice evra kada Hrvatska postane članica evrozone predstavljalo prisvajanje kulturnog i naučnog nasleđa srpskog naroda, preneo je portal SEEbiz."Nesporno je da se slavni naučnik tokom svog života izjašnjavao kao Srbin po poreklu i rodu. S tim u vezi, sasvim je sigurno da bi bile preduzete odgovarajuće aktivnosti prema nadležnim institucijama EU kako bi se ukazalo na neprimerenost takvog predloga", kažu u NBS.Dizajn evro novčanica je isti nezavisno od države koja ih štampa ali se kovanice te valute razlikuju. Dizajn evro kovanica regulisan je Uredbom Saveta EU broj od 24. juna 2014.)o apoenima i tehničkim specifikacijama evrokovanica namenjenih opticaju, podsećaju u NBS.Naučnik svetskog glasa Nikola Tesla rođen je u Lici u selu Smiljan, tadašnjoj Austro-Ugarskoj, danas Hrvatskoj 10. jula 1856. Tesla je umro u Njujorku 7. januara 1943.Njegov otac Milutin bio je pravoslavni sveštenik, a u Srbiji je boravio jednom kada je 1892. godine posetio Beograd.Vlada seli muzej Nikole Tesle na Dorćol

Srbija

Polovina mladih za legalizaciju marihuane, isto toliko njih konzumira(lo)

Čak 49% mladih podržava potpunu legalizaciju marihuane, dok 29% podržava legalizaciju samo u medicinske svrhe. Ovo pokazuje najnovije alternativno istraživanje o položaju mladih koje je sprovela Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS).Da marihuanu ne treba legalizovati, smatra 15% ispitanika uzrasta između 15 i 30 godina."Može se reći da mladi snažno podržavaju legalizaciju makar u medicinske svrhe (78%), što nije iznenađujuće s obzirom na to da je čak 51% mladih konzumiralo marihuanu", navodi se u izveštaju KOMS-a.Dakle, polovina mladih u Srbiji nedvosmisleno bi legalizovala marihuanu, a skoro isto toliko je konzumira(lo), pokazuju istraživanja čiji rezultati stižu baš u godini kada se najviše u javnosti polemiše o toj temi i kada je ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, čini se, zaključio raspravu obećanjem da će hapsiti za svaki džoint. Kompletan izveštaj Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS) biće objavljen simbolično 12. avgusta na Međunarodni dan mladih. 

Srbija

Obustavljena prodaja imovine Beobanke

Agencija za osiguranje depozita obustavila je postupak prodaje imovine Beobanke u stečaju, a iznosi uplaćeni na ime otkupa za prodajnu dokumentaciju i depozita biće vraćeni ponuđačima, navela je Agencija. Razlog obustave je, kako su za eKapiju rekli u Agenciji, odluka Stečajnog suda."Stečajni sud je doneo rešenje o obustavi postupka. Za sada nemamo informacija o eventualnim narednim prodajama, ali će o narednom postupku prodaje koji bude planiran, biti obaveštena sva lica koja su iskazala ineterosovanje u ovom postupku, saglasno čl. 133 Zakona o stečaju",  navode iz Agencije.Agencija za osiguranje depozita kao stečajni upravnik Beobanke oglasila je početkom jula prodaju imovine "Nove livnice" sa pripadajućom opremom  u ulici Omladinskih brigada na Novom Beogradu. Procenjena vrednost imovine je 29,98 miliona evra, a početna cena iznosi 21,5 miliona evra.Kako je tada navedeno u dokumentaciji, predmetnu nepokretnost čini 11 objekata ukupne površine 38.815 kvadratnih metara, mašinske, električne i ostale instalacije, transformatorske stanice.Ukupna površina zemljišta pod i oko objekata iznosi 73.771 metara kvadratnih.  Na prodaju su, između ostalog, fabrika odlivaka, livnica, stanica za podmazivanje, sušač vazduha, kompresorska stanica, stanica sečenje.  

Srbija

Državnu pomoć za noćne barove i klubove će dobiti 18 firmi

Pomoć od države dobiće sve ukupno 18 noćnih barova i noćnih klubova, odnosno toliko njih je ispunilo Uredbom propisane uslove. Ukupna pomoć noćnim barovim i klubovima iznosiće 36.097.799 dinara, a maksimalan iznos koji može da se dodeli po privrednom subjektu je 36.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na nan stupanja na snagu Uredbe.  Kako su iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija rekli sa Novu ekonomiju, prema Zaključku Vlade  visina sredstava, koju ostvaruju noćni barovi i noćni klubovi, koji ispunjavaju uslove propisane Uredbom iznosi šest odsto od godišnjeg prometa na koji se plaća porez na dodatu vrednost za period od 1. aprila 2019. do 31. marta 2020. godine. "Prema dostavljenom spisku od strane Poreske uprave, 18 privrednih subjekata ipunjava Uredbom propisane uslove", navode iz Ministarstva. Zahteve su, sa potrebnom dokumentacijom privredni subjekti podnosili preko portala ePorezi, Poreskoj upravi radi provere ispunjenosti uslova. Poreska uprava je nakon sprovedenog postupka provere po svakom privrednom subjektu sačinila Spisak privrednih subjekata koji ispunjavaju uslove iz navedene Uredbe i dostavila ga Ministartvu i Upravi za trezor. Isplata pomoći očekuje se naredne nedelje od 26. do 30. jula, navode iz Ministarstva.  

Srbija

Na jesen stiže Mia, nova radnica meseca u Šapcu i Somboru

Građani Šapca i Sombora od septembra dobijaju ličnog virtualnog asistenta koji će ih voditi kroz administrativne procedure i biti 24 časa dnevno dostupan za upite o najvažnijim gradskim temama, navodi se u saopštenju NALED-a. MIA (Municipal inteligent asistent) je četbot koji zamenjuje odlaske na šaltere i pružanjem informacija u realnom vremenu donosi velike uštede građanima, privredi i lokalnoj samoupravi.Šapčani će preko Mie moći da dobiju informacije o izdavanju poreskih uverenja, uverenja iz matičnih knjiga i knjige državljana, kao i da prođu kroz postupak za dečiji ili roditeljski dodatak. Srbija osniva institut za veštačku inteligenciju Somborci će osim o dečijem dodatku i poreskim uverenjima, moći da se kod Mie raspitaju i o visini poreskog duga i kako da dobiju uverenje o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih javnih prihoda. I jedni i drugi imaće na raspolaganju i informacije o radnom vremenu gradskih organa, telefonima, kao i aktuelnim dešavanjima. Digitalne „koleginice“ su sve zastupljenije u svetu, a Sombor i Šabac prvi će u Srbiji dobiti jednu zahvaljujući projektu “Unapređenje opštinskih usluga u Srbiji i BiH uvođenjem četbot aplikacije”, koji sprovode GIZ, SAGA, NALED, Privredna Komora Republike Srpske i Regionalna mreža za povoljno poslovno okruženje u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE). Novi konkurs za master studije veštačke inteligencije Usluga će moći da se koristi putem sajta grada, Viber-a i Facebook Messenger-a.Analiza je pokazalada je službenicima u Šapcu za pružanje informacija o izdavanju poreskog uverenja u proseku potrebno 10 minuta na šalteru ili putem mejla, a pet minuta telefonom, što je kad se pomnoži sa 10.500  zahteva godišnje, gotovo 1.550 utrošenih sati rada, rekla je direktorka za dobru upravu u NALED-u Ana Ilić. “U Somboru potroše više od 400 sati na odobravanje dečijeg dodatka. Deo tog vremena će preuzeti MIA čija uloga nije da potpuno zameni službenike, već da ih rastereti dela posla, kako bi mogli da se posvete složenijim procesima koji se još uvek ne mogu digitalizovati”, objasnila je Ilić.MIA je zasnovana na veštačkoj inteligenciji i razgovor s njom je nalik komunikaciji sa drugom osobom.

Srbija

NEXE i Polet: Poslovanje u skladu sa zakonom, emisije ispod graničnih vrednosti

Sve kompanije poslovnog sistema NEXE, uključujući Polet a.d Novi Bečej, već dugi niz godina rade na modernizaciji i unapređenju procesa, proizvoda, energetske efikasnosti s fokusom na zaštitu životne sredine u celom proizvodnom procesu, a poslovanje je usklađeno sa zakonskim propisima, navodi se u saopštenju te kompanije. Članica poslovnog sistema NEXE, Polet a.d. Novi Bečej oglasila se se u vezi sa objavom Udruženja građana "Karlovački vinogradi"  na temu peticije koje je to Udruženje pokrenulo. Karlovački vinogradi, između ostalog, traže obustavu proširenja zone eksploatacije, kao i zabranu korišćenja petrol koksa i drugih prljavih energenata radu ciglane AD Polet Bečej, pogon IGM Stražilovo.Iz kompanije tvrde da svi izveštaji iz 2020. godine pokazuju da vrednosti ne prelaze granične vrednosti emisije koje su definisane Uredbom o graničnim vrednostima emisije štetnih materija u vazduh iz stacionarnih izvora."Osim toga, u proizvodnji se kontinuirano radi na unapređenju energetske efikasnosti, pa tako podaci o potrošnji primarne energije u proizvodnji Stražilova pokazuju trend smanjenja od 14,5 odsto u 2020. godini u odnosu na prethodnu. Prosečno smanjenje u proteklih pet godina je gotovo 2,5 odsto godišnje".Takođe, poručuju iz ove kompaije, energetski indikator za potrošnju energije goriva u zadnjih pet godina pokazuje trend smanjenja od 3,1 odsto, dok energetski indikator za potrošnju električne energije u zadnjih pet godina pokazuje prosečno smanjenje od 1 odsto godišnje. Direktor kompanije Majda Petković rekla je da je prioritet kompanije poboljšanje procesa primenom novih tehnoloških rešenja kojima se uticaj na životnu sredinu minimalizuje.On je rekla da je od 2003. do danas u kompanije NEXE uloženo gotovo 55 miliona evra, od čega u proizvodnju cigle u Sremskim Karlovcima više od 16 miliona. "Takođe, u procesu smo izrade novog Rudarskog projekta, koji će u potpunosti biti usklađen s prostornim planom kojim se definiše polje rezervirano za eksploataciju mineralnih sirovina, i sve je u skladu sa rešenjima Pokrajinskog Sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine iz 2004. i njegovim izmenama iz 2011. Rudarskim projektom biće definisani svi zahtevi vezani uz eksploataciju sirovine i razrađeni smerovi, kako za rekultivaciju prostora na kojima je eksploatacija izvršena, tako i svih procesa s ciljem dodatnog unapređenja zaštite životne sredine u svim aspektima", izjavila je Petković. Polet a.d. Novi Bečej u svom pogonu Stražilovo u Sremskim Karlovcima bavi se proizvodnjom opeke. Na sajtu poslovnog sistema NEXE navodi se da je Pogon Stražilovo Sremski Karlovci najveći proizvođač opeke i prvi proizvođač evro bloka velikog formata u Srbiji.NEXE je poslovni sistem od 15 firmi koje posluju u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, navodi se na sajtu firme.Osnovna delatnost je proizvodnja građevinskih materijala: cementa, betona, agregata, betonskih elemenata, cigle, crepa i keramičkih pločica.U peticiji "Karlovačkih vinograda" navodi se da je Opština Sremski Karlovci dopustila da na njenoj prelepoj obali Dunava, u poznatom vinogorju i na obodu nacionalnog parka Fruška Gora - nikne industrijska zona. Problem, kako navode, traje i raste duže od jedne decenije i aktualizovao se zahtevom ciglane u vlasništvu hrvatske NEXE grupe za promenom namene poljoprivrednog i vinogradarskog zemljišta u korist eksploatacije gline, jer žele da se prošire na dodatnih oko 70 hektara najlepšeg poteza uz Dunav.

Srbija

Srbija već uveliko uvozi radnike zbog nedostatka domaćeg kadra

Srbija će narednih godina zbog nedostatka domaće radne snage moći da očekuje najezdu stranih radnika, pre svega iz Indije, prenela je agencija Beta. Pored građevine, Srbija će uvoziti hotelijere ali i radnike koji bi trebalo da rade u fabrikama automobilskih delova koje su nedavno otvorene. Pored Indije, prema podacima radne inspekcije, u Srbiji dolaze radnici iz Kine, Turske, Turkmenistana, Rumunije, Albanije, Crne Gore, Nemačke, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Rusije, Tunisa, Gane, Italije, Irana i Poljske, naglasio je predstavnik Sindikata radnika građevinarstva i industrije građevinskog materijala Saša Torlaković."Kvalifikacije tih stranih radnika nisu upitne kako mnogi smatraju, nego ih oni upošte nemaju, ali se procedure za njihov dolazak olakšavaju, a u pripremi je zakon o povećanju potreba poslodavaca za radnim angažovanjem radnika koji će im dati status sezonskih radnika, odnosno poslodavac će ih plaćati koliko se pogode, a državi poreske dažbine", rekao je Torlaković.On kaže i da je dolazak stranih radnika u Srbiju delimično usporila pandemija korona virusa. Međutim dodaje da ih u budućnosti treba očekivati u većem broju, jer dolaze u grupama od po 500 ljudi."Prošle godine u Srbiji je registrovano oko 12.000 stranih radnika, a procenjuje se da je taj broj do sada nadmašen za oko 50%", rekao je Torlaković.On je dodao da je indijskim i drugim radnicima koji ovde dolaze  plata od 300 dolara "velika" i da od toga 100 dolara mogu da pošalju porodici. Prema njegovim rečim prosečna zarada u građevinarstvu je 51.000 dinara, dok sa druge strane naši građevinari u Nemačkoj mogu da zarade četiri do pet puta više.Dolazak kineskih radnika je, prema njegovim rečima, olakšan već pre nekoliko godina jer su njima priznata neka prava prema kineskim propisima, ali drugi se suočavaju i sa "putnim reketom". To znači da ih poslodavci ucenjuju da plate putne troškove i da određeni period treba da rade besplatno.Kako je rekao Torlaković, inspekcija je na jednom gradilištu u Novom Sadu zatekla 1.000 državljana Rumunije bez radne dozvole, a na gradilištu Koridora 11 i brze pruge Beograd Subotica zatečeno je 100 državljana Indije od kojih je samo njih nekoliko imalo dozvole za rad.Torlaković je rekao da sindikati mogu da reaguju samo tamo gde imaju svoje ispostave, ali da ih u mnogim firmama nemaju jer ne mogu da obezbede dozvolu za ulazak."Radimo i kao uzbunjivači jer inspektori nisu u mogućnosti da prekontrolišu sve firme pošto ih je malo i u nadležnosti jednog je oko 1.700 firmi. U Beogradu je još teže situacija jer ima više od hiljadu gradilišta", rekao je Torlaković.Korona i tražnja dižu cene građevinskog materijala RAZVOJ PROIZVODNJE AUTO-DELOVAKrajem maja ove godine nemačka kompanija AFT koja proizvodi auto-delove otvorila je fabriku u Priboju i najavila zapošljavanje 400 radnika.Početkom juna nemačka kompanija "Fišer automotiv sistem" otvorila je svoj pogon za proizvodnju auto-delova u Jagodini. U tom pogonu planirano je da se zaposli 350 radnika.Nije tajna da naši radnici već godinama odlaze na privremeni rad u druge zemlje, zbog većih zarada. Jedna od popularni zemlaja za odlazak je Slovačka, koja ima razvijenu automobilsku industriju.Posledica toga je manjak radne snage u Srbiji, koji se rešava dovođenjem radnika iz zemlaja u kojima su prosečne zarade manje nego kod nas.Na nedostatak radnika žale se i hotelijeri, koji rešenje takođe vide u uvozu radne snage. Poseban problem je nedostatak kuvara.Često mogu da se pronađu oglasi za posao u kojima poslodavci za tu kvalifikaciju nude platu od 80 hiljada dinara, ali se ipak muče da pronađu dobrog kuvara, jer su zarade u inostranstvu za to zanimanje daleko veće.