Srbija

Srbija

Napuštanje uglja: Izazov, ali i šansa za region

Postepeno napuštanje uglja na Zapadnom Balkanu doneće sa sobom izazov prekfalifikacije radnika iz tog sektora i pitanje šta tranzicija na održive izvore energije donosi njima, ocenjeno je, između ostalog, na godišnjem sastanku Inicijative za regione uglja u tranziciji na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini. Inicijativa za regione uglja u tranziciji na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini organizuje  danas i sutra onlajn godišnji sastanak sa ciljem da se podrži otvoren dijalog više zainteresovanih strana o postepenom ukidanju uglja i pravednoj tranziciji na održive izvore energije u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Severnoj Makedoniji, Srbiji i Ukrajini.  Predsednik opštine Banovići iz BiH Bego Gutić kaže da u rudniku mrkog uglja u toj opštini radi 2800 zaposlenih. Kaže da je to rudarski kraj, ali da su svesni promena koje dolaze, te su odlučili da pokažu spremnost za tranziciju. Izazov će biti na koji način da se radna snaga iz rudarskog sektora pebaci u druge grane pivrede, smatra predsednik te opštine. On očekuje od onih koji upravljaju energetskim sektorom u toj državi da napravi plan i uključi sve aktere, te da ne sme da nijedan radnik ostane nezbrinut.Jedan deo radnika je moguće prekvalifikovati, drugi deo penzionisati,  dok za treći deo postoji mogućnost otkupa staža, rekao je Gutić. Presednik Makedonske konfederacije slobodnih sindikata Blagoja Ralpovski rekao je da je prosek onih koji rade u toj industriji oko 50 godina, i da su zabrinuti zbog pitanja šta tranzicija donosi tim ljudima, jer je, kaže, u tim godinama prekvalifikacija teška. On je rekao da je Makednoniji potrebna interna strategija i naveo da je minimalna plata u toj državi 250 evra i da bi državljani teško izdržali poskupljenje električne energije. Mislim da ni država ne bi izdržala da se ugasi ta industrija, rekao je on.Programski direktor RES fondacije Aleksandar Macura rekao je da će svi biti pogođeni procesom tranzicije, i da nema načina da je izbegnemo.Govoreći o Srbiji, on je rekao da misli da je prosek ljudi zaposlenih u industriji uglja oko 51 godina i da ne smatra da će oni penzionisati na tim pozicijama.  "Moramo da se pomerimo iz situacije u kojoj smo sada", rekao je Macura. Direktorka Mehanizma za pravednu tranziciju Evropske komisije Paula Pinja rekla je da je tranzicija prilika za rast i stvaranje randih mesta, i da je potrebno da svi budu deo toga. Ključ je da se stvori zdrav život održivi i dobri poslovi, rekla je ona. Neki regioni će se suočiti sa radikalnom transformacijom, navodi Pinja. Ona smatra da je važno da tranzicija ostane fer i inkluzivna, i da niko ne treba da ostane izostavljen uključijući one koji rade u rudnicima uglja. Pinja navodi da oni poseduju veštine koje mogu da se iskoriste u poslovima sa čistom energije. Zamenica generalnog direktora za proširenje Evropske komisije Katarina Mathernova rekla je da moramo da budemo svesni da su situacije u regionima različite i da će biti drugačije pogođeni tranzicijom.  Kosovo je, kako navodi, 99 odsto zavisno od uglja, a velika je zavisnost od tog energenta i u Srbiji. Ona je navela da u regionu postoje dobri primeri u procesu ukidanja uglja, a jedan od njih je odluka Srbije da se zaustavi izgradnja termoelektrane Kolubare B. Neće biti lako, ali smo u ovome zajedno, rekla je ona. Svrha Inicijative je zajedničko istraživanje puteva do pravedne tranzicije u regijama uglja na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini, te postizanje "Green Deal-a".

Srbija

AstraZeneca može da izazove komplikacije ako imate redak kapilarni sindrom

Vakcina AstraZeneca može da izazove komplikacije kod osoba koje su ranije imale sindrom kapilarnog curenja, objavila je Agencija za lekove i medicinska sredstva (ALIMS).Povučeni sa tržišta Bausch+Lomb rastvori za kontaktna sočiva "Veoma mali broj slučajeva sindroma kapilarnog curenja (engl. Capillary Leak Syndrome, CLS) bio je prijavljen u prvih nekoliko dana nakon primene vakcine COVID-19 Vaccine AstraZeneca. Kod nekih od tih slučajeva, sindrom kapilarnog curenja je i ranije bio zabeležen u istoriji bolesti. Jedan slučaj je imao smrtni ishod", piše u saopštenju.ALIMS ističe da se ove preporuku nadovezuju na već ranije objavljena pisma zdravstevnim radnicima u kojima se upozorava da je moguće da nakon primene vakcine AstraZeneca dođe do pojave tromboze i trombocitopenije, ali da su ove neželjene reakcije veoma retke.

Srbija

Proizvođači trešanja besni zbog cene od 30 dinara po kilogramu

Proizvođači trešanja u najvećem voćarskom kraju Srbije, Grockoj i Ritopeku, u jeku sezone branja tog voća počinju da odustaju od tog posla jer im otkupljivači nude cenu od 60 do 80 dinara, a prekupci i po 30 dinara za kilogram, prenosi Beta. Vlasnik voćnjaka trešanja od dva hektara iz Ritopeka Dragan Dragić rekao je za Betu da je po ceni trešanja ova godina "najgora od najgorih"."Ove godine vegetacija u Srbiji kasni dve nedelje, pa su trešnje u Azerbejdžanu sazrele pre naših i oni su zauzeli rusko tržište gde se izvozi i trešnja iz Srbije", rekao je Dragić.Dodao je da se i otkupljivači žale jer nemaju zaradu, a na domaćem tržištu prerađivači nude 65 dinara koliko i rumunska firma koja kupuje trešnje za proizvodnju likera."Proizvođači trešanja nemaju nikakvu zaradu, ali neke sorte trešanja moramo da oberemo da bi naredne godine mogle da rode", rekao je Dragić.Poljoprivrednik iz Ritopeka Miloš Matejić rekao je da će otpustiti radnike jer je čist gubitak plaćati ih 3.000 dnevno i trešnje prodavati po 30 ili 60 dinara."Za ovakvu situaciju na tržištu trešanja kriva je i država koja je dozvolila da veliki otkupljivači ucenjuju male proizvođače koji nemaju pravo da registruju hladnjaču ako nemaju 400 tona trešanja u sezoni, a toliko nema ni celo selo", rekao je Matejić.Dodao je da će prekinuti berbu i otpustiti radnike da ne bi uvećavao gubitak od prodaje trešanja."Jeftinije je zapustiti voćnjak, nego raditi i dotirati iz džepa", rekao je Matejić.Za ministarstvo poljoprivrede, kako je rekao, poljoprivreda su jedino kukuruz i pšenica, a "voćarstvo ih ne interesuje".Matejić je rekao da ne može da registruje voćnjak smokvi jer ne postoji u registru, a to je neophodno kada bi hteo da ih izvozi.On je rekao da državu poljoprivrednici interesuju samo kada se "brani zemlja, kada treba da im zavuče ruku u džep i kada se glasa"."Daju nam subvencije od 4.000 dinara po hektaru, koliko košta jedan džak mineralnog đubriva, a za hektar treba šest džakova", rekao je Matejić.

Srbija

Koridori uzimaju kredit od 430 miliona evra za Moravski koridor

Koridori Srbije su za potrebe izgradnje autoputa Pojate - Preljina, poznatijeg kao Moravski koridor, uzeli kredit vredan 431,7 miliona evra od J.P. Morgan Chase banke iz Londona, koja je ujedno i ovlašćeni glavni aranžer, piše u Predlogu zakona o potvrđivanju zajma koji je Vlada Srbije dostavila Narodnoj skupštini.Izvozna kreditna agencija Ujedinjenog kraljevstva je dala garanciju za zajam koji obezbeđuje JP Morgan.Novac će otići firmi Bechtel Enka, registrovanoj u Londonu koja gradi ovu deonicu, a u Srbiji posluje preko svog ogranka u Beogradu.Vlada Srbije je u julu 2019. obrazovala Radnu grupu za izbor strateškog partnera u cilju realizacije projekta izgradnju Moravskog koridora. U avgustu je kao stateški partner izabran konzorcijum Bechtel-Enka. Komercijalni ugovor o Projektu izgradnje je zaključen u decembru 2019. godine. Iznos ugovora je 745 miliona evra, ne računajući indirektne kapitalne troškove, jedinični deo cene za jedinični obim radova i nadoknadivi deo.U okviru pregovora sa strateškim partnerima ugovoreno je i uzimanje zajma od 431,7 miliona evra kojim će se finansirati do 85 posto vrednosti prihvatljive robe i prihvatljivih usluga, što se odnosi na robe i usluge iz Velike Britanije i trećih zemalja. Novcem iz kredita trebalo bi da se pokrije i 30 odsto vrednosti robe i usluga iz Velike Britanije i trećih zemalja u pogledu lokalnih troškova i do 100 odsto iznosa premije agecncije za izvozno kreditiranje.Rok dospeća kredita daje 13 godina, uključujući i grejs period od tri godine, tako da bi Srbija sa otplatom kredita trebalo da počne u decembru 2024. godine.Ugovorena je varijabilna kamatna stopa u visini šestomesečnog EURIBOR-a uvećanog za fiksnu maržu od 0,5 odsto.

Srbija

Rajfajzen banka upozorava klijente na prevaru u imejl poruci

Rajfajzen banka u Srbiji upozorila je sinoć klijente da je u toku zlonamerna aktivnost slanja imejl poruka kojima se klijenti pozivaju, prividno u ime Raiffeisen banke, da ažuriraju svoje podatke.Banka ističe da je reč o prevari i zloupotrebi podataka jer poruka sadrži link na kojem je navodno potrebno uneti svoje podatke. Klijenti banke se pozivaju da to ne čine uz podsećanje da ova banka ažuriranje podataka ne radi putem imejla sa nepoznatim linkovima."Svi linkovi u porukama koje dobijate od banke, vode na domen raiffeisenbank.rs ili Vam sugerišu komunikaciju preko nekog od zvaničnih kanala banke". Molimo Vas da obratite pažnju ukoliko dobijete poruku sa ovakvim sadržajem, jer ona nije potekla od Raiffeisen banke niti je deo aktivnosti koje banka preduzima prema svojim klijentima, navodi se u mejlu poslatom klijentima. Banka je preduzela sve raspoložive mere u cilju rešavanja ovog problema. Šehović (Udruženje banaka Srbije): Bilo je pokušaja, ali ne i prevara tokom pandemijeNBS traži od banaka da obaveste klijente kako da izbegnu fišing prevare

Srbija

AIK banka postala najprofitabilnija u Srbiji

AIK banka je sa ostvarenom dobiti od preko 9,8 milijardi dinara bila najprofitabilnija banka u Srbiji u 2020. godini, prema rang listi objavljenoj u godišnjoj ediciji "Finansije TOP", koju izdaje ekonomski mesečnik "Biznis i finansije". Dugogodišnji lider, banka Inteza je, sa dobiti koja je iznosila nešto manje od 9,5 milijardi dinara, pala na drugu poziciju po profitu ali je zadržala vodeće mesto po aktivi.Do smene na vrhu je pre svega došlo usled činjenice da AIK banka nije imala povećana rezervisanja za rizične plasmane.Na trećem mestu je Rajfajzen banka sa profitom od preko 5,5 milijardi dinara, četvrta je Unikredit banka čija je dobit bila nešto ispod 5,4 milijardi, a među prvih pet je i Komercijalna banka, ali sa dobiti koja je pala ispod tri milijarde dinara.Izuzev AIK banke, sve ostale vodeće banke su zabeležile pad profitabilnosti. Najveće smanjenje profita u pore- đenju s 2019. godinom je imala Komercijalna banka, što se može tumačiti i uobičajenim "šminkanjem bilansa" u procesu privatizacije koja se odvijala prošle godine, navodi se u ediciji "Finansije TOP".REZERVACIJE ZA RIZIČNE PLASMANE "POJELE" DOBITUkupan profit bankarskog sektora u Srbiji je prošle godine iznosio 41,3 milijarde dinara, što je godišnji pad od 35,3 odsto, dok je prinos na kapital pao na 5,7 odsto sa više od devet procenata koliko je iznosio 2019. godine.Rashod po osnovu umanjenja obezvređenja finansijskih sredstava skočio je 3,7 puta, na 26,4 milijarde dinara.Povećana rezervisanja za teško naplative kredite su najviše uticala na pad profitabilnosti banaka, koja je u 2020. bila najniža još od 2016. godine, ističe se u ediciji "Finansije TOP".Uprkos tržišnim potresima usled pandemije, osnovno poslovanje banaka je ostalo stabilno. Neto prihodi od kamata neznatno su porasli, dok je neto prihod od naknada i provizija bio slabiji za 3,5 odsto, pre svega zbog perioda vanrednog stanja, kada banke nisu obavljale uobičajene aktivnosti izuzev onlajn usluga.PROGNOZE BANKARA ZA OVU GODINUPremda većina bankara očekuje da će se uporedo sa vakcinacijom poboljšavati i aktivnost privrede, teško na- plativi krediti predstavljaju najveći rizik po stabilnost banaka i u ovoj godini.Trend ukrupnjavanja bankarskog sektora nastavljen je i protekle godine, pa su četiri banke, Inteza, OTP,  NLB  i Unikredit, zajedno držale više od polovine domaćeg tržišta. Bankari predviđaju dalju konsolidaciju jer u Srbiji nema banaka koje se specijalizuju za određenu oblast, pa u situaciji kada sve pružaju slične proizvode i usluge, veličina banke obezbeđuje njenu konkurentnost, lakši pristup izvorima finansiranja i samim tim i bolju profitabil- nost, navodi se u ediciji "Finansije TOP".Predstavnici banaka u Srbiji uglavnom prognoziraju da neće doći do skorog povećanja kamatnih stopa, te da će one ostati na istom nivou sve dok postoji višak likvidnosti i nizak trošak rizika.Na duži rok, postoji opasnost od pregrevanja ekonomije što bi vodilo ka većoj inflaciji, i posledično, mogućnosti pojave recesije.Bankari ocenjuju da, trenutno, Narodna banka Srbije dobro upravlja inflacijom i da se uz dalju odgovarajuću makroekonomsku i monetarnu politiku može obezbediti ravnoteža koja neće ugroziti finansijsku stabilnost.U Narodnoj banci Srbije su potvrdili za "Finansije TOP" da će inflacija u ovoj godini ostati na projektovanom nivou, kao i da imaju dovoljno prostora da reaguju ako bi došlo do prvih znakova zagrevanja ekonomije.Za razliku od prognoza centralne banke i predstavnika banaka, privrednici tvrde da je rast inflacije već u toku zbog špekulativnog rasta cena na globalnom tržištu, dok ekonomski analitičari smatraju da će inflatorna kretanja u Srbiji najviše zavisiti od stanja u evrozoni i oporavka spoljne trgovine.OSIGURAVAČI SA NAJVEĆOM PREMIJOMKada je reč o poslovanju osiguravajućih društava, prema rang listi objavljenoj u ediciji "Finansije TOP", u 2020. godini najveću premiju je ostvarilo Dunav osiguranje u iznosu od 29,7 milijardi dinara, što čini oko 26 odsto ukupne premije na tržištu.Na drugoj poziciji nalazi se Đenerali osiguranje sa premijom od 22,1 milijardu dinara. Viner štediše osiguranje je sa premijom od 13,2 milijarde dinara dospelo na treće mesto, pomerivši se za poziciju više u odnosu na 2019. godinu.Na četvrtom mestu je DDOR Novi Sad sa premijom od 13,09 milijardi dinara, dok je na petoj poziciji Triglav osiguranje sa premijom od 7,1 milijardu dinara.Ukupna premija je rasla nešto više od dva odsto u 2020. u odnosu na godinu ranije, odnosno sa 107 povećala se na 110 milijardi dinara.Procentualno gledano, najveći rast od oko 50 odsto ostvarilo je unit-linked, životno osiguranje povezano sa investicionim fondovima, dok je najveći pad zabeležilo osiguranje pomoći na putu, oko 60 odsto.OPORAVAK LIZINGAPrema podacima za 2020. godinu, vrednost novozaključenih ugovora finansijskog lizinga u Srbiji je opala za 20 odsto, zabeleživši iznos od 408,06 miliona evra, što je za 104,47 miliona evra manje u odnosu na godinu ranije.Prema godišnjem izveštaju Asocijacije lizing kompanija Srbije, među najčešćim korisnicima finansijskog lizinga u 2020. godini bile su kompanije koje se bave delatnošću saobraćaja i informisanja, sa ulaganjima od 94,31 miliona evra, a potom kompanije u oblasti trgovine, sa ulaganjima od 77,24 miliona evra.Preduzeća koja posluju u oblasti rudarstva i prerađivačke industrije uložila su 52,57 miliona, dok su kompanije iz građevinskog sektora investirale 52,4 miliona evra.Lizing industrija se oporavila već u prvom kvartalu 2021. godine, kada je zabeležila rast od 32,6 odsto u poređenju sa istim periodom 2020. godine, i rast od 11,7 odsto u poređenju s istim periodom 2019. godine.

Srbija

FINNO: Nova platforma za razvoj poslovanja

Privredna komora Srbije (PKS) će u petak, 25. juna, predstaviti programe podrške i kreditne linije za mala i srednja preduzeća na Zapadnom Balkanu, kao i mogućnosti finansiranja putem rizičnog kapitala (venture capital), navodi se u saopštenju.Konferencija, koja se organizuje u okviru WB EDIF Poslovnog foruma 2021 i u partnerstvu sa Evropskom mrežom preduzetništva (EEN) i Evropskim investicionim fondom (EIF), održaće se putem inovativne onlajn platforme FINNO, koja je namenjena razvoju poslovanja kompanija iz regiona."Osnovna ideja uspostavljanja FINNO platforme bila je da malim i srednjim kompanijama pružimo potpune informacije o dostupnim izvorima finansiranja iz evropskih i regionalnih fondova i programa finansijske podrške", kazala je Gordana Tiodorović, pomoćnik direktora Sektora za zastupanje i zaštitu interesa članica PKS.Ona je dodala da platforma pored izvora finansiranja poslovnih projekata sadrži objedinjene aktuelne pozive i vesti, bazu ponude i potražnje kao i povezivanje kompanija kako bi razvijale tehnologije i inovacije.Platforma nudi mogućnost organizacije onlajn događaja i bilateralnih susreta ali sadrži i sve neophodne informacije o raspoloživim EU i regionalnim fondovima i programima finansijske podrške.Cilj je da na jednom mestu budu sve potrebne informacije za razvoj inovativnosti, konkuretnosti i poslovanja kompanija iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Hrvatske i Slovenije.Registracija za konferenciju 25. juna vrši OVDE. 

Srbija

Srpsko-kineski industrijski park gradiće se na PKB-ovom zemljištu

Srpsko-kineski industrijski park "Mihajlo Pupin" biće izgrađen na više od 480 hektara u beogradkoj opštini Paliluli, pokazuju podaci iz Elaborata za rani uvid Prostornog plana područja posebne namene.Lokacija priprada Kovilovu, a zemljište je pretežno poljoprivredno i u vlasništvu je Poljoprivredne korporacije "Beograd" (PKB). Parcele na kome će se graditi industrijski park nisu prodate arapskoj kompaniji Al Dahri u toku privatizacije PKB-ovog zemljišta, tako da su ostale u državnom vlasništvu.Industrijski park gradiće se u neposrednoj blizini leve strane Dunava, odmah nakon silaska sa mosta "Mihajlo Pupin" ima karakter priobalnog područja. Zemljište koje se dominantno koristilo za poljoprivredu je ispresecano melioracionim kanalima, nekategorisanim putevima i pojasom zaštitnih šuma. U pokviru kompleksa se nalazi i nekadašnja firma svinja, a koja danas nije u funkciji, navodi se u elaboratu.Kompleks industrijskog parka trebalo bi da bude podeljen na tri zone:- Internacionalni komercijalni centar - predviđen je da bude multu funkcionalni kompleks u okviru koga će se naći berza za razmenu robe, logistički i skladišteni centri, restorani i šoping centar, maloprodajne prodavnice i drugo.- Industrijski park - zauzima najveću površinu kompeksa i u okviru njega je predviđena izgradnja industrijskih postrojenja, skladišta, poslovnih zgrada, stambenih prostora, pratećih sadržaja kao i zgrada za upravljanje Parkom.- High-Tech park - u okviru njega je predviđena izgradnja poslovnih zgrada namenjenih za razvoj visokih tehnologija, poslovnih-administrativnih prostora, kao i pratećih sadržaja - restorana i maloprodajnih objekata.

Srbija

IT zajednice predlaže kako da se ubrza rast celog sektora

Inicijativa "Digitalna Srbija" i Digitalna zajednica predložile su 11 poreskih mera za brži rast srpskog IT-a. U dokumentu "Globalni rast domaće privrede: Kako otključati sledeću nivo?", između ostalog se predlaže oslobađanje od obaveze plaćanja godišnjeg poreza na dohodak građana za visoko-obrazovane obveznike mlađe od 40 godina starosti.Ti bi, kako se navodi, omogućilo mladima koji su ulagali u svoje obrazovanje i time odložili trenutak kada su u prilici da ostvaruju prihode da ostvare veći dohodak. "Stariji od 40 godina života ne bi bili diskriminisani navedenom merom. Naime, budućnost celog društva zavisi od toga da li ćemo uspeti da obezbedimo da nove generacije ostanu u Srbiji", navodi se u dokumentu. Jedan od 11 predloga je i uvođenje poreskog podsticaja na terenu poreza na dohodak građana kojim bi se zarade isplaćene zaposlenima koji su direktno angažovani na projektima istraživanja ili na razvoju novih ili inoviranih proizvoda ili usluga koji su namenjeni tržištu, oslobodile poreza na zaradu i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje u iznosu od 70 odsto. Ovom merom bi se kompanije motivisale i olakšalo bi im se da počnu da rade na razvijanju sopstvenih proizvoda. Takva opcija im trenutno često predstavlja preveliki izazov zbog visokih troškova istraživanja i razvoja koji imaju neizvestan ishod.Dalje se predlaže uvođenje podsticaja za lica koja prvi put ulaze na tržište rada, a koja ostvaruju najmanje prosečnu zaradu isplaćenu u  Srbiji. Podsticaj bi bio u vidu trogodišnjeg oslobođenja od plaćanja poreza na zaradu i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje od momenta zaposlenja - efektivno 70 odsto, pod uslovom da njihov poslodavac u ovom periodu ne smanjuje broj zaposlenih.Među merama koje bi pomogle rast srpskog IT-a je i podsticaj  za osnivače inovativnih startapa kojima se, u slučaju njihovog zaposlenja u takvom startapu, omogućava oslobođenje od plaćanja poreza na zaradu i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje do maksimalno 150.000 dinara  bruto zarade.Jedan od predloga je i proširenje poreskog oslobođenja vezanog za povratnike i novonastanjene strance u Srbiji i na godišnji porez na dohodak građana.Kao vid podrške za omogućavanje ostanka ili vraćanja intelektualne svojine u Srbiju, predlaže se uvođenje oslobođenja od obaveze obračunavanja i plaćanja poreza na kapitalni dobitak na unos intelektualne svojine u kapital domaćeg privrednog društva.Podršku bi trebalo pružiti i investicijama domaćih kompanija u inostranstvu, pa se smatra da bi bilo korisno doneti izmene propisa vezanih za obračun akontacije za porez na dobit pravnih lica na način da se u obračun akontacije ne uključuje dividenda od zavisnog društva iz inostranstva ukoliko se na takvu dividendu koristi poreski kredit za porez plaćen u inostranstvu.Predlaže se i uvođenje poreskog kredita za porez na dobit pravnih lica obveznicima investitorima u alternativne investicone fondove (AIF), tako što će im se omogućiti da umanje porez na dobit pravnih lica po osnovu ulaganja u AIF. Predlog je i da se uvede poreski kredit za godišnji porez na dohodak građana u slučaju investiranja fizičkih lica tzv. biznis anđela u inovativne startape.Kao dodatna podrška malim kompanijama suočenim sa posledicama isteka privremenih podsticaja za kvalifikovana novozaposlena lica i kovid-krize, predlaže se nastavak važenja prelaznog režima koji je pratio reformu paušalnog oporezivanja pod posebnim uslovima. Dalje, predlaže se i omogućavanje promene forme poslovanja iz preduzetnika koji ne prolazi test samostalnosti u zaposlenje, uz odobravanje korišćenja prelaznog režima i uz fiksno plaćanje neosnovano stečene poreske uštede. "Mere koje predlažemo usmerene su kreiranje poreskog okruženja koje je podsticajno za razvoj ekonomije zasnovane na znanju i inovacijama i ua cilj imaju horizontalno podsticanje istraživanja , razvoja i stvaranja novih proizvoda, cilj je da podstaknu kompanije da unapređenem poslvoanja budu konkurentne na globalnom tržištu i odnose se na celu privredu", navodi se u dokumentu.       

Srbija

U Bloku 37 se nastavlja blokada, investitor najavljuje krivične prijave (FOTO)

Stanari novobeogradskog Bloka 37 i danas nastavljaju da blokiraju ulaz na gradilište investitora Durst development.Tamo se trenutno nalaze tri kamiona kojima tridesetak građana ne dozovoljava da uđu na gradilište. Stanari su postavili i tende i blokiraju ulaze. Na lokaciji se nalazi i policija, ali je situacija mirna i nema incidenata, kažu stanari za Novu ekonomiju.Oni objašnjavaju da je investitor pokušao da otvori još jedan ulaz na gradilište, ali da su i njega uspeli da blokiraju.Stanari Bloka 37 ponovo blokiraju gradilište: Branimo kvalitet svog života do kraja Podsetimo, juče su se, nakon nekoliko dana pauze, ponovo pojavili kamioni u Bloku koji su pokušali da uđu na gradilište na kome je planirana izgradnja stambeno-poslovne zgrade. Građani im nisu dozvolili da sa gradnjom nastave i kamioni su napustili lokaciju u popodnevnim časovima.Kako su stanari rekli za Novu ekonomiju, od blokade neće odustati i "do kraja će se boriti za kvalitet svog života".Kompanija Durst je juče saopštila da su radovi "bili privremeno obustavljeni kako bi se javnost i zajednica stanara iz susednih zgrada upoznala sa projektom i kako bi se predočila sva dokumentacija, koja je u zakonskim okvirima, budući da su u prethodnom periodu iznošene neistine u javnosti kako gradnja ‘nije legalna’", preneo je N1.Stanari Bloka 37: Zatvoriti sporno gradilište Dodali su i da su se u ceo slučaj uključili i osnivači privrednog društva Durst development DOO Beograd – Novi Beograd i Trgovinsko odeljenje pri Ambasadi Austrije, ako i da su parcelu obezbedili i tehnički i fizički i da će "protiv svakog lica koje pokuša da na neki način uništi tuđu imovinu, onemogući pristup gradilištu, ili spreči pravo na rad, koje je zagarantovano Ustavom Republike Srbije" biti pokrenute krivične prijave.

Srbija

Vojvodina: Banke kuće dužnika prodaju se i za manje od 2.000 evra

Širom Vojvodine, trenutno je oglašeno na prodaju ponuđeno više desetina porodičnih kuća koje su pod bankarskom hipotekom, dok je ponuda takvih stanova nešto slabija, piše Dnevnik.rs. Ta vrsta nekretnina prema podacima dostupnim na portalu Doboš najjeftinija je u Banatu i može se kupiti po ceni od 1.600 evra.Porodične kuća na teritoriji vojvodine koje su banke oglasile na prodaju, uglavnom su van sedišta opština, a manje u samim opštinskim centrima.  Zajedničko im je da se nalaze na velikim placevima, sa velikim dvorištima i pomoćnim objektima.Na području opštine Кovin (Banat) tri kuće su na prodaju, jedna je u Mramorku i za nju nije istaknuta cena, druga se nalazi u Bavaništu i košta blizu 4.500 evra, a treća u Deliblatu je dvostruko skuplja 9.000 evra.U opštini Alibunar, u Banatskom Кarovcu prodaju se dve kuće. Jedna od 80 kvadrata se prodaja pogodbom, a za drugu, upola manju, od 43 kvadrata i tri mala pomoćna objekta, od kojih najveći ima 12 kvadrata, treba kontaktirati poverioca.Jedna kuća u Čoki u Banatu prodaje se za blizu 4.300 evra, druga u Crnoj Bari je napuštena, ali sa ogromnim placem i košta svega 1.594 evra.U Velikoj Gredi, u opštini Plandište, isto u Banatu, prodaje se kuća od 112 kvadrata, sa pomoćnim objektom veličine 18 kvadratnih metara. U Banatskom Sokolcu kuća sa više pomoćnih objekata košta malo više od 4.500 evra.U Molu, na severu Bačke, u opštini Ada, prodaje se kuća za 16.000 evra, izgrađena na površini od jednog ara i 30 metara, sa dve pomoćne zgrade. Za 12.205 evra može da se kupi kuća u Selenči kod Bača od 146 kvadrata i tri pomoća objekta.Skok cene stanova: Štedimo u zidovima STANOVI U APATINU, VRBASU I BELOJ CRKVIBanke imaju slabu ponudu stanova po unutrašnjosti pokrajine i oglašeno ih je svega nekoliko u Apatinu, Vrbasu i Beloj Crkvi. Stan u poslovnoj zgradi "Milenijum" u Apatinu, veličine 63 kvadrata, košta 24.500 evra. Stan od 76 kvadrata u Vrbasu, u starijoj zgradi na petom spratu, košta 29.000 evra.Кuća u Laliću, kod Odžaka, košta 7.000 evra, u Gajdobri kuća od 104 kvadrata sa okućnicom košta 5.268 evra, a u Tovariševu 13. 082 evra. Obe nekretnine su u blizini Bačke Palanke.Ogormna kuća od 242 kvadrata sa vinogradom, oborima za svinje i čardakom u Pačiru, kod Bačke Topole, košta 10.970 evra.U Sremu, u Ljukovu, na području opštine Inđija, 112 kvadrata izgrađene porodične kuće na površini od 1.079 kvadrata košta 16.391 evro, a u opštini Šid u mestu Višnjićevo kuća površine 74 kvadrata, sa pomoćnim objektima na placu od 1.030 metara, prodaje se za 8.100.Cene nekretnina u Srbiji poslednjih godinu dana beleže konstantan rast. Tako na primer, kvadrat stana u Beogradu na vodi košta i do devet hiljada evra.Jedno od objašnjenja za porast tih cena je da je kupovina nekretnine tokom krize izazvane pandemijom, zapravo sigurna investicija i način da se sačuva ušteđeni novac. Pored Beograda cene nekretnina beleže rast i u Novom Sadu.

Srbija

NZS: Broj nezaposlenih u maju za 26.000 veći nego istog meseca lane

Na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) tokom maja bilo je 548.225 ljudi i porastao je u odnosu na isti mesec prošle godine. Među nezaposlenima je najviše žena 302.975, kao i nekvalifikovanih građana sa prvim stepenom stručne spreme, kojih je tokom maja na evidenciji NZS bilo 169.560.Na evidenciji NZS u maju prošle godine bilo je 522.928 ljudi, dok ih je u aprilu 2021. godine bilo 549.041.NSZ je među nezaposlenima evidentirala i 165.229 ljudi sa četvrtim stepenom stručnosti ili završenom četvorogodišnjom srednjom školom .U maju je na posao čekalo i 50.254 radnika sa završenim fakultetom, 574 nezaposlenih sa završenim magistarskim ili specijalističkim studijama ali i 164 doktora nauka.Posmatrano prema starosnoj granici, na evidenciji je među nezaposlenima najviše bilo ljudi starih između 55 i 59 godina, jer je NSZ bilo prijavljeno 70.918 ljudi u drugoj polovini šeste decenije života.Da li je broj nezaposlenih koji su dobili pomoć tajna? Odmah iza njih su radnici između 50 i 54 godine kojih je bilo 65.899, dok je među mlađima veoma brojna grupacija od 35 do 39 godina, u kojoj je na posao tokom maja čekalo 59.583 ljudi.Na evidenciji NZS najveći je udeo onih koji na posao čekaju između tri i šest meseci i njih je tokom maja bilo 92.788.Sledeća po brojnosti je grupa ljudi koja je na evidenciji NZS više od 10 godina i nju broji 79.894 nezaposlenih ljudi. Brojnošću se izdvajaju i nezaposleni sa stažom čekanja na posao između jedne i dve godine, kojih je u maju bilo 71.374.Redovna novčana naknada za nezaposlene biće isplaćena danas, dok će privremena novčana naknada za ljude koji žive na i izvan teritorije AP Kosova i Metohije biti isplaćena sutra, saopštila je NZS.

Srbija

Domaći proizvođači mleka tvrde da su „finansijski propali“

Predsednik Saveza udruženja odgajivača goveda u Srbiji Sanja Bugarski rekla je danas da su proizvođači mleka finansijski propali jer otkupljivači šest godina isplaćuju istu otkupnu cenu mleka.Ona je za Betu rekla da je prosečna proizvođačka cena litra mleka 56,60 dinara, a da je prosečna otkupna oko 30 dinara."Zadužili smo se kreditima u nadi da ćemo postići neki dogovor sa otkupljivačima o povećanju otkupne cene mleka, ali nismo naišli na razumevanje", rekla je Bugarski.Dodala je da je dodatni udar na proizvođače mleka poskupljenje žitarica i uljarica od 50 do 80 odsto.Ona je rekla da proizvođači od države dobijaju premiju od sedam dinara po litru desetak godina i da bi taj novac trebalo da se koristi za obnovu opreme koja se amortizuje."Iscrpeli smo sve zalihe da bi spasli proizvodnju i sada ostaje kao jedina mogućnost da država propiše minimalnu cenu za otkupljivače ili da sačekamo sudske izvršitelje", rekla je Bugarski.Istakla je da je proizvođače u težak položaj doveo i "ogroman uvoz mlečnih proizvoda čiji kvalitet treba ispitati".

Srbija

Visoke temperature štete zdravlju, poslodavci da prilagode rad na otvorenom

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja pozvalo je poslodavce i zaposlene da obavljanje poslova na otvorenom, u narednim danima, prilagode uslovima visokih temperatura, navodi se u saopštenju Ministarstva. Vlada  je 2007. godine donela Preporuku u kojoj se navodi da poslodavci organizuju rad na otvorenom na takav način da se izbegne obavljanje teških fizičkih poslova i izlaganje direktnom sunčevom zračenju zaposlenih za vreme visokih spoljnih temperatura, iznad 36 stepeni celzijusa,  a naročito u periodu od 11-16 časova, ukoliko to dozvoljava proces rada.Kada zaposleni obavljaju poslove na otvorenom pri visokim temperaturama poslodavci su dužni da primenjuju Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu i podzakonske propise. Obaveza poslodavca jeste da Aktom o proceni rizika na radnom mestu i u radnoj okolini proceni rizike po bezbednost i zdravlje zaposlenih što se odnosi i na rad na otvorenom pri visokim temperaturama.Pri sprovođenju ove obaveze, poslodavcu i zaposlenima mogu pomoći Smernice za bezbedan i zdrav rad na otvorenom pri visokim temperaturama koje je pripremila Uprava za bezbednost i zdravlje na radu, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.Štetno dejstvo visokih temperatura na zdravlje zaposlenih ima sledeće simptome: dehidracija organizma, brže zamaranje, umanjenje sposobnosti za rad, povećanje grešaka pri obavljanju posla, što može da dovede do pojave zamora, toplotnih grčeva, iscrpljenosti, nesvestice, toplotnog udara i drugog. 

Srbija

Užice na korak bliže kanalazaciji i čistijoj Đetinji

Grad Užice raspisao je javnu nabavku za izvođenje radova na izgradnji fekalnog kolektora u Turici i prepumpne stanice. Procenjena vrednost radova je 19,6 miliona dinara bez PDV-a, što je oko 23,5 miliona dinara sa PDV-om (200 miliona evra).Radovi obuhvataju građevinske radove i ugradnju hidrotehničkih instalacija i opreme u okviru kojih su i prethodni geodedski i zemljani, kao i betonski, montažni, limarski i drugi radovi.Nedovršenost kanalizacione mreže i posledično zagađenje reke Đetinje jeste problem sa kojima se Užičani koji žive u naselju Turica suočavaju već dugi niz godina.Za tri nedelje počinje prečišćavanje otpadnih voda na ZlatiboruKrajem 2019. godine već je bila sprovedena javna nabavka, a na sajtu grda objavljeno da se sa radovima na izgradnji kolektora počelo. Posao je tada dobila firma Dijamant invest iz Užicu, a ugovorena cena je prvobitno bila 14,1 miliona dinara, da bi se zatim odlukom o izmeni ugovora povećala na 14,8 miliona dinara sa PDV-om.Predmet javne nabavke bili su prethodni, geodedski i zemljani radovi, montaža cevi i okana, kao i hidrauličko ispitivanje, ispiranje kanalizacije i popravka asfaltnog kolovoza.Oglašen javni uvid za tri nove MHE u Doljevcu Peticiju za izgradnju fekalnog kolektora podnelo je 2019. godine udruženja građana Užička odbrambena liga (UOL).Iz ovog udruženja danas za Novu ekonomiju kažu da nisu zadovoljno već su ljudi jer sve ide “sporo i traljavo i na štetu građana Užica”.“To je problem broj jedan u gradu i prema tome bi se trebalo tako i postupati, ali sadašnja vlast ima neke druge prioritete, a ne sređivanje celokupne kanalizacije grada Užica koja ide u Đetinju, a gde je Turica samo prvi korak,” navode iz UOL u pisanom odgovoru.Na Dan planete u Čukaričkom rukavcu plutaju mrtve ribe