Srbija

Srbija

Webiz konferencija 2021: Innovation & Women empowerment

Webiz online konferencija Innovation & Women empowerment biće održana 8. i 9. aprila ove godine. Organizatori  najavljuju pravi virtuelni spektakl jer učesnici mogu da prate konferencije preko live stream-a i to produkcijski unapređene.Tema ovogodišnje konferencije je inovacija i osnaživanje žena, a u dva dana programa stalo je 14 panela sa preko 40 učesnika. Ono što učesnicima obećava dobar provod na Webiz konferenciji jeste interaktivna platforma za praćenje programa putem koje mogu da se uključe u panel i postave pitanje gostima.Na konferenciji će učestvovati predstavnici kompanija Microsoft, Centili, TeleGroup, SAGA, PwC Serbia, ali i osnivači uspešnih startapa: 60seconds, Bitebell, PygmyTITAN.Među domaćim govornicima koji će učestvovati na Webiz konferenciji su i Borislav Miljanović, Founder & CEO Represent System-a, Nebojša Đurđević, generalni direktor Inicijativa “Digitalna Srbija”, Zoran Vasiljev, Group CEO Centili, Branislava Antović Founder & Editor-in-Chief, Brana’s Divine World, Biljana Ždrale, CEO startapa Boostowski i mnogi drugi.Pored stručnjaka sa domaće scene, Webiz konferenciji će se pridružiti i svetska imena, kao što su Stefan Kauster, Partner & Head of Ecosystem Consulting globalne istraživačke organizacije Startup Genome, Jan Kobler, Managing Partner velikog investicionog fonda South Central Ventures, Richard Andemark, Founder & CEO škole primenjene informacione tehnologije Salt.Više o Webiz konferenciji programu možete saznati  ovde.

Deac u skoli

Srbija

Kako pomiriti šefa i Gugl učionicu (ANKETA)

Već godinu dana u kući nam je nezvani podstanar -  škola nam se uselila u kuhinju, spavaće i dnevne sobe i ne planira da ide. Kablovi, kompjuteri, viber grupe, deca koja po ceo dan sede ispred računara...Sa druge strane, moramo i da radimo. Kako ste uskladili posao i školu? Ukoliko ste zaposleni, molimo Vas da izdvojite dva minuta i popunite našu anketu. Anketa je anonimna.

Konferencije Srbija konferencije

Srbija 2030: Mediji i demokratija

Nova ekonomija i Vreme, uz podršku Ambasade Švedske u Beogradu, u sredu 7. aprila, u 11 časova, organizuje okrugli sto pod nazivom "Srbija 2030: Mediji i demokratija".Okrugli sto se održava u Envoy center Gospodar Jevremova 47, Beograd. Događaj se organizuje uz poštovanje svih epidemioloških mera, a biće organizovan i strim preko kanala Nove ekonomije.Okrugli sto ima za cilj da podstakne dijalog o strateški važnoj temi za budući razvoj demokratije u Srbiji, a to je položaj i uloga medija u Srbiji. Srbiji je izuzetno potreban slobodan i otvoren dijalog i razmena mišljenja, uz tačne i pravovremene informacije, čije faktičko ukidanje pravi dugoročnu štetu društvu. Zato se nadamo da ćete dati doprinos pokušaju da se uspostavlji dijalog i sučele različita mišljenja u cilju smanjivanja polarizacije kako u medijskoj sferi tako I u celom društvu, što nikako nije korisna ni u jednoj zemlji koja teži da bude demokratska.Neke od tema koje želimo da pokrenemo:• Kako vratiti odgovornost medija za ono što kažu i napišu• Kako smanjiti kontrolni uticaj vlasti, partija I interesnih grupa na rad medija• Atmosfera u društvu i sigurnost novinara i medija• Kako se može obezbediti transparentno vlasništvo u medijima, kao i transparentno finansiranje• Kako vratiti poverenje građana u medije• Kako se boriti protiv poplave lažnih vesti – ko ih fabrikujeSagovornici:• HE Jan Lundin, Ambasador Švedske u Srbiji (Potvrđen)• Slavica Trifunović,Pomoćnik ministra kulture i informisanja Vlade Srbije (TBC)• Robert Čoban, direktor, Color Press Group (Potvrđen)• Zoran Sekulić, direktor, FoNet (Potvrđen)• Igor Božić, Izvršni producent, N1 (Potvrđen)• Vesna Radojević, KRIK (Potvrđena)• Filip Švarm, glavni i odgovorni urednik, Vreme (Potvrđen)• Gordana Bjeletić, glavna i odgovorna urednica portala Južne vesti (Potvrđen)• Željko Bodrožić, predsednik, NUNS (Potvrđen)• Vladomir Radomirović, predsednik, UNS (Potvrđen)Moderator: Jelena Obućina, novinarka Newsmax AdriaOvo je treći okrugli sto u okviru društvenog dijaloga „Srbija 2030 – koji je naš put" o temama koje su strateški važne za dalji pravac razvoja srpskog društva. Pogledajte izveštaje sa prethodnih panela:Umiremo od zagađenja koje može da se sprečiObrazovanje kao ključni resurs budućnosti

Srbija

Izazov 2021: Make It Bigger

Sedmi regionalni forum komunikacionih lidera Izazov 2021, pod sloganom “Make It Bigger” održaće se 6. i 7. aprila u online hibridnom formatu, navodi se u saopštenju. Organizator događaja je Marketing mreža, a svoje učešće na forumu potvrdilo je preko 500 kompanija i agencija iz celog regiona.Glavne teme foruma odnosiće se na izazove sa kojima se susreće komunikacijska industrija, kako ih prevazići da bi PR industrija uspela, kako obezbediti nezavisnost od velikih klijenata, ko preuzima odgovornost za oglašavanje neetičnih brednova i slično.Poseban segment foruma biće posvećen podsticanju dijaloga između agencija i kompanija, kroz različite tipove interaktivnih radionica.Kao i prethodnih godina, biće predstavljeno i najnovije istraživanje stanja struke u regionu, a biće organizovani i speed dating sastanci kompanija i agencija. Organizatori navode da je deset najvećih kompanija u Srbiji otvoreno za sastanke sa predstavnicima agencija.

Srbija

Nove navike potrošača

U razgovoru sa Dušanom Čolovićem, direktorom prodaje i dostave robe, METRO Cash & Carry Srbija• U kojoj meri su se za vreme pandemije navike kupaca promenile?Sa pojavom pandemije virusa COVID-19 kupci su svakako počeli da obraćaju više pažnje kada je u pitanju bezbedna kupovina. Takođe, ponašaju se opreznije prilikom utroška svog budžeta, ali su povremeno spremni da sebi priušte i sitne luksuze u smislu kupovine kvalitetnih namirnica viših cena. Naravno, kao i do sada za svoj novac zahtevaju, ali i vrlo cene, kvalitetnu uslugu u radnjama. Primećuje se i da su potrošači veoma zainteresovani kada je u pitanju poseta novih objekata kako bi se upoznali sa ponudom i cenama i samim tim ih uporedili sa radnjama gde inače obavljaju kupovinu.• Nakon više od godinu dana od početka pandemije, da li je moguće imati jasan uvid u nove trendove na tržištu? Nakon nekoliko godina rasta BDP-a, broja turista, otvaranja novih objekata, investiranja u hotelski turizam, HoReCa tržište prošle godine beleži značajan pad, upravo zbog situacije izazvane virusom COVID-19. Svakako su najviše pogođeni hoteli u gradskim sredinama, restorani i ketering firme. Kada govorimo o trgovinama, primećen je rast uticaja lokalnih trgovinskih lanaca, dok nema većih promena kada govorimo o vrednosti potrošačke korpe. Procene za 2021. godinu variraju u zavisnosti od mera koje su u određenim periodima na snazi, odnosno radnog vremena ugostiteljskih objekata, ukidanja zabrane organizacije većih okupljanja i slobodnih putovanja. Ali iskustvo nam govori da sa ublažavanjem mera dolazi do brzog oporavka, jer su ljudi željni da se vrate druženju i opuštanju u restoranima i kafićima, kao i da naravno putuju bez ograničenja. • Kako je METRO Cash & Carry prilagodio svoje poslovanje novoj situaciji, a s obzirom na vaš fokus na profesionalne kupce? Adaptacija je ključna za svaku granu privrede, pa tako i za trgovinu, odnosno veleprodaju u kojoj i mi poslujemo. Na samom početku pandemije prilagodili smo sve zahtevima kupaca – obezbedivši im uvek dovoljne količine robe, bogat asortiman, posebno svežih namirnica, bez promena cena, ali i poboljšali uslugu dostave robe, pa se tako kupci uvek mogu odlučiti za online naručivanje i dostavu robe na adresu. Ovakav vid kupovine ujedno štedi vreme i garantuje efikasnost nabavke, ali za mnoge kupce pruža i osećaj komfora i bezbednosti u okolnostima u kojima svi moramo da vodimo računa o neprestanom držanju distance i pojačanim higijenskim merama zaštite. Zbog toga je METRO omogućio uslugu dostave i za krajnje kupce, pet dana u nedelji, od ponedeljka do petka, u periodu od 17:00 do 21:00 – kada se vrši isporuka robe na užoj teritoriji grada Beograda. Naravno, za sve one koji preferiraju kupovinu u našim distributivnim centrima, omogućen je visok nivo bezbednosti, stroge preventivne mere, briga o broju ljudi u objektima, redovna higijena i dezinfekcija. • Da li je online kupovina definitivno budućnost?Digitalizacija poslovanja i online prodaja svakako će biti prioritet i budućnost poslovanja. Ovaj način kupovine beleži značajne procente rasta tokom pandemije, ali i u periodu njenog smirivanja. Ipak, ukupna vrednost online trgovine još uvek nije dostigla visok nivo, ukoliko je poredimo sa ukupnim prihodima od trgovine. Naručivanje hrane iz ugostiteljskih objekata je trend koji će definitivno ostati vrlo uticajan i u narednom periodu, bez obzira na razvoj pandemije. Mali proizvođači hrane, trgovci tekstilom i tehničkom robom ulažu značajna sredstva u razvoj online prodaje i definitivno na to računaju kao dominantan kanal prodaje u budućnosti. Što se tiče tržišta moderne trgovine, razvijaju se i različite aplikacije za online prodaju, uz odgovarajuće servise za dostavu.

Srbija

Ministarstvo hitno kupilo vitaminske pakete za 9,4 miliona evra

Vitaminski paketi koji su namenjeni starijim građanima, zdravstvenim radnicima i hroničnim bolesnicima plaćeni su 7,8 miliona evra bez PDV-a, odnosno 9,4 miliona evra sa PDV-om, pokazuju javno objavljeni podaci o sprovednoj javnoj nabavci. Nabavka je označena kao hitna i zbog toga je sprovedena po najnetransparentnijem obliku javne nabavke, pregovararčkom postupku bez objavljivanja poziva.To znači da je naručilac, u ovom slučaju Ministarstvo zdravlja, pozvalo pet firmi da dostave svoje ponude i onda izabralo odgovarajuću, umesto da je objavilo javni poziv na koji bi mogle da se prijave sve zainteresovane firme. Pozvane firme bile su Max Medica, Ervamatin, Slaviamed, Proton System i Goodwill Pharma.I svi osim Max Medice su posao i dobile. Ovlašćeni ponuđač te zajedničke ponude je firma Goodwill Pharma iz Subotice. To je ujedno bila i jedina dostavljena ponuda, navodi se u odluci o dodeli ugovora koja je doneta 12. marta ove godine. Ugovor je sklopljen tri dana kasnije, 15. marta.Osim firmi Slaviamed, Proton system,  Ervamatin koje su se nalazile i u pozivu, u zajedničkoj ponudi učestvovale su i Par Pak doo, Pharmanova doo, Esensa doo, Galenika AD i V&B doo.Nabavka hitna zbog prevencije zarazeRazlog zbog čega je nabavka bila sprovedena po ovom postupku je to što je ocenjena kao hitna.„Imajući u vidu aktuelnu epidemilošku situaciju, po preporukama Kriznog štaba i drugih nadležnih institucija, potrebno je da se u najkraćem roku sprovede javna nabavka vitaminskih paketa, radi prevencije od zarazne bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2“, navodi se u tekstu odluke o dodeli ugovora.U odluci se kao opravdanje za hitnost javne nabavke navodi član zakona koji se odnosi na situaciju kada je došlo do nekog nepredvidivog događaja koji naručilac nije mogao da predvidi, pa je u tim slučajevima dozvoljeno da se ne sprovodi neki drugi, transparentniji vid nabavke. Dalje piše da je razlog za hitnu nabavku elementarna nepogoda, odnosno epidemija korona virusa koja ugrožava zdravlje i živote ljudi.Ono što nije naznačeno je da je ta ista epidemija proglašena pre više od godinu dana, a da je Ministarstvo zdravlja u međuvremenu pravilo novi plan javnih nabavki za 2021. godinu u kome se najpre nisu našli vitaminski paketi već su oni dodati neposredno pre raspisivanja same nabavke.Prevencijom, odnosno uzimanjem ovih vitamina, trebalo bi da se smanji zaraženost najugorženijih, a tako i ostalog dela stanovništva, piše u odluci.Pola meseca nakon dodele ugovora formirana je i radna grupa čiji je zadatak da „usmerava i usklađuje organizaciju skladištenja i distribuciju vitamnskog paketa u Republici Srbiji“, o čemu je Nova ekonomija pisala. Ona bi takođe trebalo da vodi računa i o tome da se paketi tako upakuju tako da jedan sadrži tri proizvoda u dozama koje su dovoljne za dva meseca.Podsetimo, predsednik Srbije Aleksandar Vučić na svom Instagram profilu postavio snimak u kome otvara paket sa vitaminima i kaže da su oni namenjeni penzionerima."Svi dobri vitamini i minerali za jačanje imunoloških funkcija, za snaženje vašeg organizma. To je još jedan mali poklon države, ne računajući onih dva puta po 30 evra, plus 50 evra koji će biti samo za penzionere. Ukupno 110 evra", rekao je Vučić.Dok ovo izgovara predsednik ispred sebe drži kutiju C vitamina, minerala cinka i vitamina D3 i to upravo proizvođača Goodwill Pharma, što se može videti i na njihovom sajtu. Vlasnik Goodwill Pharme, "dobar poznanik" predsednikaOva kompanija sa sedištem u Subotici je u većinskom vlasništvu istoimene firme iz Mađarske, 20 odsto vlasništva pripada Ferenec Jojartu takođe iz Mađarske, dok je 29 odsto udela u rukama Zoltana Tamaša iz Subotice, koji je ujedno i njen direktor. Tamaš se, baš kao i vitamnski paketi njegove firme našao na predsednikovom Instagram profilu. Vučić je krajem decembra prošle godine objavio svoju fotografiju sa ukrasom u obliku motora sa objašnjenjem da je to poklon od Tamaša.„Divan poklon od dobrog poznanika iz Subotice Zoltana Tamaša. Još samo da retro flašicu Coca Cole uspem da zamenim dobrom bocom vina i dobio sam najoriginalniji poklon za Novu godinu“, napisao je predsednik ispod fotografije.Malo više od godinu dana pre ove objave, u novembru 2019, Aleksandar Vučić je objavio i fotografiju koja je nastala kada je obilazio ovu kompaniju zajedno sa predsednikom AP Vojvodine Ištvanom Pastorom. Goodwill Pharma u Srbiji posluje od 2003. godine, a sa izgradnjom proizvodnog pogona je počela 2017. godine, uz novčanu pomoć Vlade Mađarske, navodi se na njihovom sajtu.

Srbija

Šef ekonomskog odeljenja u Ambasadi SAD: Prednost Srbije mlada i obrazovana radna snaga

Ovo je obećavajući period u ekonomskim odnosima SAD i Srbije. Srbija pravi korake ka proširenju ekonomske saradnje sa susedima na Zapadnom Balkanu i sa EU. Srpska inicijativa „mali Šengen“ i zajedničko regionalno tržište koje promoviše EU nude nove prilike da se olakšaju trgovina i ekonomska saradnja na Balkanu. Ako region može da se pomeri ka funkcionisanju kao jedinstven ekonomski prostor - sa manje prepreka kretanju robe, usluga i ljudi – američkim, ali i drugim investitorima biće atraktivnije da postave svoje lokalne habove ovde. Srbija, kao ekonomski centar Zapadnog Balkana bi imala disproporcionalno više koristi od te integracije, kaže za „Novu ekonomiju“ Beron Lobstajn, šef ekonomskog odeljenja u Ambasadi SAD u Beogradu.Kako vidite razvoj ekonomskih odnosa Srbije i SAD, posebno imajući u vidu sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa potpisan 2020. u Vašingtonu u kom se spominje više značajnih projekata?Upravljanje javnim finansijama i planiranje Srbije omogućilo je i prilike za saradnju sa Sjedinjenim Državama. Pre pandemije koronavirusa srpska vlada je imala četiri uzastopne godine sa suficitom budžeta i uspela je da smanji teret javnog duga na podnošljiv nivo. Istovremeno, vlada je postavila snažnu agendu ulaganja u infrastrukturne projekte u oblastima transporta, upravljanja otpadom i obnovljive energije. Ne samo da vlada može da priušti te projekte zbog fiskalne odgovornosti, već su ti projekti kritični za trajni i održiv ekonomski rast u budućnosti. Ovi projekti nude više nego dovoljno prilika i za američke kompanije da učestvuju u proširenju srpske infrastrukture.SAD donirale Srbiji blizu milijardu dolara od 2000.godine Koja će biti uloga novootvorene kancelarije DFC u Beogradu?U poslednjih 20 godina SAD su obezbedile oko milijardu dolara ekonomske pomoći Srbiji u različitim oblastima, od poljoprivrede do pomoći malim i srednjim preduzećima. Srbija je postala bogatija zemlja u te poslednje dve decenije i sada je prikladno da se naša saradnja proširi na pomoć investicijama u privatnom sektoru.Tu DFC stupa na scenu. DFC donosi niz alata ekonomskoj saradnji Srbije i SAD, uključujući osiguranje od rizika, garancije za zajmove, pa čak i direktne zajmove i druge oblike finansiranja.DFC će moći da ih koristi u Srbiji zahvaljujući novom Sporazumu o podsticanju investicija, koji su potpisali ambasador SAD i ministar finansija Siniša Mali u januaru. Nadamo se da će DFC ohrabriti više američkih kompanija da investiraju u Srbiji, ali i da će pomoći da se stvore uslovi da srpske kompanije rastu i razvijaju se.Gde vidite najviše prostora za unapređenje trgovine i investicija između srpske ekonomije i ekonomije SAD?Poslovna klima u Srbiji je u velikoj meri unapređena u poslednjih nekoliko godina. Ekonomska i fiskalna stabilnost su pomogli i vlada je privatizovala mnoge bivše državne kompanije. Taj posao treba i nastaviti. Najvažnije, investitori treba da mogu da se oslone na okruženje gde se vladavina zakona poštuje stalno, gde se ugovori sprovode, i gde sudovi pošteno i efikasno rešavaju sporove. Evropska komisija je istakla ovo u svojim izveštajima o procesu pristupanja Srbije EU, a i mi to čujemo od američkih kompanija. Vlada bi mogla dalje da unapredi poslovno okruženje sprovođenjem reformi u Zakonu o deviznom plaćanju, koji i dalje postavlja tehnička i birokratska opterećenja na prekogranične transakcije međunarodnih kompanija koje posluju ovde.Američke investicije veće nego što pokazuje statistika Da li su neke američke kompanije pokazale interesovanje za ulaganje u Srbiju? U koje sektore?Mnoge američke kompanije već posluju ovde, zapošljavajući preko 20.000 ljudi u različitim sektorima, uključujući hranu i piće (Koka-Kola i Pepsiko), ambalažu i logistiku (Bol pekedžing), digitalne usluge (NCR, Orakl i Majkrosoft), automobilsku industriju (Kuper tajr), razvoj infrastrukturnih projekata (Behtel), rudarstvu i mnogim drugim. Mi mislimo da ima prostora za rast, a tako misle i druge američke kompanije. Razgovarali smo skoro sa nekoliko kompanija o ulaganjima u energetski sektor, uključujući i potencijalno snabdevanje prirodnim gasom kroz nove gasovode, kao i u obnovljive izvore energije. Prethodnih godina američke tehnološke kompanije kupile su nekoliko srpskih startapa. Da li vidite prostor da se ta saradnja nastavi i to na strateškom nivou, kao na primer osnivanjem centara za istraživanje i razvoj ovde?Vidim. Jedna od najvećih prednosti Srbije je njena mlada i veoma obrazovana radna snaga. Mnogi od tih mladih ljudi su zainteresovani za rad u tehnološkom sektoru. Da bi se ti ljudi zadržali u Srbiji zemlja mora da im obezbedi prilike za karijeru. Ovo počinje sa stvaranjem okruženja koje podstiče i prihvata tehnološke startape. Takođe je važno obezbediti izvore finansiranja kako bi se te kompanije mogle razvijati. Mi radimo sa partnerima u Srbiji već dosta godina na programima koji se bave tim prioritetima i Srbija je tu napravila važan napredak.Nadamo se da će DFC ohrabriti više američkih kompanija da investiraju u SrbijiSrbija i SAD popravljaju ekonomske odnose, ali SAD i dalje nisu među najvećim trgovinskim partnerima Srbije. Da li vidite mogućnost da proizvodi i usluge kompanije iz Srbije imaju veće prisustvo na tržištu SAD?Iako Srbija nije jedan od glavnih trgovinskih partnera SAD u pogledu direktne trgovine, ne zaboravite da se mnogi srpski proizvodi mogu naći na američkom tržištu kroz lance snabdevanja trgovinskih partnera iz EU, pre svega Italije i Nemačke - kao dobavljači automobilskih delova, na primer. Ali kako Srbija bude dalje razvijala ključne oblasti svoje ekonomije - ovde mislim na digitalne usluge i proizvodnju hrane - postoje obećavajuće mogućnosti da se proširi i direktna saradnja sa američkim kupcima.SAD su uložile značajna sredstva u projekte koji se odnose na vladavinu prava i medijske slobode poslednjih 20 godina. Da li vidite napredak u toj oblasti?Poboljšanja u vladavini prava i medijskim slobodama su dve najznačajnije oblasti koje je i Evropska komisija označila kao esencijalne za ubrzanje pristupanja Srbije Uniji. Mi se slažemo. Ove oblasti su kritične za svaku liberalnu demokratiju, esencijalne za obezbeđenje održivog dugoročnog ekonomskog rasta. One pomažu da vlasti budu odgovorne za svoje politike i delovanje. One su zato prirodna tačka fokusa naših programa podrške. Videli smo važan napredak. U Srbiji postoje istraživački novinari koji obavljaju dobar posao. Videli smo i veliku otvorenost za naš rad na vladavini prava. Različite zakonske reforme donele su poboljšanje poslovne klime. Ali naravno, i dalje ima puno posla da se uradi.Šta mislite o poslovnom okruženju u Srbiji? Koje su prednosti poslovanja ovde?Srbija je napravila veliki napredak u poboljšanju poslovne klime. Vlada očigledno vodi računa o tome. Napravila je značajne pozitivne promene u pravnom okviru za poslovanje i investicije. Ponudila je direktno stranim kompanijama velikodušne podsticaje da investiraju u Srbiji. Ovi potezi otvorili su nova radna mesta u zemlji i Srbija je sada rangirana kao 44. u svetu po lakoći poslovanja, prema godišnjem istraživanju Svetske banke Duing biznis. Projekat je podržala Ambasada SAD.  Stavovi i mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove Vlade SAD već isključivo autora.

Srbija

Vlada Srbije napravila radnu grupu za podelu vitamina

Vlada Srbije donela je odluku o obrazovanju Radne grupe za organizaciju skladištenja i distribuciju vitaminskog paketa u Srbiji, objavljeno je u najnovijem Službenom glasniku.Zadatak Radne grupe je da usmerava i usklađuje organizaciju skladištenja i distribuciju vitaminskog paketa.To  podrazumeva organizaciju isporuke u centralni magacin, organizaciju skladištenja i nadgledanje uparivanja proizvoda po mesečnim dozama u odnosu na pakovanje proizvoda i pakovanje doze gde bi u svakom paketu bile upakovane količine tri proizvoda u dozi za dva meseca. Predsednik je dr Mirsad Đerlek, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja.Na društvenim mrežama pojavio se snimak predsednika Srbije Aleksandra Vučića u kojem najavljuje da će penzioneri dobiti vrećicu sa vitaminima.hahahahahahahaha... ja jednostavno nemam kapacitet da shvatim ovog coveka... pic.twitter.com/E9g39qvB5e— lollydop (@sikofitol) April 4, 2021

Srbija

„Odbranimo reke“ u subotu organizuje „Ekološki ustanak“

Pokret Odbranimo reke Stare Planine (ORSP) najavio je protest Ekološki ustanak. Protest će se održati u subotu 10. aprila, u Beogradu i počeće u 13 časova, ispred Narodne skupštine. Kao glavni cilj protesta navodi se zaštita prirode i već su ga podržale mnoge organizacije i građani."Glavni ciljevi protesta su da oni koji su zamislili da nam reke guraju u cevi, to za sva vremena izbace iz glave", kaže za Novu ekonomiju Aleksandar Jovanović Ćuta, iz pokreta Odbranimo reke stare planine.ORSP je poznat kao pokret koji je među prvima u Srbiji počeo da se bori protiv derivacionih MHE, koje su postale "ozloglašene" i u zemljama regiona zbog devastacije korita mali planinskih reka i potoka.Prema Jovanovićevim rečima, ORSP zahteva brisanje svih derivacionih malih hidroelektrana (MHE) sa teritorije cele Srbije."To smo uspeli da uradimo u Pirotu, poznato je Pirot prošlog leta brisao sve MHE iz prostornog plana, to su uradili Arilje, Brus, Vlasotince i sigurno još desetak lokalnih samouprava i opština", kaže predstavnik ORSP-a.Foto: Nova ekonomijaJovanović je podsetio da je u pripremi novi zakon koji prepoznaje zabranu gradnje MHE u zaštićenim područjima.Međutim, praksa je pokazala da nema zaštićenih i nezaštićenih područja i reka, pa je jedan od glavnih ciljeva protesta da se tom problemu ozbiljnije pristupi od strane države.Predstavnik ORSP-a kaže da su mnogi ljudi u Srbiji več ostali bez vode, zdravog vazduha i zemljišta, zbog neodgovornog ponašanja raznih investitora. "Oni koji to rade i truju moraće da slušaju pre svega struku, ako ih ne budu slušali desiće im se isto ono što se desilo u Toplom dolu, Rakiti, na Rudinskoj reci", kaže Jovanović.U tim mestima građani su uspešno protestovali protiv izgradnje derivacionih MHE, a iz Toplog dola investitor je oteran nakon fizičkog sukoba sa meštanima.On naglašava da je jedino što ORSP traži poštovanje zakona o zaštiti prirode i svih zakona koji se odnose na prirodu, kao i da od države nema više ništa da s ezahteva."Ako mene pitate, ORSP neće više zahtevati ništa, postavlja se pitanje zašto onaj ko je doneo zakone njih ne sprovodi. Ko će to da radi (umesto njih)?", kaže Jovanović.Dodaje da građanima jedino preostaje da zakone počnu da sprovode samo, sve dok se ne uspostavi "pravno stanje", kao i da investicije mogu da se sprovode, ali pod uslovom da nema trovanja i čerupanja prirode.Protest Ekološki ustanak do sada su podržali brojni građani i javne ličnosti, a hrvatski muzičar Darko Rundek pozvao je građane da se pridruže ekološkom ustanku putem svog zvaničnog naloga na društvenim mrežama.Čedomir Savković

Srbija

Svetska banka: U Srbiji ove godine rast BDP-a 5 odsto

Ekonomski rast Srbije u 2021, kao i u 2022, biće veći nego što se prognoziralo početkom godine ali ekonomiji i dalje prete rizici, prvenstveno spolja, ocenila je Svetska banka u ažuriranim ekonomskim prognozama za ekonomije Evrope i Centralne Azije, prenosi Euractiv.U delu izveštaja o Srbiji, Svetska banka je navela da se očekuje da oporavak od recesije zbog kovida-19 počne ove godine a na rast će pozitivno delovati nedavno najavljeni novi paket mera za podršku građanima i ekonomiji u vrednosti 5,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).Rast BDP Srbije u 2021. Svetska banka sada prognozira na 5 odsto, što je za 1,9 procentnih poena više nego što se očekivalo u januaru, a u odnosu na pad u 2020. od 1 odsto.U 2022. bi rast trebalo da bude 3,7 odsto, za 0,3 procentna poena više nego u prethodnoj prognozi, a u 2023. godini BDP Srbije bi trebalo da poraste za 3,9 odsto.Gledano na srednji rok, izgledi za ekonomiju Srbije ključno će zavisiti od razvoja situacije na međunarodnom nivou, uključujući oko kovida-19, tempa strukturnih reformi i političkih kretanja."Neposredno fokus treba da bude na merama za unapređenje poslovnog okruženja i uprave kako bi se smanjili troškovi poslovanja i obezbedila sigurnost, kao i na naporima za unapređenje kvaliteta infrastrukture", naveo je globalni kreditor u delu izveštaja o Srbiji.Svetska banka navodi i da, kada je reč o srednjeročnim i dugoročnim izazovima, fokus treba da bude na demografiji i klimatskim promenama.Kako se ocenjuje u izveštaju, starenje i smanjenje populacije znači manju radnu snagu što, u kombinaciji sa neusklađenošću veština, može značajno da šteti konkurentnosti ekonomije Srbije.U izvešaju se navodi i da će tempo oporavka tržišta rada biti od ključnog značaja za nastavak smanjenja siromaštva. Svetska banka prognozira da će stopa siromaštva u Srbiji blago opasti na 16,8% u 2021.Ocenjuje se da na srednji rok regionalni sporovi i sporo napredovanje u procesu pristupanja EU mogu nepovoljno da utiču na spremnost investitora da ulažu i da bi zbog toga moglo da dođe do kašnjenja investicionih projekata u infrastrukturi i drugim sektorima.Izazovi na tržištu rada Srbije, kako se ukazuje iz Svetske banke, ograničavaju prostor za veće unapređenje na socijalnom planu, gde može da dođe i do pogoršanja zbog velikog "odliva mozgova".U regionu Evrope i Centralne Azije Svetska banka očekuje ekonomski rast od 3,6% nakon pada za 2% u 2020. zbog posledica mera protiv pandemije.

Srbija

Vlasotince se „pridružilo“ gradovima koji imaju problem za vodom

Tokom vanredne situacije koja je proglašena zbog korona virusa, građani Vlasotinca su bili bez vode punih 48 sati, saopštio je Građanski front Vlasotince. Napominju da se to desilo zbog havarije na sistemu vodovoda, koji godinama nije održavan, pa je problem dostigao svoj vrhunac početkom ove godine. "Nakon januarskih poplava i oštećenja sistema vodosnabdevanja Vlasotinčani se snabdevaju pijaćom vodom alternativnim putem, direktnim prepumpavanjem vode iz reke Vlasine", napominje Građanski front Vlasotince.Oni ocenjuju da su građani tog mesta na jugu Srbije "taoci nesposobnih i korumpiranih političara" koji od sredine januara do početka aprila, osim obećanja i sastanaka sa predstavnicnma republičkih institucija, nisu uradili ništa da se problem na vodovodu reši.Podsećaju da je opština nedavno saopštila da je u toku izrada projekta hitnih radova na sanaciji vodovoda, koje bi trebalo da finansiraju Opština Vlasotince i Srbijavode, posle čega bi se krenulo u proces ozakonjenja fabrike vode i njenu rekonstrukciju.Građanski front Vlasotince pitao je opštinsko rukovodstvo zašto to nije urađeno prethodnih godina, jer su mnogi njegovi aktuelni članovi u lokalnoj politici i po dvadeset godina.Građanski front Vlasotince, podseća i da je opština ranije trošila novac na led rasvetu koju košta 20 miliona godišnje, "megalomansku" rekonstrukciju sale Kulturnog centra, kupovinu mehanizacije od "partijskih drugara", kao i na iznenadne i nepredviđene radove tokom realizacije nekih projekata. REVIZORIMA STIGLI ODGOVORI NADLEŽNIH: UMESTO FABRIKE, VODU "PUŠTA" KOMŠIJA VLASOTINČANI NA ŽALOST NISU USAMLJENIVlasotince i ljudi koji u njemu žive dele svoj trenutni problem zbog manjka vode sa građanima mnogih mesta u Srbiji.Na prvom mestu su svakako građani Zrenjanina koji već dve decenije nemaju pijaću vodu, ali imaju fabriku za njeno prečišćavanje, koja ne radi.Nedavno su se pojavile informacije o zagađenju reke Pek, pored koje se nalaze bunari namenjeni za vodo-snabdevanje građana Kučeva. Kao krivac za tu pojavu navodi se kineska rudarska kompanija koja posluje u Mejdanpeku.Na problem sa vodom nedavno su se požalili i građani Titela u Vojvodini, koji prema pisanju Centra za istraživačko novinarstvo (CINS) ispravnu vodu imaju samo tokom jednog meseca u godini. Tamo je voda nekad crna nekad braon boje, a kao razlog te pojave navode se brojne naftne bušotine. 

Srbija

U skafanderima ispred bolnice, medicinari apeluju da su preumorni (FOTO)

Oko 40 medicinskih radnika iz Kraljeva jutros su na dvadesetak minuta prekinuli svoj rad, izašli ispred Opšte bolnice "Studenica" koja se nalazi u kovid sistemu i na taj način poslali apel nadležnom ministarstvu da zaposle još medicinara, kao i građanima da poštuju protivepidemijske mere.“Mi ne koristimo godišnji odmor već godinu, dve dana. Trebaju novi radnici, nova radna snaga koja će da uđe na naša mesta da bismo mogli da se odmorimo. Mi smo preumorni”, kaže za Novu ekonomiju glavni poverenik sindikata "Nezavisnost"  u Opštoj bolnici "Studenica" iz Kraljeva Vladimir Nović.Zdravstvo: Nikad veće plate ili manipulacije platama? On ističe da ovo nije štrajk, jer nije ni vreme za tako nešto, ali da je razočaran što nisu dobili podršku većeg broja zaposlenih, pre svega iz drugih sindikata.“Poruka podrške sam dobio milion, ali to nije to, mora da se na terenu vidi uspeh neke akcije”, kaže Nović.On dodaje da su podršku dobili i od dikrektora bolnice, koji nije mogao fizički da im se pridruži jer je u toku bio kolegijum.Na pitanje koje je njegovo mišljenje, zbog čega nije izašlo više zdravstvenih radnika, Nović odgovara da “šta god da kaže neće biti u redu”, ali da “zna šta je u pozadini”. Dodaje da je kod kolega koji nisu izašli sigruno prisutan i strah.Komentarišući najave premijerke Brnabić da će se truditi da se mere relaksiraju, Nović kaže da lično misli da još uvek nije vreme za popuštanje, ali i da u slučaju da se to desi, neophodno je da svi građani nose maske i da se poštuju protivepidemijske mere mere.

Srbija

Prodata kompanija Zdravlje iz Leskovca

Kompanije Frontir Farma i Bejstoun Grupa okončale su kupovinu farmaceutske kompanije Zdravlje AD iz Leskovca, koja zapošljava 250 ljudi, prenela je agencija Beta. Leskovačku fabriku lekova prodala je kompanija Teva Farmasjutikals, a u saopštenju ne navodi vrednost transakcije."Izuzetno smo zadovoljni završetkom ove transakcije koja će nam omogućiti da razvijamo Zdravlje kao jednu od vodećih nezavisnih farmaceutskih kompanija," izjavio je predsednik kompanije Frontir Farma Levent Selamoglu.Leskovačko Zdravlje je osnovano 1953. godine i proizvodi farmaceutske proizvode za preko 35 međunarodnih tržišta u Zapadnoj i Istočnoj Evropi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Azijsko-pacifičkom regionu, Južnoj Africi i Latinskoj Americi.Zdravlje, kako je objašnjeno, ima širok spektar proizvoda koji se primenjuju u terapiji različitih ozbiljnih i hroničnih bolesti, poremećajima kardio-vaskularnog, centralnog nervnog i respiratornog sistema.Generalni direktor Zdravlja Bojan Jović ocenio je da je reč o važnom događaju u istoriji leskovačkog preduzeća.OZVANIČENA PRODAJA JUGOREMEDIJE "Sa velikim zadovoljstvom nastavljamo sa uspešnim poslovanjem u farmaceutskoj industriji i proizvodimo naše proizvode vrhunskog kvaliteta za više od 35 zemalja širom sveta, kao i da podržavamo lokalnu zajednicu u kojoj uspešno poslujemo više od 67 godina," rekao je Jović.Frontir Farma je britanska kompanija specijalizovana za investicije i operacije u farmaciji. Bejstoun Grupa obuhvata specijalizovane investitore u farmaceutskoj industriji sa sedištima u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD.Kompanija Zdravlje iz Leskovca prethodno je privatizovana i pre 18 godina za 3,5 miliona evra.

Srbija

Objavljeni pravilnici o fiskalnim računima

Ministarstvo finansija donelo je nekoliko pravilnika o fiskalnim računima koji regulišu vrste fisklalnih računa, tipove transakcije, načine plaćanja.Zatim, donet je pravilnik o bezbednosnom elementu, odnosno hardverskom ili softverskom elementu koji Poreska uprava izdaje obvezniku fiskalizcije. Pravilnikom o načinu i postupku dostavljanja podataka o izdatim fiskalnim računima Poreskoj upravi uređuje se koje podatke o izdatim fiskalnim računima je obveznik fiskalizacije dužan da dostavi Poreskoj upravi, oblik i način dostavljanja ovih podataka, kao i uslovi pod kojima se ovi podaci mogu dostavljati Poreskoj upravi periodično.Pravilnikom o vrsti i načinu dostavljanja podataka o poslovnom prostoru i poslovnim prostorijama, kao i o načinu generisanja oznake poslovnog prostora  reguliše šta je obveznik fiskalizacije dužan da uradi pre početka korišćenja elektronskog fiskalnog uređaja za izdavanje fiskalnih računa.Istorija modernizacije Poreske uprave

Srbija

Otkup struje iz obnovljivih izvora uskoro zakonska obaveza

Cilj usvajanja Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije je zaštita životne sredine, borba protiv klimatskih promena, smanjenje troškova građana, energetska tranzicija, kao i jednostavnija birokratija, navodi Vlada Srbije. Zakon uvodi i obavezu da se "prioritetno" preuzima struja dobijena iz obnovljivih izvora energije (OIE)."Predlog zakona treba da stvori pravnu sigurnost za investiranje u sektoru elektroenergetike, grejanja i hlađenja i sektoru transporta", navodi se u obrazloženju predloga zakona. Među prvim stvarima koje predlog zakona definiše su vrste elektrana koje koriste obnovljive izvore energije.Tu spadaju hidroelektrane, elektrane na biomasu, biogas, vetroelektrane, solarne elektrane, geotermalne elektrane, elektrane na biorazgradivi otpad, elektrane na deponijski gas, elektrane na gas iz postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda, kao i elektrane koje koriste druge obnovljive izvore energije.Jednu od važnih odredbi koja je ranije najavljena i koju ovaj predlog zakona donosi je zabrana izgradnje hidroelektrana u zaštićenim područjima.Ipak, kako se navodi, na predlog ministarstva energetike i uz prethodno pribavljeno mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu životne sredine, moguća je njihova izradnja u zaštićenim područjima.Predlog zakona definiše sistem podsticaja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kroz sistem tržišnih premija i sistem find-in tarifa (otkupne cene struje dobijene iz obnovljivih izvora).OBAVEZA DISTRIBUTERADistributer električne energije imaće obavezu da prioritetno preuzima energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, a predlogom zakona propisuje se i dostupnost informacija o udelu OIE u toplotnoj energiji, kao i priključenje nezavisnog proizvođača na distributivni sistem toplotne energije. Definiše se i korišćenje obnovljivih izvora energije u saobraćaju, kao i podsticaji za proizvodnju biogoriva, a propisani su i kriterijumi za smanjenje emitovanja gasova sa efektom staklene bašte za biogoriva, biotečnosti i goriva iz biomase.Zakon propisuje inovacione tehnologije i nove obnovljive izvore energije, kao i način imenovanja strateškog partnera države u oblasti OIE.Utvrđena je i mogućnost javnog interesa za eksproprijaciju kada država gradi elektrane sa strateškim partnerom, kao i mere lokalnih samouprava u takvim situacijama.Predlogom zakona propisuje se inspekcijski nadzor u oblasti energetike, kao i kaznene odredbe za privredne prestupe i prekršaje.GARANCIJA O POREKLU STRUJENovim zakonom predviđa se da operator prenosnog sistema proizvođaču iz obnovljivih izvora energije izdaje garanciju o njenom poreklu, odnosno potvrdu da je ona proizvedena korišćenjem obnovljivih resursa.Garancija porekla se izdaje samo jednom za jedan megavat-čas (MWh) proizvedene električne energije i ne može da bude duža od jedne godine, ali može da bude prenosiva.Garancija koja je izdata u drugim državama, važi i u Srbiji, pod uslovima reciprociteta i u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorom. PROIZVODNJA STRUJE ZA SOPSTVENU POTROŠNJUКupac ili proizvođač struje, kako se navodi u predlogu zakona, ima pravo da samostalno proizvodi električnu energiju za sopstvenu potrošnju, da je skladišti i da njen višak isporuči u distributivni sistem.U tom slučaju ne mogu da se koriste podsticajne mere u vidu tržišne premije i fid-in tarifa, niti važi pravo na garanciju porekla proizvedene struje, a snaga elektrane u tom slučaju ne može da bude veća od odobrene snage priključka kod krajnjeg kupca.Zakon predviđa i da jedna stambena zajednica može da ima prava i obaveze kupca-proizvođača struje u skladu sa propisanim odredbama, uz uslov da njena elektrana bude izgrađena na zajedničkom delu stambene zgrade.Predlog Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije usvojila je Vlada Srbije, nakon čega se očekuje da on prođe i kroz skupštinsku proceduru.

Srbija

Raskol udruženja frilensera oko predloga Vlade Srbije

Udruženje radnika na internetetu (URI) koje sa državom pregovara o oporezivanju frilensera, saopštilo je kategorički odbija novo rešenje koje im je Vlada Srbije danas uputila za rešenje tog problema. Glavni razlog za odbijanje tog predloga je, kako tvrde to što se on nimalo ne razlikuje od onog koji je ranije ponuđen i koji im takođe nije odgovarao."Udruženje radnika na internetu je odmah po održanom sastanku 31. marta kategorički odbilo taj predlog, a odbija i danas predloženi", navodi se u saopštenju koje je URI objavilo na društvenim mrežama. URI poručuje Vladi Srbije "da se životima desetine hiljada radnika na internetu ne odlučuje kao na pijaci" i napominje da to udruženje i dalje čvrsto stojimo iza svojih zahteva.Jedan od glavnih zahteva frilensera je da se naplata poreza ne računa unazad za pet ili šest godina, već od oktobra prošle godine, kada ih je Poreska uprava obavestila da su dužni da plate porez."Jasno je da je navodni dug neosnovan i da merama koje predlaže, Vlada pokušava da umanji bes radnika na internetu. Međutim, ona bes, naprotiv, podstiče, predlažući rešenja koja nam onemogućuju da nastavimo sa radom", naglašava se u saopštenju.FRILENSERI NEZADOVOLJNI NAJNOVIJOM PONUDOM DRŽAVE, ALI NATSAVLJAJU PREGOVORE PREDLOG PRIHVATILO DRUGO UDRUŽENJE, UFPSURI tvrdi i da je Udruženje preduzetnika i frilensera Srbije (UFPS), koje je takođe prisustvovalo sastanku sa Vladom Srbije u zasebnom terminu, prihvatilo predlog države.URI taj preglog ocenjuje kao neznatno izmenjeno dužničko ropstvo koje se nudi radnicima na internetu, a obuhvata i poreski model koje će važiti od 1. oktobra do donošenja novog zakona za frilenserePredstavnici URI-ja kažu i da taj zakon predviđa visoke procente tekućeg oporezivanja, koji će im mesečne prihode smanjiti do 70%.UFPS je 31. marta poslao svoj predlog Vladi Srbije nakon sastanka i oni su, prema objavljenom saopštenju, zajedno sa Vladom učestvovali u predlogu koji je danas ponuđen Udruženju radnika na intrnetu."Javno se ograđujemo od UFPS, koje iza odluka svojih pregovarača odbija da stane imenom i prezimenom", kažu predstavnici URI.URI tvrdi i da, prema nezvaničnim informacijama, advokat UFPS-a koji je išao na pregovore sa Vladom Srbije, ima veze sa Srpskom naprednom strankom, odnosno sa šefom kabineta Ane Brnabić."Kako je deo naših članova iz solidarnosti učestvovao i u radu UFPS, znamo da su nakon sastanka izbegavali da razgovaraju i sa sopstvenim članstvom i da ih obaveste o tome šta se desilo u razgovorima u Vladi", dodaju u URI-ju. URI tvrdi i da UFPS nije bio voljan da kaže kako im je Vlada Srbije naložila da podnesu novi predlog za frilensere, niti su bili voljni da svijim članovima obelodane plan o usvajanju tog predloga po hitnom postupku. 

Srbija

Mere podrške tokom pandemije nisu odgovorile na potrebe žena

Mere koje su u Srbiji donete u prvim mesecima nakon proglašenja pandemije nisu odgovorile na potrebe žena, pokazuju podaci istraživanja koje je sprovela organizacija Gender knowledge hub. Država se oslonila na žene kada je u pitanju briga o deci i njihovo obrazovanje, a nijedna od donetih mera nije bila usmerena upravo na ovaj aspet uticaja pandemije.Mere su pretežno bile usmerene ka pomoć privredi i građanima jer je cilj bio likvidnost, ističe Višnja Bacanović iz Gender knowlegde huba na onlajn prezentaciji analize „Rodno odgovorno budžetiranje i mere odgovora na COVID – 19 u Republici Srbiji“. Žene čine višeg od polovine zaposlenih u sektoru usluga, ali 74,9 odsto zaposlenih žena radi upravo u tom ovom sektoru. Od samozaposlenih žena, 64,6 odsto je samozaposleno u sektoru usluga, a od ukupnog broja samozaposlenih trećinu čine žene. Drugi sektor je poljoprivreda, dok je najmanje samozaposlenih žena u industriji.Žene sa više od 45 godina jedna od najranjivijih grupa na tržištu rada Bacanović objašnjava da ovi podaci znači da su sve mere koje su usmerene ka privredi i ka samozaposlenima, malim i mikro preduzećima bile pravovremene.“Bile su jako korisne, ali i dalje, ako pogledamo ukupna izdvajanja, mnogo manji deo je otišao ženama nego muškarcima.”Žene su takođe većina zaposlenih u zdravstvu, tako da je na njih uticalo povećanje plate u ovom sektoru, ali zdravstvene radnice su i u pandemiju ušle za značajno nižim zaradama u odnosu na njihove kolege. Naime, plate žena u zdravstvu su tek 85% zarade muškaraca u ovom sektoru.“Kada se povećavaju plate u ovom sektoru, i dalje se povećavaju više plata muškaraca nego plate žena”; objašnjava Bacanović.Kada je reč o siromašnom delu stanovništva, najranjivije su žene starije od 65 godina i muškarci koji imaju između 55 i 64 godine. Jedina mera koja je bila usmerena ka najsiromašnijem delu stanovništva i onima koji su neformalno zaposlni bila je mera koja je najčešće i kritikovana. Reč je o dodatku od 100 evra svakom punoletnom građaninu.Žene na prvoj liniji Kovida, a optužene za šoping “Ta mera od 100 evra je neutralna u svojoj zamisli, a isto tako je rodno neutralna i u izvedbi. Nije bila ciljana zato što nisu još uvek pripremljene socijalne karte u trenutku kada je doneta, to je bilo zvanično obrazloženje. Ona je rodno neutralna i u efektima zato što što se tiče ravnopravnosti nije odgovorila na potrebe najranjivijih grupa, a odgovorila je jednako na potrebe žena i muškaraca”; zaključuje Bacanović.Mere nisu uticale na smanjenje rodne neravnopravnosti, pokazuje anketa koja je sprovedena među ženskim organizacijama, dok 94,1 odsto njih tvrdi da nisu bili konsultovane kada su mere i donošene.Kao pozitivni primeri ističu se dve inicijative koje se odnose na kretanje u toku polcijskog časa. Prvu su incirali Autonomni ženski centar iz Beograda i Osvit iz Niša, a tiče se mogućnosti da žene koje su u situaciji partnerskog nasilja mogu da napuste dom u toku trajanja pocijskog časa. Druga je bila usmerena na decu sa teškoćama u razvoju i njihove roditelje i odnosila se takođe na mogućnost napuštanja doma za vreme ograničenja kretanja.