Srbija

Srbija

Petinu nezaposlenih u Srbiji čine mladi ljudi uzrasta od 15 do 30 godina

Procenat nezaposlenih mladih osoba iznosi oko 20 odsto od ukupnog nezaposlenog stanovništva. Najveći broj mladih kao jedan od osnovnih razloga za samozapošljavanje navodi da nisu mogli da pronađu posao za platu, a novac za započinjanje sopstvenog posla su dobili od porodice ili prijatelja, pokazuju podaci istraživanja „Mladi i preduzetništvo“ realizovano u okviru EU projekta „Naša zajednica, naša budućnost“ – Veća saradnja i zapošljavanje mladih“.Pored analize preduzetništva mladih, istraživanje sadrži i preporuke za unapređenje politika za razvoj preduzetništva.Podaci ovog istraživanja pokazuju da je broj zaposlenih u 2019. godini iznosio 2,1 miliona, dok je broj aktivnih nezaposlenih lica iznosio 530.000, a stopa nezaposlenosti 2019. godine bila je 10,4 odsto.Ukupan broj preduzeća u Srbiji u 2018. godini bio je 103.413 preduzeća, od čega su mikro preduzeća činila 86,3 odsto, mala preduzeća 10,8 odsto, srednja 2,4 i velika 0,5 odsto, s tim što velika preduzeća zapošljavaju najviše i ostvaruju najveći prihod.Kada se govori o preduzetnicima u Srbiji, 2018. godine bilo je ukupno 272.969 preduzetnika.Broj nezaposlenosti mladih u Srbiji je 102.895, odnosno 20,5 odsto od ukupnog broja nezaposlenih. Praktično jednu petinu ukupno nezaposlenih u Srbiji čine mladi uzrasta od 15 do 30 godina.Pored toga, podaci pokazuju da je bilo više nezaposlenih žena, a kada se govori o tržištu rada za mlade od 15 do 29 godina, muškarci su bili nešto aktivniji od žena. „Dakle imamo taj rodni jaz kada govorimo o zaposlenosti između muškaraca i žena i on iznosi 11,4 odsto“, rekla je Milica Borjanić, koordinatorka programa iz Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS).Mladi u Srbiji retko biraju samozapošljavanje kao prvi izbor, što može da se dovede u vezu sa činjenicom da opredeljenje za samozapošljavanje među mladim generacijama nije dovoljno prepoznato kao put u izboru karijere. Po tome se mladi u Srbiji ne razlikuju mnogo od svojih vršnjaka u EU.Prema dostupnim istraživanjima iz 2016. godine, najviše mladih navelo nemogućnost pronalaženja posla za platu kao najveći razlog za samozapošljavanje i to čak 51,3 odsto ispitanika. Pored toga, veću nezavisnost navelo je njih 23,4 odsto, a fleksibilnije radno vreme 4,4 odsto ispitanika.Najveći broj mladih preduzetnika novac za započinjanje sopstvenog posla uzeo je od porodice ili prijatelja, slede oni kojima novac nije bio potreban za početak poslovanja, a zatim oni koji su za započinjanje sopstvenog posla iskoristili sopstvenu ušteđevinu. Samo je 1,2 odsto mladih preduzetnika uzelo zajam od banke. Podaci da nije potreban nikakav početni kapital za započinjanje sopstvenog posla ukazuju na to da se radi o malim biznisima.Značaj projekta je u podizanju svesti o poteškoćama sa kojima se susreću mladi u Srbiji po pitanju samozapošljavanja, te slanje konkretnih preporuka adekvatnim institucijama sa ciljem stvaranja boljih uslova za mlade nezaposlene u Srbiji.Glavna svrha ovog istraživanja jeste podizanje svesti šire javnosti, kao i prevrednih subjekata i mladih nezaposlenih osoba, i da ono treba da pruži bolje razumevanje položaja mladih u sferi samozapošljavanja i identifikuje izazove sa kojima se ovi mladi suočavaju. Istraživanjem su donete konkretne preporuke, koje će biti upućene Vladi Srbije, državnim institucijama i organizacijama koje se bave zapošljavanjem i podsticanjem samozapošljavanja. Tih preporuka iz istraživanja KOMS-a ima ukupno 15, a odnose se na neki strateški zakonodavni okvir, ali i na neke mere i mehanizme koje bi trebalo pokrenuti. Cilj istraživanja i iznesenih preporuka jeste kreiranje boljih uslova za samozapošljavanje nezaposlenih mladih, te otklanjanje prepreka koje se tiču nedostatka uslova za započinjanje sopstvenog biznisa. Opšti cilj istraživanja jeste poboljšanje dugoročne zapošljivosti mladih u Srbiji.Ova akcija deo je globalnog projekta “Podrška Evropske unije aktivnom uključivanju mladih”, ukupne vrednosti 4,7 miliona evra, koji finansira Evropska unija i sufinansira Vlada Republike Srbije.Istraživanje sprovela Krovna organizacije mladih Srbije (KOMS) u partnerstvu sa Beogradskim centrom za ljudska prava, organizacijom “M-peeria” i Nacionalnom asocijacijom  praktičara i praktičarki omladinskog rada (NAPOR).

Srbija

Mašinski fakultet i Zastava oružje će sarađivati na razvoju novih tehnologija

Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu i Zastava oružje AD radiće zajedno na razvoju i implementaciji novih tehnologija. To je potvrđeno sporazumom o saradnji koji su potpisali dekan Mašinskog fakulteta Radivoje Mitrović, šef Katedre za sisteme naoružanja Predrag Elek, a u ime kompanije "Zastava oružje" generalni direktor Mladen Petković."Cilj sporazuma je da se kroz povezivanje institucija obrazovanja, istraživanja i razvoja u tehničko-tehnološkim naukama i privrede radi na postizanju praktično primenjljivih inovativnih rešenja", saopštio je fakultet.Pored saradnje u oblasti obrazovanja i naučno istraživačkog rada, naglasak će biti i na zajedničkom učestvovanju u razvoju i implementaciji novih tehnologija koje će biti primenjene u konkretnim projektima."Na ovaj način se 'Zastava oružje' još jednom dokazuje kao društveno odgovorna kompanija koja poštujući i unapređujući svoje potrebe istovremeno doprinosi razvoju i unapređenju šire društvene zajednice", naveo je Petković.Dekan Mašinskog fakulteta je podsetio da je na fakultetu proteklih godina mnogo toga urađeno na osavremenjavanju nastave i prilagođavanju studijskih programa potrebama privrede."Kvalitet nastave, naučnoistraživačkog rada, privredne i međunarodne saradnje ostaju glavni razvojni prioriteti Mašinskog fakulteta i u narednom periodu. Zato me raduje što će naš fakultet prepoznat kao mesto gde se školuju vrhunski stručnjaci i što će biti deo razvojnog tima kompanije Zastava oružje", istakao je profesor Mitrović.

Srbija

Novi rok: Prijave za nagradu „Đorđe Vafert“ do 25. decembra

Privredna komora Srbije (PKS) podseća sve zainteresovane privrednike da je produžen rok Osmog konkursa "Nacionalne nagrade za društveno odgovorno poslovanje Đorđe Vajfert 2020", kao i da će trajati do petka 25. decembra 2020. godine Popunjeni upitnik sa odgovoarajućim prilozima potrebno je da se dostavi na elektronsku adresu: csr@pks.rs do naznačenog datuma.Na konkurs mogu da se prijave sva privredna društva, bez obzira na svoju veličinu ili delatnostNeophodno je da su u svoje poslovanje ugradila principe društvene odgovornosti, da vode brigu o zaposlenima i o ljudskim pravima, zaštiti životne sredine, zajednici u kojoj posluju, tržištu i imovini. PKS ORGANIZUJE BESPLATNE KONSULTANTSKE PROGRAME ZA MIKRO, MALA I SREDNJA PREDUZEĆA Naglašava se da je važno da privredno društvo odabere konkretan primer dobre prakse (projekat) koju je realizovalo u prethodne dve godine i da što detaljnije popuni odgovarajući upitnik.  Za pravilan odabir projekta, može da se koristi i dokument "Smernice za pripremu dobrog DOP projekta".Putem sledećeg linka može da se dobije više informacija, kao i konkretnih primera koje su se kompanije prijavljivale u prethodnom ciklusu."Nadamo se da ćete se odlučiti da učestvujete i testirate nivo primene principa društvene odgovornosti u vašoj organizaciji, a time ćete se pridružiti nizu kompanija koje su svojim primerom spremne da podstaknu druge da ih slede", navodi se u saopštenju PKS.

Srbija

SBB digitalizacija se nastavlja

SBB korisnici u Nišu od sada će uživati u digitalnoj televiziji na do tri TV uređaja bez dodatnih troškova, više kanala u HD rezoluciji, visokom kvalitetu slike i zvuka i internetu do 1 Gbps.Brzine interneta se u Nišu povećavaju automatski, u EON Light paketu sa 75 na 150, u EON Full paketu sa 150 na 250, a u EON Premium paketu sa 300 na 500 megabita po sekundi! Korisnici Premium paketa u Nišu i ostalim digitalizovanim gradovima, uz Giga dodatak mogu da uživaju u brzinama interneta do 1 gigabita po sekundi.Za potpuni doživljaj digitalne televizije preporučujemo EON pakete koji pružaju napredno iskustvo personalizovane televizije, EON Kids profil, gledanje TV sadržaja do 7 dana unazad na svim kanalima, Video klub sa preko 18.000 atraktivnih naslova, internet i telefoniju.Nakon Beograda, Novog Sada, Subotice, Gornjeg Milanovca, Pančeva, Kragujevca, Paraćina, a sada i Niša, SBB nastavlja da širi svoju GIGA mrežu, digitalizuje sve gradove u kojima pruža usluge i na taj način korisnicma omogućava vrhunsku inovativnu uslugu zabave, informacija i komunikacija. Tokom protekle dve godine SBB je, u okviru petogodišnjeg plana investicija vrednog 300 miliona evra, unapredio brzine interneta u osam gradova i digitalizovao 80% svojih korisnika.Za više infromacija posetite sajt sbb.rs, najbližu poslovnicu ili pozovite Kontakt centar SBB-a na 19900.

Srbija

U Srbiju stigle prve doze Fajzerove vakcine

Kako je javio RTS, 4.800 komada vakcina na beogradski aerodorom vakcine dopremljeno je specijalnim avionom i u posebnim kontejnerima. Prema ranijim najavama, prve doze vakcine namenjene su najpre korisnicima staračkih domova. Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije dala je saglasnost za upotrebu i uvoz "Fajzerove" vakcine.Srbija je prva zemlja u regionu u koju je stigla vakcina kompanija "Fajzer" i "Biontek".Vlada Srbije usvojila je opšte ciljeve plana imunizacije u Srbiji i predvidela aktivnosti za ostvarenje tih ciljeva, što stoji u Akcionom planu koji je izradio Institut "Batut".Ministar zdravlja formirao je Nacionalni koordinacioni tim za imunizaciju protiv kovida 19, čiji je predsednik državni sekretar Mirsad Đerlek. Portal Insajder prenosi da je ranije pokušao da dođe do odgovora na pitanje ko odlučuje o imunizaciji, redosledu i logistici, ali su pitanja MInistarstvu zdravlja i Vladi ostala bez odgovora.Državni sekretar Ministarstva zdravlja Mirsad Đerlek juče je rekao da je Koordinacioni tim za imunizaciju  ministar zdravlja formirao prošlog petka.AGENCIJA ZA LEKOVE ODOBRILA UVOZ "FAJZEROVE" I "BIOTEKOVE" VAKCINE ZA COVID 19

Srbija

Zbog poskupljenja naknada za zelenu energiju veći i računi za struju

Umesto dosadašnjih 0,093 dinara po kilovat času, koliko se kroz račune za struju plaćala posebna naknada za podsticaj povlašćenim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora, građani će za ovaj namet ubuduće plaćati 0,437 dinara, odnosno 4,6 puta više nego do sada, odlučila je Vlada Srbije 18. decembra, a javlja Politika.Reč je o naknadi koju oko 3,5 miliona domaćinstava plaća svakog meseca poslednjih pet godina onima koji grade vetroparkove i druge izvore čiste energije i na taj način subvencionišu proizvodnju zelenih kilovata. Da ovaj teret novom odlukom Vlade nije sada prebačen na budžet građana, Elektroprivreda Srbije, koja otkupljuje ovu zelenu energiju, morala bi sama da pokriva razliku proizvođačima, što bi za njih bio veliki izdatak.Ova naknada koštaće građane više od najavljenog februarskog povećanja struje od 3,4 procenta, koji će uvećati račun za struju u proseku za oko 150 dinara.Ukoliko je neko do sada ovaj namet za zelenu energiju na potrošenih 1.000 kilovata plaćao 93 dinara, ubuduće će plaćati 437 dinara.Odluka, kako stoji na sajtu Vlade, stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom glasniku.

Srbija

Predate primedbe, građani Borče i Čukarice protiv nadogradnje atomskih skloništa

Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove Beograda predato je više od 1.600 primedaba u vezi sa planovima za nadogradnju skloništa u Borči i Čukarici, saopštila je inicijativa Ne davimo Beograd (NDMBGD). Inicijativa podseća da se u Borči planira gradnja i uništavanje zelenih površina na čak četiri mesta, dok je na Čukarici ugrožena poslednja zelena površina u tom naselju.Primedbe su podnete na planove za nadogradnju skloništa u Borči 3, u bloku između ulica Ratnih vojnih invalida, Bele Bartoka i Julije Delere.Prema planu koji je Gradska uprava Beograda oglasila na javni uvid, na tim površinama se planira izgradnja tri stambene višespratnice površine oko 6000 kvadrata, kao i jednog komercijalnog objekta od 500 kvadrata.NDMBGD kaže i da se od JP "Skloništa Srbije" i gradske vlasti zahteva da odustanu od planova kojim se drastično ugrožava količina zelenih površina i kvalitet života građana, kao i da pronađu druge modele koji su skladu sa potrebama ljudi, a ne profita investitora."Želimo sadržaje za građane, park, biciklističke staze", izjavio je Zoran Bukvić, koji je predstavljo lokalnu grupu koja je prikupila potpise u Borči.Na Čukarici, u bloku između ulica Ratka Mitrovića, Jablaničke i Šavničke ulice planira se nadogradnja jednog skloništa i izgradnja novog stambenog objekta od ukupno oko 4000 kvadrata sa 44 stambene jedinice i 49 parking mesta."Raduje nas veliki broj potpisa građana koji smo sakupili jer ljudi nisu bili ni obavešteni, ni svesni šta se sprema, tako da su u razgovoru sa nama prvi put čuli da su ovi prostori ugroženi", poručila je Ljubinka Drobnjak Pejčić iz inicijative NDMBGD.

Srbija

Izvoz voća i povrća u EU još pet godina bez carina

Proizvođači i izvoznici voća i povrća iz Srbije i drugih ekonomija Zapadnog Balkana će i u narednih pet godina svoju robu kupcima u Evropskoj uniji prodavati bez carine, saopštila je Privredna komora Srbije (PKS).Odluka Evropske unije o Autonomnim trgovinskim merama (ATM) kojom se do kraja 2025. produžavaju dosadašnje trgovinske povlastice za izvoz proizvoda koji nisu obuhvaćeni Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) objavljena je je u Službenom glasniku EU i danas stupa na snagu.Odluku, koja se obnavlja svakih pet godina, na predlog Evropske komisije, doneo je Evropski parlament i potvrdio Savet EU."Ušteda od nekoliko desetina miliona evra na carinama (proizvođačima) daje im prednost u odnosu na konkurenciju, mogućnost za veći izvoz i zaradu i bolje pozicioniranje na velikom tržištu Evropske unije", izjavio je Marko Čadež, predsednik PKS i Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana.Osim jabuka, šljiva i kukuruza šećerca, bez carinskog opterećenja u EU izvoziće se, između ostalog, krompir, tikvice, pečurke, grožđe, kajsije, višnje, trešnje, nektarine, breskve, jagode, orašasti proizvodi, dinje i razni agrumi…Po ATM-u i proizvođačima vina iz regiona produžava se mogućnost za izvoz dodatnih 30.000 hektolitara godišnje, nakon što iskoriste kvote koje je EU odobrila zapadnobalkanskim ekonomijama pojedinačno, po bilateralnim sporazumima.

Srbija

Građani se o pandemiji najčešće informisali putem televizije i društvenih mreža

Prema istraživanju rađenom od 25. avugusta do 10. septembra, polovina ispitanika kaže da su im vodeći načini informisanja televizija i društvene mreže, saopštio je Centar za slobodne izbore i demokratiju (CESID). U istraživanju je učestvovalo 1200 građana, starosne dobi od 12 do 60 godina.Televiziju 50% građana navodi kao vodeći način informisanja, dok 51% kaže da su to društvene mreže.Prosečna starost ispitanika je 32 godine i da uglavnom su iz urbanih sredina u Srbiji, a građani su u anketi ocenjivali i svoju sposobnost da u digitalnom svetu prepoznaju i pronađu relevantne informacije koje su im potrebne.CESID navodi da 89% ispitanika smatra da je donekle ili potpuno informisano o COVID-19, a među onima koji su se izjasnili kao informisani, iznad proseka se nalaze žene i starija populacija. Sa druge strane, mlađi od 24 godine, iznad proseka navode da nisu informisani o pandemiji.Istraživanje je pokazalo i da su mišljenja građana podeljena kada treba da odluče o načinu na koji državne institucije komuniciraju tokom pandemije.Oko 30% ispitanika je nezadovoljno jer smatra da "državne institucije unose paniku i nervozu", dok 22% misli da u prvom planu treba da budu lekari, a ne političari.Kod pitanja o načinima informisanja, 43% građana Srbije kaže da tokom pandemije nije koristilo zvanične veb stranice državnih institucija da sazna šta preduzimaju u vezi sa pandemijom.U delu ankete koji se odnosi na radne navike tokom pandemije, 63% ispitanih nije zadovoljno kvalitetom posla kod kuće i to su uglavnom stariji ljudi.Zoom i Skype se izdvajaju kao dva alata koji su najčešće korišćeni za komunikaciju, a najmlađi građani su visoko iznad proseka u korišćenju ta dva alata.INDEKS MEDIJSKE I DIGITALNE PISMENOSTIIndeks medijske pismenosti bio je formiran od 6 pitanja (kao i u istraživanju iz 2019.) i zabeležio je blagi pad sa 4,07 na 3,91. Još veći pad je zabeležen na polju indeksa digitalne pismenosti, u sferi kreiranja novog sadržaja - sa 10,97 u 2019. na 10,52 u 2020. godini.Među ključnim nalazima istraživanja ističe se da je 70% ispitanika svesno da im Facebook, Instagram i druge društvene mreže rangiraju i prikazuju sadržaje, dok 57% navodi da proverava informacije koje dobije putem medija iz više različitih izvora.Novo CESID-ovo istraživanje pokazalo je da 95% ispitanika koristi internet, 84% zna kako da pronađe i instalira aplikacije na svom telefonu, 43% zna da kreira Power Point prezentaciju, 46% ispitanih zna da snimi video i postavi ga online.MEDIJSKE NAVIKENovost kod medijskih navika su influenseri koji su prvi put ponuđeni kao odgovor u anketi. Svega 2% građana je odgovorilo da ih najčešće koriste za informisanje i to su očekivano mlađe generacije.Na pitanje kom mediju najviše veruju, većina ispitanika je odgovorila da takav medij ne postoji, dok su na drugom i trećem mestu televizija i društvene mreže.Televiziji više veruju stariji građani i žene, dok društvenim mrežama više veruje mlađa populacija, društvene mreže su i u 2020. godini ostale medij koji se najviše koristi, potom sledi televizija, a radio je doživeo najveći pad u odnosu na rezultate istraživanja 2019.Među pet medijskih tema koje su najviše interesovale učesnike ankete, na prvom mestu je ostao sport baš kao i prošle godine, dok je COVID-19 bio na 2. mestu, ali kod građana koji imaju više od 24 godine. Ispitanicima ispod te starosne granice virus korna nije u top 5 tema koje ih zanimaju. Glavne sfere njihovog interesovanja su zabava i muzički program.Na pitanje da li obraćaju pažnju na izvore medijskih informacija, 56% populacije je odgovorilo da nikada ili veoma retko obraća pažnju na izvore, 34% građana pročita samo naslov, a još 37% pročita samo deo vesti.Ključni nalazi o upotrebi medija, društvenih mreža i sadržaja kroz generacije pokazuju da je Instagram najpopularnija društvena mreža među pripadnicima Generacije Z (od 12 do 17 i od 18 do 23 godine).Milenijalci, baby boomeri i Generacija X najviše koriste Facebook.TikTok je najpopularniji među maloletnim ispitanicima. Oni takođe čine 72%  ukupnog broja ljudi koji prate influensere. Sa porastom godina ispitanika, uticaj koji influenseri imaju opada.

Srbija

Domaći brendovi nedovoljno pripremljeni za TikTok generaciju

TikTok je dostupan u preko 150 zemalja i ima preko milijardu korisnika, međutim domaći brendovi ne koriste platformu koliko bi mogli, a čak i oni koji je koriste ne čine to na pravi način. Gorana Risteski, iz marketinške agencije Direct Media United Solutions kaže za Novu ekonomiju da je najveći problem za domaće brendove činjenica da ne poznaju dovoljno platformu.„Ima svega desetak domaćih brendova koji imaju naloge na TikToku. Problem je što niko ni u agencijama, ni u velikim firmama uopšte nema profil na platformi, a kamoli da tamo nešto više od toga radi. Svi su začuđeni, nepoznato im je“, objašnjava Risteski i dodaje da velikim kompanijama treba vremena za odlučivanje, odnosno da svaka objava treba da se odobri što takođe predstavlja problem.„Na TikToku je važno objavljivati što više sadržaja i treba biti aktuelan svakog dana, a da to ne bude previše sređeno. Kada brendovi koriste Instagram sve te objave sređene su u studiju, pa tek onda puštene na platformu. TikTok zahteva određenu „realnost“ inače neće biti zanimljivo korisnicima, a domaći brendovi slabo to shvataju“, ukazuje sagovornica Nove ekonomije.Kako ona objašnjava, korisnici TikToka prepoznaju reklame i ne žele to da gledaju, već žele nešto „realno“ sa čime mogu da se poistovete, a TikTok trendovi su dovoljno jednostavni da svako može da ih snimi.„Domaći brendovi ne znaju kako da snime TikTok trendove na pravi način“, kaže Risteski.Ona dodaje da je na TikToku neophodno biti aktuelan i u komunikaciji sa korisnicima. „Domaći brendovi koji bolje prolaze na platformi u stalnoj su komunikaciji sa korisnicima, čak i kada se ne radi samo o njihovim objavama. Komentarišu i tuđe snimke i prisutni su na mreži“, objašnjava Gorana.TikTok još uvek predstavlja veliku novinu za sve u marketinškoj industriji, jer se znatno razlikuje od Fejsbuka i Instagrama, ali svakako predstavlja veliku priliku posebno za one kojima je ciljna grupa mlađa publika.Nikola Momčilović

Srbija

Rad „na lizing“: Sigurnost investitorima, nevolje radnicima

Prvi talas otkaza prouzrokovanih pandemijom počeo je i nastavio se među radnicima koji su zaposleni preko agencija za zapošljavanje, saopštio je Granski sindikat Nezavisnost. Naglašava se da je "armija" radnika "na lizing" od 80 hiljada ljudi, prema nezvaničnim podacima sada upola manja.Nezavisnost podseća da su godinu dana nakon donošenja Zakona o agencijskom zapošljavanju, brojni radnici ostali bez posla ili su prinudno prevedeni u "crne zone rada", kao i da su sindikati naslutili "pogubno dejstvo" pomenutog zakona."To se posebno odnosilo na visinu plate, prava na bolovanje, godišnji odmor, kao i na bezbednost na radu, prevoz i druga prava iz radnog odnosa", navodi se dalje u tekstu. Naglašava se da su se mnogi poslodavci okrenuli potpuno "crnom tržištu radne snage", pre svega u građevini, od kojih su neki i iz inostranstva. Drugi su se, kako se dodaje, okrenulu omladinskim i studentskim zadrugama.Sindikat podseća i da je njihovo angažovanje prilikom usvajanja zakona o agencijskom zapoljšavanju prošle godine bilo obesmišljeno, jer nije prihvaćen njihov zahtev da se ograniči broj radnika "na lizing" koji neka firma može da ima."Nismo bili za to da se ograničenje odnosi samo na one koji imaju ugovore o radu na određeno vreme u agenciji, ali je takva formulacija ostala u zakonu", kaže savetnik u UGS Nezavisnost Zoran Ristić. Prema njegovom mišljenju sada u praksi zbog toga postoje problemi, jer se ljudi zapošljavaju u agenciji na osnovu ugovora za rad na stalno i onda se ne računaju u ukupnom broju radnika koji su angažovani preko agencija kod poslodavca korisnika. Tada je traženo da se broj mogućih radnika preko agencija u nekoj drugoj firmi ograniči na 10%, ali kako se navodi veštim izmenama zakona oni kod poslodavca korisnika mogu da čine 100% ukupno zaposlenih.Kažu da takvo rešenje koriste čak i neka državna preduzeća, a često i strane kompanije, jer im se to više isplati, zbog nižih zarada, bržih, jednostavnih i jeftinih otkaza. "U trenucima kada država stranim firmama daje stimulacije po zaposlenom i do 18.000 evra i uz ovakva zakonska rešenja, očigledno je da je sada u praksi sistemski potpomognut i osnažen nesiguran, prekarni rad", dodaje se dalje u tekstu.Naglašava se da je neophodno preispitati regulativu i primenu zakonskih instituta koji podržavaju rast "prekarne" zaposlenosti: ugovora o delu, ugovora o privremenim i povremenim poslovima, agencijskom zapošljavanju, ugovora o stručnom osposobljavanju i praksi, kao i zapošljavanja preko studentskih ili omladinskih zadruga.PRVO KANCELARIJA I POLOŽEN ISPIT, PA AGENCIJA ZA LIZING RADNIKA U Nezavisnosti naglašavaju da je Zakon o agencijskom zapošljavanju na neki način ipak popravio položaj radnika koji su iznajmljivani preko agencija, jer su dobili prava iz radnog odnosa kao i zaposleni kod drugih poslodavaca. Prema Ristićevim rečima pre donošenja zakona bilo je oko 120 agencija za zapošljavanje, dok ih je sada samo 75 koje su registrovane po zakonu.Dodaje se i da su "preko noći" brojni radnici prevedeni u zadruge, jer su promenjeni propisi, što znači da oni koji su radili preko agencija sada u zadrugama imaju još niže zarade, manja prava i nesigurnije uslove rada."FORMALNO" USKLAĐIVANJE PROPISA SA EU"Sada se u praksi javljaju pitanja na koja ni novi zakon (o agencijskom zapošljavanju) ne daje odgovore, tako da je potrebno neke odnose detaljnije regulisati", smatra Mario Reljanović, naučni saradnik na Institutu za uporedno pravo u Beogradu.On napominje da nedoslednost zakonodavca u toj sferi stvara nerazrešive pravne zagonetke u slučajevima kada se radi o "jednostavnim pitanjima". "Trebalo bi i onemogućiti agencijski rad pojedinih kategorija radnika, na primer dece, kao i rad u pojedinim delatnostima, kao što je građevina", objašnjava Reljanović.Dodaje i da je veoma značajno da kategorija agencijskih radnika bude regulisana i Zakonom o radu.Ipak naglašava da je postojeći zakon manjkav, kao i da je donet kako bi se samo formalno zadovoljnila potreba harmonizacije sa EU propisima.

Srbija

Mihailo Janković novi generalni direktor MK Grupe

Mihailo Janković je novi generalni direktor (Chief Executive Officer - CEO) MK Group, jedne od najvećih kompanija u regionu koja uspešno posluje više od 35 godina. Janković će, zajedno sa potpredsednikom MK Group Aleksandrom Kostićem i top menadžmentom kompanije, raditi na definisanju i sprovođenju korporativne strategije i investicione politike.  Novu funkciju Janković preuzima od 1. januara 2021.Mihailo Janković je svoje bogato lidersko i menadžersko iskustvo sticao radom za vodeće multinacionalne kompanije, kao i kompanije u vlasništvu privatnih investicionih fondova i privatne regionalne kompanije - British American Tobacco, The Coca-Cola Company, Knjaz Miloš a.d. i Nectar Group. Poseduje veliko iskustvo u oblasti poslovne i strateške transformacije kompanija, koje omogućava njihov održiv rast i razvoj poslovanja. Tokom svoje karijere, bio je i član upravnih odbora profesionalnih poslovnih udruženja i neprofitnih organizacija u Srbiji. U 2019. godini proglašen je za  „Menadžera godine“ od strane Srpske asocijacije menadžera.„Diversifikovanost poslovanja MK Group je najveća snaga ove grupacije i predstavlja profesionalni izazov na koji sam spreman da odgovorim. Lično sam veoma ponosan što dolazim u kompaniju koja je i u kriznoj 2020. godini pokazala da je izuzetno važan faktor u održavanju ekonomske stabilnosti celog tržišta. Siguran sam da ćemo zajedničkim snagama učvrstiti temelje za dalji rast i širenje grupacije u zemlji i regionu“ , izjavio je Janković. Kompanija MK Group je, sa 7000 zaposlenih u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori, danas lider u ključnim oblastima u kojima posluje – agraru, bankarstvu i turizmu. Samo u toku ove godine kompanija MK Group je investirala preko 30 miliona evra u agrar u rast proizvodnih kapaciteta, preciznu poljoprivredu, a planirane su i nove investicije u biogas. U narednoj godini kompanija nastavlja sa investicijama od preko 50 miliona evra, od čega će oko 30 miliona evra biti investirano u turistički sadržaj Kopaonika u cilju daljeg razvoja te destinacije.Predsednik kompanije Miodrag Kostić, pored fokusa na poslovnu efikasnost, svojim primerom pozicionira kompaniju i kao lidera u društvenoj odgovornosti i filantropiji. Samo u 2020. godini MK Group je donirala preko milion evra, prvenstveno za pomoć zdravstvenom sistemu Republike Srbije u borbi protiv pandemije COVID-19.

Srbija

„Nepoznato na šta je utrošen veliki deo novca tokom izgradnje kovid-bolnica“

Mediji su preleli izjavu Aleksandra Vučića da opremanje kovid bolnice u Kruševcu košta milijardu i 119 miliona dinara, odnosno oko 10 miliona evra, saopštila je Transparentnost Srbija. Naglašava se da je umesto razjašnjenja, ta izjava stvorila dodatne dileme pored i onako oskudnih informacija o tom poslu, koje su do sada objavljene.Transparentnost Srbija podseća i da se Vučić izjasnio "po još jednom pitanju iz njegove nenadležnosti".Nevladina organizacija se poziva i na podatke Ministarstva zdravlja koji su objavljeni pre više od mesec i prema kojima je cena koja je ugovorena za opremanje kovid bolnica u Kruševcu i u Batajnici bila 2 milijarde i 56 miliona dinara (1.254.255.748,00 + 802.173.869,00).Naglašava se i da je ranije, 30. jula 2020, Vojnograđevinska ustanova "Beograd", dala posao izrade projektne dokumentaciji izvorđenje radova po sistemu "ključ u ruke" u Batajnici za 3.328.500.000,00 dinara. Tranpsrentnost podseća da je ista takva nabavka radova u Kruševcu ugovorena dan kasnije za 1.660.194.000,00 dinara, što je bilo ukupno oko 60 miliona evra za obe bolnice."Nepoznato je, odnosno, ne može se proveriti ni u jednom dokumentu, za šta je tačno utrošeno ovih 60 miliona evra. Naime, jedini dokument koji dostupan jeste informacija o dobitnicima ugovora i ceni, kao i o razlozima zbog kojih druge informacije nisu objavljene", kažu u Transparentnosti Srbija.Dodaju i da je u slučaju opremanja kovid bolnica, postupak sproveden bez primene Zakona o javnim nabavkama, kao i da je kao osnov za to navedena odredba prema kojoj naručioci ne primenjuju Zakon jer bi njegova primena "obavezala Republiku Srbiju da otkrije podatke čije otkrivanje je u suprotnosti za bitnim interesima njene bezbednosti, a na osnovu odluke Vlade". "Na mestu gde je trebalo obrazložiti ove razloge, ne navodi se međutim, ni jedan razlog iz oblasti bezbednosti države", naglašava Transparentnost Srbija.ZAŠTO SE U SRBIJI MANJE POSLUJE SA "INTEGRITETOM"? Prema njihovim rečima, umesto na zaštitu bezbednosti, Ministarstvo zdravlja se pozvalo na razloge hitnosti, koja je bila neupitna. "Međutim, hitnost nipošto nije bila valjan razlog da se u potpunosti isključi transparentnost dok postupak traje, niti da se ograniči konkurencija samo na one firme koje su direktno pozvane da daju ponude", objašnjavaju u ovoj nevladinoj organizaciji.Dodaju i da je kod izgradnje bolnica primenjena najmanje transparentna procedura koju Zakon poznaje, a efekat je bio isti i ponude su mogle da daju samo firme koje su pozvane.Naglašava se da su informacije o tome da se postupak uopšte sprovodio, kao i krajnji ishod, objavljene tek mesec dana kasnije. "Za razliku od navodno "bezbednosnih nabavki", ovde detaljne informacije načelno nisu tajne, ali Zakon nije propisao obavezu da se objave", zaključuje se u saopštenju Transparentnosti Srbija.

Srbija

Napuštene parcele iskoristiti za organsku proizvodnju i vetrozaštitne pojaseve

Identifikacijom zemljišta u državnom vlasništvu utvrđen je tačan broj napuštenih parcela u 13 opština, na kojima postoji mogućnost podizanja vetrozaštitnih pojaseva koji štite tlo, kao i uzorkovanje zemljišta koje bi pokazalo potencijal za bavljenje organskom proizvodnjom, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, javlja FoNet.Uprava za poljoprivredno zemljište 2020. godine odabrala je 13 jedinica lokalnih samouprava, a to su Valjevo, Ub, Osečina, Lajkovac, Mionica, Ljig, Čačak, Gornji Milanovac, Ivanjica, Lučani, Irig, Vršac (Veliko Središte) i Niš (Medijana).Tokom sprovođenja projekta, zaključno sa novembrom, 1.398 parcela je identifikovano, 546 parcela sa ukupnom površinom od 948 hektara pronađene su kao napuštene, odnosno neobrađene, dok su 852 parcele sa ukupnom površinom 1.228 hektara pronađene kao korišćene na terenu, odnosno da su predmet eksproprijacije.Uprava za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) zajedno su radili na unapređenju upravljanja napuštenim zemljištem u državnoj svojini kroz komponentu "Jačanje ruralne konkurentnosti i produktivnosti u agrobiznis sektoru" koja je podrazumevala identifikaciju napuštenih parcela u državnom vlasništvu.

Srbija

Korona smanjila prodaju pića, pivari tražili pomoć za ugostitelje

Većina mera za pomoć proizvođačima pića zasniva na jačanju ugostiteljskog sektora, pišu Biznis i finansije, jer je nagli rast te industrije tokom 2019. godine prekinut zbog zatvaranja ugostiteljskih objekata. Primera radi, pivare su predložile da se PDV ugostiteljima ograniči na 10%. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), industrija pića je u 2019. godini porasla  na 63,9 miliona evra, odnosno za 6,8 procenata, dok je prema podacima Privredne komore Srbije (PKS) za prvi kvartal ove godine samo u februaru industrijska proizvodnja pića porasla za 10,1%.Naglašava se i da je bila velika i prosečna zarada u tom sektoru - 73.135 dinara, odnosno za 22,2% veća od republičkog proseka.Zbog pandemije doprinos tog sektora rastu ukupne industrije u prvoj polovini 2020. godine, prema izveštaju Ministarstva finansija, pao je za 0,3%.PIVARI "URGIRAJU" ZA UGOSTITELJEPrema podacima istraživačke kuće "Nielsen", prošle godine prodaja piva u prodavnicama bila je smanjena za 0,9%, ali to nije dovelo do pada prihoda u pivarama, jer je prodaja vrednosno porasla za 3,6% (razlog je kupovina skupljih piva). Prošle godine dobro su poslovali i ugostitelji, sa rastom prometa od 11,3%, ali se  2020. za nekoliko meseci sve promenilo.Udruženje pivara Srbije saopštilo je da je od marta do oktobra 2020. potrošnja piva u Srbiji pala za 10%, zbog otkazivanja brojnih koncerata, fudbalskih utakmica i festivala, ali i ograničavanja rada ugostiteljskih objekata, dok je i pala potrošnja piva u EU, pa je pao izvoz za 15% (od marta do avgusta).Pošto pivo godišnje donosi preko 3,5% prihoda u budžet, pivari su izneli su Vladi predloge među kojima je i sniženje PDV-a za ugostiteljske objekte na 10%, zaustavljanje rasta akciza na to piće i subvencija za deo zakupa koji plaćaju ugostitelji.U pregovorima sa Privrednom komorom Srbije predložili su i podsticaje za domaće poljoprivrednike zainteresovane za uzgoj hmelja, koji trenutno uglavnom uvozimo jer je domaća proizvodnja te žitarice uništena ratovima i tranzicijama. Zatvaranje ugostiteljskih objekata je, ipak, najviše pogodilo male zanatske pivare, kojima je prodaja pala i do 90 odsto, dok su donekle manje gubitke beležile one sa razvijenom onlajn prodajom. Naglašava se da one zauzimaju tek 0,5% tržišta u Srbiji, ali su prepoznatljive u inostranstvu.JAKA KONKURENCIJAProizvodnja vina je tokom prethodne finansijske krize gotovo prepolovljena, ali je uspela da se oporavi, što pokazuje i podatak da je sada registrovano 360 vinarija, što je 2,5 puta više nego pre deset godina.Broj vinograda u zemlji raste, ali i dalje nedovoljno za potrebe vinara. Prema poslednjim podacima Ministarstva poljoprivrede, u 2018. je proizvedeno 10% manje grožđa, ali je proizvedeno 29,1 miliona litara vina, što je za 24% više nego u 2017. To između ostalog ukazuje i na činjenicu da se značajan deo sirovina, čak 42%, uvozio (izvoz vinaprošle  godine je vredeo 22,1 milion dolara, dok je uvoz bio preko 30 miliona dolara). U januaru ove godine, vrednost izvoza je udvostručena u odnosu na isti period lane, a kao dodatni podstrek proizvodnji vina najavljena su državna ulaganja u razvoj vinogradarstva od 8,9 miliona evra, što je tri puta više nego prošle godine.Naglašava se da je korona stigla pre te pomoći, pa je prema podacima Saveza vinogradara i vinara Srbije, u prvoj polovini 2020. prodaja vina na tržištu je opala za oko 50 odsto. Tome je doprineo i rast uvoza jeftinog vina iz inostranstva, pa je vinarima preostalo da zatraže pomoć od države, koja im je obećala bespovratna sredstva, ali konkretniji detalji o podršci još nisu poznati.MEDICINSKI ALKOHOL  IZ VINARIJA Ipak, nisu svi vinari bili podjednako pogođeni pandemijom, jer su neki od njih deo proizvodnje preusmerili na medicinski alkohol, za kojim je na početku pandemije vladala velika potražnja. Tako je još u martu Republička direkcija za imovinu od kompanije "Navip" preuzela oko 350.000 litara belog vina za destilaciju i preusmerila ga preduzeću "Vino Župa" na preradu u alkohol jačine 75%. Domaća industrija mineralnih voda je u prvoj polovini godine beležila pad od 10 odsto, dok za sada nema aktuelnih podataka o prodaji sokova tokom pandemije.

Srbija

Krizni štab: Produženo radno vreme tržnih centara i ugostiteljskih objekata

Epidemiolog Branislav Tiodorović izjavio je danas da je Krizni štab doneo odluku da se radno vreme tržnih centrara, ugostiteljskih objekata i uslužnih delatnosti produži do 20 časova radnim danima, s napomenom da kovid redari sprovode kontrolu "kako je predviđeno".Tiodorović je kazao novinarima nakon sednice Kriznog štaba da će ta odluka danas biti prosleđena Vladi Srbije i da se očekuje da se predlog usvoji tokom dana.Prema njegovim rečima, mere će biti na snazi do petka, navodeći da će narednih pet dana "služiti da se proceni i oceni epidemiološka situacija".On je dodao da u kafićima nije dozvoljeno "korišćenja muzike u bilo kom smislu"."Smatra da se ljudi uz muziku opuštaju i ne poštuju mere, što dovodi do mogućnosti lakšeg prenošenja virusa", rekao je Tiodorović.Kulturne ustanove i dalje će raditi do 21 čas, prenosi agencija Beta.