Srbija

Srbija

Očekuje nas anti-korona rampa za svadbe

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar najavio je da će se protiviti izdavanju specijalnih dozvola za svadbe, za koje su nadležni Krizni štabovi, jer takva okupljanja daju priliku korona virusu da se širi, preneo je N1. On je podsetio da je pre nedelju dana u bolnicama bilo više od 270 pacijenata sa kovidom, dok je danas taj broj 359."To je rezultat žurki, proslava i svadbi. Primetili smo da su Krizni štabovi na lokalu počeli da daju neke specijalne dozvole da se orgaizju proslave i slično i insistiraćemo na tome da se takve dozvole ne daju. Dragi građani, ne mogu da se održavaju okupljanja sa više od 30 ljudi", poručio je Lončar.On je naveo da je posredstvom Viber broja za prijavu kršenja zaštitnih mera do sada stiglo oko 950 prijava, da su na desetine procesuirane i poseban apel je uputio onima koji su pozvani kao gosti na svadbe i slavlja."Nije sramota da kažete vidite kakva je situacija, rizično je, poslaćemo poklon ali nećemo doći", sugerisao je Lončar.Lončar je dodao da bolnički dan lečenja od kovida košta više od hiljadu evra, osim što podrazumeva angažovanje medicinskih radnika.REKORDAN BROJ ZARAŽENIH U HRVATSKOJ, UGOSTITELJI SE ŽALE NA RESTRIKCIJE "Da li je moguće da nemamo obzira prema njima? Ili prema ljudima koji nisu zaraženi korona virusom i koji nisu mogli da dođu do bolnica radi lečenja, pošto su sve bolnice u jednom trenutku postale kovid bolnice? Ne možemo da dopustimo da se to ponovo desi", naglasio je Lončar.Ministar zdravlja je upozorio da se tek očekuju veće brojke zaraženih koronom, pojava težih kliničkih slika, kao i rast zaraženih drugim respiratornim infekcijama."Nošenje maski, održavanje distance i higijene je jedino što pomaže", zaključio je Zlatibor Lončar.Rast broja zaraženih od preko 700 beleže i zemlje regiona, Slovenija i Hrvatska.  U Hrvatskoj je direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravlje rekao da je dosta zaraženih bilo na svadbama širom zemlje, međutim slavlja nisu ukinuta, već je ograničen ples na slavlju. Dopušten je samo ples mladenaca i roditelja, a poseban problem su predstavljali igre poput kola jer se tada virus vrlo lako prenosi.

Srbija

Grejanje na drva najjeftinije u Srbiji, najskuplje na struju

Najniže troškove grejanja u predstojećoj grejnoj sezoni imaće domaćinstva koja se greju na drvo, dok će najviše plaćati oni koji koriste električnu energiju direktno u grejnim telima i kotlovima za etažno grejanje, propan, butan gas i lož ulje, saopštila je danas Agencija za energetiku (AERS).Najniže troškove za grejanje imaće domaćinstva koja se greju na drvo, u područjima Srbije u kojima se ono može nabaviti po nižim cenama, 4.650 dinara po kubiku, i ukoliko imaju novije peći čija je efikasnost veća.U tom slučaju im je za nabavku goriva potrebna 38.300 dinara za sezonu, zaključak je analize AERS.Značajno veće troškove, oko 62.000 dinara, imaće domaćinstva koja koriste skuplje ogrevno drvo, sa cenom 6.350 dinara po kubiku i uz peći niže efikasnosti.Prema prosečnoj ceni prirodnog gasa u Srbiji, za grejanje tokom cele zimske sezone treba izdvojiti 42.000 dinara.Nešto viši su troškovi grejanja na ugalj i to od 48.000 do 52.000 dinara.Građanima koji se greju na pelet godišnji troškovi su oko 59.000 dinara, ako se sagoreva u efikasnijim pećima konstruisanim za to gorivo.Domaćinstva koja koriste termoakumulacione peći imaće troškove od 50.000 dinara, ali samo ukoliko se isključivo koristi jeftinija noćna električna energija.Najveće troškove energije za grejanje imaće domaćinstva koja koriste električnu energiju direktno u grejnim telima i kotlovima za etažno grejanje, propan butan gas i lož ulje.Za nabavku energenata ili energije, koja je potrebna za grejanje prosečnog stana tokom cele sezone, ona moraju izdvojiti 133.000 dinara za električnu energiju, 122.000 dinara za propan butan gas, odnosno 85.000 dinara za lož ulje.U odnosu na prethodnu godinu jedinične cene lož ulja povoljnije su za 29 odsto."Ukoliko ste u mogućnosti, izolujte vaš stambeni prostor i promenite prozore. Ukoliko kupujete nove peći i kotlove, izaberite one koje su energetski što efikasniji", savetuje AERS.  

Srbija

Pad potrošnje naftnih derivata, nema razloga za poskupljenje

Od 1. marta potrošnja naftnih derivata u Srbiji pala je za oko 10 odsto, dok je pad prodaje na benzinskim pumpama oko 12 odsto, izjavio je Tomislav Mićović iz Udruženja naftnih kompanija Srbije, prenela je agencija Beta.„Po ovim cenama proizvođači sirove nafte nemaju novca za investicije i pitanje je da li će naftna privreda u budućnosti moći da odgovori zahtevima potrošnje”, ocenio je Mićović.On je na okruglom stolu „Energetska tranzicija i kovid 19” u Privrednoj komori Srbije da je trenutno snabdevanje tržišta naftnim derivatima u Srbiji potpuno stabilno.Mićović je rekao da Srbija ima dovoljno derivata nafte da zadovolji potrebe privrede i građana, ali da treba stvarati obavezne rezerve. Naveo je i da nije promenjena cena sirove nafte, kao i da su troškovi naftnih kompanija stabilni, pa nema razloga za promenu cene goriva.CENA AMERIČKE LAKE NAFTE U MINUSU Predsednik Saveta energetičara Nikola Rajaković rekao je da je smanjena potrošnja energenata u industriji, administrativno-komercijalnom sektoru, ali da je povećana u domaćinstvima.Govoreći o potpunom prelasku na obnovljive izvore energije, Rajaković je istakao da je neophodan prelazni period u kome bi se iz upotrebe izbacila fosilna goriva, a on podrazumeva pojačanu energetsku efikasnost.Prema podacima berze električne energije SEEPEX potrošnja struje u Srbiji pala je tokom marta i aprila za dva do tri odsto u industriji, dok je u Evropi pad bio mnogo veći, napomenuo je njen predstavnik Dejan Stojičevski.

Srbija

Grad Beograd: Traži se najbolja ideja za Avalu

U toku je konkurs čiji je cilj dizajniranje urbane šume na Avali i u njemu mogu da učestvuju svi građani bez obzira čime se bave, preneo je portal Srbijašuma, javnog preduzeće koje partner Grada Beograda u tom poslu.“Pozivamo zainteresovane da daju doprinos u kreiranju budućeg izgleda Avale i Šuplje stene, tako što će izložiti svoje ideje o unapređenju ovog područja, izgradnji novih sportskih terena, postavljanju mobilijara klupa, stolova, senika, određivanju mesta za miran odmor i meditaciju, trasiranje novih pešačkih ili biciklističkih staza. Ograničenja za kreativnost ne postoje”, kažu u sekretarijatu za zaštitu životne sredine.Konkurs „Najbolja ideja za Avalu” je raspisan u okviru projekta Evropske unije „URBforDAN” i navodi se da je Avala zaštićeno prirodno dobro i raj za sve one koji žele da budu blizu, a daleko od grada. Tamo opstaje više od 600 biljnih vrsta i utočište su našle brojne ptice i sisari, a prema poslednjim merenjima, Avala je visoka 506 metara, odavno je i jedna od glavnih destinacija turista.ARHITEKTE: ŠUMA NA KOŠUTNJAKU MOGLA BI DA POSTANE TRAVA NA KROVU PODZEMNE GARAŽE Da učestvuju u konkursu pozvani su studenti Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, katedre za pejzažnu arhitekturu i hortikulturu, ali i ostali sugrađani.“Ozelenjavanjem i regulisanjem površinskih voda Avale doprineće se otpornosti centralne zone grada na klimatske promene. Uspešnom primenom prirodom inspirisanih rešenja istovremeno bi se unapredio kvalitet životne sredine i podstakao strateški razvoj Beograda kao zdravog i zelenog grada”, ističu u sekretarijatu za ekologiju.Konkurs je otvoren do 30. oktobra 2020. godine, što je i krajnji rok za podnošenje prijava, a rezultati će biti objavljeni 15. novembra.

Srbija

Škola ekonomskog novinarstva Nove ekonomije – prijavite se

Ekonomski mesečnik Nova ekonomija poziva mlade novinare i studente iz cele Srbije da se prijave za besplatnu školu ekonomskog novinarstva.U Srbiji postoji veliki deficit dobrih ekonomskih novinara za kojima će se u budućnosti povećavati potražnja. Zato će vam predavači, iskusni ekonomski novinari i poznati ekonomisti koji će razbiti predrasude ekonomsko novinarstvo teško i dosadno. Naučićete kako da ekonomski tekstovi i prilozi budu zanimljivi.Škola će biti organizovana tri vikenda u oktobru i novembru, u Beogradu. Troškove puta i smeštaja za polaznike van Beograda pokriva Nova ekonomija.Zainteresovani kandidati treba da pošalju kratak CV sa kontakt podacima do 25. oktobra na redakcija@ne.rs Škola ekonomskog novinarstva sprovodi se uz podršku Ministarstva kulture i informisanja Vlade Srbije.Program škole ekonomskog novinarstva:Petak 30. 10. 2020.  Deset božjih zapovesti ekonomskog novinaraPredavač: Biljana Stepanović, direktorka i glavna urednica Nove ekonomijeSubota 31. 10. 2020.Osnovni ekonomski pojmovi koji su važniPredavač: Vladimir Vučković, član Fiskalnog saveta SrbijePetak 6.11.2020.Šta treba da čitaju i koje baze podataka da koriste ekonomski novinari?Predavač: Goran Radosavljević, profesor na FEFA FakultetuSubota 7.11.2020.Kako upakovati ekonomsku temu za TV na atraktivan i razumljiv načinPredavači: Vojislav Stevanović i Maja Đurić, TV N1Petak  13.11.2020.Fektčeking u ekonomskom novinarstvu: u sendviču između kompanijskog PR-a i političkih spinovaPredavač: Ivana Pavlović, Nova ekonomijaSubota 14.11.2020.Otvorene baze – nepresušan izvor tema i podataka (APR, ACAS, NBS, Uprava za javne nabavke itd.)Predavač: Branko Čečen, CINS

Srbija

Ponovo oglašena prodaja Banje „Zlatar“

Republička direkcija za imovinu i Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje oglasili su prodaju Banjskog kompleksa "Zlatar" u Novoj Varoši.Kako se navodi u oglasu, kompleks se nalazi u vlasništvu PIO Fonda i obuhvata Objekat zdravstva za prevenciju, lečenje i rehabilitaciju kardiovaskularnih oboljenja. Naglašava se da objekat ima odobrenje za upotrebu i ukupne je površine 12.280 metara kvadratnih. U ponudi je još devet poslovnih prostora u funkciji zdravstva, površine od 260 do 3.120 metara kvadratnihU oglasu se detaljno navodi kvadratura njegovih prostorija i važnijih delova. Obim udela zemljišta i opis Predmeta prodaje, detaljnije je opisan u Prodajnoj dokumentaciji, koja sadrži i listove nepokretnosti i akte Agencije za restituciju. Kompleks se prodaje u postojećem, tzv. "viđenom" stanju, bez prava kupca na naknadne reklamacije, a ukupna početna kupoprodajna cena iznosi 2.341.995 evra. PONIŠTENA PRODAJA BANJE "ZLATAR" Кonačna kupoprodajna cena Predmeta prodaje biće utvrđena nakon sprovedenog postupka prikupljanja pismenih ponuda zaintereovanih kupaca, a uplaćuje se u dinarskoj protivvrednosti po zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije.Rok za plaćanje je 15 dana od dana zaključenja kupoprodajnog ugovora, pravo učešća na oglasu za kupovinu imaju sva pravna i fizička lica, koja otkupe Prodajnu dokumentaciju, uplate depozit i ispune ostale uslove oglasa. Prodajna dokumentacija se preuzima u prostorijama Republičke direkcije za imovinu u ulici Кralja Milana 16, svakog radnog dana od 11 do 14 časova, od 12. do 19. oktobra 2020. Prilikom preuzimanja Prodajne dokumentacije treba dostaviti dokaz o uplati 20 hiljada dinara, a iznos depozita koji se uplaćuje za učešće u kupovini iznosi 234.199,576 evra, u dinarskoj protivvrednosti.Кriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača je visina ponuđene kupoprodajne cene, a komisija utvrđuje redosled važećih ponuda.Treći pokušaj prodaje Banje "Zlatar" poništen je početkom jula, kada je cena bila identična sadašnjoj, dok je iz oglasa od pre godinu dana ona bila 3,9 miliona evra, odnosno veća za 1,6 miliona.

Srbija

Priboj gradi novu gradsku toplanu

Gradnja nove toplane u Priboju počela je krajem septembra i kada bude završena koristiće drvnu biomasu, pa će tako problem aerozagađenja biti rešen u gradu na Limu, kažu za Novu ekonomiju predstavnici lokalne samouprave.“U toplani će se koristiti drvna sečka proizvedena na teritoriji opština Priboj, Prijepolje i Nova Varoš. Rezervni energent se biće lož ulje, nadamo se da ćemo ga koristiti minimalno ili nikako u toku godine. Na žalost, gas kao rezervu nemamo”, kaže za Novu ekonomiju zamenik predsednika opštine Priboj Saša Vasilić.Prema njegovim rečima, kombinovana gradska toplana imaće snagu 8 + 15 MW (mega Vata), a izgradnja je počela 28. septembra godine. Dodaje da je prema dinamičkom planu predviđeno da se funkcionisanje tolpane obezbedi do oktobra 2021, kada će početi njen probni rad i dokazivanje parametara, a potom će biti predata Javnom preduzeću Toplana – Priboj. To se očekuje 1. januara 2022.ČISTIJA ENERGIJA“Umesto uvoznog mazuta koji je minimum dva puta skuplji, koristićemo ekološko gorivo sa lokala, koje je karbonski neutralno, imaćemo čistiji vazduh i značajno ćemo smanjiti emisiju CO2 u atmosferu čime se smanjuje efekat staklene bašte u atmosferi”, napominje Vasilić.Prema njegovim rečima projekat je održiv jer poseduje jaku ekonomsku, ekološku i socijalnu kompoonentu koja se ogleda u otvaranju novih radnih mesta u opštini. Na toplanu će biti priključeni već postojeći korisnici, koji će imati 24-časovno, kvalitetno i ujednačeno grejanje.Osim toplane, u Priboju se menja kompletan gradski toplovod i sve podstanice u sistemu daljinskog grejanja. Očekuje se da će se priključiti i novi korisnici, kao i Gradska sportska dvorana, kojoj će to olakšati uslove za treninge i utakmice sportista tokom zime.Toplana u Priboju sada koristi mazut i ova grejna sezona je poslednja tokom koje će se koristiti mazut.Čedomir Savković

Srbija

Poreska uprava identifikovala ko ne plaća porez na uplate iz inostranstva

Poreska uprava Srbije utvrdila je da poreski obveznici, fizička lica koja u inostranstvu ostvaruju prihod pružanjem usluga razvoja softvera, prevođenja, držanja časova stranog jezika, grafičkog dizajna, zatim jutjuberi, influenseri ne plaćaju porez i druge doprinose.U saopštenju Uprava je navele da je na osnovu raspoloživih podataka o uplatama iz inostranstva i poređenjem tih podataka sa podnetim poreskim prijavama ustanovila visoku stopu nepoštovanja poreskih propisa i identifikovala ta fizička lica.Kako se navodi, ti prihodi ostvaruju se po osnovu pružanja raznih vrsta usluga, a najčešće su to usluge razvoja softvera, prevođenja, držanja časova stranih jezika, promocije, grafičkog dizajna i druge vrste usluga.Nepoštovanje poreskih propisa ustanovljeno je i kod fizičkih lica koja prihode ostvaruju na društvenim mrežama (jutjuberi, influenseri), internet klađenja i slično, kao i kod lica koja su izdavala sopstvene nepokretnosti do 30 dana (stan na dan).Poreska uprava pozvala je sva fizička lica koja su propustila da podnesu poreske prijave da pre otpočinjanja poreske kontrole ili podnošenja zahteva za pokretanje prekršajnog postupka, samoinicijativno obračunaju porez i doprinose sa pripadajućom kamatom i izmire svoje zakonske obaveze, kako bi izbegla prekršajnu odgovornost.

Srbija

Da li su plate u javnom sektoru zaštićene kao beli medved (ANKETA)

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je 99 odsto siguran da će plate u javnom sektoru biti povećane od 1. januara naredne godine. Dodaje da će se nakon razgovora sa MMF-om, u naredne dve nedelje, znati i koliko će povećanje biti.Ekonomisti smatraju da zbog naraslog deficita budžeta nema prostora za rast i da bi plate trebalo da ostanu zamrznute. Šta vi mislite o tome? Molimo Vas da izdvojite tri minuta i popunite našu anketu.Create your own user feedback survey

Radijator

Srbija

Pančevci protiv toplane i sudova: Grejanje odjavili, ali moraju da plate

Organizacija potrošača Efektiva predstavila je studiju pod nazivom "Nevidljivi zakon" koja ukazuje na selektivnu primenu zakona u sporovima koje su pred nadležnim sudovima vodili korisnici daljinskog grejanja u Pančevu. Pored toga studija otkriva i nezakonit obračun kamata na računima za struju.Studija je zasnovana na 50 sudskih presuda u kojima je uočena praksa selektivne primene zakona na štetu potrošača, korisnika daljinskog grejanja u Pančevu, objašnjava za Novu ekonomiju autor Jovan Ristić, pravnik i član Efektive:"Skoro sve, tačnije 44 presude se odnose na Grad Pančevo, donesene su u periodu od 2007. do 2020. godine, a sporovi datiraju još iz 2000. godine".Prema njegovim rečima, predmet presuda su bili računi za grejanje koje se ne isporučuje, pa su građani odbijali da ih plate, smatrajući ih neosnovanim. Verovali su da će nezavisno sudstvo stati uz njih. "Sudovi i Ministarstvo energetike se, međutim, pozivaju na to da Zakon o komunalnim delatnostima prepušta lokalnim samoupravama da bliže urede prava i obavezae korisnika i pružaoca usluge", objašnjava Ristić.Kako kaže, na taj način impliciraju da lokalna samouprava uređuje ugovorni odnos kako ona hoće, mimo ugovornog prava.On podseća da sistemski, krovni zakoni, poput Zakona o obligacionim odnosima i Zakona o zaštiti potrošača ne mogu da se derogiraju posebnim zakonima, osim ako se to sistemski izričito ne dozvoljava.Ristić napominje da postoji određena tradicija donošenja presuda gde sudije neće da unesu u zapisnik Zakon o zaštiti potrošača i praktično ga čine nevidljivim.  "Obligacije se primenjuju selektivno, samo onda kada to odgovara jačoj strani, u ovom slučaju Toplani. Isto važi za zakone o komunalijama i energetici, kao i za neke odluke skupština lokalne samouprave".Dodaje i da je prisutna jedna izuzetno negativna pojava u prepričavanju sudijskih normi. To se radi kao da su one isključivo u korist Toplane, a izostavljaju se detalji koji su odlučujući za uspeh potrošača u sporu.Primetno je da sudovi preskaču zakonske norme i odluke jedinica lokalne samouprave kojima je propisano da ni fiksni ni varijabilni deo usluge (u ovom slučaju grejanja) ne može da se naplati, ako se usluga ne pruža. To je propisano i Zakonom o obligacionim odnosima, Zakonom o energetici, Zakonom o zaštiti potrošača i Zakonom o komunalnim delatnostima."Toplana uslugu grejanja naplaćuje tokom cele godine, a pruža je sezonski - tokom šest meseci. Ja sam i protiv toga da se računi dostavljaju korisnicima koji su isključeni sa sistema snabdevanja ili traže raskid ugovora", poručuje Jovan Ristić.On navodi da je problematičan i način na koji Elektroprivreda Srbije obračunava i naplaćuje račune za struju:"EPS-ovi računi su i formalno i sadržinski nezakoniti, jer se ne odnose na mesečno potraživanje već na zbir mesečnog i zaostalaih potraživanja".Kaže da se kao nusproizvod takvog sistema javlja obračunavanje kamate na kamatu, što je zabranjeno zakonom o obligacionim odnosima.Na 4 hiljade dinara, kamata ne može da bude veća od 10 dinara, ali u ovom sistemu ona je 180 dinara i to prema njegovim rečima donosi ekstraprofit javnom preduzeću, u ovom slučaju EPS-u.Ristić napominje i da je Infostan zbog sličnog sistema naplate potraživanja, već izgubio nekoliko sudskih sporova.Čedomir Savković

Srbija

Modna industrija jedan od najvećih zagađivača

Gotovo polovina građana Srbije upoznata je sa nepovoljnim uslovima u kojima se proizvodi odeća, ali tek svaki treći ispitanik ima određeni uvid u energetsku rasipnost modne industrije, pokazalo je prvo zvanično istraživanje o životnom ciklusu odevnih predmeta u Srbiji, koje je sproveo Centar za unapređenje životne sredine, prenosi Euractiv.Prema istraživanju javnost u Srbiji nije dovoljno upućena u sve ono što modna industrija nosi sa sobom, poput toga da je za proizvodnju jedne majice potrebno 2.700 litara vode, a za jedan par farmerki 10.000 litara.Svake godine u Srbiji se proda više od 80.000 tona odeće ili gotovo 12 kilograma po osobi, pokazalo je istraživanje.U Srbiji se najviše kupuju hulahopke i čarape, u proseku 8,3 komada godišnje po stanovniku, potom donji veš (7,6 komada) i majice i potkošulje (5,4 komada).Ostali odevni komadi, poput košulja, bluza, haljina, pantalona i farmerki, se kupuju nešto ređe, između dva i tri komada godišnje, dok se jakne, kaputi, mantili i namenski komadi (ski odela, odela, kravate, bademantili ) kupuju najređe.Odeća se u Srbiji najčešće kupuje u prodavnicama globalnih brendova i to nekih 60,5 odsto, prodavnicama polovne odeće kupuje se 16,2 odsto, prodavnicama domaćih proizvođača tek 13,4 odsto, a zbirno manje od 10 odsto građana kupuje preko interneta, na pijacama ili na nekim drugim mestima.Pokazalo se da je kvalitet odeće presudan za 54,5 odsto ispitanika, 41,2 odsto smatra cenu kao najvažniji faktor, dok njih 4,3 odsto kupuje odeću zbog trenda.Kada više ne žele da nose pojedine odevne komade, više od 55 odsto ispitanika poklanja odeću, 16 odsto je čuva, a isti procenat ispitanih donira odeću.Najmanji broj ispitanika nastoji da je proda i to 2,2 odsto, oko 7 odsto menja namenu odeći, dok je gotovo 4 odsto baci.Istraživanje o životnom ciklusu odevnih predmeta u Srbiji ukazalo je da je modna industrija jedna od grana koja najviše zagađuje okolinu.

Srbija

Beloglavi supovi beže iz kanjona reke Uvac

Na svojoj fejsbuk stranici Fondacija za zaštitu ptica grabljivica podsetila je da još nema odgovora u vezi sa zabranom letova helikoptera iznad kanjona reke Uvac.Kako se navodi, beloglavog supa koja je nedavno spašena posle skakanja u vodu iz gnezda jer se sa još nekoliko mladunaca uplašila turističkog helikoptera, odletela je čak do Grčke.Tamo ju je već fotografisao Yiannis Orfanos na grčkom ostrvu Naxos, pa kako konstatuju "nije ni čudo što su nam se razbežali supovi".Sporni događaj u kanjonu Uvca dogodio se početkom avgusta i reč je bio o starijim mladuncima koji su učili da lete.Kasnije su se oporavili i vratili u prirodu, o zabrani letova nekoliko puta s egovorili, ali odluke još nema.ZAŠTIĆENI BELOGLAVI SUPOVI ŽIVOTIMA PLATILI BAHATE LETOVE HELIKOPTEROM

Srbija

APR: Počinje evidencija o ustanovama zdravstvene delatnosti

Novina u Agenciji za privredne registre kreće od 12. oktobra od kada će raditi Registar zdravstvenih ustanova u vidu elektronske, centralne i javne baza podataka, saopštila je uprava te agencije.Kako se objašnjava, evidencija će se voditi o ustanovama koje obavljaju zdravstvenu delatnost na osnovu rešenja zdravstvenog ili farmaceutskog inspektora o ispunjenosti propisanih uslova za njeno obavljanje.          Sve postojeće zdravstvene ustanove, njih oko 1.400, koje su bile registrovane u nadležnim privrednim sudovima, imaju obavezu da podnesu Agenciji popunjenu registracionu prijavu za upis usklađivanja sa odgovarajućom dokumentacijom.To se sprovodi u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnikom o bližoj sadržini Registra zdravstvenih ustanova i dokumentaciji potrebnoj za registraciju.APR: PRIVREDA SRBIJE 2019. GODINE POSLOVALA U PLUSU, NETO PROFIT PAO ZA 13 ODSTO DO JANURA BESPLATNA REGISTRACIJA Agencija će postupak usklađivanja u naredna tri meseca sprovoditi besplatno, a od 11. januara 2021. godine podnosilac će, uz prijavu, morati da podnese i dokaz o uplati naknade od 4.900 dinara za registraciju. Do sada su se u Agenciji registrovali samo preduzetnici osnivači privatne prakse, a za registraciju zdravstvenih ustanova bili su nadležni privredni sudovi.Ubuduće će se i zdravstvene ustanove upisivati u elektronski registar i evidenciju prema proceduri koja traje najduže 5 radnih dana i obezbeđuje transparentnost ovog postupka i javnost podataka. Od nadležnih privrednih sudova, je kako se naglašava preuzeta i kompletna arhivska građa o postojećim zdravstvenim ustanovama, a u arhivi Agencije može da se izvrši uvid u spise predmeta i da se izdaju kopije dokumenata.  Po završetku postupka usklađivanja, APR će voditi i Jedinstvenu evidenciju subjekata u zdravstvu, koju će činiti objedinjeni podaci o zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi na teritoriji Republike Srbije. Tako će na jednom mestu biti objedinjeni podaci o svim pružaocima usluga zdravstvene zaštite u javnoj i privatnoj svojini, u koje će svi zainteresovani građani  moći da izvrše uvid preko internet stranice Agencije za privredne registre.

Srbija

I Vajber uključen u zaštitu od pandemije

Preko alikacije Vajber putem posebnog broja 064 / 88 11 405 građani mogu da prijave nepoštovanje epidemioloških mera, naročito u ugostiteljskim objektima i drugim mestima gde se okuplja veći broj građana, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.Sada kada se epidemija korona virusa razbuktava u svim zemljama regiona i šire, situacija i u Srbiji može da se promeni i pogorša, naročito ako se ima u vidu da je poslednjih dana primetno opuštanje građana i slabljenje poštovanje epidemioloških mera, upozoravaju nadležni."Stoga je ovo prelomni trenutak kada se mere moraju poštovati jednako kao i prethodnih meseci, a prijava nepoštovanja epidemioloških mera preko aplikacije Vajber jedan je od načina da se zadrži visok nivo primene i poštovanja mera", stoji u saopštenju.STIŽU REAKCIJE NA NOVE MERE I ZABRANE KRIZNOG ŠTABA, PRIVREDNICI TRAŽE UKIDANJE U saopštenju se ističe da je trenutna epidemiološka situacija u zemlji stabilna i rezultat je ponašanja građana koji su pokazali da poštovanjem mera epidemiološka situacija može da bude stavljena pod kontrolu.Republički Krizni štab, pre dva dana doneo je odluku da zbog pandemije ugostiteljski objekti mogu da rade do 23 časa, što je izazvalo negodovanje nekih privrednika.KRIZNI ŠTAB: RADNO VREME UGOSTITELJSKIH OBJEKATA DO 23 ČASA

Srbija

Javni poziv za jačanje rodne ravnopravnosti na lokalu produžen do 23. oktobra

Program Swiss PRO produžio je do 23. oktobra 2020. godine rok za prijave na javni poziv za podršku lokalnim samoupravama u osnaživanju mehanizama za rodnu ravnopravnost, navodi se u saopštenju te organizacije.Pravo učešća na javnom pozivu ima 96 gradova i opština iz regiona Šumadije i Zapadne Srbije, kao i regiona Južne i Istočne Srbije.Poziv pod sloganom "Da ravnopravnost postane stvarnost" ima za cilj instucionalno jačanje lokalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost.Vlada Švajcarske će kroz ovaj poziv sa 100.000 evra podrža do 30 lokalnih samouprava u promociji i zagovaranju rodne ravnopravnosti u lokalnim zajednicama.Projekti bi trebali da budu namenjeni povećanju učešća žena u procesu donošenja odluka, unapređenju položaja žena u lokalnoj zajednici, u oblasti borbe protiv rodno zasnovanog nasilja, ekonomskom osnaživanju, položaju žena na selu, kao i pripadnicama ranjivih grupa.Aktivnosti mogu biti usmerene i na unapređenje kompetencija lokalnih mehanizama, kao i promociju Evropske povelje o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou.Program posebno ohrabruje uspostavljanje međuopšnske i međuinstucionalne saradnje, a dodatno će bi vrednovani i projeka idenfikovani u lokalnim akcionim planovima za rodnu ravnopravnost.Sve informacije o javnom pozivu, dokumentacija za prijavljivanje i odgovori na sva prisgla pitanja u vezi sa pozivom dostupni su na internet stranici programa Swiss PRO, dok je snimak informativne sesije koja je održana putem interneta dostupan OVDEhttps://www.youtube.com/watch?v=H3n5i9X0fyg&feature=emb_logo. 

Srbija

Objavljeni standardi za maske

Institut za standardizaciju Srbije (ISS)   objavio je srpsku verziju standarda SRPS CWA 17553 koji definiše minimalne zahteve za maske za lice za stanovništvo. Ti zahtevi se odnose kako na maske za jednokratnu, tako i za višekratnu upotrebu i obuhvataju sledeće segmente: dizajn, performanse, metode ispitivanja, ambalažu, označavanje i informacije za upotrebu.Kako se navodi, maske za lice za stanovništvo namenjene su ljudima koji nemaju kliničke simptome virusne ili bakterijske infekcije i koji ne dolaze u kontakt sa ljudima koji pokazuju takve simptome.Maske za lice za stanovništvo nisu pogodne za decu mlađu od 3 godine. Preporučuje se da deca između 3 i 12 godina budu pod nadzorom dok nose ove maske. Piše i da maske za lice za stanovništvo ne podležu obaveznoj oceni usaglašenosti od strane imenovanih tela ili laboratorija. Njihov dizajn u skladu sa prihvaćenim najboljim praksama i kontrola kvaliteta proizvodnje ostaju odgovornost proizvođača. Proizvođač će možda morati da angažuje laboratoriju koja će proveriti tražene performanse.