img

Srbija

Srbija

Rio Tinto opredelio 2,4 milijarde dolara za projekat „Jadar“

Kompanija Rio Tinto opredelila je 2,4 milijarde dolara za projekat Jadar u Srbiji, navodi se u saopštenju. U saopštenju se navodi da projekat još uvek čeka na potrebna odobrenja, dozvole i licience, kao i dogovore sa lokalnom zajednicom, Vladom Srbije i civilnim sektorom. Sledeći koraci za projekat Jadar su traženje dozvole za eksploataciju, i dobijanje regulatornih odobrenja. Između ostalog, potrebno je odobrenje studija koje se bave procenama uticaja na životnu sredinu, koje će uskoro biti dostupne javnosti. Ova procena je potrebna za početak radova, a cilj je da izgradnja krene u 2022. godini, navodi se u saopštenju. Projekat za preradu litijum-borata jedan je od najvećih grinfild projekata litijuma na svetu, navodi se u saopštenju kompanije.Rio Tinto navodi da će  zahvaljujući "Jadru"  postati najveći izvor litijuma u Evropi za narednih 15 godina. Projekat Jadar odnosi se na proizvodnju litijum- karbonata koji je potreban za proizvodnju baterija. Radi se o kritičnom mineralu koji se koristi za široku lepzu baterija za električna vozila i skladištenje obnovljive energije. Takođe projekat Jadar će se baviti i proizvodnjom borata koji se koriste u solarnim panelima i vetroturbinama, piše u objavi kompanije. Rio Tinto: Vodama u dolini Jadra ćemo upravljati po zakonu Izvršni direktor Rio Tinta Jakob Stausholm rekao je da kompanija ima veliko poverenje u projekat Jadar i da je spremna da investira, što zavisi i od dobijanja potrebnih dozvola.Projekat Jadar bi , prema njegovim rečima, mogao bi da obezbedi dovoljno litijuma za pokretanje preko jednog miliona elekttričnih vozila po godini. "Rio Tinto je posvećen pridržavanju najvećih ekoloških standarda i izgradnji održive budućnosri za zajednice u kojima kompanija posluje. Svesni smo toga da tokom ovog projekta moramo slušati i poštovati stavove svih aktera", rekao je on. Osiromašeni litijum: Istine, laži, zablude i interesiKompanija Rio Tinto navodi da je do ovog trenutka završila 12 studija o životnoj sredini, kao i 23.000 bioloških, hemijskih i fizičkih analiza vode i vazduha. Očekuje se da prva proizvodnja,  čiji će produkti biti namenjeni prodaji, krene 2026. godine, navode iz Rio Tinta.  Ocenjuju da će u tom trenutku postojati snažne tržišne osnove za to, kao i da je prognoza da će potražnja za litijumom rasti 25-35 odsto godišnje tokom naredne decenije.Nakon pokretanja pune proizvodnje, do 2029. godine,  rudnik će proizvoditi 58.000 tona litijum karbonata, 160.000 tona borne kiseline,  255.000 tona natrijum sulfata godišnje.Šta sve znamo o projektu za iskopavanje litijuma u dolini Jadra? U saopštenju piše da će Jadar biti jedna od najvećih industrijskih investicija u Srbiji, sa direktnim doprinosom od 1 odsto BDP-u dok će indirektan doprinos BDP-u biti 4 odsto.  Takođe veliki broj dobavljača iz Srbije biće uključen u izgradnju rudnika. Navodi se da će zahvaljujući projektu biti kreirano 2100 radnih mesta tokom izgradnje rudnika i postrojenja, i 1000 radnih mesta kada se krene sa proizvodnjom. 

Srbija

Mlekari traže veću cenu, povećanje premija za mleko

U Udruženju odgajivača goveda rekli kažu da je problem što otkupljivači u cenu mleka uračunavaju i iznos premije koju država isplaćuje proizvođačima, javila je agencija Beta. Mleko se vlasnicima muznih krava, u zavisnosti od njegovog kvaliteta plaća oko 35 dinara, dok je prosečna cena njegove proizvodnje 57 dinara.Državna premija za mleko od sedam dinara po litru niije se menjala sedam godina. Ona bi stočarima, kako se dodaje, trebalo da služi kao pomoć države za proširenje proizvodnje, a ne da pokriva deo proizvodnih troškova zato što mlekare godinama plaćaju nisku cenu mleka.Mlekare, kako su rekli u Udruženju, znaju da će država isplatiti premiju od sedam dinara po litru i računaju da je to dovoljno i da ne moraju i oni da podignu cenu mleka sa oko 35 dinara. Zbog poskupljenja stočne hrane prosečna proizvođačka cena mleka sada je skoro 57 dinara. STRANO MLEKO OBARA CENU DOMAĆEG IAKO JE IZVOZ PRESTIGAO UVOZ Prerađeno mleko se u prodavnicama prodaje i po ceni koja je tri puta viša od otkupne i stalno raste za razliku od otkupne koja je, kako ukazuju proizvođači, "zacementirana" i skoro ista godinama.Proizvođači mleka su oštećeni i prilikom isplate subvencija jer, kako su rekli u Udruženju, ako vlasnik farme hoće da dobije tu pomoć od 25.000 dinara po kravi mora da je upiše u matičnu evidenciju, a te službe su za tu uslugu odredile cenu od 12.000 dinara.Zakonom o stočarstvu, koji predviđa upis grla u evidenciju, nije ograničena cenu te usluge, pa je službe koje se time bave same određuju i kod svih su skoro iste.

Srbija

Geox definitivno zatvara fabriku u Vranju

Posle pet godina rada kompanija Geoks (Geox) zatvara fabriku obuće u Vranju, a bez posla ostaje 1.200 ljudi, potvrdili su za Danas doskorašnji radnici u tok italijanskoj firmi."Definitivno su nam danas poslodavci saopštili da se fabrika zatvara i da se mašine pakuju", kaže za Danas jedan od radnika koji je pet godina proveo u Geoksu, navodeći da će „narednih dana biti više informacija“. On tvrdi da je odluku o definitivnom odlasku Italijana iz Vranja "znala i premijerka Brnabić, ali nije bila spremna da svoju posetu jugu Srbije obeleži tom katastrofalnom vešću".I drugi radnici s kojima je Danas stupio u kontakt, potvrdili su činjenicu da se fabrika definitivno zatvara. Isti izvori prenose i informacije iz krugova bliskih menadžmentu fabrike da Geoks neće mašinski park iz Vranja seliti u Albaniju, a moglo se čuti i to da turska kompanija Teklas koja posluje u Vladičinom Hanu "nije zainteresovana za preuzimanje fabričke hale u Industriskoj zoni Bunuševac koja će do daljnjeg ostati prazna jer je u vlasništvu Italijana."Na odlazak jedinog stranog investitora iz centralne opštine Pčinjskog okruga ukazalo je i to da je juče ujutru zatvorena i autlet prodavnica u centru Vranja, gde su prethodnih dana vladale velike gužve jer su po ceni od dve do pet hiljada dinara prodavani modeli muške i ženske obuće i patika koje inače u redovnoj prodaji koštaju od 80 do 120 evra.Kompanija Geoks svoju fabriku u Vranju otvorila je u zimu 2015. godine u prisustvu tadašnjeg premijera Aleksandra Vučića. Vlada Srbije je subvencionisala italijansku kompaniju sa po 9.000 evra po svakom radniku, a na zahtev Geoksa država je odobravala dodatna finansijska sredstva, pa gruba računica govori da je građane Srbije ovaj eksperiment koštao između 12 i 14 miliona evra, piše Danas. 

Srbija

CINS: Supruga Zvonka Veselinovića otkupila udeo firme od Vučićevog kuma

Ljiljana Božović, supruga Zvonka Veselinovića, otkupila je udeo firme od Nikole Petrovića, kuma predsednika Srbije Aleksandra Vučića, i tako ušla u posao sa solarnom energijom, otkriva CINS.Petrović i Ljiljana Božović sada imaju isti udeo vlasništva, dok su suvlasnici firme Marko Vuksanović i britanski državljanin Amarjit Singh Riyait takođe sa po 25 odsto.Nikola Petrović nije želeo da govori za CINS o ovome, već je rekao da su "uporni i dosadni" i poručio da ga više ne zovu.Inženjerska firma Storenergy iz Kragujevca osnovana je pre šest godina i bavi se razvojem tehnologija u vezi sa solarnom energijom. CINS navodi da je firma nekoliko puta promenila vlasništvo, poslednji put u julu ove godine, kada je Nikola Petrović prodao 25 odsto udela u vlasništvo ove firme supruzi Zvonka Veselinovića, Ljiljani Božović. Prema ugovoru o prenosu vlasništva Božović ima šest meseci da plati 12 miliona dinara.Prema finansijskim izveštajima, Storenergy je prošlu godinu završila sa gubitkom od oko 30 miliona dinara.Nikola Petrović se već godinama bavi obnovljivim izvorima energije. Kako je CINS ranije pisao samo u 2020. godini država je od malih hidroelektrana povezanih sa Petrovićem otkupila struju od skoro dva miliona evra. U avgustu prošle godine ušao je u posao sa vetroelektranama kao suvlasnik firme Crni Vrh Power koja planira izgradnju vetroelektrane Crni vrh na teritoriji Žagubice, Bora i Majdanpeka, navodi CINS.Veselinović je početkom 2019. u Pirotu osuđen na dve godine zatvora zbog nelegalnog iskopavanja šljunka, međutim nekoliko meseci kasnije Apelacioni sud ga je oslobodio krivice.Kako je 2019. pisao KRIK, izveštaji policije i bezbednosne službe koje su prikupili njihovi i novinari OCCRP-a, opisuju ga kao "važnog kriminalca na severu Kosova".Navode da se njegovo ime prvi put pojavljuje u policijskoj Beloj knjizi organizovanog kriminala iz 2001. godine, u kojoj piše da je Veselinović predvodio grupu koja je krala automobile i krijumčarila ih iz južnog u severni deo Kosovske Mitrovice. Grupa se, navodno, bavila i iznudama i falsifikovanjem dokumenata.

Srbija

Vlasti najavljuju da će legalizovati sve objekte koji su izgrađeni do 2015. godine

Svi objekti građeni za lično stanovanje podignuti do 2015. godine dekretom će biti upisani u katastar, nezvanično saznaju Večernje novosti.Novi krug ozakonjenja, kako piše list, najviše će biti usmeren ka najsiromačnijim gradjanima koji su napravili prekršaj da bi stekli krov nad glavom.Strogo će se voditi računa da objekti izgrađeni u poslednjih šest godina nikako ne budu legalizovani jer su njihovi vlasnici počinili krivično delo i svi će biti procesuirani.Šansu za čiste papire neće imati oni koji su zidanjem kršili zakone sa ciljem da zarade ili prošire biznis. Propisi će se najstrože odnositi prema pojedincima koji počnu da kopaju temelje bez papira nakon što je najavljen novi zakon.U Srbiji vlasnici gotovo dva miliona objekata čekaju njihovu legalizaciju. Kolike će biti takse za one koji državnim dekretom budu upisani u katastar još nije poznato, navode Novosti.Zakon o legalizaciji usvojen je 2015. godine a do sada je doneto samo 7.500 rešenja o rušenju objekata izgradjenih bez dozvole.

Srbija

„Suspenzija Jat tehnike neće se odraziti na poslovanje Er Srbije“

Regulatorno telo Evropske Unije za bezbednost vazdušnog saobraćaja (EASA) 23. jula suspendovalo je Part 145 sertifikate kompanijama Jat Tehnika iz Beograda i Gas Aviation iz Smederevske Palanke, penosi portal Tango Six. Kompanije Prince Aviation, Smatsa iz Vršca i Er Srbija EASA i dalje tretira kao "validno sertifikovane MOA organizacije".EASA-ina provera vršena je nad svim srpskim kompanijama koje se bave održavanjem aviona i kojima su dodeljeni Part 145 sertifikati.Jat Tehnika i Gas Aviation u javnom EASA dokumentu od 23. jula navedene su kao "nevalidne MOA organizacije van EU", u odeljku "suspendovana odobrenja".Najveći domaći klijent Jat Tehnike, avio-kompanija Er Srbija, je na pitanja Tango Sixa o novonastaloj situaciji navela da prvo bazno održavanje po ranije ustanovljenom rasporedu dolazi u septembru."U slučaju potreba koje prevazilaze postojeći nivo sertifikovanosti Er Srbija tehnike, nacionalna avio-kompanija će za potrebe svojih aviona angažovati drugu tehnički sertifikovanu kompaniju", stoji u odgovoru Er Srbije.Odobreno preuzimanje Jat Tehnike U našoj nacionalnoj avio-kompaniji povodom suspenzije Jat tehnike koja posluje na beogradskom aerodromu, kažu kako je "važno je da se napomene da ta činjenica ni na koji način neće uticati na Er Srbiju", po pitanju bezbednosti njenih letelica i reda letenja."Naime, Er Srbija ima uspostavljeno sopstveno linijsko održavanje, sertifikovano od strane civilnih vazduhoplovnih vlasti Republike Srbije, kao i od evropskih vazduhoplovnih vlasti EASA, dok je usluge Jat tehnike koristila samo za potrebe većih strukturnih radova na avionima, u skladu sa međunarodnom regulativom", dodaje se u saopštenju.Dodaje se i da takva vrsta radova regulatorno nije zahtevana pre kraja septembra, do kada se u er Srbiji nadaju da će postojeća situacija sa Jat tehnikom biti pozitivno razrešena.Tang Six podseća i da je vlasnik Jat tehnike kompanija Avia Prime čiji je direktor Pjotr Kacor.

Srbija

Dosije „Koliko nas je koštala online škola“

Niko ni da pomisli nije mogao da će se škola potpuno preseliti u online prostor, a još manje koliko će roditelje sve to da košta. Nova ekonomija je krajem januara ove godine sprovela anketu, a rezultati pokazuju da je skoro 60 procenata roditelja i nastavnika moralo da dokupi dodatnu opremu da bi se nastava odvijala nemsetano. Četvrtina je morala da izdvoji do 500 evra za online nastavu tokom karantina.Nova ekonomija istražila je i koliko je država platila online školu. Za razliku od roditelja i nastavnika, država se oslanjala na privatne donatore i nevladine organizacije.I pored toga što se nekim problemima nazirao kraj, usledili su drugi, manje finansijski, a više organizacioni. I nastavnici i đaci, zbog loše organizacije, morali su po ceo dan da budu pored računara. O tome smo pisali u martovskom broju Nove ekonomije.Zatvaranje škola, a potom i drugačija organizacija nastave zbog pandemije korona virusa u većoj meri je "pogodilo" decu iz osetljivih grupa nego njihove vršnjake iz opšte populacije.Kada je došlo vreme da se sumiraju prvi utisci iz online škole, i nastavnici i roditelji imali su šta da kažu, a svi su shvatili da su se, pored načina učenja, promenili i izgovori učenika. Nastavnici su potom organizaciju online nastave u pandemiji ocenili mršavom dvojkom.Do aprila ove godine, posle godinu dana od početka pandemije, problemi su ostali isti. Kuhinje su i dalje bile učionice, falilo je svega. Mršavu dvojku dobili i ministar i direktori škola. Najveći broj nastavnika u Srbiji koristilo je svoju opremu za online nastavu, a internet priključak plaćali su iz svog džepa iako je neophodan za održavanje časova.A onda novi šok. Prosvetni radnici bili su saglasni da su zbog povećanog obima posla u pandemijskim uslovima zaslužili veće plate. Država, međutim, njihovo angažovanje prepoznala je tek kroz sektorsku povišicu, koja za tekuću budžetsku godinu kumulativno iznosi skromnih pet odsto.Na sve to, paralelno su nastavnici upozoravali da se đaci treba uozbilje bez obzira što uče od kuće i da online nastava nije Instagram.Kuhinje, hodnici, improvizovane učionice, pa još ako su i roditelji prosvetni radnici, cela kuća je škola. Međutim, bilo je i kašnjenja na časove zbog koze koja je pregrizla kabl ili odgovaranje iz parka, sa klupe. Nagomilane obaveze iz online škole, morale su kad-tad da uključe i roditelje u izradu domaćih zadataka. A onda su nastupili novi problemi - kako pomiriti šefa i online školu.Muke samohranih roditelja bile su duplo veće.Roditelji pucaju pod pritiskom, između loše organizovane škole i posla koji trpi. Usledilo je još jedno istraživanje Nove ekonomije koje je pokazalo da skoro 80 odsto roditelja i nastavnika smatra da onlajn nastava nije bila primerena učenicima sa smetnjama u razvoju.U junu su ogoljeni svi problemi u radu specijalnih škola. Da nije bilo roditelja, nastavnici ne bi mogli da sprovedu nastavu na daljinu, pisali smo u mesečnom izdanju.I država je bila svesna da su TV časovi bili nepodesni za decu sa smetnjama u razvoju. Ali, nikom ništa.A onda je umesto zvona zazvonio alarm u Ministarstvu prosvete nakon zabrinjavajućih rezultata o deci sa smetnjama u razvoju koje smo objavili.A onda je došlo do toga da cena online časova mora da se revidira jer je stigao, za roditelje, novi trošak - izrada domaćih zadataka.Za ekspanziju privatnih časova nije kriva korona, ali smo dobili novi trend – onlajn privatne časove. Preko 50 roditelja reklo je da su se njihova deca oslanjala na privatne časove. Iz ove krize iznedrila je i ideja jedne učiteljice da napravi platformu za online edukaciju.

Srbija

Pištaljka: Portal javnih nabavki „prepun netačnih podataka“ koštao milione

U poslednje četiri godine uloženo je 3,2 miliona evra iz pretpristupnih fondova Evropske unije i budžeta Srbije u projekat Podrška daljem unapređenju sistema javnih nabavki. Jedan od rezultata tog projekta novi portal javnih nabavki sa nepouzdanim podacima, piše portal Pištaljka."Podaci o javnim nabavkama u Srbiji razbacani su u tri različite baze podataka na tri različite internet adrese, a za njihovu ispravnost i tačnost ne garantuje čak ni Kancelarija za javne nabavke kojoj je zakonom povereno da upravlja portalima javnih nabavki", piše Pištaljka.Taj portal navodi i da se ne zna ko je radio na projektu Unapređenje sistema javnih nabavki, ko je kreirao portal, po kojoj ceni i zašto milionski budžet nije iskorišćen da se građanima olakša pristup informacijama.Kancelarija za javne nabavke ponudila je objašnjenje zašto se nabavke posle 1. jula 2020. godine, kada je počeo sa primenom novi zakon, ne vide na novom portalu ali to objašnjenje se u praksi ispostavilo kao netačno, tvrde novinari Pištaljke:"To znači da su svi naručioci koji su doneli odluke o pokretanju postupka najkasnije sa danom 30.06.2020. godine, sprovodili postupke javnih nabavki po odredbama starog zakona i shodno tome, pozive za podnošenje ponuda su objavljivali na starom Portalu javnih nabavki", navedeno je u njihovom odgovoru.Dodaje se da na novom portalu nije moguće pronaći na desetine javnih nabavki koje su pokrenute posle 30. juna 2020. godine:"Beogradsko javno preduzeće Gradsko stambeno objavilo je nabavku građevinsko-zanatskih radova na starom portalu iako je odluka o pokretanju doneta u martu ove godine. Činjenica da se nabavke Gradskog stambenog objavljuju na pogrešnom mestu sporna je i zato što ovo preduzeće koristi diskriminatorne uslove da spreči konkurenciju na sopstvenim tenderima o čemu je Pištaljka već pisala". Iz GIZ-a su inače odgovorili da je Portal javnih nabavki rađen po novom zakonodavnom okviru "usaglašenom sa direktivama EU": "Portal sadrži sve funkcionalnosti koje su predviđene novim Zakonom o javnim nabavkama i od svoje inicijalne verzije je unapređivan kako bi se olakšala njegova primena od strane korisnika, a samim tim i dostupnost građanima". GIZ dodaje i da je "za ispravnost i tačnost sadržine upisanih podataka i postavljenih dokumenata odgovoran korisnik": "Stoga, ukoliko su uočeni nepouzdani podaci na Portalu trebalo bi svaki takav slučaj analizirati i po potrebi kontaktirati naručioca kod kog su uočeni", navodi GIZ u svom odgovoru.Svaki četvrti ponuđač ne veruje da su javne nabavke poštene ISKUSTVO TOKOM PRETRAGE SAJTAPištaljka tvrdi i da na portalu nije radio link za kontakt sa službom za korisnike, kao i da je Kancelarija za javne nabavke odgovorila kako se "portal stalno unapređuje".Novinari Pištaljke tvrde i da su se suočili i sa problemima kada su pokušali da pristupe dokumentima o okvirnim sporazumima. Kao primer navode sporazum o nabavci nameštaja za Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kažu da su na starom portalu sva dokumenta iz okvirnog sporazuma bila na jednom mestu, ali da je sada potrebno proći par odeljaka na sajtu kako bi se skupila sva dokumenta."Tako smo konkursnu dokumentaciju i odluku o dodeli okvirnog sporazuma o nameštaju pronašli u odeljku 'okvirni sporazum', dok smo pojedinačne narudžbe sa firmama Ivoks i Eurosalon Fabrika - Prointer Veb pronašli tek u odeljku 'odluke o dodeli ugovora'", dodaje se u tekstu Pištaljke.Inače o tome je pisao portal Nova S navodeći da je ta firma povezana sa bivšim predsednikom Fudbalskog saveza Srbije Slavišom Kokezom. Napominje se i da postoje nabavke koje su objavljene na portalu i o kojima javnost ne može da sazna skoro ništa, osim ko je njihov naručilac.Pištaljka dodaje da problem sa Portalom javnih nabavki imaju i sami naručioci koji u komplikovanom sistemu ne mogu da se snađu, pa prave greške prilikom unosa podataka. Dodaje se da je Uprava za zajedničke poslove republičkih organa navela da je ugovorena cena za čišćenje snega četiri miliona dinara, kao i da ista ta cena sa PDV-om iznosi 480 miliona dinara.Kancelarije za javne nabavke koja je zaključila da je taj projekat Podrška daljem unapređenju sistema javnih nabavki u Srbiji  uspešno završen u junu 2021. godine. Pištaljka podseća da se u javnim nabavkama u Srbiji primenjuje loša praksa, diskriminatorni uslovi, ugovori koji su sklopljeni na tenderima menjaju se naknadno, kao i da se vrednost naručenih radova povećava.Srbija je prvi zakon o javnim nabavkama donela 2002. godine i on je bio jedini nije nalagao kreiranje otvorene baze podataka. Sa svakim sledećim, iz 2008, 2012. i 2019. godine kreirana je i posebna baza podataka sa zasebnom internet adresom.

Srbija

ADM kupio Sojaprotein iz Bečeja

Kompanija ADM kupila je od Viktorija grupe fabriku za preradu non-GMO soje "Sojaprotein" iz Bečeja. Kupoprodajni ugovor je potpisan danas sa matičnom Viktorija grupom, pod čijimokriljem posluje Sojaprotein, a završetak transakcije očekuje se po dobijanju odobrenja regulatornih tela, navodi se u saopštenju kompanije Sojaprotein. "Sojaprotein ima raznovrstan asortiman obima kojim se može pohvaliti malo prerađivača soje, a njegova posebna komparativna prednost jeste prerada genetski nemodifikovane soje. U kombinaciji sa našom bogatom paletom komponenti i rešenja za ishranu ljudi i životinja, internacionalnim iskustvom našeg tima, globalnim lancem snabdevanja i inovativnim tehnologijama, verujemo u dalje širenje i još bolje pozicioniranje proizvoda od srpske non-GMO soje širom sveta", izjavila je Letisija Goncalves, predsednica ADM za "Global Foods".Od osnivanja 1977. godine, Sojaprotein prerađuje isključivo genetski nemodifikovanu soju, uzgajanu lokalno uz strogu kontrolu porekla i kvaliteta, navodi se u saopštenju. Veliki broj proteinskih i uljarskih proizvoda kompanije ima široku primenu u mesnoj, konditorskoj, pekarskoj i industriji testenina, proizvodnji biljnih ulja i masti, ishrani životinja, dijetetici i farmaceutici, kao i u vegetarijanskoj i veganskoj ishrani. 

Srbija

PKS upozorava članice na maliciozne poruke sa lažnog domena

Privredna komora Srbije (PKS) upozorila je svoje članice da je u toku širenje netačnih informacija putem elektronske pošte, sa lažnog komorskog domena pks.co.U pitanju je maliciozna poruka koju treba obrisati bez otvaranja sadržaja."PKS je preuzela sve neophodne aktivnosti u skladu sa zakonskom regulatovom kako bi se pronašli odgovorni", navodi se u saopštenju.

Srbija

Tokom prvog polugođa broj preminulih u Srbiji veći za 28 odsto

U Srbiji je tokom prvog polugodišta tekuće godine umrlo 65.817 ljudi, što je za 27,6 odsto više u odnosu na isti period 2020. godine, dok se brojh živorođenih istovremeno smanjio za 1,7 odsto, na 28.813 ljudi, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).Podaci o rođenju i smrti u matičnim knjigama ukazuju da je tokom prvih šest meseci prošle godine umrlo 51.569 ljudi, a da je u istom periodu lane živorođeno 29.314 dece.U ovoj godini, za sada je najviše dece rođeno je u martu (ukupno 5.349), kada je i umrlo najviše ljudi (12.952).

Srbija

Milion evra umesto za pomoć privredi ide Teniskom savezu Srbije

Ukupno 118 miliona dinara (oko milion evra) koji su bili namenjeni za subvencije privatnim preduzećima radi prevencije i ublažavanja posledica nastalih usled pandemije preneto je u budžetsku rezervu. Iz budžetske rezerve novac je zatim raspodeljen za finansijsku pomoć Teniskom savetu Srbije, piše u rešenju Vlade Srbije.Beograd daje u zakup teniske terene na 20 godina, uslov teniski turnir Vlada je u maju ove godine iz budžetske rezerve obezbedila 900 hiljada evra za Teniski savez, dok je iz sredstava Ministarstva privrede koja su namenjena za pomoć privredi usled pandemije u nekoliko navrata novac preusmeravala za izgradnju kovid bolnice u Novom Sadu.

Srbija

Građanski preokret zbog Linglonga tužio i Pokrajinski sekretarijat za urbanizam

Građanski preokret iz Zrenjanina podneo je tužbu Upravnom sudu protiv Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine. Ta organizacija traži poništavanje saglasnosti za studiju o proceni uticaja na životnu sredinu koju je taj sekretarijat dao kineskoj kompaniji Linglong zbog izgradnje fabrike automobilskih guma u Zrenjaninu.Građanski preokret podseća da u svom obrazloženju Pokrajinski sekretarijat navodi kako je pregledom dostavljene dokumentacije utvrđeno da je namena industrijskog kompleksa Linglonga, čija je izgradnja planirana na jednoj lokaciji, da objedini dve osnovne celine u proizvodnji guma:- objekte miksera za proizvodnju gume koji su predmet studije,- pogone za proizvodnju pneumatika koji nisu predmet studije uticaja na živtnu sredinu.Dalje se navodi da su te dve celine međusobno povezane i naslanjaju se jedna na drugu sa ciljem da se dobiju gotovi proizvodi.Građanski preokret navodi da je Zakonom o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine propisano da se radi izdavanja integrisane dozvole za postrojenja dostavlja saglasnost na studiju uticaja zatečenog stanja.Iz toga, kako se naglašava, proizilazi da zakon ne predviđa mogućnost dostavljanja više saglasnosti, odnosno više studija o proceni uticaja na životnu sredinu."Studija o proceni uticaja na životnu sredinu ne može se raditi parcijalno, za svaki deo postrojenja posebno, kao što je uradio Linglong, već je neophodno izraditi jedinstvenu studiju o proceni uticaja na životnu sredinu čitave fabrike guma kako bi se u potpunosti utvrdilo činjenično stanje", piše u saopštenju Građanskog preokreta.Navode i da im je kao zainteresovanoj javnosti onemogućeno da učestvuju u javnoj raspravi o studiji za Linglong koja je bila zakazana za 18. februar 2021. To je kako navode protivno Pravilniku o postupku javnog uvida, prezentaciji i javnoj raspravi o studiji o proceni uticaja na životnu sredinu.Linglong dobio saglasnost za deo fabrike u ZrenjaninuRERI: Fabrici guma Linglong nezakonito odobrena državna pomoć "Na taj način bitno je povređeno pravilo postupka donošenja akata, što saglasnost na studiju čini nezakonitom", napominju u Građanskom preokretu.Građanski preokret je prošle godine Upravnom sudu tužio i Gradsku upravu grada Zrenjanina zbog saglasnosti koja je data na prvu studiju o proceni uticaja na životnu sredinu, koja se odnosi na jedan deo fabrike guma kompanije Linglong.Prošlog meseca ova organizacija tužila je i Pokrajinski sekretarijat za građevinarstvo zbog, kako je navedeno, nezakonito izdate građevinske dozvole Linglongu.Linglong inače gradi fabriku automobilskih guma samo par kilometara od prirodnog rezervata Carska bara. Kompanija je besplatno dobila državno zemljište gde već uveliko gradi fabriku koje je vredno 7,6 miliona evra. Pored toga Linglong je dobio i 75 miliona evra za zapošljavanje 1.200 radnika do kraja 2024. godine.Gradske vlasti Zrenjanina po njoj su čak nazvali i jednu ulicu, a u javnosti su se više puta pojavljivali video snimci na kojima se vide Linglongovi radnici koji novinarima ne dozvoljavaju da slikaju gradilište buduće fabrike guma.Regulatorni institut za za enegriju i životnu Sredinu (RERI) pre nekoliko meseci saopštio da je Linglongu za izgradnju fabrike nezakonito odobrena državna pomoć u vrednosti od 83,49 miliona evra.Građanski preokret ranije je saopštio i da je država Linglongu poklonila i priključak na sistem vodosnabdevanja. Ta organizacije je protiv Linglonga već podnela i krivičnu prijavu zbog nelegalne gradnje.

Srbija

Srbija blokirala letove ruskog Ural erlajnsa

Direkotrat civilnog vazduhoplovstva Srbije nije izdao dozvolu ruskom Ural erlajnsu da započne letove između između Moskve i Beograda, prenosi Ex-Yu-Aviation. Inicijalno su predviđeni letovi jednom nedeljno sa Erbas A320 letelicom, ali je kompanija obustavila prodaju karata. Ovo je drugi avio-prevoznik iz Rusije, posle S7 erlajnsa kome nije izdata dozvola. Rusija i Srbija imaju strogi bilateralni vazduhoplovni sporazum. Iako je revidiran 2913 sa ciljem da dozvoli i drugim avio-prevoznicima, sem Aeroflota i Er Srbije, da lete izmeđi dve države, i dalje se fazvorizuju ova dva nacionalna avioprezvoznika.Između Beograda i i Moskve trenutno saobraćaju Er Srbija, Aeroflot i Nordvind erlajns, ali su od strane ruskih vlasti ograničeni na 16 operacija nedeljno zbog koronavirusa. Nordvind erlajns je započeo letove ka Beogradu u januaru, ali se takođe suočio sa problemima oko dobijanja dozvole od strane srpskih regulatora. 

Srbija

Beograd nabavlja solarne panele za zagrevanje vode na bazenima

Grad Beograd je raspisao javnu nabavku za isporuku i montažu solarnih kolektora za zagrevanje sanitarne potrošne vode u objektima SRPC "Milan Gale Muškatirović" i SC "Mirko Sandić". Procenjena vrednost nabavke je 50 miliona dinara, odnosno 425,5 hiljada evra.Za ova dva sportska centra predviđena je kupovina solarnih panela kao i bojlera za skladištenje vode.SRPC "Milan Gale Muškatirović" trebalo bi da dobije 77 pločastih solarnih kolektora površina od 2 do 3,3 kvadrata.Šta za sada možete sa novom "Beogradskom karticom"? U SC "Mirko Sandić" je predviđena prethodna demontaža postojeće opreme, a zatim montaža novih 56 solarnih panela površine 3,3 kvadrata.Uslov za izbor ponuđača je da je firma u 2019. i 2020. godini ostvarila ukupne prihode u iznosu od minimum 80 miliona dinara.Takođe, u poslednje tri godine ponuđač treba da je realizovao bar jedan posao isporuke i izgradnje solarnih kolektora za zagrevanje sanitarne potrošne vode, ili druge energetsek radove koji sadrže solarne kolektore na minimum dva objekta sa najmanje 390 kvadrata površine kolektora po ugovoru.Beogradski čelnici se hvale nagradom koju nisu dobili Firma koja želi da gradu ponudi solarne kolektora mora da ima na rapsolaganju i 10 montera, po jednog diplomiranog inženjera mašinstva i inženjera elektrotehnike, kao i jedno lice sa položenim stručnim ispitom za zaštitu od požara.Rok za podnošenje ponuda je 24. avgust.

Srbija

Ministarstvo predlaže povlačenje Zakona o vodama i javnu raspravu

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede odlučilo je da, nakon što predsednik Srbije Aleksandar Vučić nije potpisao izmene i dopune Zakona o vodama, predloži Vladi Srbije povlačenje iz procedure predlog tog zakona, kao i da se o novom nacrtu zakona sprovede javna rasprava, potvrđeno je danas agenciji Beta u tom ministarstvu.Istaknuto je da će, pre slanja Vladi Srbije novog nacrta zakona na usvajanje, biti sprovedena javna rasprava, radi obezbeđivanja najšire saglasnosti stručne javnosti i gradjana.O datumu i vremenu trajanja rasprave, javnost će biti blagovremeno obaveštena, rekli su u Ministarstvu.Prethodno je danas objavljeno da predsednik Srbije Aleksandar Vučić nije potpisao izmene i dopune Zakona o vodama i da će taj dokument biti vraćen Skupštini Srbije na ponovno odlučivanje, jer nije donet u skladu sa Ustavom.SKUPŠTINA SRBIJE NEDAVNO JE USVOJILA ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VODAMA, U KOM SE, IZMEĐU OSTALOG, NAVODI DA SE VODNO ZEMLJIŠTE U JAVNOJ SVOJINI "POD POSEBNIM USLOVIMA" MOŽE DATI U ZAKUP I NEPOSREDNOM POGODBOMU Zakonu koji je izglasan navodi se da se vodno zemljište u zakup može dati kada je to propisano posebnim zakonom,ako je to u konkretnom slučaju jedino moguće rešenje (na primer na osnovu ugovora zaključenog sa javnim vodoprivrednim preduzećem i pribavljene građevinske dozvole na vodnom zemljištu su izgrađeni objekti malih hidroelektrana, vodozahvati ), direktnim i indirektnim korisnicima budžetskih sredstava, izabranom izvođaču radova, radi vađenja rečnih nanosa za potrebe izgradnje objekata od značaja za Srbiju. Piše i da se vodno zemljište u javnoj svojini može se dati u zaкup neposrednom pogodbom za plutajuće objeкte кoji su postavljeni na vodnom zemljištu na teritoriji grada Beograda, do dana stupanja na snagu ovog zaкona.Više od 30 organizacija civilnog društva prethodno su zatražile su "hitno povlačenje neustavnog Predloga Zakona o izmenama i dopunama Zakona o vodama" iz skupštinske procedure.Oni su naveli da pri izradi predloga, niti u bilo kojoj prethodnoj fazi, nije omogućeno učešće javnosti, niti je ona na bilo koji način bila informisana o izradi ovog akta "od suštinskog značaja za očuvanje voda kao javnog dobra i ključnog resursa za sve građane Srbije".RERI i WWF traže referendum o Zakonu o vodama   

Srbija

Stejt department: U Srbiji poboljšana investiciona klima, ali brojni problemi ostaju

Američki investitori generalno pozitivno ocenjuju Srbiju, imajući u vidu stratešku lokaciju zemlje, obrazovanu radnu snage, sporazume o slobodnoj trgovini sa ključnim tržštima. Ipak ostaju izazovi kao što su korupcija, birokratska kašnjenja, državna preduzeća koja prave gubitke, neefikasno sudstvo.   Investiciona klima u Srbiji skromno je poboljšana poslednjih godina, a uticaj na to su imale makroekonomske reforme, veća finasijska stabilnost, fiskalna disciplina, kao i porces pristpupanja Evropskoj uniji koji podstiče pravne reforme koje unapređuju poslovno okruženje, navodi se u Izveštaju Stejt departmenta o investicionoj klimi u Srbiji.Američki investitori u Srbiji generalno pozitivno ocenjuju s obzirom na stratešku lokaciju zemlje, obrazovanu i pristupačnu radnu snagu, odlično poznavanje engleskog jezika, i sporazume o slobodnoj trgovini sa kljičnim tržištima, posebno EU i SAD.Sa druge strane, izazovi su birokratska kašnjenja, korupcija, državna preduzeća koja prave gubitke, neefikasno sudstvo, široko rasportranjena siva ekonomija. Takođe, zabrinjava politički uticaj na odluke formalno nezavisnih regulatornih tela. Kako se navodi u Izveštaju, Vlada je postigla značajne reforme u oblasti radnog prava, dozvola za građevinarstvo, inspekcija, javnih  nabavki, privatizaciji, što je pomoglo da se unapredi poslovno okruženje. Vlada, takođe, polako pravi napredak u rešavanju situacije problematičnih državnih preduzeća. Tamo gde je bilo moguće, ovo je rešeno kroz privatizaciju i stečajne postupke. Digitalizacija određenih procesa, kao što je izdavanje građevinskih, dozvola, poreski sistem, e-potpisi, još uvek nije dovela do dramatičnog poboljšanja kada se radi o vremenu potrebnom za obradu, piše u Izveštaju. U Izveštaju se podseća da je Vlada Srbije uspešno je završila aranžman sa MMF-om , Instrument za koordinaciju politika, u januaru 2021. godine i da sada pregovara o novom programu. Srbija je takođe napredovala četiri mesta na Duing biznis listi Svetke banke i sada je globalno gledano 44, piše u Izveštaju. Privlačenje stranih investicija ostaje važan prioritet Vlade, a u 2021. godini Srbija i SAD potpisale su novi Sporazum o podsticanju investicija, koji bi mogao da olakša mogućnosti u brojnim sektorima.

Srbija

Sledeće nedelje isplata pomoći za prevoznike

Ministar finansija Siniša Mali najavio je danas da će sledeće srede, 28. jula, biti isplaćena i četvrta rata auto- prevoznicima, koji primaju 600 evra po autobusu, a da će 6. avgusta biti isplaćena pomoć za lica koja samostalno obavljaju drugu delatnost u kulturi, njih 777, koje nisu obuhvaćena prošle godine."Potom, 16. avgusta sledi uplata još jednog punog minimalca za zaposlene u ugostiteljstvu i turizmu, kao vid sektorske pomoći. U septembru će biti uplaćeno po 50 evra za naše najstarije sugrađane, a u novembru preostalih 30 evra za sve građane Srbije", rekao je Mali, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija. Govoreći o povećanju minimalne cene rada, sa sadašnjih 32.000 na 35.000 dinara rekao je da će narednih dana biti organizovan dijalog sa unijama zaposlenih, poslodavcima i Vladom Srbije."Кada je minimalna cena rada u pitanju, po prvi put idemo na 300 evra. Sada je 32.000 dinara, a želimo da idemo sa povećanjem ne manjim od 9 procenata, na 35.000 dinara", naveo je on.Mali je ocenio da minimalna cena rada podstiče rast prosečne zarade u zemlji, koja je u aprilu bila oko 560 evra.