Srbija

Srbija

Pitanje dana kada će Srbija biti jedan od vodećih centara IT industrije

Microsoft Development centar Srbija (MDCS) za svojih 15 godina prešao je put od male kancelarije sa nekoliko zaposlenih do kompanije koja broji 300 IT inženjera i predstavlja jedan od najznačajnijih IT centara u regionu. Za ovu godinu planiraju dalji rast, a u skladu sa tim i zapošljavanje velikog broja stručnjaka. Direktor MDCS Dragan Tomić poseban značaj pridaje činjenici da se zbog rada u toj kompaniji sve više ljudi vraća u Srbiju.Dragan Tomić, direktor Majkrosoft razvojnog centra u SrbijiOd vašeg dolaska do danas, koliko se Microsoft promenio? Osim znatnog porasta broja zaposlenih, u čemu se najviše ogleda razvoj MDCS u Srbiji?Rekao bih da se MDCS za ovih 15 godina iz ideje pretvorio u realnost. Ono što je bila zamisao našeg malog tima kada smo krenuli u celu priču sa Majkrosoftom danas je realnost mnogih. Od 30 entuzijasta došli smo do 300 zaposlenih koji svojim idejama, znanjem i radom doprinose u razvoju stvari koje menjaju današnjicu, ali će menjati i sutrašnjicu. Uspeh se ogleda u tome i što je Redmond prepoznao važnost svoje investicije i potencijal naših ljudi na razvoju IT industrije. Koliko je Microsoft imao uticaj na trenutno dobru poziciju srpske IT industrije u svetu?Slobodno mogu da kažem da je Microsoft glavni krivac što je svet primetio da Srbija ima dosta toga da ponudi kada je u pitanju razvoj IT industrije. Dok se nije otvorio Microsoft, naši mladi i pametni ljudi su odlazili u svet, gde su davali sve od sebe da se dokažu i pokažu. I većina je to i uspevala, ali to je sve bio individualni razvoj. Sada se neki od njih vraćaju u Srbiju, donoseći znanja i iskustva stečena širom sveta.  Veliki broj ljudi iz IT sveta otišao je iz zemlje u poslednjih nekoliko decenija jer nisu imali gde da primene svoje znanje u Srbiji. Danas to nije slučaj zbog kompanija kao što je Microsoft. Da li vi delite mišljenje da oni najbolji sada ostaju ovde i da ne idu na Zapad u potrazi za novim izazovima i ispunjenjem snova?Još u Srbiji ima mnogo ljudi koji žele da se presele na Zapad. Ali oni kojima su prioriteti izazovi i uslovi rada koje im nudi IT industrija na Zapadu danas ostaju ovde jer upravo to mogu da dobiju u kompaniji Microsoft, uz mogućnost ostanka u svojoj domovini, gde su im prijatelji i porodica i gde će biti „kod kuće“. MDCS je obeležio 15 godina postojanja. Šta smatrate najvećim uspehom do sada i kakvi su planovi za sledećih 15 godina?Najveći uspeh se ogleda u tome što je danas rad u Microsoft razvojnom centru u Srbiji bolji nego rad u bilo kojoj međunarodnoj IT kompaniji u Evropi kada govorimo o izazovnim projektima, kvalitetu ljudi i mogućnostima za učenje i rast. Naš tim je od osnivanja 2005. godine do danas stvorio i izvezao najsavremenije tehnologije i rešenja u celi svet. Osim projekata za Azure, učestvovali smo i u izradi komponenti programa Windows v.7 i v.10, na svim edicijama SQL Servera od 2008 do 2020, na komponentama Office paketa od 2010 do danas, kao i Office 365 i na projektu Office Sway. Što se tiče budućnosti i planova, verujemo da će proporcionalno rastu kompanije u Srbiji rasti i naše učešće na razvoju projekta koji će promeniti svet informacionih tehnologija. Kakva je budućnost IT industrije u Srbiji i u kom smeru će se razvijati? Srbija ima jednu veliku prednost koju ostatak sveta nema, a to je što smo, koliko-toliko, još uvek tržište u povoju i tek treba da pokažemo koliko znamo i možemo. Verujem da naši mladi ljudi imaju potencijal za velike stvari i zato velike nade polažemo u svoje zaposlene, ali i u sve nove ljude koji planiraju da se priključe našem timu. Da li imamo kapaciteta za razvoj nečeg novog što bi nas postavilo na mapu IT sveta?Čvrsto verujem da imamo kapacitet za sve što je pred nama, i za mnogo više od toga. Svaki dan proveden sa mojim kolegama u Microsoftu daje mi nadu, ali i potvrdu da je samo pitanje dana kada će Srbija biti jedan od vodećih centara IT industrije. S obzirom na brzi rast ove industrije u Srbiji, pretpostavljamo da će i broj novih radnih mesta rasti proporcionalno?Da, mi već planiramo veliko proširenje tima za ovu godinu, a ako se trenutni rast nastavi i svake naredne godine ćemo nastaviti da ulažemo u nove kadrove jer verujemo da se napred ne može bez svežih ideja i inovacija. Microsoft je i za prošlu godinu proglašen za najpoželjnijeg poslodavca u IT sektoru. Šta je to što privlači mlade da se zaposle i da ostanu da rade u Microsoftu u Srbiji?Mi mladima nudimo mogućnost da rade, putuju, upoznaju se sa novim ljudima i novim idejama, rade na projektima koji su bitni za ceo svet i to zajedno sa svetskim i domaćim stručnjacima iz IT industrije. Osim toga, nudimo im stabilnost, kako u finansijskom smislu tako i u razvojnom. Novi ljudi imaju priliku da se uklope u sistem koji već dosta dugo veoma dobro funkcioniše i imaju priliku da uče od najboljih stručnjaka iz industrije, i to je nešto što ne može da ponudi mnogo kompanija na ovim prostorima. Promovišete i veće učešće žena u Srbiji u IT. Na koji način to vi radite i kako bi društvo i kreatori politika trebalo da ohrabre žene da se više uključe ne samo u IT, već uopšte u STEM nauke?Čini se da veliki broj IT kompanija u Srbiji prepoznaje neophodnost žena u timovima, jer istraživanja pokazuju da porast udela žena na 14,7%, dok je taj udeo u SAD samo 11.7%. Devojkama još na početku obrazovanja treba pružiti podršku da se oprobaju u oblasti IT, dok sa druge strane rodni diverzitet može značajno doprineti jačanju čitave IT industrije.

Srbija

Više od pola veka doprinosa Coca-Cola sistema Srbiji

Poslovanje Coca-Cola sistema, uključujući i kompaniju Bambi, kreira 291 milion evra dodate vrednosti, što iznosi 0,6% BDP-a Republike SrbijeCoca-Cola sistem, koji čine kompanija Coca-Cola, punionica Coca-Cola HBC Srbija i  kompanija Bambi, već više od pola veka posluje na našem tržištu i bez sumnje predstavlja neizostavni deo naše svakodnevice. Pored nekih od najvoljenijih brendova u kojima potrošači mogu uživati 24 sata, 7 dana u nedelji, kompanija svojim poslovanjem, zahvaljujući čitavom lokalnom lancu vrednosti koji kreira sa svojim partnerima, decenijama ostavlja neizbrisiv trag u srpskoj ekonomiji i društvu. Da uticaj i doprinos koji ovaj sistem ostvaruje na domaću privredu raste iz godine u godinu, svedoči i studija „Društveno-ekonomski uticaj Coca-Cola sistema u Srbiji“ koja je, po četvrti put, javnosti predstavljena krajem prošle godine.Rezultati studije pokazuju da poslovanje Coca-Cola sistema, uključujući i kompaniju Bambi, kreira 291 milion evra dodate vrednosti, što iznosi 0,6% BDP-a Republike Srbije. Coca-Cola sistem direktno generiše 42 miliona evra, dok je indirektni uticaj procenjen na 249 miliona evra. Istovremeno, Coca-Cola sistem u srpski budžet uplaćuje 16 miliona evra direktnih poreskih prihoda, a podržava čak 159 miliona evra poreza u celokupnom lancu vrednosti sistema, što iznosi 0,9% ukupnog poreskog prihoda u zemlji. Pored države, korist od rezultata ostvarene dodatne vrednosti imala su i domaćinstva širom lanca vrednosti Coca-Cola sistema u Srbiji - 67 miliona evra, od čega se 26 miliona evra odnosi na zaposlene u sistemu.Kada je reč o sektorima koji su imali najviše koristi od sistema, svakako su to sektori trgovine i usluga – trgovinski sektor je jedan od najvećih korisnika aktivnosti sistema, sa 74 miliona evra dodate vrednosti. Prema rezultatima iz studije, segment neposredne potrošnje (kafići, restorani, hoteli) ostvario je korist od 39 miliona evra, a segment buduće potrošnje (supermarketi, prehrambene prodavnice) – 35 miliona evra.Coca-Cola je u srži domaća kompanija u zemljama u kojima posluje. Tako punionica u Srbiji zapošljava lokalnu radnu snagu i ostvaruje prihod na tržištu, ali isto tako podržava zapošljavanje, zarade i poreski prihod u celoj ekonomiji.  Pored 1.700 zaposlenih u Srbiji, sistem indirektno podržava još 14.400 radnih mesta u sektorima koji su povezani sa njenom delatnošću, a najveći uticaj sistema se odnosi na trgovinski sektor jer se u njemu podržava više od 10.000 radnih mesta.Coca-Cola mladimaParalelno sa razvojem poslovanja, Coca-Cola sistem brine i o zajednici u kojoj posluje. Realizuje aktivnosti i inicijative usmerene na podršku profesionalnom razvoju mladih, zaštitu životne sredine, podsticanje preduzetništva, osnaživanje i podršku ženama, ali i pružanje podrške zajednici u vanrednoj situaciji. Coca-Cola sistem je tokom 2018. godine pokrenuo platformu „Cola-Cola mladima”, namenjenu širokoj populaciji mladih –  srednjoškolcima, studentima, apsolventima, diplomcima i nezaposlenima, sa ciljem da ih osnaži i pomogne im da brže dođu do posla. U okviru ovih programa, kroz edukaciju i savetovanje, podržali smo više od 38.000 srednjoškolaca, preko 5.000 studenata učestvovalo je u različitim programima obuke i treninga, a preko 4.500 njih smo osnažili i usmerili ka profesionalnom usavršavanju i otpočinjanju karijere. Kao odgovorna prema životnoj zajednici, kompanija identifikuje i stalno preispituje svoje uticaje, kao i mogućnosti za unapređenje u pogledu zaštite životne sredine. Najveća pažnja sistema usmerena je na upravljanje vodnim resursima, zaštitu energetskih resursa i klime i kreiranje održive ambalaže. Do 2019. godine, smanjena je potrošnja vode po litru proizvedenog pića za 53,8%, ukupna potrošnja energije smanjena za 52%, a samo u 2019. godini ostvarena je ušteda od 295 tona PET materijala.Važna siIstovremeno, Coca-Cola sistem zalaže se za jednakost među polovima i ekonomsko osnaživanje žena. U nameri da podigne svest o borbi protiv raka dojke, ranoj dijagnostici i prevenciji, kompanija Bambi inicirala je projekat „Važna si“, u okviru kojeg su organizovani besplatni mamografski pregledi za zainteresovane žene na teritoriji Grada Požarevca. Podrška Coca-Cola sistema zajednici i pravovremena reakcija nisu izostale ni u periodu pandemije korona virusa.Studija o društveno-ekonomskom uticaju Coca-Cola sistema u Srbiji pokazuje da je za ovu kompaniju Srbija veoma važno tržište, sa velikim potencijalima, na kom se godinama ostvaruju rekordni rezultati. Ipak, čitav lokalni lanac vrednosti koji Coca-Cola sistem kreira takav je zahvaljujući izuzetnoj saradnji sa relevantnim institucijama, Vladom i lokalnim samoupravama, zapošljavanju lokalne radne snage, saradnji sa kupcima, dobavljačima i partnerima, ali i ulaganju u zajednicu.U ovu, 2021. godinu ceo svet ušao je sa nadom da će se situacija bez presedana izazvana virusom COVID-19 što pre okončati i da će se na horizontu pojaviti funkcionalni modeli poslovanja u novoj realnosti održivi na duže staze. I u narednim godinama, Coca-Cola sistem biće pouzdan partner zajednici, a veliko znanje utemeljeno na međunarodnom poslovnom iskustvu staviće u funkciju unapređenja domaćeg privrednog ambijenta i beleženja još boljih rezultata.COCA-COLA DONIRALA 600.000 EVRA TOKOM PANDEMIJESnažna podrška Coca-Cola sistema zajednici i tokom pandemijeViše od pola veka, koliko Coca-Cola sistem posluje u Srbiji, paralelno sa razvojem svog poslovanja, brine o zajednici i radi na unapređenju kvaliteta života u njoj. Najveći doprinos razvoju zajednice sistem daje kroz zaštitu životne sredine smanjivanjem svog uticaja, podršku profesionalnom razvoju mladih, podsticanjem preduzetništva, volonterskih aktivnosti, kao i pružanjem podrške u vanrednim situacijama. Kao i u regularnim uslovima, i tokom borbe protiv korona virusa, Coca-Cola sistem bio je važan partner lokalnoj zajednici. Podrška je realizovana u tri ključne faze u okviru kojih su donirani proizvodi onima koji su bili na prvoj liniji borbe protiv pandemije. Obezbeđena je finansijska pomoć za opremanje zdravstvenih ustanova, a podrška je pružena i socijalno ugroženim građanima kroz donaciju Crvenom krstu. Vrednost svih sprovedenih aktivnosti iznosila je 600.000 evra. Posebna podrška tokom pandemije pružena je sektoru ugostiteljstva kroz brojne aktivnosti, a jedna od njih je pridruživanje projektu „Čisto i sigurno“ kako bi hotelski i ugostiteljski objekti dostigli standarde EU i podigli stepen bezbednosti i higijene. Coca-Cola sistem je u tu svrhu veliki broj objekata podržao lansiranjem digitalnog menija, koji omogućava da se gosti beskontaktno upoznaju sa celokupnom ponudom objekta, a u nekima i da poruče ne dolazeći u kontakt ni sa kim van svog okruženja. Zahvaljujući različitim promotivnim aktivnostima, dodatno je podržano više od 600 ugostiteljskih objekata.I u vremenima nakon pandemije izazvane virusom COVID-19, baš kao i tokom nje, Coca-Cola sistem kreiraće brojne mogućnosti za razvoj na pametan i održiv način, a kroz čvrsta i pouzdana partnerstva koja neguje sa državom, biće stabilan oslonac domaćoj privredi i duboko posvećen unapređenju poslovne klime i života u zajednici u kojoj posluje.

Srbija

Primer uspeha i kvaliteta

Fabrika aluminijumskih limenki za piće Ball korporacija u Beogradu bila je među prvim velikim američkim greenfield investicijama u našoj zemlji. Prošle godine proslavili su 15 godina poslovanja, a impresivni rezultati pokazatelji su napornog rada, truda i ulaganja „Na protekle godine poslovanja u Srbiji možemo da gledamo sa puno ponosa. Počeli smo kao greendfield investicija sa jednom proizvodnom linijom, da bismo ih danas imali čak tri. Od otvaranja fabrike u Beogradu, Ball je uložio oko 200 miliona evra u proizvodnju, proizveli smo 18 milijardi aluminijumskih limenki za piće koje iz naše fabrike odlaze na više od 20 tržišta u svetu i zaposlili smo 400 ljudi. Beograd je postao i operativni centar za čitav tim Ball EMEA globalnih biznis usluga (GBS)“, istakao je Branislav Savić, direktor fabrike u Beogradu.Posebno je ponosan na svoje kolege, jer bez njih Ball danas ne bi bio tu gde jeste. „Stalno težimo ličnom i poslovnom razvoju zaposlenih u Ball-u. Prateći konstantan rast i razvoj fabrike svi smo kao jedan učili i danas smo bogatiji ne samo u znanju, već i u prijateljstvu koje smo razvili. Verujemo da je zahvaljujući svemu tome, 15 godina nakon što smo počeli sa radom u Beogradu, više od polovine prvobitno zaposlenih radnika i dalje tu“, naveo je Savić.15 godina Ball-a u Srbiji Najveća US greenfield investicija u Srbiji Od otvaranja uloženo oko 200 miliona evra Danas zapošljava 400 ljudi Proizvedeno 18 milijardi limenki Pred Ball-om je uzbudljiv period, iako je situacija u celom svetu drugačija u odnosu na onu na koju smo navikli. „Ball korporacija neprekidno investira u proširenje proizvodnih kapaciteta. U Srbiji, zahvaljujući poslovnim rezultatima i značajnom izvozu, veliki smo oslonac izvoznog bilansa zemlje, kao i same državne ekonomije. Razvoj održivih proizvoda, tehnologije i ljudi je u osnovi svih naših planova, što uključuje ekološki, društveni i ekonomski aspekt poslovanja. Ponosni smo na to što smo tokom prethodnih godina u Srbiji postavili snažne temelje na kojima možemo da gradimo naredne uspehe”, zaključuje Branislav Savić.Prednost za ekologijuNikola Narančić, direktor prodaje za jugoistočnu Evropu i Tursku, ističe da aluminijumska limenka za piće, zahvaljujući tome što se beskonačno može reciklirati, ima važnu ulogu u konceptu cirkularne ekonomije. „Sve je veća i glasnija zabrinutost za budućnost naše planete. Zbog toga su ekološke teme sve aktuelnije i prisutnije u svakom segmentu života. Tako, kada pominjemo ambalažu za piće, uviđamo da sve veći broj i potrošača i proizvođača razmišlja o prednostima koje ona ima po ekologiju.  Aluminijum je metal koji se potpuno može reciklirati, bezbroj puta, bez gubitka kvaliteta, zahvaljujući čemu je  aluminijumska limenka za piće najviše reciklirana  ambalaža na svetu. U Evropi se trenutno reciklira 76% upotrebljenih aluminijumskih limenki za piće, i taj procenta raste “, kaže Nikola.Danas, aluminijumska limenka, čija je dodatna prednost to što može poslužiti kao savršeno platno za vizuale i poruke kupaca, postaje omiljeno pakovanje i potrošača i kod kupaca u svetu, što je slučaj i u Srbiji. Iza toga stoji predan rad Ball-ovog tima. Ponosni na limenku za piće, zato što: je pravi primer cirkularne ekonomije se može beskonačno reciklirati bez gubitka kvaliteta je najrecikliranija ambalaža za piće na svetu je nesalomiva savršeno čuva proizvod od uticaja vazduha i svetla„Aluminijumska limenka za piće je pakovanje koje beleži konstantan rast upotrebe. Iza rekordnih brojki prodaje stoje znanje, timski rad i poverenje kupaca. Potrošači su kod nas uvek voleli limenke za piće, iako pre dolaska Ball-a nisu bile toliko dostupne na tržištu Srbije. Tada, pre nekoliko decenija, bile su retka roba, klinci su ih sakupljali i čuvali. Ball je počeo da proizvodi aluminijumske limenke za piće u Beogradu, što je dovelo do istovremenog  razvoja tražnje i kapaciteta za punjenje. Taj paralelni razvoj je doveo do toga da limenka postane omiljena vrsta pakovanja, i brendova i potrošača. Sada u zemlji postoji već desetak punionica, a naša proizvodnja u Ball-u je vremenom rasla, prateći rast tržišta koji i dalje traje. Počeli smo sa jednom proizvodnom linijom, 2011. smo kapacitete proširili na dve proizvodne linije, a od 2019. limenke pravimo na tri linije“, objašnjava Nikola Narančić.Nova kategorija pića u limenciTim Ball-a u Beogradu ima blizak, partnerski odnos sa svojim kupcima, zahvaljujući čemu uspešno odgovaraju na sve trendove i potrebe potrošača. Posvećeni održivosti, prvi na delu Ball fabrika u Beogradu je prva fabrika kod nas koja kompletnu proizvodnju realizuje uz pomoć 100% obnovljivih izvora energije. Ovakav vid proizvodnje uveden je istovremeno u sve Ball fabrike u Evropi.  Ball je prvi  proizvođač limenki za piće čiji je plan o klimatskim promenama odobrila inicijativa „Naučno zasnovani ciljevi“, čija je namera da ograniči globalno zagrevanje na 1.5°C. U 2020, Ball je postao prvi proizvođač limenki za piće na svetu koji je dobio ASI sertifikat, što potvrđuje najviše etičke i ekološke standarde u pogledu nabavke i upravljanja aluminijumom koji koriste za proizvodnju svojih limenki.„Stalne inovacije doprinele su tome da limenka za piće postane najpoželjnija ambalaža, ne samo na tržištu Srbije već i u svetu. U limenkama odavno možete kupiti sokove, potom su se pojavile nove kategorije poput kafa, čajeva, piva, vina ili koktela. Globalni trendovi, koji će tek stići na naše tržište, jesu pića sa niskim procentom šećera, alkoholna Hard Seltzers pića, spoj gazirane vode, alkohola i voća, funkcionalni napici, voda u limenci, negazirana i mineralna, kao i voda obogaćena ukusima. Kod nas ti trendovi još uvek nisu prisutni. Očekujemo da se i na policama naših prodavnica u narednom periodu nađe sve više novih kategorija i proizvoda u limenci“, rekao je Narančić.  U osnovi svih Ball-ovih svakodnevnih operacija je neprekidna posvećenost održivoj budućnosti, zahvaljujući čemu je korporacija prepoznata kao lider u etičkim standardima i odgovornosti prema životnoj sredini. Sve to, uz sjajan tim zaposlenih, globalno i lokalno, garant su da će Ball u Srbiji nastaviti da niže uspehe.Revolucija u reciklaži se širi na sport i zabavuU 2020, Ball korporacija i Kroenke Sports & Entertainment uspostavili su saradnju zahvaljujući kojoj Ball postaje partner u održivosti najvećih sportskih borilišta. U gradu u kojem je sedište kompanije, u Denveru, arena u kojoj nastupa NBA tim Denver Nagets, sada nosi ime Ball arena. Saradnja se odnosi i na stadion Emirates, londonskog premijerligaša Arsenala, kao i sa stadion SoFi u Los Anđelesu, na kojem igra NFL tim LA Rams. Na svakoj lokaciji, Ball i Kroenke Sports & Entertainment će raditi na promociji održivih pakovanja i reciklaže. Ball je posvećen misiji da reciklaža bude jednostavan, svakodnevni izbor za sve potrošače.

Srbija

Oporavak tražnje za poslovnim prostorom

Američka kompanija CBRE, sa sedištem u Los Anđelesu, najveća je konsultantska kuća iz oblasti nekretnina na svetu, sa prihodom od 23,9 milijardi dolara u 2019. godini. Broji više od 100.000 profesionalaca koji pružaju svoje ekspertske usluge investitorima i zakupcima u 450 poslovnica, smeštenih u preko 100 zemalja (ne računajući podružnice). Od 2008. godine CBRE se nalazi na poznatoj „Fortune 500“ listi, listi koja okuplja 500 najuspešnijih kompanija na svetu prema godišnjem prihodu, rangirajući se u 2020. godini na 128. mestu.Boško Tomašević, direktor CBRE d.o.o.CBRE svojim klijentima nudi širok spektar usluga, uključujući upravljanje objektima, transakcijama i projektima, kao i usluge upravljanja investicijama, usluge vezane za procene vrednosti, izgradnju, lizing, prodaju i zalaganje nepokretnosti i druge konsultantske usluge.Kompanija CBRE od 2018. godine ima direktno predstavništvo u Beogradu, odakle posluje u osam zemalja regiona jugoistočne Evrope - Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji, Albaniji i Crnoj Gori. Koliko je pandemija uticala na trendove na tržištu stambenog, a naročito kancelarijskog prostora u Srbiji i regionu? Pandemija je imala veliki uticaj na tržište nekretnina, ponajviše na sektor maloprodaje, koji je doživeo najveći pad. Tržište kancelarijskih i stambenih prostora je doživelo pad u mnogo manjoj meri, i kao takvo pokazuje stabilnost i potencijal za dalji rast u narednim godinama. Što se tržišta kancelarijskog prostora tiče, period uvođenja vanrednog stanja je svedočio o usporavanju potrebe za kancelarijskim prostorima i stagniranju kompletnog sektora. Međutim, situacija se menja sredinom prošle godine, firme se polako vraćaju na staro, i potražnja za poslovnim prostorom nastavlja uobičajenim rastom. Ovaj trend se očekuje i tokom tekuće godine. Kada je u pitanju stanogradnja, dovoljno je istaći podatak da je 2019. godine izgrađeno najviše stanova u protekloj deceniji, da bi se razumelo koliko je naše tržište nezasićeno. Trend rasta cena će verovatno usporiti na teritoriji Beograda, ali trend kupovine stanova neće. Očekujete li dolazak novih brendova kad je reč o modernim tržnim centrima zapadnog tipa i snižavanje cene rente? Budućnost će definitivno doneti novitete na naše tržište, i to je trend koji nas zasigurno čeka. Sa druge strane, smatram da će proći još neko vreme dok se to ne desi, imajući u vidu da je pandemija COVID-19 potpuno poremetila ovaj sektor. Cene zakupa za maloprodajne objekte su snižene od početka pandemije, i mišljenja sam da su trenutno na nivou koji je prihvatljiv zakupcima kako bi ti biznisi preživeli trenutnu situaciju.CBRE je u svojim ranijim analizama podsetio da milenijalci postaju najveća demografska grupa u Evropi i da ulaze u svoje primarne potrošačke godine. Kako odgovoriti na ove specifične ukuse i navike kad je reč o tržištu nekretnina u regionu?Modernizacija celog našeg društva i praćenje svetskih trendova su zasigurno uticali i na celokupno tržište nekretnina u Srbiji. Vreme mediokriteta u gradnji, nepotpuna ponuda i generalno nepoznavanje tržišta, navika i želja potrošača su  iza nas. Investitori koji to ne prepoznaju, neće moći da na ispravan način odgovore zahtevima kupaca. Glosa 1: Cene zakupa za maloprodajne objekte su snižene od početka pandemije

Srbija

Energetske farme će oživeti srpska sela

Srbija na raspolaganju ima oko 1,6 miliona hektara napuštenog i degradiranog poljoprivrednog zemljišta koje više nije pogodno za proizvodnju hrane, ali bi moglo da se iskoristi za podizanje brzorastućih drvenastih energetskih zasadaBoni Norman, predsednica E3 InternationalRazvoj održivih energetskih projekata, uz pružanje finansijskih i savetodavnih usluga, čini ključno polje delovanja kompanije E3 International (E3I). Boni Norman, predsednica E3 International, poznata je međunarodna savetnica za uspostavljanje „zelenih banaka“ sa više od dve decenije iskustva u strateškom savetovanju. Sa njom smo razgovarali o upotrebi obnovljivih izvora energije i energetskoj efikasnosti, a Boni nam je predstavila i novi program koji bi trebalo da u Srbiji omogući stvaranje energetskih farmi na napuštenom zemljištu.Kakvi projekti  su u fokusu kompanije E3I i koliko dugo ste prisutni na ovim prostorima?E3I sarađuje sa partnerima iz vladinog i nevladinog sektora, međunarodnim finansijskim institucijama, privatnim kompanijama i donatorima na kreiranju održivih energetskih rešenja za zdraviju i otporniju planetu. Kompanija nudi razvoj održivih energetskih projekata, finansijske i savetodavne usluge iz kancelarija na Balkanu, u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Naš tim radi na prostoru zapadnog Balkana već 20 godina. Mi smo motivisana grupa stručnjaka posvećena stvaranju pozitivnog razvoja na lokalnom, regionalnom i globalnom nivou.Tim E3I počeo je svoje regionalne projekte 1999. godine kao implementacioni partner Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) na opštinskom programu za energetsku efikasnost 2010. godine u Bugarskoj. E3I je proširio svoj regionalni rad, kao implementacioni partner kreditne linije EU/EBRD za održivu energiju za zapadni Balkan. Kroz WeBSEFF, E3I je podržao preko 400 projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije za privatne kompanije/industriju, kao i opštine, sa više od 200 miliona evra investicija. Velika nam je čast što učestvujemo kao lokalni partner za sprovođenje aktivnosti američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID) u Srbiji, u cilju povećanja energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije u sistemima daljinskog grejanja.Na kojoj inicijativi trenutno radite?E3I je nedavno pokrenuo Inicijativu za održivo korišćenje zemljišta (SLI) za Srbiju. SLI u Srbiji vraća državno napušteno i degradirano poljoprivredno zemljište u produktivnu upotrebu stvarajući održive energetske farme, a u cilju podrške ruralnom i ekonomskom razvoju, zapošljavanju, unapređenju životne sredine, kvaliteta vazduha, zemljišta i vode, otpornosti na poplave, povećanja biodiverziteta i zaštite šuma. Naš cilj je katalizacija privatnih investicija u iznosu od tri milijarde evra. Plan je da se kroz ovu inicijativu poboljša kvalitet desetina hiljada hektara napuštenog zemljišta, kao i kvalitet života građana sa tih ruralnih prostora, s pozitivnim povratom za investitore u periodu od 5 do 6 godina tokom 20-godišnjeg projektnog ciklusa. Šta pokreće realizaciju inicijative?Iz više razloga, SLI predstavlja inicijativu koja dolazi u pravo vreme za Srbiju. U globalnoj smo klimatskoj krizi – glečeri se tope, prosečne godišnje temperature su rekordno visoke, a ekstremni vremenski uslovi su sve češći. Što se tiče lokalnih promena, kvalitet vazduha u Srbiji je ove godine u fokusu. Imamo vrlo malo vremena da sprečimo klimatsku katastrofu i zadržimo globalno zagrevanje ispod praga od 2 stepena Celzijusa do 2030. godine.Prema zvanično dostupnim podacima, Srbija na raspolaganju ima oko 1,6 miliona hektara napuštenog i degradiranog poljoprivrednog zemljišta koje više nije pogodno za proizvodnju hrane. Ovo zemljište bi delom moglo da se iskoristi za podizanje brzorastućih drvenastih energetskih zasada ili za „farme“ obnovljivih izvora energije, sunca, vetra i geotermalnih izvora. Upotreba čistijih goriva i sagorevanje drvne biomase u kotlovima na ugalj bi u kratkom vremenskom roku drastično poboljšali kvalitet  vazduha.Potražnja za drvnim peletom i sečkom raste regionalno i globalno i prevazilazi ono što šume u Srbiji i regionu mogu da podrže. Berba brzorastuće vrbe ili topole nakon 3 do 4 godine ima više smisla od seče šuma. Stvaranje stabilnog i predvidljivog tržišta biomase, kreiranjem centara za biomasu, kao što je to slučaj u  Austriji, zaštitiće pojedince i kompanije od skoka cena zbog ograničenih sirovina. Ti skokovi bi negativno uticali na najugroženije kategorije stanovništva. Na Devetim međunarodnim danima energetike i investicija, održanim krajem februara u Novom Sadu, eminentni stručnjak za biomasu prof. dr Branko Glavonjić nazvao je brzorastuće plantaže drvne biomase „srpskom naftom“. Drvna sečka i pelet iz ovih zasada mogu se koristiti kao siguran lokalni izvor energije, ali i kao sirovina za izvoz.Srbija je suočena sa ekonomskim izazovima na selu, gde bi se ova inicijativa sprovodila, a koji obuhvataju smanjenje broja stanovnika seoskih naselja, potrebu poljoprivrednika za dodatnim izvorima prihoda, kao i potrebu mladih za većim mogućnostima. Žetva brzorastućih plantaža drvne biomase obavlja se zimi, kada poljoprivrednici nemaju posla. Za žetvu se može koristiti postojeća poljoprivredna mehanizacija, uz manje modifikacije. Budući da se ove plantaže gaje na napuštenom, degradiranom zemljištu, one će biti dodatak poljoprivredi, u kombinaciji sa solarnim, geotermalnim „farmama” i vetroparkovima, čime će se poboljšati opšti uslovi za ulaganje, generisati prihodi i lokalni poslovi i unaprediti kvalitet života za mlade.Sa kojim inicijativama je usaglašen ovaj program za održivo korišćenje zemljišta? Inicijativa SLI u Srbiji je u skladu sa programima EU. Usklađena je i sa ciljevima novog Evropskog zelenog dogovora, inicijativama poput EU Energy Barge (inicijativa za Dunav), kao i projektom Dendromass4EU, koji u fokusu ima bioekonomske inovacije, plantažni uzgoj brzorastućih vrsta drveća za drvnu biomasu radi dobijanja održive energije.Pored toga, SLI za Srbiju prati i koristi i model za komercijalnu proizvodnju drvne biomase Državnog univerziteta u Njujorku u SAD. Postoji mogućnost da će SLI uključivati i garancije za razvojno kreditiranje, trenutno dostupne preko USAID-a u Srbiji za mala poljoprivredna preduzeća.Konačno, SLI će biti strukturisan tako da pokrene mnogo novih privatnih investicija osiguranjem krajnjih korisnika proizvedene biomase, kao što su kompanije za proizvodnju električne energije, daljinske sisteme grejanja ili industrijske pogone. Model Blanded finance, ili princip mešovitog finansiranja, u okviru SLI doprineće prilivu kapitala kako bi se postigli značajni rezultati, što bi na kraju trebalo da dovede do kreiranja zelenih obveznica i daljih „zelenih” ulaganja. SLI će se kreirati na osnovu modela i iskustava dve slične uspešne inicijative za obnovu zemljišta koji su kreirani na inicijativu Satje Tripatija, generalnog sekretara UNEP-a, koji je od početka bio inspiracija i savetnik za SLI.Ko je uključen u inicijativu i od koga ste dobili podršku?SLI je dobio podršku Republike Srbije na najvišem nivou. Memorandum o razumevanju potpisan je sa Autonomnom Pokrajinom Vojvodinom, gde se nalazi dobar deo pogodnog napuštenog poljoprivrednog zemljišta. SLI ima podršku privatnih kompanija, vodećih NVO, međunarodnih i lokalnih finansijskih institucija, lokalnih udruženja, Privredne komore Srbije, bankarske zajednice i širokog spektra drugih zainteresovanih strana.Koji su dalji koraci?U toku je priprema studije izvodljivosti koja sadrži ključne komponente, a paralelno sa tim radi se na pokretanju demonstracionih projekata. Uz podršku Ujedinjenih nacija u Njujorku, planira se formalno pokretanje inicijative u toku COP26 konferencije, najznačajnijeg godišnjeg klimatskog događaja u organizaciji Ujedinjenih nacija, na kom će ove godine Srbija biti potpredsednik. Cilj je da SLI istakne inovativnost i liderstvo Srbije u rešavanju problema klimatskih promena.Uz slikuBoni Norman, predsednica E3 International, pruža međunarodnu podršku poslovnim, institucionalnim, neprofitnim i vladinim klijentima da ostvare svoje ciljeve inovativnim korišćenjem tehnologija, održive energije i dr.

Srbija

Ova vlast štedi na najugroženijima

Osobama sa Daunovim sindromom život bi bio značajno lakši ukoliko bi im se odmah po rođenju priznalo 100 odsto telesnog oštećenja koje nakon toga ne bi morali svake dve godine ponovo da dokazuju. Zbog toga je Branislava Dedić pokrenula onlajn peticiju sa ovim zahtevom, koja trenutno ima više od 3.000 potpisa, a koju možete potpisati na sledećem linku.Branislava Dedić je majka dečaka sa Daunovim sindromom. Već skoro 18 godina, koliko će njen sin ove godine napuniti, vodi bitku sa državom zbog toga što komisije ne žele da mu priznaju 100 odsto telesnog oštećenja već samo 70.Iako za nekoga ovih 30 procenata ne znači mnogo, Dedić zbog ove razlike prima 10.000 dinara mesečno naknade za tuđu negu i pomoć umesto 30.000 koliko dobijaju oni roditelji čijoj deci je priznato 100 odsto telesnog oštećenja.„Jednostavno, sve je stvar matematike i ova vlast na najugroženijima štedi“, kaže Dedić za Novu ekonomiju.Država se, kako ona objašnjava, pravda time što zakon određuje da se osobama koje mogu same da se oblače, hrane i slično, ne može priznati potpuno telesno oštećenje. Međutim, Dedić objašnjava da ovo nema smisla, jer osobe sa Daunovim sindromom koje i mogu da obavljaju ove najosnovnije potrebe, opet zahtevaju stalnu pažnju. Ona zbog toga i ne može da radi, već je 24 sata uz sina.„On može da se obuče, ali kako je obučeno, naopačke... Ne može sam da jede jer stavlja puno hrane u usta, pa počne da se davi..  Zato kažem, svejedno je da li neko treba da bude uz njega da bi ga gledao da nešto ne uradi ili da radi umesto njega. To je velika greška i apsurd koji je napravljen u tim zakonima.“Dedić dodaje da peticijom želi da se izbori i da jednom priznato oštećenje bude doživotno. Sada je situacija takva da roditelji moraju svake dve godine da sa decom idu pred komisije gde bi se njihovo stanje ponovo procenjivalo, a samim tim i priznavale određene pomoći na koje imaju prava.,„Tim priznavanjem bi bilo olakšano i roditeljima i deci, da ne odlaze na dve godine, jer stanje osobe sa Daunovim sindromom se ne menja. Znači, sve što je urođeno to je tako,“ kaže Dedić.Ipak, iako bi uspešnost peticije bila značajno olakšanje za sve osobe sa Daunovim sindromom, Dedić objašnjava da često ne dobija podršku drugih roditelja, jer su, kako kaže „potcenjeni i potčinjeni ovom sistemu“.„Oni idu i piju kafu sa ljudima na vlasti koji mogu da im dobiju sto odsto. Oni su zaplašeni i čak od njih u malom broju dobijam i podršku za ovo što radim, iako se tiče i njihovog deteta. Oni su zaplašeni da će izgubiti i to malo što dobijaju.“Branislava Dedić kaže da zemlje u regionu već imaju usvojeno priznavanje sto odsto telesnog oštećenja odmah po rođenju i da bi takvu praksu trebalo da preuzme i Srbija. Umesto toga, dodaje kako je trenutno potrebno obići 7-8 mesta da bi se ostvarilo pravo na naknadu za tuđu negu i pomoć.

Srbija

Užičani zahtevaju da se razjasne nedoumice oko radova na brani Vrutci

Nevladina organizacija Libergraf iz Užica, nedavno je održala protest protiv izgradnje još jedne mini-hidroelektrane (MHE) na brani jezera Vrutci, koje služi za snabdevanje gradskog vodovoda. Gradska vlast tvrdi da se postojeća MHE Vrutci trenutno izmešta sa sistema gradskog vodovoda, na koji je bila priključena, kao i da će to gradskom vodovodu doneti korist. Direktor nevladine organizacije Libergraf iz Užica, Vladan Sinđić, kaže za Novu ekonomiju da od nadležne službe Grada Užica zahtevaju da se prikupe svi relevantni podaci od javnih preduzeća i institucija u vezi sa planiranom gradnjom MHE na brani Vrutci."Mi imamo dokaze da EPS (Elektro-privreda Srbije) ima idejni projekat od 2009. godine (za izgradnju još jedne MHE)", kaže Sinđić.Dodaje i da je EPS  2017. imao lokacijske uslove za novu MHE u Vrutcima, ali da su oni u međuvremenu istekli. EPS je 2019. godine ponovo tražio te lokacijske uslove, međutim, tada ih nije dobio jer nije imao elektronski potpis na pojedinim dokumentima.  Prema rečima našeg sagovornika, zabrinjava to što EPS nije odbijen iz suštnskih, već iz tehničkih razloga. "Očekujemo da nadležne gradske službe prikupe sve informacije i dokumentaciju od javnih preduzeća, da je analiziraju na objektivan način i da na osnovu toga izvedu neke zaključke koje će dostaviti nama, kao tražiocima informacija, u pisanom obliku, a i javnosti putem medija", ističe Sinđić. Nakon protesta, satanak sa gradonačelnicom Užica, Jelenom Raković Radivojević, kako se navodi, zakazan je za sledeću nedelju, a u naredne dve sedmice očekuje se i odgovor Grada Užica na zahteve građana.Gradska uprava je u međuvremenu saopštila da radovima na brani Vrutci nije ugroženo vodosnabdevanje Užica i objasnila da se postojeća MHE Vrutci izmešta sa sistema gradskog vodovoda, na koji je nekada bila priključena, pa će to doneti "benefit".CINS: DVA MILIONA EVRA ZA FIRME POVEZANE SA KUMOM ALEKSANDRA VUČIĆA EPS: "NE PLANIRAMO NOVU MHE VRUTCI"Na pitanje Nove ekonomije da li EPS ima u svojim planovima gradnju MHE na brani Vrutci, iz tog javnog preduzeća stigao je kratak odgovor da oni ne grade mini-hidroelektranu na Vrutcima, kao i da nemaju taj projekat u svojim planovima.Sinđić je objasnio da je u dokumentima koje je EPS ranije podnosio nadležnim službama kako bi dobio lokacijske uslove za novu MHE, jasno navedeno šta bi se u tom slučaju radilo na brani Vrutci:"Prvi deo radova je taj cevovod, drugi deo izgradnja mašinske zgrade, zatim se navodi koji će se agregati ugraditi, koje turbine i tako dalje", kaže naš sagovornik.On objašnjava da se prvi deo radova, koji se odnosi na izgradnju cevovoda, poklapa sa onim što je već urađeno i da taj cevovod pripada postojećoj MHE, koja je trenutno van funkcije.Međutim, postavlja se pitanje šta bi se desilo kada bi se iz jezera povlačilo više vode za neku MHE većeg kapaciteta, kao i da li je problem cvetanja algi već bio povezan sa preteranim ispuštanjem vode iz jezera.Sinđić kaže da je primetio da na jezeru nije bilo problema kada je postoječa MHE Vrutci bila van funkcije, prošle godine, dok je ranije bilo takvih slučajeva."Mi nemamo apsolutno ništa protiv kontrolisanog rada postojeće MHE u kapacitetu koji trenutno postoji", kaže sagovornik Nove ekonomije.Direktor Libergrafa naglašava da on sve te probleme tumači kao laik i kako neko ko nije stručnjak za biologiju ili mikrobiologiju, a tvrdnju da pribranska MHE Vrutci nije radila prošle godine potkrepljuje činjenicom da joj EPS nije uplaćivao novac za isporučenu struju.Libergraf je pre protesta u Užicu naglasio da je za pomenute radove na brani Vrutci javnu nabavku raspisalo  JVP Srbijavode na kojoj je pobedilo preduzeće Hidro-Tan d.o.o. iz Beograda.Ono je inače u vlasništvu Dragana Klisure, čoveka koji se često dovodi u vezu sa kumom predsednika Srbije, Nikolom Petrovićem, koji poseduje brojne MHE u Srbiji. Srbijavode su u međuvremenu demantovale da je na brani Vrutci planirana MHE.Foto: Nova ekonomija/ Jezero Vrutci, septembar 2020. godineUŽICE: NA 8. MART PROTEST PROTIV NOVE MHE NA BRANI JEZERA VRUTCI "PROTIVIMO SE DERIVACIONIIM MHE"Vladan Sinđić podseća da je Grad Užice 2020. godine doneo moratorijum na izgradnju derivacionih MHE, koji se ne odnosi na pribranske elektrane i koji nije trajan, pa je prestao da važi prošle godine zajedno sa starim prostornim planom Grada Užica. Sada, kako napominje, treba doneti novi prostorni plan, pa se postavlja pitanje da li su lokalne planinske reke zaštićene od izgradnje derivacionih MHE. Vladan Sinđić inače smatra da derivacioni tip MHE, koji podrazumeva sprovođenje reke ili potoka u cevi, ne treba graditi, jer je to smrt za živi svet u njima.Podseća da su, zajedno sa ostalim građanima, već sprečili izgradnju jedne MHE na potoku Ročnjak, koji se uliva u jezero Vrutci i koji izvire na vrelu koje snabdeva vodom okolna sela.Sinđić kaže i da pokušali da spreče derivacionu MHE na reci Prištavici koja protiče kroz selo Ravni na Zlatiboru, ali da su reagovali su prekasno, kada je živi svet u njoj već bio praktično uništen.Dodaje i da nadležne službe u Užicu izgradnju MHE Prištavica, nisu sprečile, iako su to mogle.Sagovornik Nove ekonomije objašnjava da se klisura reke Đetinje, na kojoj je i izgrađeno veštačko jezero Vrutci 1984. godine danas nalazi u posebnom režimu zaštite, ali da je problem što ta zaštita trenutno važi u skladu sa odredbama Studije o zaštiti klisure reke Đetinje iz 2016. godine.Direktor Libergrafa kaže i da ta studija o zaštiti ne isključuje mogućnost gradnje derivacionih MHE na reci Đetinji, pa je reka u opasnosti sve dok se ne donese posebna odluka o zaštiti njene klisure.Čedomir Savković

Srbija

Srpska vina osvojila medalje u Nemačkoj

Vina iz Srbije su osvojila ukupno 13 medalja na prolećnom ocenjivanju Mundus Vini u Nemačkoj, prenosi portal Ekapija. Žiri sastavljen od enologa, vinara, vinskih trgovaca, novinara i drugih profesionalaca iz ove oblasti dodelio je našim vinima jednu veliku zlatnu medalju, pet zlatnih i sedam srebrnih medalja.Vino Doja Breg Cabernet Sauvignon 2017 osvojilo je veliku zlatnu medalju, koja je ujedno i najviše priznanje na ocenjivanju Mundus Vini.Zlato su dobile etikete Aleksić Amanet 2017, Kardaš Limited 2016, Virtus Credo 2017, Rubin Vronsky Blanc de blanc, Doja Breg Prokupac 2017.Srebrnim medaljama odlikovani su Lastar Pinot Noir Triangl 2017, Lastar Brut 2016, Virtus Prokupac 2018, Virtus Prokupac 2017, Virtus Credo beli 2019, Doja Merlot & Cabernet Sauvignon 2018 i Doja prokupac 2018.

Srbija

U čemu je razlika između digitalnog i kovid pasoša?

Er Srbija (Air Serbia) je najavila da će od aprila početi sa testiranjem digitalnog pasoša, a da će prvi moći da ga isprobaju putnici koji lete na relaciji Beograd-Cirih.Međutim, šta je zapravo digitalni pasoš?To je mobilna aplikacija Travel Pass Međunarodne asocijacije za avio saobraćaj (IATA). Ona bi trebalo da zameni papirne potvrde o vakcinacijama ili testiranju na kovid-19. Pomoću aplikacije putnici bi na jednom mestu mogli da čuvaju i upravljaju svom dokumentacijom koja bi im bila potrebna za putovanje.Digitalni i kovid pasoš nisu istoAli, digitalni pasoš nije ono što sve češće zovemo „kovid pasošem“. IATA na svom sajtu ističe da upotreba ove aplikacije ne znači da će nam vakcina protiv korone biti obavezni uslov za putovanja, već da će to zavisiti od politike određenih zemalja. Dakle, ukoliko država u koju želimo da putujemo odredi da će uslov za ulazak u nju biti potvrda o vakcinaciji ili negativan test, onda ćemo te podatke samo moći da odnesemo u digitalnom obliku, umesto da nosimo papire.Travel Pass aplikacija bi trebalo da sadrži objedinjene informacije o tome koji su trenutni uslovi za ulazak u strane države, ali o tome koje laboratorije ili centri na određenoj destinaciji omogućavaju testiranje ili vakcinaciju koju su preduslov za putovanje, objašnjava se na sajtu IATA. Preko aplikacije će biti omogućemo i da sertifikovane laboratorije bezbedno dostavljaju potvrde, kao i da putnici nakon toga dobiju uverenje da su im prikupljene potvrde dovoljne za njih plan putovanja. Ove setifikate bi zatim preko aplikacije mogli da upute i svojim organizatorima putovanja ili avio prevoznicima.IATA ističe da će, za one putnike koji nemaju smart telefone biti dostupne i klasične, paprine verzije, kao i to da će aplikacija biti besplatna za građane, a da cena koju će avio kompanije plaćati još uvek nije poznata, ali da će se truditi da ona bude „što je moguće niža“. I dalje se ne zna da li ćemo i kako na letovanjeIz Udruženja turističkih agencija Srbije (UTAS)  za Novu ekonomiju kažu da pozdravljaju to što je Srbija počela da radi na izdravanju digitalnih sertifikata, ali da ovaj sistem i dalje pokazuje dosta manjkavosti, ističući da pre svega misle na brzinu obrade podataka.Što se tiče uslova za putovanje u strane države, iz UTAS-a kažu da je sve i dalje neizvesno, ali i smatraju da bi eventualno uvođenje „kovid pasoša“ odnosno vakcinacije kao uslova za putovanje dovelo do neizbežne diskriminacije.„Problem sa uvođenjem kovid pasoša nastao je kada uzmemo u obzir kategorije građana koji ne smeju primiti vakcinu, ali i države koje još nisu počele masovnu imunizaciju,“ navode iz UTAS-a u odgovoru za Novu ekonomiju.Prva avio kompanija koja bi trebalo da isproba IATA Travel Pass je Singapur Erlajns (Singapore Airlines) čiji će putnici koji lete na relaciji Singapur –London moći da testiraju pilot verziju od 15. do 28. marta. Aplikaciju trenutno nije moguće pronaći skinuti, a informaciju koji smo doblili od operatera Er Srbija kol centra je da to neće ni biti moguće sve dok ne počne testiranje.

Srbija

Potrebna izmena zakona kako bi prestao „sukob“ medija i fotografa

Zbog velikog broja tužbi fotografa protiv medija zbog zaštite autorskih prava, trebalo bi razmisliti o promeni pravnog okvira, kako ne bi bili u koliziji pravo medija da slobodno informišu građane i pravo autora na naknadu za svoj rad, rečeno je danas na okruglom stolu "Uloga medija u zaštiti autorskih i srodnih prava", koji je organizovala Asocijacija medija u saradnji sa Zavodom za intelektualnu svojinu a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja.Mediji imaju proklamovanu slobodu izražavanja i pravo da slobodno informišu građane, ali postoji i ozbiljan tržišni pritisak da se publici u realnom vremenu daje sadržaj koji ona traži, a potpuno poštovanje pravila oko autorskih prava bi dovelo do toga da ne rade svoj posao kako treba kako bi preživeli na tržištu, rekao je advokat Dušan Stojković na otvaranju debate posvećene korišćenju fotografija u medijima.Fotografi protiv medija od 2010. godine pokreću sporove, tražeći naknade u slučajevima kada je bez dozvole iskorišćeno ili menjano njihovo autorsko delo, ili ako autor nije potpisan, a broj takvih sporova rastao je ekspanzijom društvenih mreža.Sudija Apelacionog suda dr Dragica Popesku ocenila je da će mnogi mediji, koji nemaju veliku finansijsku moć, zbog velikog broja sporova možda imati poteškoća u funkcionisanju, i naglasila da je utoliko važnije da se ta oblast što pre uredi.Popesku, kao i Stojković, smatraju da bi trebalo razmisliti o osnivanju organizacije za kolektivnu zaštitu prava fotografa, poput SOKOJ u muzičkoj sferi, koja bi naplaćivala tantijeme i isplaćivala autore.Predsednik Centra za razvoj fotografije Zvezdan Mančić ocenio je, međutim, da je tvrdnja da je sloboda izražavanja u opasnosti zbog tužbi fotografa opasna, tendeciozna i neistinita."Radi se o pokušaju da se tuđi rad stavi na raspolaganje kao javno dobro", poručio je Mančić.Član Upravnog odbora Asocijacije medija i direktor agencije FoNet Zoran Sekulić ocenio je da se čitava debata odvija u ambijentu neregulisane medijske scene."Najveći broj medija ne radi u javnom interesu, već u skladu sa političkim, korporativnim, PR i sličnim interesima, a medijsko tržište faktički ne postoji", rekao je Sekulić, i dodao da količina novca kojim mediji raspolažu ne zavisi od njihovog kvaliteta, već od političkog svrstavanja njihovih vlasnika na jednu od strana, pošto "politika dominira tokovima novca"."Duboko sam uveren da pitanja poput autorskih prava fotografa, ali i stvaralaca video zapisa i tekstova, prema kojima se sprovodi prava 'hajdučija', neće moći da se urede i reše dok medijska scena i tržište ne budu u boljem stanju", zaključio je Sekulić.Deo rasprave bio je posvećen i pitanju originalnosti autorskog dela kao preduslova za zaštitu, a direktor Zavoda za intelektualnu svojinu Vladimir Marić istakao je da se mora voditi računa o tome da se originalnim u kontekstu prava smatra "ono što potiče od autora", a ne novo i nesvakidašnje, na šta upućuje svakodnevni govor.

Srbija

Za vikend ponovo mere „zaključavanja“, traju do ponedeljka

U subotu i nedelju 13. i 14. marta neće raditi ništa osim prodavnica hrane, apoteka, zdravstvenih ustanova, benzinskih pumpi za točenje goriva, kioska i dostave hrane, usvojeno je današnjoj nasednici Kriznog štaba.Večernje novosti navode da, za razliku od prethodnog vikenda, mere stupaju na snagu danas u ponoć.O izmenama protivepidemioloških propisa, odnosno o merama koje će biti na snazi od ponedeljka, javnost će biti obaveštena u nedelju.

Srbija

Er Srbija povećava broj nedeljnih letova do Njujorka

Zbog pojačane tražnje, naša nacionalna aviokompanija Er Srbija će od ponedeljka, 22. marta povećati broj letova između Beograda i Njujorka. Planirano je da Er Srbija na ovoj liniji saobraća ponedeljkom, četvrtkom i subotom, odnosno tri puta nedeljno.Novi let Er Srbije iz Beograda, kako je naglašeno, obavljaće se ponedeljkom u 7:20 časova, a let iz Njujorka biće u 15:40 časova, po lokalnim vremenima. Rukovodstvo Er Srbije, tvrdi da uprkos pandemiji korona virusa, njena linija dobro funkcioniše i predstavlja jednu od njenih najjačih ruta . "Sjedinjene Američke Države su veoma značajno tržište i raduje nas što obezbeđujemo kontinuiranu i snažnu vazdušnu vezu, ne samo Srbiji, već i širem regionu", izjavio je Jirži Marek, direktor za komercijalu i strategiju Er Srbije. ER SRBIJA SMANJUJE BROJ ZAPOSLENIH I NJIHOVE PLATE U nacionalnom avio-prevozniku podsećaju da su u septembru prošle godine bili na prvom mestu po popunjenosti kapaciteta na Terminalu 4 najprometnijeg njujorškog aerodroma.Od ponovnog uspostavljanja vazdušne veze sa SAD 6. juna 2020. do 28. februara 2021. godine, Er Srbija je obavila 218 letova između Beograda i Njujorka, na kojima je prevezla više 38 hiljada putnika.Letovi domaće avio-kompanije na relaciji Srbija - SAD obnovljeni su posle skoro dve i po decenije pauze.Letove između Beograda i Njujorka obavlja najveći avion u floti Er Srbije, erbas A330.KAKO ĆE ER SRBIJA PLATITI SVOJE DUGOVE

Srbija

„Cepanje“ javnih preduzeća: Širenje birokratije nauštrb usluga

Iako se Srbija pre 30 godina relativno brzo izvukla iz "socijalističke utopije", odnosno Kardelјevog koncepta "ourizacije" koji je pre 50 godina atomizovao velike privredne sisteme, danas se ispostavlјa da lekcija o štetnosti tog koncepta nije naučena.  Primena famoznog Zakona o udruženom radu dovela je privredu u neodrživo stanje; cepanjem preduzeća na male OUR-e nastao je enorman broj novih privrednih subjekata, koji su poslovali kao država za sebe, uz ogroman rast nepotrebne administracije i troškova. Početkom 90-ih godina ponovo su formirana velika javna preduzeća ukidanjem (bez)brojnih malih OUR-a, čime su poništeni efekti primene Zakona o udruženom radu (ZUR) iz sedamdesetih.Umesto Kardelјevih mantri o samoupravlјanju i udruženom radu kao vrhunskom stadijumu razvoja odnosa u privredi, sada se za cepanje javnih preduzeća koriste floskule o "evropskim integracijama", odnosno imamo situaciju da se "direktive EK" smatraju božanskim izumom, kao nekad ZUR.Naravno, i sada, kao i pre pedesetak godina, treba postaviti pitanje: da li je to smisleno i opravdano i, naravno, koliko će to koštati?Javna preduzeća se dele zbog prodajeSa "cepanjem" javnih preduzeća počelo se 1997. godine kada je država rešila da pristupi privatizaciji Telekoma. U tom trenutku telekomunikacioni sektor nije postojao kao pravno lice, već je bio sastavni deo JP PTT Srbije, pa je moralo da se  formira posebno zavisno preduzeće Telekom Srbije. Stranim partnerima prodato je 49 odsto kapitala Telekoma, a Pošta je ostala vlasnik 51 odsto kapitala.Ta transakcija je bila veliki uspeh vlasti, dobijena je 1,5 milijarda nemačkih maraka, a da su pri tome svi objekti ostali u vlasništvu Pošte; novoformirani Telekom je postao zakupac poštanskih prostorija (Telekom i sada plaća nemalu zakupninu Pošti, koja upravo zahvalјujući tom novcu i danas opstaje).Pre privatizacije NIS-a, iz tog javnog preduzeća izdvojena su dva nova, Srbijagas i Transnafta, koja su ostala u državnom vlasništvu. To nije izvedeno preterano srećno, pošto su uvoz i distribucija gasa ostali u državnim rukama, a u NIS-u su ostale bušotine za gas, pa tako Srbijagas kupuje od NIS-a sve količine gasa koje se izvlače iz nalazišta po Vojvodini. Inače, ta podela je izvedena na brzinu, pa se godinama posebnim odlukama Vlade vršila "raspodela imovine" koja nije obuhvaćena prvobitnim deobnim bilansom. Na kraju, možemo zaklјučiti i da je podela NIS-a imala nekakvog smisla, jer je sámo preduzeće bilo preglomazno - obuhvatalo je dve delatnosti, naftu i gas, koje su mogle prirodno da se izdvoje.Pritom je liberalizacijom uvoza nafte i derivata NIS prestao da bude monopolista, dok je distribucija gasa ostala monopolistička delatnost u kojoj postoji neposredni državni interes (mreža gasovoda).Zašto država cepa velike sisteme Država je imala neposredan interes da radi privatizacije NIS-a i Telekoma podeli velike sisteme i da u svojim rukama zadrži deo delatnosti, koje pod monopolističkim uslovima pružaju esencijalne usluge građanima i privredi. Međutim, ostale transformacije javnih preduzeća vrše se zbog "evropskih integracija", pošto privatizacija u najvećem broju slučajeva (bar za sada) nije na dnevnom redu.O čemu se zapravo radi? EU želi da omogući konkurenciju oko pružanja usluga od javnog interesa; da bi se to sprovelo, insistira se na izdvajanju upravlјanja infrastrukturom u poseban pravni subjekat. Pristup infrastrukturi (preko zasebnog javnog preduzeća koje upravlјa samo infrastrukturom) tako se omogućava i raznim privatnim subjektima, što (u načelu) treba da omogući konkurenciju i dovede do nižih cena i kvalitetnijih usluga. Nezavisno regulatorno telo (npr. Agencija za energetiku, Direkcija za železnicu) određuje cene i uslove pristupa infrastrukturi, odnosno određuje kako funkcioniše javno preduzeće koje upravlјa infrastrukturom i način na koji privatne kompanije mogu da tome pristupe.Privatnim kompanijama se tako (bar u principu) omogućava da ponude usluge građanima i privredi, bez monopola javnog preduzeća; preduzeće koje kontroliše infrastrukturu može samo da naplati "realne" troškove njenog korišćenja koje određuje nezavisno regulatorno telo. Po tom principu je iz EPS-a još pre više od 15 godina izdvojen prenosni sistem (nekadašnji "Elektroistok") i formirano je novo javno preduzeće Elektromreža Srbije, čime je omogućena liberalizacija tržišta struje. Pravna lica mogu da se kupuju struju od privatnog snabdevača ili od EPS-a; to je omogućeno i fizičkim licima, ali pošto je cena energije na tržištu viša od tarife EPS-a, niko od građana nije iskoristio tu mogućnost.Monopol EPS-a je ukinut, ali to nije donelo privredi uštede, pošto je liberalizacija snabdevanja strujom dovela do rasta cena energije za industrijske potrošače. Naime, pre liberalizacije, EPS-ova cena struje za industriju u režimu fiksne tarife bila je niža od cene na regionalnoj berzi struje.Ispostavilo se da je liberalizacija odgovarala EPS-u, kao što bi mu odgovaralo i da se liberalizuje cena koju plaćaju građani (jer je tržišna cena veća od tarife koju određuje država).Liberalizacija snabdevanja strujom izazvala je čak i proteste vlasnika pojedinih firmi (i to onih iz EU) kod državnih organa zbog rasta cene struje. Naravno, jedan deo potrošača je počeo da kupuje struju od privatnih snabdevača, ali to su izuzetno male količine; EPS i dalјe pokriva preko 95 odsto industrijske potrošnje struje.Šta donosi izdvajanje preduzećaFormiranje novih preduzeća od velikih sistema pored ostalog predstavlјa i zamašan administrativni posao i podrazumeva velike troškove; potrebno je podeliti prava i obaveze preduzeća-matice po novim celinama, rasporediti zaposlene i formirati nove informacione sisteme kako bi svako novonastalo preduzeće moglo samostalno da posluje.Dele se i poslovne prostorije; tako je na primer u velelepnoj palati NIS-a u Novom Sadu na nekoliko spratova ostao Srbijagas kao "sustanar". U sedištu Železnica u Beogradu, zgradom upravlјaju čak četiri preduzeća (uz međusobne odnose koji nisu dobri). Ukoliko javno preduzeće ima obaveze, sa podelom se moraju složiti poverioci; u suprotnom oni mogu naplaćivati svoja potraživanja od svih novonastalih subjekata po principu solidarne odgovornosti. Naravno, nijedan poverilac nije volјan da preuzme rizik da se naplaćuje od novonastalog preduzeća koje ima manju imovinu od nekadašnje celine, tako da taj proces nije nimalo jednostavan. Posebno je komplikovano ako preduzeće ima kredite prema bankama i međunarodnim organizacijama ili vladama, pa je neophodna njihova saglasnost oko nove alokacije dugova. Na primer, EPS se upravo ovih dana "davi" sa poveriocima pošto je iz njega izdvojena distribucija; sve dok svi poverioci ne daju pismenu saglasnost (a ne moraju), postoji mogućnost sporova usled primene principa "solidarne odgovornosti".Deobnim bilansom treba da se obuhvati sva imovina – to naravno zahteva određeno vreme, pa se često dešava da se prilikom na brzinu izvedene podele neka osnovna sredstva ili imovina ne obuhvate ili pogrešno alociraju, što povlači za sobom pravlјenje aneksa ugovora o deobi. Takvi postupci često traju godinama.Između nekadašnjih "kolega” u jedinstvenom javnom preduzeću često dolazi do suparništva i svađa oko korišćenja imovine. Nije lako rasporediti zaposlene iz zajedničkih službi, jer po pravilu u svakoj podeli postoji bolјi i atraktivniji deo, gde prirodno svi žele da se nađu (kod radnika u proizvodnji nema takve dileme, oni ostaju u onoj celini gde su bili i pre podele).Na primer, plate u EMS-u su veće od plata u EPS-u, između ostalog i zato što EMS ima monopolski položaj kao prenosni sistem koji naplaćuje usluge od svih učesnika na tržištu, pa tako sa malim brojem zaposlenih ima izuzetno dobre poslovne rezultate. Jedan od razloga je i to što je prilikom podele i određivanja cena međusobnih usluga EPS gore prošao od EMS-a, koji slobodno možemo reći ubira kajmak ne samo od EPS-a, nego i od regionalne trgovine strujom. S druge strane, EPS je glomazan i trpi (pored ostalog) i gubitke koje nameće država usled subvencionisanja proizvođača obnovlјivih izvora energije.EMS nema na svojim leđima takve parazite i njegov ekonomski položaj neupredivo je lagodniji, pa zaposleni prirodno imaju veće plate.Ekspanzija birokratije nauštrb uslugaSvako novoformirano javno preduzeće (ili kvaziakcionarsko društvo, kao u železničkom sektoru) mora da formira svoje rukovodeće strukture i prateće službe. Da navedemo samo deo onoga što se multiplikuje – kabinet direktora, računovodstvo, upravni/nadzorni odbor, javne nabavke, informisanje, interna i eksterna revizija (a i to, naravno, nije sve) da ne govorimo da je neophodno formirati posebne informacione sisteme.Posledica je da se povećava birokratski aparat, da je upravlјanje komplikovanije pošto se između delova nekadašnje jedinstvene firme često javlјaju sporovi, što naravno povlači i povećane troškove.Poseban trošak predstavlјa izrada zasebnih informacionih sistema; svako novonastalo preduzeće mora da formira sopstveni IT sektor (računarska mreža, serveri, baza podataka, softver za računovodstvo i upravlјanje). To podrazumeva i nabavku odgovarajuće opreme i softvera, i ti troškovi često iznose po više miliona evra i to u nekoliko godina.Ne treba zanemariti ni zametan posao oko regulisanja odnosa unutar nekada jedinstvenog sistema (ne samo korišćenje zajedničke imovine), odnosno plaćanja za usluge koje pružaju jedni drugima, kao ni (bezbrojne) tehničke detalјe."Nezavisni regulator" je dužan da propiše opšte uslove poslovanja koji važe za novonastala preduzeća, ali mnogobrojne sporne situacije na kraju rešavaju nekadašnje "kolege”, u odnosima koji često nisu baš prijatelјski (to ponekad pomalo podseća na razvod braka, gde obe strane smatraju da su oštećene).Kod podele preduzeća neophodno je potpisati i kolektivne ugovore sa zaposlenima u novonastalim subjektima. To često ne ide lako, pošto sindikati insistiraju da svi zaposleni nekadašnjeg jedinstvenog preduzeća  i posle podele zadrže iste plate i uslove rada, iako je jasno da će neka preduzeća bolјe poslovati i biti profitabilnija, pa je logično i da imaju bolјe plate. Kod poslednje podele EPS-a, kada je distribucija izdvojena u posebno preduzeće, država je prihvatila zahteve sindikata za identičnim kolektivnim ugovorima u oba dela preduzeća, pa se postavlјa i pitanje čemu uopšte podela, ako uslovi rada i plate ne zavise od rezultata poslovanja?• Nastavak u sledećem broju

Srbija

Vlada definisala iznos do kog ne mora da pravda dodelu državne pomoći

Vlada Srbije donela je uredbu kojom se definišu uslovi za dodelu pomoći male vrednosti, koja ne bi trebala da ima značajan uticaj na narušavanje konkurencije na tržištu ili na trgovinu između Srbije i zemalja članica Evropske unije. Za odobravanje te vrste pomoći državni organi se ne prijavljuje, kao do sada, Komisiji za kontrolu državne pomoći, već odluku o opravdanosti dodele donosi isključivo samostalno.Visina iznosa takozvane de minimis pomoći varira od načina na koji korisnik javnih sredstava pruža podršku preduzeću, a mogu je dobiti firme u svim sektorima. De minimis pomoć može da se dodeli jednom preduzeću u visini do 23 miliona dinara u bilo kom periodu u toku tri uzastopne fiskalne godine.Pomoć se ne sme dodeljivati za podsticanje izvoza ili za davanje prednosti domaćim proizvodima u odnosu na uvoznu robu, ali se može dodeliti za pokriće troškova učestvovanja na sajmovima ili za nadoknadu troškova potrebnih za uvođenje novog ili postojećeg proizvoda na novom tržištu u drugoj državi.Kompanija ili preduzetnik u sektoru drumskog prevoza tereta može da dobije do 11,5 miliona dinara ove vrste pomoći u bilo kom periodu u toku tri uzastopne fiskalne godine, ali se ta pomoć ne sme koristiti za kupovinu vozila.Učesnik na tržištu koji pored delatnosti drumskog prevoza tereta obavlja i druge delatnosti može dobiti de minimis pomoć do 23 miliona dinara ako davalac pomoći, razdvajanjem delatnosti ili troškova, osigura da se za drumski saobraćaj neće dodeliti iznos koji je viši od 11,5 miliona dinara u tri uzastopne fiskalne godine.Pomoć, pored direktnih davanja, može da bude i u obliku subvencija, subvencionisanih kamatnih stopa na kredite, dokapitalizacije, mera rizičnog finansiranja u obliku vlasničkog kapitala, kredita i garancija.Da bi se odobrila de minimis pomoć u obliku kredita, preduzeće ne sme da bude u stečajnom postupku ili procesu likvidacije, a dodeljuje se do iznosa od 115 miliona dinara, s periodom otplate od pet godina.Za učesnike na tržištu u sektoru drumskog prevoza tereta ta svota je duplo manja, odnosno 57,5 miliona dinara.U slučaju kredita s periodom otplate od deset godina, potencijalni maksimalni kredit je takođe duplo manji i iznosi 57,5 miliona. Garancija ne smeju da premaše 80 odsto vrednosti kredita za koji se izdaju, a iznose:- 172,5 miliona dinara (odnosno 86,25 miliona dinara za učesnike na tržištu koji obavljaju delatnost drumskog prevoza tereta), za period trajanja garancije od pet godina ili- 86,25 miliona dinara (odnosno 43,12 miliona dinara za učesnike na tržištu koji obavljaju delatnost drumskog prevoza), za garancije od deset godina.

Srbija

Čak 85 odsto nekretnina u februaru kupljeno kešom

Najčešći način plaćanja u prometu nepokretnosti u februaru bio je gotovinski i to u 85 odsto ugovorenih prodaja, navodi se u novom izveštaju Republičkog geodetskog zavoda.Od svakih 1.000 evra izdvojenih tokom prošlog meseca za kupovinu stana, kuće, zemljišta ili neke druge nepokretnosti u Srbiji, 850 evra je dato u kešu, a ostatak se odnosi na kreditiranje.Plaćanje u kešu kod kupovine nepokretnosti bilo je najzastupljenije u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji i to 92 odsto.Geodetskom zavodu u februaru ove godine dostavljeno je 11.670 ugovora o prometu nepokretnosti, što je za 17,6 odsto više nego u januaru i za 10,9 odsto više nego pre godinu dana.Gledano po regionima, broj ugovora o prometu nekretnina u Šumadiji i zapadnoj Srbiji bio je veći 23,1 odsto nego pre godinu dana, u Vojvodini za 19,4, Beogradu za 11,6 i južnoj i istočnoj Srbiji za 4 odsto.Tokom cele prošle godine, prema godišnjem izveštaju RGZ, u Srbiji je promet nekretnina i zemljišta bio blizu 4,2 milijarde evra.„Količina novca na tržištu nekretnina u februaru 2021. godine na nivou Srbije iznosila je oko 401,2 miliona evra, od čega se 49 odsto odnosilo na Beograd“, navodi RGZ.Zemljište je u 99 odsto prometa plaćano gotovinom, objekti u 90 odsto prometa, posebni delovi objekata u 70 odsto slučajeva, a mešoviti prometi u 97 odsto prometa, ukazuje se u izveštaju.Promet zemljišta povećan je za 22,5 odsto, pri čemu je obim prometa građevinskog zemljišta povećan za 54 odsto, a poljoprivrednog smanjen za 5,7 odsto.Ukupan promet objekata veći je za 19,3 odsto, pri čemu je promet poljoprivrednih objekata veći za 2,3 puta, garaža za 64,3, vikendica za 20,9, stambenih objekata za 20,4, pomoćnih objekata za 17,6 i poslovnih objekata za 7,7 odsto.S druge strane, smanjenje prometa zabeleženo je kod objekata posebne namene za 40 odsto, industrijskih objekata i skladišta za 18,7 i ostalih objekata za 2,6 odsto.Zabeležen je porast učešća finansiranja prometa stanova iz kredita za 6 odsto u odnosu na februar lane.

Srbija

Kako stvoriti Nikolu Jokića srpskog tehnološkog preduzetništva

U ovom trenutku budući Nikola Jokić tehnološkog preduzetništva počinje svoje prve profesionalne korake. Ta osoba će stasati u Srbiji, a u ranoj fazi razvoja svog startapa izaći će na američko tržište. Nakon godina mukotrpnog i predanog rada, u optimalnim uslovima za razvoj, uzdići će se u sam vrh američkog startap preduzetništva na čelu jednoroga. Biće okružena drugim uspješnim srpsko-američkim preduzetnicima. Ovo možda zvuči kao bajka, ali nije. Poznato je da su jednorozi startapi koji izrastu u kompanije sa vrednošću većom od milijardu dolara, a srpska scena bi opravdano mogla biti na pragu toga da iznedri svog prvog jednoroga. Odnosno, u pravoj klimi naš Nikola-Jokić-preduzenik-u-nastanku neće biti izuzetak već rezultat sistematskog pristupa na kome trenutno predano radi nekoliko stotina ljudi kroz više uporednih i podudarnih inicijativa.Jedna od njih je Radna grupa za izradu Predloga strategije razvoja startap ekosistema Republike Srbije od 2021. do 2025. godine, kojoj sam se pridružio na dugogodišnjih saradnika iz Inicijative „Digitalna Srbija“, organizacije koja predsedava ovom grupom. Nas 37 članova predstavljamo presjek aktera tog ekosistema. Fokusiran sam na jednu od bitnih stavki ove strategije, a to je pristup kapitalu i izlasku na američko tržište. Težim da povežem srpske IT preduzetnike najvećeg potencijala sa američkim firmama rizičnog kapitala (engl. Venture Capital Firm) sa famoznog Send Hil Roda u Silicijumskoj dolini. Uzvratno, još sa nekoliko partnera, pomažem američkim startapima da od samog začetka zaposle ljude u Srbiji i kroz svoj razvojni put unaprijede znanje u lokalnom ekosistemu. Baš kao što sam i ja uradio za moj startap The Long-Term Stock Exchange.… najjača startap liga na svijetu…Svaki sport ima svoju najznamenitiju ligu sa najvećim tržištem. Samo igranje u tim ligama zahtjeva od osobe da se izdigne na viši nivo i onda u tom okruženju i takmičenju cijela liga iz godine u godinu vidno napreduje u kvalitetu. U fudbalu je to engleska Premijer liga. U auto trkama je to Formula 1. NBA liga je neprikosnovena u košarci. U IT preduzetništvu je to Silicijumska dolina.Silicijumska dolina je unutar San Francisko zaliva u kome preko 7 miliona ljudi živi na površni manjoj nego Vojvodina. Ova regija je dom najvećem broju američkih jednoroga. A u Americi ih je najviše u svijetu. Ova startap meka predstavlja jedinstvenu gustinu VC kapitala, talenata, i korporativnih klijenata što lokalno što kroz postojanje unutar najvećeg otvorenog tržišta na svijetu za IT startape. Startap liga iz Silicijumske doline okuplja najbolje talente iz cijelog svijeta. Usred koronavirus pandemije, prestala je da bude insularna (gdje su najznamenitiji startap investitori i mušterije mahom zahtjevali da im se predstavite uživo i da ste prisutni u lokalnom ekosistemu) već je postala virtuelno pristupačnija nego ikada prije. Plodno tlo za srpskog IT preduzetnika da izađe na to tržište lakše i da se u direktnom takmičenju sa najboljim svjetskim preduzetnicima iskali.… sistematski pristup ...Gotovo svake godine od 120 izabranih na NBA draftu imamo bar jednog mladića koji je stasao u srpskom košarkaškom sistemu. Ovo je proizvod sistematskog pristupa kojem mnoge zemlje zavide. Od oko 450 trenutno aktivnih NBA igrača, šestorica su igrala za srpske nacionalne timove. Po ovom broju naših igrača, u tekućoj NBA sezoni dijelimo četvrto mjesto sa Njemcima. Na čelu su Kanađani, potom Francuzi i Australijanci.U 2020. godini, portal Tekkranč (engl. Techcrunch) tvrdi da su 44 startapa stasala u jednoroge kojih je ukupno 601. Nijedan od ovih jednoroga nema srpskog suosnivača niti je u svom razvoju prošao kroz srpski startap ekosistem.U američkim startapima, stranci su još zastupljeniji nego u NBA. Magazin Forbs (engl. Forbes) je 2018. godine objavio da su imigranti suosnivači u 55% američkih jednoroga.Zamislite da su srpski imigranti kao suonivači jednoroga, kao i njihovi košarkaški sunarodnici, na četvrtom mjestu po zastupljenosti! Duboko vjerujem da kroz sistematski pristup i uzajamno djelovanje svih aktera, možemo ovo da postignemo. Bio sam direktni svjedok ovome u Torontu. Kanađani, naspram broja stanovnika, su najzastupljeniji stranci kao suosnivači američkih jednoroga. To se ne bi desilo da ne postoji sistematski pristup već par decenija. Cilj navedene Radne grupe je da predloži nama svojstven strateški pristup.… životni put ...Zaposlio sam se u prvom startapu u Torontu 2003. godine a 2008. pokrenuo svoj prvi startap. Od 2011. do izbijanja trenutne pandemije sam boravio u San Francisku. Do sada sam vodio startap timove u 8 država. Bilo je gorkih promašaja i neprospavanih noći. Dva startapa su izašla na tržište javnog kapitala, a par drugih su se uspješno prodala. Prije šest godina sam se pridružio Eriku Risu - autoru The Lean Startup-a, najprodavanije startap knjige na svijetu - i pomogao da se od prvih linija koda izgradi i počne sa poslovanjem nova američka berza The Long-Term Stock Exchange (LTSE). Fasciniran Erikovim metodološkim pristupom i spremnošću da pomogne potpunim strancima a novopečenim startap preduzetnicima, i uz njegovu podršku, sam se aktivno uključio u razvoj srpskog startap ekosistema prije pet godina. Tada sam osnovao udruženje Serbian Entrepreneurs jer sam uvidio nedostatak povezanosti srpskih IT preduzetnika i sistematskog pristupa rješavanju zajedničkih problema. Preko 200 trenutnih članova se pomaže uzajamno a kao grupa podržavamo razne infrastrukturne projekte. Od toga da se obezbjedi naplaćivanje u dinarima kroz Apple Pay do omogućavanja američkom rizičnom kapitalu da nesmetamo ulazi u zemlju poštujući srpske zakonodavne propise.Sebe smatram startap trenerom. Kao izvršni direktor LTSE Software, zadužen sam za softver alatke kojima se služi gotovo hiljadu novih startapa svakog mjeseca, većinom iz Amerika. Posao mi je da savjetujem startape u svim fazama razvoja. Ukazujem im na put koji ih vodi ravnomjernom razvoju da bi jedan dan mogli da stasaju i zadovolje zahtjeve LTSE berze. Vjerujem da će nekoliko srpskih startapa proći ovaj put i postati američko javno akcionarsko društvo. ... prednosti srpskog preduzetnika ...Naši startap preduzetnici su jedinstveni kroz kombinaciju tri karakteristike. Mnoge biografije objašnjavaju razvojni put osnivača na čelu 500 najvećih američkih kompanija (Fortune 500). 45% njih su imigranti kao Garet Kamp koji je osnovao Uber i Elon Mask koji je osnovao Teslu ili pak djeca imigranata kao Aplov Stiv Džobs ili Amazonov Džef Bezos.Učestala je tvrdnja da oni ne bi izrasli u svojevrsne titane da nisu prošli taj životni put u kome su silom prilika naučili kako da sami krče svoju stazu. Stanovnici Srbije i mi sunarodnici u rasijanju smo proživjeli niz strašnih okolnosti posljednjih decenija. Prkos, istrajnost i snalažljivost su osobine koje smo primorani trenirali. Iste su ključne i u sportu i u preduzetništvu. Do kraja godine ćemo imati obris budućeg stamenog startap ekosistema uključujući programske strukture, znatno povišen pristup kapitalu, fenomenalne priče o jednorozima iz susjednih zemalja ali i neke naše nove priče.Očekujem da će po prvi put ove godine firme rizičnog kapitala iz Silicijumske doline uložiti znatna sredstva u startap u kome su osnivači još uvijek u Srbiji prepoznajući potencijal srpsko američkog jednoroga. To će biti naš prvi startap direktno draftovan u ligu Silicijumske doline na čelu sa Nikolom Jokićem startap preduzetništva.Autor je  

Srbija

Pokrenuta aplikacija za prijavu poreskih nepravilnost

Poreski alarm je besplatna aplikacije za pametne telefone, pomoću koje građani mogu da prijave bilo koje poreske nepravilnosti, kao što su neizdavanje fiskalnih računa, obavljanje neregistrovane delatnosti, neprijavljivanje radnika i druge nepravilnosti u poslovanju, saopštila je danas Poreska uprava.Korisnik prijavu može podneti anonimno ili se identifikovati u zavisnosti od toga za koju se opciju opredeli, a aplikaciju se mogu uneti podaci i slike privrednog subjekta ili uočene nepravilnosti.Nakon toga, dobijaće elektronsko obaveštenje o uspešnom podnošenju prijave, koja je odmah po podnošenju vidljiva i u sistemu Poreske uprave.„Poreska uprava Republike Srbije će u slučaju osnovanosti i potpunosti podnete prijave, preduzimati mere u skladu sa zakonom i svojim ovlašćenjima i sankcionisati svako ponašanje koje nije u skladu sa poreskim propisima“, navodi se u saopštenju.Aplikacija za prijavu nepravilnosti u poslovanju privrednih subjekata razvijena je u okviru projekta „Platforma za odgovorno upravljanje javnim finansijama“ koji sprovode Poreska uprava Srbije i Program Ujedinjenih nacija za razvoj uz finansijsku podršku Švedske.Osim aplikacije, poreske nepravilnosti građani i dalje mogu prijavljivati posredstvom internet portala pod istim nazivom, kao i na brojeve telefona 011/361 99 00 ili 011/347 90 61.

Srbija

Srbija nudi na prodaju 29 nekretnina u javnoj svojini

Srbija je ponudila na prodaju 29 nekretnina u više gradova i opština. Najnižu početnu cenu od 1.464 evra ima porodična stambena zgrada u Pirotu, dok najveću od 746.000 evra ima kompleks u Ralji, prema saopštenju Republičke direkcije za imovinu.Državna svojina koja se nudi nalazi se i u Bečeju, Plandištu, Nišu, Kragujevcu, Ečki, Bajmoku, Paraćinu, Arilju, Negotinu, Ražnju, Požarevcu, Gornjem Milanovcu, Soko Banji i teritoriji opštine Preševo.Nekretnina u Ralji, koja je deo opštine Sopot uključuje više proizvodnih i komunalnih objekata na ukupno više od 10.000 kvadratnih metara kao i zemljište od skoro pet hektara.Pored toga, remontna hala u Pirotu ponuđena je za 174.000 evra, dok su servisna i šleper hala u tom gradu ponuđene za po 167.000 i 141.000 evra.Dve nekretnine u Beogradu, kao i kompleks u Selevcu imaju početne cene veće od 100.000 evra.Najniže početne cene imaju porodične stambene zgrade u Bajmoku, koja je ponuđena za 1.942 evra i Pirotu za 1.464 evra.Prodaja ove državne imovine obavlja se prikupljanjem pisanih ponuda koje se Republičkoj direkciji za imovinu mogu dostaviti do 26. marta a njihovo otvaranje zakazano je za 29. mart.

Srbija

Evropska komisija predložila 12 miliona evra pomoći za Srbiju

Evropska komisija predložila je novi paket pomoći u vrednosti od 530 miliona evra namenjenih za 17 zemalja članica i tri zemlje kandidata - Srbiju, Crnu Goru i Albaniju.Novac bi trebalo da bude utrošen na zdravstvene mere zaštite u borbi protiv koronavirusa i to bi pre svega trebalo da pokrije toškove nabavke lične zaštitne opreme, hitne podrške stanovništvu i merama za prevenciju, posmatranje i kontrolu širenja bolesti, navodi se na sajtu Evropske unije.Ovaj paket pomoći obuhvata i 132,7 miliona evra koji su već avansno uplaćeni Nemačkoj, Irskoj, Grčkoj, Španiji, Hrvatskoj, Mađarskoj i Portugalija. Predlog pomoći trebalo bi da odobre i Evropski parlament i Savet Evropske unije, kako bi novac bio uplaćen predloženim državama.

Srbija

Puštena u rad platforma „Čuvam te“ za borbu protiv vršnjačkog nasilja

Vlada Srbije pokrenula je internet platformu pod nazivom "Čuvam te", prvu platformu koja će služiti za prevenciju i zaštitu od vršnjačkog nasilja u Srbiji, prenela je Netokracija. Platforma je, kako je naglašeno, namenjena deci, učenicima, roditeljima, kao i prosvetnim radnicima.Platformu će koristiti i ljudi iz državne uprave i lokalnih samouprava kako bi se borili protiv tog problema, navodi se u saopštenju Vlade Srbije. Osim toga, platforma "Čuvam te" predstavlja i alat koji će pomoći u borbi protiv nasilja prema nastavnicima i svim ljudima koji rade u školama širom Srbije.Inače, platforma "Čuvam te" jedan je od rezultata zajedničkog rada Vlade Srbije, sindikalnih organizacija prosvetnih radnika i organizacija civilnog društva. "Nadamo se da će ova platforma omogućiti centralizaciju ovog složenog problema, sistemski pristup prevenciji, integraciju ključnih aktera (deca, nastavnici, roditelji) i to kroz kvalitetni edukativni online kanal", istakla je predsednica Vlade Srbije, Ana Brnabić.Platformi "Čuvam te" možete da prstupite i preko sledećeg linka.SLEDEĆI KORAK: PRIJAVA ONLAJN NASILJARoditelji, učenici i nastavnici na ovoj platformi moći će da pronađu sve informacije koje se tiču vrste nasilja i postupanja u različitim situacijama.Platforma objedinjuje sve nadležne resore za borbu protiv nasilja, za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, za prosvetu, nauku i tehnološki razvoj, za unutrašnje poslove, za trgovinu, turizam i telekomunikacije, za brigu o porodici i demografiju, kao i za zdravlje.Takođe, posebno je važan segment koji se odnosi na onlajn obuke za učenike, roditelje i nastavnike. Sledeći važan korak u nadogradnji platforme, kako se napominje biće onlajn prijava nasilja.PORODICA U DOBA PANDEMIJE: KAD DOM NE ZNAČI SIGURNOST