Srbija

Srbija

„Krov nad glavom“: Sutra iseljenje Vuksanovića, presuda neizvršiva

Ponovo je zakazano prinudno iseljenje porodice Vuksanović iz kuće u Prilepskoj 7 za 1. decembar u 12 sati, a kako saopštava združena akcija „Krov nad glavom“, izvršiteljka Mirjana Dimitrijević pokušava da sprovede neizvršivu sudsku presudu.Kako Krov nad glavom navodi presuda je neizvršiva iz dva razloga, odnosno izreka presude je napisana tako da stoji samo da se Vuksanovići isele iz „kuće na adresi Prilepska 7“, spor se vodio oko objekta i vlasničkih prava, a na adresi se nalazi više objekata, dok se u katastru nijedan ne vodi kao kuća.Izreka presude, koja se gleda prilikom izvršenja nema dovoljno komponenata da bi se uopšte zaključilo šta je predmet izvršenja.Drugi razlog je što se iz obrazloženja presude vidi da je predmet spora bila kuća od 66 kvadrata koja je srušena 2000. godine, navodi se u saopštenju.Iz tog razloga je izvršiteljka Mirjana Dimitrijević izvela veštake da utvrde predmet izvršenja. Oni su  veštačili onako kako je ona želela, ali se postupak na tome završio, izvršiteljka nakon njihovog veštačenja nije nigde konstatovala koja je njena odluka, odnosno nigde nije napisala precizniji podatak šta je predmet izvršenja, iako su oni to navodno utvrdili, nastavlja se u saopštenju.„Veštaci ne donose odluku već izvršitelj, a oni samo daju stručno mišljenje na osnovu koga izvršitelj donosi odluku“, ukazuje združena akcija Krov nad glavom.Tako je izvršiteljka zakazala novo izvršenje i napisala identičan zaključak kao i prvi put „kuća na adresi Prilepska 7“.„Izvršiteljka uzima kuću od 156 kvadrata, na osnovu presude gde izreka presude ne navodi odakle se izvršava, a obrazloženje kaže da je to kuća od 66 kvadrata“, piše ova organizacija.Prema rečima ove združene akcije, rešenje bi bilo da izvršiteljka napiše novi zaključak u kome na osnovu mišljenja veštaka preczira koji od više objekata na adresi je predmet izvršenja.„Problem je što kada bi ovo uradila ona bi direktno prekršila zakon i ostavila pisani trag da je to uradila. Kada slušamo od izvršitelja „mi samo izvršavamo sudske presude“ to se zapravo odnosi na formalni legalitet i podrazumeva obavezu izvršitelja da sprovodi izvršenje tačno onako kako se navodi u presudi i nema prava da menja izreku sudske presude“, naglašava se u saopštenju.Krov nad glavom zaključuje da je presuda napisana tako da ne može da se sprovede i da za to nisu krivi Vuksanovići.„Presuda i jesta ovako napisana zato što je ideja poverilaca da na osnovu presude za nepostojeću kuću od 66 kvadrata sagrađenu 1936. godine, uzmu za sebe novi objekat od 156 kvadrata sagrađen 2000. godine. Poverilac je u slučaju Vuksanovića u isto vreme i advokatica koja je pisala tužbu i vodila parnicu, tako da je odlično znala šta radi“, kazali su iz Krova nad glavom.Trenutno se pred Višim sudom u Beogradu vodi parnica oko utvrđivanja vlasničkih odnosa nad novim objektom, a kako Krov nad glavom zaključuje „to je još jedan od pokazatelja da ovaj iz presude ne postoji“.  

Srbija

Forum beogradskih gimnazija: Prekratak rok za zaključivanje ocena tokom onlajn nastave

U delu osnovnih i u svim srednjim školama u Srbiji počelo se sa onlajn nastavom. Prelazak na taj način rada je teži, ali je trenutno u uslovima pandemije svakako bezbedniji i za učenike i za nastavnike, smatraju u Forumu beogradskih gimnazija. Ocenjuju da je raspust mogao da počne i pre kraja decembra."Direktori su se uglavnom organizovali i časovi traju mahom 45 minuta. U uputstvu (Ministarstva prosvete) su stavili da može da traju i kraće, bilo je nejsnoća da li treba da traje 30 minuta kao do sada ili 45 minuta", kaže za Novu ekonomiju Aleksandar Markov iz Foruma beogradskih gimnazija.Prema njegovim rečima onlajn nastava nije ništa novo, jer se tako radilo od marta meseca. Dodaje da se aktuelne nejasnoće uglavnom odnose na trajanje časova u osnovnim školama, kako i da do sada nije bilo informacija o nekim problemima u vezi sa onajn nastavom jer je ona tek počela."Onlajn nastava nije lakša, ali je bezbednija, pogotovu kada je reč o Beogradu. Mi smo ranije isticali da je dolazak do škole i odlazak kući najveći problem, jer učenici i nastavnici moraju da idu gradskim prevozom", kaže Aleksandar Markov.Podseća i da učenici često znaju da zaobilaze pravila o nošenju zaštitne maske, pa je skidaju kad god mogu. Objašnjava i da je to "u skladu sa njihovim uzrastom", kao i da je sada ta mogućnost isključena.UČENICI SU VEĆ MOGLI DA BUDU NA RASPUSTUMinistarstvo prosvete nedavno je odlučilo da se na školski raspust ode krajem decembra, iako je na teritoriji Srbije, izuzev Vojvodine on trebao da počne tek u februaru."Verujem da će najveći problem biti da se zaključe ocene učenicima u naredne tri nedelje, tako da je ostalo pomalo nejasno zašto nisu jednostavno iskoristili da učenici sada odu na raspust, a da se prvo polugodište administrativno okonča kao što je i bilo planirano", kaže sagovornik Nove ekonomije. Prema njegovom mišljenju ocene na polugodištu možda i nisu morale da se zaključuju, kao i da nam sada ostaje da se vidi kako će učenici i nastavnici sve to da izguraju."Očekujem da se problemi jave kako se bude bližilo polugodište, za naredne, recimo dve nedelje", ocenjuje predstavnik Foruma beogradskih gimnazija.Dodaje da su se škole mahom organizovale i da će držati časove uživo, preko platforme Zoom ili nekih guglovih platformi. Prema njegovim rečima, nastava se neće svesti samo na slanje materijala kao što je to bio slučaj u martu mesecu.Čedomir Savković

Srbija

Domaći proizvođači lekovitog bilja uglavnom robu prodaju u inostranstvu

U proizvodnji lekovitog i začinskog bilja smo se uigrali i dobro su se uklopili sa stranim partnerima, kaže za Dnevnik proizvođač lekovitog bilja iz Banata Lazar Oluški, koji se tim poslom bavi još od sedamdesetih godina prošlog veka."Mentu na istoj parceli možemo gajiti tri do četiri godine, to isto važi za melisu, a kamilica se više godina može gajiti u monokulturi i koristimo iste površine četiri do pet godina", kaže Oluški.Objašnjava da se sa partnerima iz inostranstva dogovaraju za proizvodnju na površinama koje se kreću 600 do 800 hektara, ali napominje da se mora poštovati plodored. "Nikada ne govorimo da nam partneri traže nešto nemoguće, jer oni traže ono što je normalno i što je za svaku vrstu proizvodnje potrebno u pogledu standarda, kaliteta i svega ostalog", objašnjava Oluški. Prema njegovim rečima angažman u toj delatnosti počeo je još 1974. godine kada je došao u mesto Čoka. Priseća se da je tada bila velika potražnja za lekovitim biljem u čitavoj Jugoslaviji. Ljudi iz društvenih firmi su dolazili sa torbama para i kupovali kamilicu, mentu, melisu i drugo bilje kojeg je tada bilo na području te opštine."To me je zaintrigiralo da dođem do saznanja šta se dešava i došao do saznanja da postoji nenormalna tražnja. Proizvodnje je bilo u izobilju ali ni toliko da se podmire sve potrebe preduzeća koja su se takmičila ko će platiti veću cenu", kaže Oluški.Objašnjava da su tada velike količine lekovitog bilja išle na strano tržište, pa se sa lokalnom samoupravom krenulo u izgradnji pogona za sušenje i prerada lekovitog bilja, a program je ubrzo i pokrenut. Par godina kasnije usledio je i izvoz.Osamdesetih godina svake godine na strano tržište iz pogona "Menta" u Padeju odlazilo je po 1.800 tona lekovitog, aromatičnog i začinskog bilja i sve to kako se dodaje održalo se do 1990. godine, akda je opala proizvodnja jer je veći deo posla preusmeren na privatne proizvođače.POKRETANJE PRIVATNE PROIZVODNJEOluški kaže da se u privatne vode otisnuo u drugoj polovini devedesetih godina. Svojevremeno je došao na ideju da "pripitomi" beli slez, jer se sa banatskih polja do tada samo sakupljao samonikli. Posle se uzgajanje te lekovite biljke odomaćilo, nekada i na više desetina hektara. U privatni biznis uključio je i čanove svoje porodice."Želja i ambicije su da imamo stabilnost u površinama i u kvalitetu lekovitog, aromatičnog i začinskog bilja, a naš naredni korak, da li za tri ili pet godina je da idemo korak dalje, ukoliko obezbedimo povoljnije uslove finansiranja", objašjava Lazar. Napominje da nije ni lako ni jednostavno primenjivati visoke tehnologije u toj oblasti u kojoj ima realnih mogućnosti za razvoj. Otvaraju se i brojne poput proizvodnje lekova i kozmetičkih prparata.Ipak, ovaj dugogodišnji proizvođač podseća i da je na području Vojvodine proizvodnja lekovitog bilja nekada bila veoma zastupljena, ali da je danas ona veoma opala i tu kako dodaje jedan od glavnih razloga demografski faktor.Oluški smatra da lekovito bilja u ovom trenutku nije jedan od prioriteta države. Ipak, ne tako davno ministar u Vladi Srbije, Milan Krkobabić predstavljao je Nacionalni tim za preporod sela Srbije, a u mandatu prethodne Vlade govorio je i da je proizvodnja bilja jedna od neiskorišćenih šansi Srbije.

Srbija

UTAS pita građane šta misle o osiguranju turističkih agencija

Udruženje turističkih agenija (UTAS) Srbije pozvalo je putem svoje fejsbuk stranice građane da učestvuju u anketi putem koje želi da sazna kakvo je njihovo mišljenje o osiguranju turističkih agencija od insolventnosti i bankrota, kao i koji bi vid osiguranja tih preduzeća bio prihvatljiv za njih.U UTAS-u napominju da ni jedna agencija, koja opslužuje manje od 1000 putnika nije čak dobila ni ponudu za osiguranje svog poslovanja i dodaju da se za za novoosnovane agencije traže dosta velike garancije čiji iznosi idu i do 200.000 evra. Smatraju i da će takvo ponašanje obeshrabriti one koji se školuju da rade u oblasti turizma.UTAS objašnjava da je povod za pomenuto istraživanje situacija u kojoj se nalazi 90% agencija koje su u nezavidnom položaju zbog pandemije i važećih propisa.Kako podsećaju propisi nalažu da se od agencija zahtevaju garancije za poslovanje u vrednosti od 50.000 do 400.000 evra, što je kako napominju za najmanje agencije preskupo, a za najveće agencije apsolutno nedovoljno da zaštite putnike u slučaju njihovih finansijskih probema. UTSAS: DRŽAVI HVALA NA BRZOJ REAKCIJI ALI REŠENJA ZA TURISTIČKE AGENCIJE JOŠ NEMA Kažu da su najnovije cene tih garancija od devet do 18.000 evra, a u januaru su koštale od 1.000 do 10.000 evra.Udruženje podseća da država sve to želi i da subvencioniše, kao i da to predstavi kao pomoć agencijama, iako će kako misle taj novac otići osiguravajućim kućama. Predstavnici turističkih agencija tvrde i da su osiguravajuće kuće ograničile broj agencija koje mogu da dobiju licencu, kao i da njihovi predstavnici sami daju izjave da u Srbiji ima previše agencija.UTAS napominje da će se rezultati tog istraživanja predstaviti ministarstvu za trgovinu, turizam i telekomunikacije, Vladi Srbije i javnosti. 

Srbija

UNIQA grupa ostvarila snažan rast i značajno poboljšala svoj poslovni rezultat

UNIQA grupa ostvarila je snažan rast i sa premijom od 4,1 milijardu evra i dobiti pre oporezivanja od 213,8 miliona evra uspešno završila treći kvartal 2020. godine, usred krize izazavane pandemijom COVID-19.Iznos od 159 miliona evra dobiti pre oporezivanja ostvaren je samo tokom tri meseca - od jula do septembra, čineći ovaj kvartal jednim od najuspešnijih u istoriji kompanije.Sa novih 124,9 miliona evra UNIQA grupa je gotovo udvostučila svoj devetomesečni finansijski rezultat, uprkos tome što je kompanija od januara do septembra morala da isplati više od 70 miliona evra na ime ugovorenih osiguranja od prekida poslovanja i otkazanih događaja usled pandemije COVID- 19.Istovremeno, kapital Grupe je povećan na 3,46 milijardi evra. Rast od 1% je ostvaren u imovinskom osiguranju i osiguranju od nezgoda na 2,22 milijarde evra, dok je zdravstveno osiguranje poraslo za 3,2% na 882,8 miliona evra. U životnim osiguranjima, došlo je do pada premije od ukupno 5,3% na 983,8 miliona evra. Na međunarodnim tržištima, premija je umanjena za 3,9% u odnosu na isti period prošle godine na 1,12 milijarde evra, doprinoseći sa 27,6% ukupnoj premiji Grupe. Na austrijskom tržištu, bruto premija porasla je u odnosu na prošlu godinu za 1,1% odnosno na 2,93 milijarde evra.UNIQA grupa je povećala broj zaposlenih na 12.776 u prvih devet meseci 2020. Početak poslovanja UNIQA u Austriji datira još iz 1811. godine. Danas UNIQA posluje na 18 tržišta i jedna je od vodećih osiguravajućih grupacija u zemljama Centralno-Istočne Evrope. Ovogodišnjom akvizicijom kompanija AXA grupe, UNIQA će dodatno osnažiti poslovanje u Poljskoj, Češkoj i u Slovačkoj.

Srbija

„Exit“ ostaje u Novom Sadu

Muzički festival "Exit" definitivno ostaje u Novom Sadu, saopšteno je nakon sastanka gradonačelnika Novog Sada Miloša Vučevića i predstavnika te manifestacije, saopštila je Uprava grada Novog Sada.Pre izvesnog vremena, mrediji u regionu objavili su vest da usled krize izazvane pandemijom "Exit" festival razmatra selidbu iz Srbije."Značaj "Exit-a" za turizam i međunarodni imidž Novog Sada i Srbije je nemerljiv i zato poručujem svojim dragim kolegama u regionu da će Egzit zauvek ostati novosadski", izjavio je Vučević.Navodi se da su sagovornici tokom susreta izrazili zajedničku želju da "Exit" nastavi sa razvojem festivala u Novom Sadu i Srbiji.Vučević je rekao i da je upoznat sa veoma teškom situacijom u kojoj se našla celokupna muzička i festivalska privreda u Srbiji i svetu, kao i o praksi evropskih zemalja u vezi sa podrškom svojim najugroženijim industrijama.JUTARNJI LIST: SRBIJA BI MOGLA DA OSTANE BEZ EXIT FESTIVALA Osnivač festivala Dušan Kovačević upozorio je da je domaća muzička i manifestaciona scena pred nestajanjem. Prema njegovim rečima, podrška "Exit" festivalu je na njihov zahtev već godinama većinski prebačena sa budžeta na kulturu na budžet za razvoj turizma, jer upravo na tom polju festival najviše doprinosi lokalnoj zajednici."Drago mi je što smo uz veoma teške rezove i pre svega fanatičnim radom ove godine uspeli da sačuvamo radna mesta", zaključio je direktor i osnivač festivala."Exit"  festival je, kako se navodi od osnivanja do danas domaćoj turističkoj privredi doneo više od 200 miliona evra, a sledećih 200 miliona zarade se očekuje do 2030. 

Srbija

Doneta odluka od izgradnji bazena u Niškoj Banji

Grad Niš planira da uloži 20 miliona, a Ministartsvo turizma 40 miliona dinara za izgradnju 10 bazena na lokalitetu Kulište u Niškoj Banji, javile su Južne vesti."Ovom odlukom ulazimo u jedan novi projekat, a to je izgradnja 10 manjih bazena sa termomineralnom vodom u Niškoj Banji", izjavio je Miroslav Đokić član Gradskog veća u Nišu.Prema njegovim rečima, rok za završetak radova je 12 meseci.BANJA "ZLATAR" PRODATA ZA 2,5 MILIONA EVRA Dodaje da će se kompleks nalaziti na kraju šetališta, kada se prođe pored hotela "Ozren" i "Partizan" sa desne strane.Kompleksu bazena moći će da se pristupi sa centralnog šetališta i od kraja staze zdravlja, odnosno od izvorišta u Niškoj Banji.U lokalnoj samoupravi navode da će se u narednim mesecima rešavati imovinski odnosi i pribavljati sve građevinske dozvole, posle čega se kreće u nabavku i izgradnju.PLANINKA POSTALA VLASNIK KURŠUMLIJSKE BANJE ZA 1,4 MILIONA EVRA

Srbija

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica tvrdi: Ugroženo tresetište blizu Tutina

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije sopštilo je da je tokom sprovođenja projekta "Protect Pešter Wetlands!" uočilo da se na lokalitetu Svačiće u selu Mitrova kod Tutina ugrožava planinska tresava koju prave Stublina, Bezanac, Berovački i Staroselski potok. Tvde da se ona zatrpava kamenjem i komunalnik otpadom, kao i da se u blizini gradi turistički centar."Planinske tresave su jedan od najugroženijih tipova staništa na planeti Zemlji. U Srbiji i svetu su one zaštićene "Ramsarskom konvencijom". Tresave filtriraju vodu kroz zemljište i održava visok nivo podzemnih voda", napominje Marko Šćiban iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Šćiban napominje da je to posebno važno zbog kraškog karaktera tla i činjenice da celo područje ima problema sa vodosnabdevanjem i upozorava da zatrpavanje tresave kamenjem i komunalnim može i da utiče na zagađenje podzemnih voda.NEBODERI KRIVI ZA STRADANJE MILIONA PTICA GODIŠNJE Osvrnuo se i na činjenicu da je pored kamenoloma na mestu nekadašnjeg praistorijskog utvrđenja započeta i izgradnja velikog turističkog centra koji će ovaj arheološki lokalitet trajno uništiti."Opština novcem građana omogućava i podržava uništavanje najverovatnije ilirskog utvrđenja starog između 2700-2600 godina. Lokalna zajednica time umesto jedinstvene istorijske turističke atrakcije dobija privatni turistički kompleks kakav je mogao da bude izgrađen na bilo kojem drugom okolnom uzvišenju, napominje predstavnik Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Prema njegovim rečima, žalosno je što širom zemlje svuda moramo da gledamo primere teškog nepoštovanja prema zajedničkom kulturnom i prirodnom nasleđu.

Srbija Moja prva plata

„Moja prva plata“: Od subote kreće potpisivanje ugovora sa kandidatima

Potpisivanje trojnog ugovora između Nacionalne službe za zapošljavanje (u nadležnoj filijale), poslodavca i kandidata u okviru realizacije programa "Moja prva plata" planirano je da se obavi u periodu od 28. novembra do 14. decembra 2020. Poslodavac, kako se navodi na portalu Moja prva plata, treba da stupi u kontakt sa kandidatom i precizira datum početka programa. Taj datum mor da bude u periodu od 30. novembra do 14. decembra.Naglašava se da je za potrebe realizacije programa svim kandidatima obezbeđen namenski tekući račun kod banke "Poštanska štedionica A.D.", bez troškova održavanja računa, kao i da se uplata novčane naknade vrši isključivo na taj račun.Podseća se da će narednih dana službenici iz filijala NZS kontaktirati poslodavce telefonom ili mejlom radi dobijanja podataka za zaključivanje ugovora sa kandidatima, kao i u vezi sa oko načinom i mestom njegovog potpisivanja.Za poslodavce iz javnog sektora informacija o načinu i vremenu povezivanja sa kandidatima biće naknadno objavljena.Trojni ugovor, kako se objašnjava, potpisuje se između poslodavca, kandidata i Nacionalne službe za zapošljavanje, a lista poslodavaca kojima je odobreno učešće na programu može da se pronađe na sledećem linku.MOJA PRVA PLATA NE SME DA BUDE DŽEPARAC MOGUĆNOST DODATNE ZARADENapominje se da i pored toga što država država finansira osposobljavanje mladih u iznosu od 20.000 dinara za one sa srednjim obrazovanjem i sa 24.000 dinara za kandidate sa visokim obrazovanjem, poslodavac može da im isplati i dodatna sredstva, sa odgovarajućim doprinosima.Od programa "Moja prva plata", kako se navodi, očekuje se da doprinese rešavanju problema nedostatka stručnog kadra prema potrebama poslodavaca, kao i da smanji nezaposlenost mladih ljudi.

Srbija

Mlinari traže bescarinski izvoz brašna u Tursku

Predstavnici mlinara u Srbiji smatraju da treba pregovarati o bescarinskom izvozu brašna u Tursku, a razlog vide u činjenici da se turska oprema za mlinarstvo u Srbiju uvozi bez carine, piše Politika. Mlinari napominju da bi tako mogla da se "pregura" nepovoljna situacija u kojoj se nalazi domaća proizvodnja brašna.Udruženje mlinara "Žitounija" uputilo je inicijativu da se dopuni trgovinski sporazum sa Turskom u delu koji se odnosi na taj sektor poslovanja. Oni kako se dodaje traže da se za izvoz brašna za ljudsku ishranu iz Srbije u tu zemlju odobri godišnja kvota od 10.000 tona. "Količina koju predlažemo ne bi ugrozila tursku proizvodnju brašna. U ukupnoj potrošnji ovog proizvoda u toj državi učestvovali bismo sa svega 1,7 promila, što je tržišno beznačajno učešće", kaže direktor Udruženja "Žitounija" Zdravko Šajatović.Prema njegovim rečima to bi bila vrednost ekvivalentna prosečnom godišnjem bescarinskom uvozu mlinske opreme iz Turske u našu zemlju. Šajatović napominje da je domaće mlinarstvo u sve težoj poziciji jer izvoz brašna u druge države opada, pa bi otvaranje tržišta Turske na osnovu neke vrste reciprociteta bilo korisno za proizvođače i celokupan sektor."APSURDNE" BROJKEU "Žitouniji" smatraju da bi predlog mogao da tema na nekom od narednih sastanaka državnih delegacija dve zemlje o unapređenju ekonomskih odnosa. "Nažalost, brašno ne može da se izvozi u Tursku bez carine. I uopšte da se izvozi jer nije oslobođeno tog nameta, pa nije konkurentno na turskom tržištu", navodi se u saopštenju.Dodaje se i da je nelogično da se u Srbiju iz Turske bez carine uvoze proizvodi visokog stepena obrade u koju spada mlinska oprema, dok brašno iz Srbije, koje spada u niži stešen obrade nije oslobođeno carine."Ako ovaj slučaj prevedemo na jezik konkretnih brojki, situacija je potpuno apsurdna. Uvoz mlinske opreme iz Turske u Srbiju u 2018. i 2019. godini iznosio je oko četiri miliona evra. Istovremeno, Srbija nije izvezla ni kilogram brašna za ljudsku ishranu u Tursku", napominju u "Žitouniji".Šajatović ističe i da su potpuno neosnovani argumenti turske strane da bi uvoz brašna iz Srbije u Tursku ugrozio njihovu domaću proizvodnju.Podsećaju i da je Bosna i Hercegovina 2018. godine, izvezla u Tursku brašno bez carine na osnovu sporazuma o slobodnoj trgovini te dve države. To je kako kažu bila količina od oko 70.000 tona, iako BiH ima skromnu proizvodnju pšenice koja im nije dovoljna ni za sopstvene potrebe."U prvih osam meseci ove godine izvoz brašna je bio znatno manji  - 7.781 tonu, verovatno zato što se sada traži dokaz o domaćem poreklu sirovine", rekao je Šajatović.

Srbija

NALED: Oko 200.000 ljudi u Srbiji ostalo je bez posla u prvom talasu pandemije

Prvi talas pandemije izazvao je oko 200.000 ljudi, osam odsto svih zaposlenih u Srbiji, a neizvesnost na tržištu rada posebno se negativno odrazila na Rome, Romkinje i druge marginalizovane grupe, saopštila je Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED).Ministarstvo za rad, prema evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, procenjuje da je od početka pandemije do danas bez posla ostalo tek nešto više od 44.000 ljudi, navodi FoNet.Na konferenciji "Inkluzija - solidarnost i potencijal za razvoj" je najavljeno da će 210 teže zapošljivih osoba dobiti priliku za dodatni angažman kroz "Cash for work" poslove, nalik javnim radovima.Podrška radnom angažovanju predviđena je u Vranju, Pirotu, Aleksincu, Kruševcu, Kragujevcu i Subotici, gde će i oko 300 Roma i drugih osoba iz marginalizovanih grupa pohađati obuke za aktivno traženje posla, kako bi obezbedili svoje dugoročno zapošljavanje."Već nekoliko godina broj Roma na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje kreće se oko cifre od 25.000. Mere socijalne pomoći tiču se najsiromašnijih delova stanovništva i romske porodice su najbrojniji korisnici ovog vida podrške", rekla je minitarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić Tepavčević.Ambasador Nemačke Tomas Šib smatra je da je pandemija "unela neizvesnost u svakodnevni život lokalnih zajednica" i da su marginalizovane grupe posebno osetljive i trpe "značajne posledice te situacije"."Postoji očigledna potreba za bolje koordiniranim odgovorom lokalnih samouprava kako bi se pomoglo njihovim lokalnim zajednicama, a posebno onima koji su najviše pogođeni trenutnom situacijom", rekao je Šib.Drugi deo projekta "Poboljšanje uslova života Roma i Romkinja i drugih marginalizovanih grupa u 18 jedinica lokalne samouprave u vreme pandemije COVID-19" obuhvatiće i 3.500 romskih porodica u 18 gradova i opština, koji će biti informisani o merama prevencije i oporavka od koronavirusa.Izvršna direktorka NALED Violeta Jovanović rekla je da, prema zvaničnim podacima, u Srbiji živi oko 150.000 Roma, a da je nezvanično taj broj i do četiri puta viši."Kako bi se ostvarila bolja komunikacija sa romskom populacijom i brže reagovalo na njihove potrebe, plan projekta je da u svakoj od 18 lokalnih samouprava, u saradnji sa Asocijacijom koordinatora za romska pitanja, bude angažovani i obučeni lokalni medijatori, koji će u kontinuiranom radu sa osetljivim grupama raditi na njihovom informisanju i osnaživanju", rekla je Jovanović.

Srbija

Seničić: Neminovna promena pravilnika o osiguranju putovanja

Osiguravajuće kuće ponudile su polise osiguranaj za oko 40 agencija, dok bi banke trebalo da pošalju ponude za još 20, ali prema rečima direktora asocijacije turističkih agencija Yute, Aleksandra Seničića, one ne pokazuju veliko interesovanje ni za toliko polisa. Sa druge strane, u Srbiji posluje ukupno 400 turističkih agencija."Pod uslovom da sve agencije koje su dobile ponudu mogu i da je prihvate to je ukupno oko 10 odsto onih koji mogu da nastave da rade jer je polisa preduslov licence za rad, a ostali će ostati bez nje", objašnjava Seničić.Kako se naglašava pregovori o polisama osiguranja putovanja sa osiguravajućim društvima su, a posao osiguranja putovanja nastavili Dunav osiguranje, Globos i Triglav, a iz tog posla izašli su Milenijum, Sava, DDOR i Unika.NEMINOVNA PROMENA PRAVILNIKASeničić kaže i da je neminovno da država promeni Pravilnik o vrsti, visini i uslovima garancije putovanja prema broju putnika i osiguranim sumama. Umesto toga, smatra da bi bilo bolje da se radi kao što se radi u svetu, da se osigurava deo vrednosti prometa, u iznosu od, deset odsto na primer. U tom slučaju bi, kako je rekao, ako je promet na primer u vrednosti 100.000 evra, osigurana suma bila 10.000 evra, a polise bi koštale oko 300-400 evra i agencije bi mogle da ih plate.Prema njegovim rečima ako bi agencije premašile tu vrednost prometa, pod krivičnom i materijalnom odgovornošću bi morale da to prijave i ponovo osiguraju dodatni promet."Treba napraviti takav model da svako može da radi i napreduje. Sadašnji Pravilnik o osiguranju putovanja predviđa prosečne osigurane sume od 250.000 do 300.000 evra i premije osiguranja od 8.000 – do 18.000 evra", izjavio je direktor Yute.POVOLJNE KREDITE ZA SPAS TURIZMA I UGOTITELJSTVA DOBIJALE I MARKETINŠKE AGENCIJE REČ JE O OGROMNIM SUMAMASeničić je istakao da bi po sadašnjem Pravilniku značilo da bi ukupna osigurana suma na celom tržištu iznosila 100 miliona evra i da su to fiktivne sume koje ne bi mogle da nadoknade ni osiguravajuće kuće ni kada bi se za njih platile preskupe polise. Međutim, kako kaže, ako bi se osiguravao deo prometa od deset odsto, gotovo sve agencije bimogle da plate polisu osiguranja i tada bi ukupna osigurana suma bila oko osam miliona evra, ujedno i prihvatljiva za osiguravajuća društva.Seničić je ocenio da država, što se tiče pomoći zbog otežanog poslovanja tokom pandemije, nije prepoznala turizam kao važnu privrednu granu, dok je u ostalim zemljama iz okruženja ta grana izdašno pomognuta. Turističke agencije u Srbiji ni kredit kod Fonda za razvoj, kako je rekao, ne mogu mesecima da dobiju, a banke su ih stavile na "crne liste".Seničić je prokomentarisao i odluku države da za subvencije polisa osiguranja turističkim agencijama opredeli 150 miliona dinara. Rekao je da je to dobra ideja, ali da će svaka dobijati od dve do pet hiljada evra, pa im to neće rešiti problem. Na kraju će se , kako ocenjuje, deo tog novca vratiti u državni budžet. Smatra i da bi deo tog novca trebalo da se iskoristi za pomoć ostalim agencijama ili njihovim posrednicima.

Srbija

Yandex imenovao predstavnika u Srbiji

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti saopštio je da je ruska kompanija Yandex imenovala svog predstavnika za Republiku Srbiju.U skladu sa sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, kompanija Yandex predstavila je pravnog zastupnika u Srbiji Advokatsku kancelariju Živković Samardžić, što znači da se Poverenik ili drugo lice može njima obratiti u pogledu svih pitanja u vezi sa obradom podataka o ličnosti.Imenovanju predstavnika ove kompanije prethodilo je inicijalno obraćanje SHARE fondacije, koja je ukazala na istu obavezu.Poverenik ponovo apeluje na druge strane kompanije koje imaju obavezu imenovanja svog predstavnika u Republici Srbiji, u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, da istu obavezu izvrše i time pokažu svest o obavezi poštovanja vladavine prava i privatnosti svojih korisnika.

Srbija

Udruženje radnika na internetu se pridružuju protestu malih privrednika

Udruženje radnika na internetu (URI) pridružiće se "protestu upozorenja" koji organizuju "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije" i Udruženja turističkih agencija Srbije (UTAS), koji je najavljen za 2. decembar."Želeo bih u ime udruženja da se oglasim da nakon što smo razmotrili i uslaglasili se, mi ćemo podržati protest... Molim vas samo da se pridržavati mera i vidimo se u sredu", napisao je predsednik URI Miran Pogačar.U protestu koji će početi u 12 časova ispred Ministarstva finansija i Ministarstva privrede učestvovaće predstavnici ugostiteljstva, turizma, frilensera, ivent industrije, muzičara i ostalih privrednika, saopštili su organizatori.Mali privrednici najavili protest upozorenja u Beogradu Oni navode i da "do danas nije odgovoreno na mnogobrojne zahteve malih domaćih privrednika", kao i da se u isto vreme promoviše "Bela knjiga" i strane investicije koje se finansiraju njihovim novcem."Došlo je vreme za ujedinjenje male domaće privrede, jer smo mi nosioci ekonomije naše zemlje", navodi se u njihovom saopštenju.

Srbija

Pokrenut postupak za izradu generalnog projekta auto-puta „Vožd Karađorđe“

"Koridori Srbije" pokrenuli su postupak javne nabavke za izradu Generalnog projekta sa Studijom opravdanosti za izgradnju državnog puta prvog reda "Vožd Karađorđe", koji bi trebao da spoji centralni deo Šumadije sa istočnom Srbijom, navodi se u saopštenju.Taj auto-put biće najbrža veza Istočne Srbije sa Centralnom i Zapadnom Srbijom, kao i koridorima 10 i 11, biće dugačak 220 kilometara, a gradnja će biti podeljena na pet deonica.Nova saobraćajnica proći će kroz teritorije opština Lazarevac, Sopot, Mladenovac, Aranđelovac, Topola, Rača, Lapovo, Velika Plana, Svilajnac, Despotovac i Bor.Informacije o postupku javne nabavke zainteresovanima će biti dostupne na Portalu javnih nabavki."Podsećam da otvaranje postupka javne nabavke za izradu projekta auto-puta 'Vožd Karađorđe' dolazi u momentu kada se u Srbiji intenzivno radi na gradnji auto-puta na Koridoru 11, zatim na Moravskom i Fruškogorskom koridoru, putu Ruma-Šabac-Loznica i Kuzmin-Sremska Rača. Svi ovi projekti koji su u toku, ali i oni koji su u završnoj fazi pripreme čine Srbiju ogromnim gradilištem i ispunjavaju ciljeve iz strategije 'Srbija 2025'", naveo je v.d. direktora "Koridora Srbije" Aleksandar Antić.

Srbija

Proglašen pobednik „iNOVACiJA“ crowdfunding hakatona

Tim "Hidden Leaf" pobednik je ovogodišnjeg hakatona iNOVACiJA, koji su priredile Beogradska bankarska akademija, Komercijalna banka i Udruženje banaka Srbije (UBS), saopštili su organizatori.Drugo mesto osvojio je tim "Fishsticks", a treće tim "Sink". Timovi su se takmičili u razvoju crowdfunding platforme, koja treba da omogući i olakša prikupljanje sredstava za finansiranje inovativnih projekata."Crowdfunding" je način finansiranja za prikupljanje sredstava za podršku novih projekata. Koristeći snagu zajednice, kreatori dobrih rešenja na ovaj način mogu relativno lako i brzo da tržišno valorizuju svoje ideje.Osnovni cilj ove platforme je da posluži kao svojevrsni digitalni medijator između inovatora sa jedne - i velikog broja malih ulagača sa druge strane, i tako obezbedi realizaciju vrednih ideja.Najboljim projektima uručene su nagrade, i to 150 hiljada dinara prvoplasiranom timu, 100 hiljada duroplasiranom, a trećplasirani je dobio 50 hiljada dinara."Podržali smo Hakaton iNOVACIJA jer on objedinjuje nekoliko ciljeva Udruženja banaka Srbije. Sa jedne strane podržali smo inovativna, digitalna rešenja, što je dugoročni cilj UBS i celog bankarskog sektora. Sem toga, na ovaj način promovišemo razvoj preduzetništa, primenu domaćeg znanja i pameti, što će doneti značajnu korist celoj našoj zajednici", rekao je Vladimir Vasić, generalni sekretar UBS na svečanoj dodeli koja je upriličena ovim povodom. 

Srbija

Srbija blizu evropskog proseka po broju „kreativaca“

Broj ljudi koji su zaposleni u kreativnim delatnostima je preko 23 hiljade i to je neznatno ispod proseka Evropske unije, ali je ispred Grčke i Italije, koje važe za kolevke kulture i civilizacije, pokazuju podaci Eurostata, prenosi portal Makroekonomija. Zaposlenima u državnim ustanovama kulture od danas zagarantovano 100 odsto plate u slučaju da odsustvuju sa posla zbog Kovida-19.Prema proceni Eurostata u Srbiji je 23.600 zaposlenih u kreativnim delatnostima, gde se ubrajaju umetnici, novinari, autori i lingvisti i to je za 6,1 manje nego 2014. godine, što je i dalje tek neznatno ispod evropskog proseka. U Evropskoj uniji broj zaposlenih je u tim delatnostima povećan za 16% u prethodnih osam godina, a od umetnosti, novinarstva i lingvistike živi ukupno 1,7 miliona zaposlenih, odnosno 235 hiljada ljudi više nego 2011. godine.Evropska unija ima 3,8 umetnika na 1.000 stanovnika i 8,7 umetnika na 1.000 zaposlenih, pa je udeo umetnika izuzetno mali, jer se radi o odabranim licima.KAKO JE KORONA "UKRALA" KULTURU U SRBIJI STATISTIKA NE ODRAŽAVA REALNOSTU malim zemljama, prema broju stanovnika, odstupanja u godišnjim podacima mogu da budu ogromna i ne moraju da budu odraz realnih kretanja.U Crnoj Gori je na primer, smanjen broj zaposlenih u ovim delatnostima sa 2.400 u 2018. na 1.800 u 2019. godini, kada su evroatlantske integracije dobile na intenzitetu.Sa druge strane ne treba smetnuti sa uma činjenicu da se među "kreativnim radnicima" u Srbiji, u istoj grupi zajedno mogu da nađu filmski režiser i tabloidni novinar, što ukazuje na činjenicu da je njihv broj možda prebukiran. MINISTARSTVO POTPISALO KOLEKTIVNI UGOVORMistarstvo kulture saopštilo je da je potpisalo "Poseban kolektivni ugovor za ustanove kulture, čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinice lokalne samouprave sa predstavnicima tri sindikata u oblasti kulture".Kako se navodi tom "izuzetno važnom" dopunom kolektivnog ugovora, zaposleni će imati pravo na naknadu plate u slučaju da je oboleo od zaraze virusom Kovid 19 ili je izostao zbog mera izolacije ili samoizolacije prouzrokovane tom bolešću .Naknada će biti visini od 100% prosečne plate koju je zaposleni primio u poselednjih 12 meseci i ukoliko je uzrok sprečenosti za rad nastala zbog potvrđene zaraze virusom Kovid 19.

Srbija

PAKT iz Loznice: Mi smo organizatori protesta na Brezjaku

Povodom teksta "Ekološke organizacije čekaju sastanak koji im je obećao Rio Tinto" objavljenog na portalu Nove ekonomije stigao je demanti organizacije "Podrinjski antikorupcijski tim - PAKT" iz Loznice."Naime, apsolutno je netačno da je udruženje "Zaštitimo Jadar i Rađevinu" organizovalo protest na Brezjaku, a tek je neačna informacija da ih podržavaju meštani", stoji u saopštenju "PAKT-a" koje je stiglo na adresu Nove ekonomije. Inače, reč je o protestu koji je 27. oktobra održan u selu Brezjak ispred kancelarije kompanije Rio Tinto, gde su okupljeni meštani izneli svoje mišljenje o realizaciji "Porojekta "Jadar"."Podrinjski antikorupcijski tim - PAKT" u svom saopštenju koje je objavio na istoimenom portalu, tvrdi da tada došlo do "grube zloupotrebe protesta" jer je, kako dodaju "dozvoljeno da se skupu obrate oni kojima tu nije bilo mesto".