Srbija

Srbija

UTAS: Državni organi onemogućili turističke agencije da posluju legalno

Svojom inertnošću tokom perioda vanrednog stanja, a pre toga lošim odlukama Ministarstva za trgovinu i turizam, svim organizatorim putovanja istekle su garancije, samim tim i licence za organizaciju putovanja, ocenilo je Udruženje turističkih agencija Srbije (UTAS).Ta organizacija navodi da resorno ministarstvo agencijama nije ponudila adekvatno rešenje, već da je umesto toga javnosti saopštilo da da "obrate pažnju" s kojom agencijom putuju, aludirajući time da postoje agencije koje i dalje imaju licence."Odmah potom, ministar u medijima objavljuje (ali bez zvanične odluke ili informacije na veb-sajtu ministarstva) da neće oduzimati licence agencijama u narednih 7-10 dana, dok ne reše situaciju. Budući da o tome nema zvanične odluke, većina agencija ne usuđuje se da prodaje aranžmane plašeći se kazni turističke inspekcije, dok neke agencije (koje očito taj strah nemaju) nastavljaju s prodajom aranžmana, kao da je sve u najbojem redu", dodaje se u saopštenju. UTAS podseća da su tri dana pre isteka licenci, osiguravajuća društva odlučila da ne nastave sa izdavanjem garancija organizatorima putovanja zbog previsokog rizika, budući da postoji veliki broj agencija koje im od marta nisu uplaćivale rate za garancije.S druge strane, dodaje UTAS, ima i agencija, koje su još u januaru isplatile celokupan iznos potreban za obezbeđenje garancija, ali da one nisu izuzete iz odluke osiguravajućih društava."Faktički, garancije su prestale da važe samim činom proglašenja vanrednog stanja, tako da bilo koju insolventnost ili bankrot agencija, osiguravajuća društva mogu tumačiti da su nastali kao posledica vanrednog stanja", navodi se u saopštenju.Podsećaju da je Vlada Srbije usvojila odluku o potvrdama o zamenskim putovanjima, kojom su agencije bile u obavezi da izdaju nove garancije, a da prethodno od osiguravajućih društava nije traženo izuzeće ovog uslova za osiguranje."Upravo na ovu nelogičnost je UTAS ukazivalo u dva navrata tokom aprila, obraćajući se nadležnima. Epilog: Putnici nisu zaštićeni polisama osiguranja koje izdaju osiguravajuća društva. Za sve prethodne i buduće uplaćene aranžmane sasvim je neizvesno da li bi putnici u slučaju insolventnoti ili bankrota agencije bili obeštećeni. Jesu li polise osiguravajućih društava jedino rešenje za obezbeđivanje garancija agencijama i izdavanje licenci? Nisu", zaključuje organizacija.Navodi se i da bi teoretski takve garancije mogle da izdaju i banke ali da 95 odsto agencija takve garancije ne bi mogle obezbediti.Zbog svega navedenog, UTAS navodi da pokušava da ubedi državne organe da je i prema putnicima i prema agencijama najbolje i najpravednije rešenje individualno osiguranje svakog pojedinačnog aranžmana, koje bi agencije izdavale u ime osiguravajućih društava."Takvo osiguranje moralo bi biti bez klauzula o izuzećima poput ovog za vanredno stanje ili pandemiju. Svi mi u UTAS-u verujemo da to može i treba da ostane trajno rešenje, budući da su sva druga ili na štetu putnika, ili na štetu agencija i velikog broja zaposlenih u njima. Nadležni organi trebalo bi da iznađu pravedno rešenje sa osiguravajućim društvima, povuku postojeće pravilnike i pripreme izmene zakona, kojim bi se ova oblast dugoročno uredila na dobrobit kako putnika, tako i celokupne privrede", apeluje UTAS.

Srbija

CEP: Istekao moratorijum za kredite, banke da otpišu deo kamate

Plaćanje kredita i nagomilanih kamatnih stopa, naročito onih koje važe za kreditne kartice biće značajan udar na finansije građana, , ocenjuju u Centru za evropske politike (CEP).Kako se nappominje, kamate za kreditne kartice su najveće, a udeo plaćanja kreditnim karticama je veliki i sve više raste.„S obzirom na okolnosti, gde pre svega mislim na negativan Euribor zbog čega se bankama praktično isplati da pozajmljuju, moglo bi se očekivati od banaka da budu svesnije težine situacije sa kojom se stanovništvo susreće i da izađu sa predlogom o otpisu dela kamatnog duga,“ rekao je Marko Obradović, saradnik CEP-a i koordinator Radne grupe u Nacionalnom konventu o Evropske unije.Kamate na kredite tokom trajanja moratorijuma inače su se redovno obračunavale, a sada dospevaju na naplatu.Mesečna kamata na dinarsku potrošnju varira i kreće se i do  35, 36%, u zavisnosti od banke i od tipa kreditne kartice, dok su kamate na potrošnju u evrima između 15 i 20%. Situacija je trenutno takva da je razlika po kojoj se zadužuju građani i ona po kojoj se zadužuju banke, velika, napominju u CEP-u.Tako je i kreirana situacija da će većina banaka na kraju godine imati povećane prihode po ovom osnovu, jer će u svom bilansu uspeha imati dodatne  prihode kojih verovatno ne bi bilo da nije bilo pandemije odnosno mera moratorijuma NBS. Narodna banka Srbije inače procenjuje da je moratorijum na otplatu kredita koristilo oko 90 odsto dužnika.KAKO  će SE MORATORIJUM NA KREDITE PRIMENJIVATI U PRAKSI

Srbija

U skladu sa zakonom: Ugovor sa Bus Plusom istekao, pa produžen do kraja godine

Grad Beograd saopštio da je zbog epidemije korona virusa ugovor za Bus Plus produžen do kraja godine, do kada bi u skladu sa zakonom trebalo da se izabere novi partner za naplatu karata u javnim prevozu. "Desetogodišnji ugovor sa Apexom u vezi sa Bus Plusom, potpisan 20. septembra 2010. godine, bio je koristan za Beograd, između ostalog i zato što je predvideo da nakon isteka ovog roka oprema za naplatu karata prelazi na Grad, kao i pravo korišćenja softvera" piše u saopštenju.Gradski sekretarijat za javni prevoz Beograda navodi u saopštenju da korisnici javnog linijskog prevoza nastavljaju da koriste tu uslugu kao i do sada, preneo je Beoinfo.To podrazumeva korišćenje dosadašnjih personalizovanih i nepersonalizovanih kartica, koje mogu da se dopune na maloprodajnim objektima i validiraju u vozilima.Ugovor sa kompanijom Apex Solution Technology za sistem Bus Plus istekao je 20. septembra, a prema ugovorenim pravilima, prava i oprema u vezi sa naplatom karata prelaze na Grad Beograd.GSP BEOGRAD IZNAJMLJUJE MINIBUSEVE OD BIZNISMENA BLISKOG SNS-U

Srbija

Građani radili više tokom korone, ali hvale rad od kuće (REZULTATI ANKETE)

Usled ekonomskih nesigurnosti koje se očekuju ove jeseni, Nova ekonomija je pokrenula serijal tekstova o uticaju pandemije na tržište rada u Srbiji. Prema rezultatima treće ankete, nešto manje od trećine građana radila je tokom korona krize isto kao i ranije, preko 38 odsto zaposlenih je radilo malo više ili znatno više, dok je dodatnih 31 odsto građana radilo manje od izbijanja zdravstvene krize.Od građana koji su imali veće radno opterećenje, najviše ispitanika, skoro 23 odsto, radilo  je oko dva sata duže nego obično. Petina ljudi sa promenom radnog vremena je radilo preko tri sata nedeljno više.Skoro 45 odsto ljudi je imala smanjenje radnog vremena od sat ili više vremena.ANKETA JE I DALJE OTVORENA I DOSTUPNA OVDE Što se organizacije radnog vremena tiče, preko dve trećine, skoro 70 odsto ispitanika je svoj radni dan počinjalo isto kao i pre korone, dok je ostatak građana radio klizno.   Najviše građana u apsolutnim ciframa nije primetilo dodatnih problema tokom pandemije, a najviše je trpelo zdravlje (26 odsto), porodica (manje od 24 odsto) i posao (skoro 10 odsto).Na pitanje šta su najpozitivniji, a šta najnegativniji rezultati pandemije kad je reč o radu i radnim odnosima, iskustva su različita, ali su se najbolje snašli "digitalci" i ostali zaposleni koji su svoje zadatake obavljali od kuće."Pozitivno je to što se pokazalo da rad može da se organizuje van zacrtanih vremenskih i prostornih okvira i da se mnogi poslovi završe od kuće ili za kraće vreme ako se smene bolje organizuju. Dakle, zadžala bih tu fleksibilnost. Negativno je to što se čekalo da se desi nešto vanredno da bi se došlo do takvih rešenja", navodi jedna ispitanica.Iako u većem broju slučajeva napominju da se "radilo bez tenzije, samo po potrebi", da se štedelo na prevozu i hrani, pojedini ispitanici navode i da je "multitasking" sa decom i radom od kuće otežavao celu situaciju.Drugi napominju da su od kuće često radili prekovremeno, kao i da im troškovi rada od kuće (struja za računare i sl.) nisu bili plaćani."Loše je to što je moje radno vreme do 16h, a zabrana kretanja je počinjala od 17h, pa se dešavalo da po ceo dan uopšte ne izađem iz kuće", iskustvo je jednog građanina tokom najrestriktivnijih mera u pandemiji.Pojedinci smatraju da je rad putem telefona i mejla zapravo omogućio bolju komunikaciju sa kolegama, mada napominju da je samoća ozbiljan problem za ljude koji žive kao samci.Žene se žale i na neravnopravnu podelu kućnih poslova, čak i u slučajevima kada su oba supružnika radila od kuće, zbog čega navode da je period krize bio neuobičajeno stresan "i psihički i emotivno"."Ljudi su se zbližili i bolje se razumeju, ali je trpela porodica, kao i zdravlje, s obzirom da nismo više mladi. Volela bih da se zadrži razumevanje između poslodavca i zaposlenih", zaključuje jedna od ispitanica.Kako građani ocenjuju uticaj pandemije na tržište rada pročitajte OVDE.ANKETA JE I DALJE OTVORENA I DOSTUPNA OVDE Nova ekonomija vas i dalje poziva da nam šaljete svoja iskustva i komentare putem našeg portala ili društvenih mreža.Rezultate prethodne ankete možete pogledati OVDE.

Srbija

Sve mi diraj, platu mi ne diraj (ANKETA)

Tokom pandemije, neke kategorije zaposlenih u Srbiji radile su značajno više, a neke manje. Broj radnih sati značajno je bio smanjen. Da li Vam se to odrazilo na primanja? Poznato je da javni sektor u Srbiji u proseku prima 100 evra više od zaposlenih u privatnom sektoru. Kakva su Vam očekivanja, šta će biti sa vašom platom? Molimo Vas da izdvojite tri minuta i popunite našu anketu:Create your own user feedback survey

Srbija

Nagradni konkurs za mlade umetnike Pančeva

Wolf Art Studio i ove godine poziva mlade umetnike iz Pančeva da svoje radove predstave na konkursu koji je otvoren do 20. januara 2021. godine.Cilj osnivanja nagrade je da na lokalnom i nacionalnom nivou pruži podršku i vidljivost mladim umetnicima iz Pančeva, kao i da se kroz saradnju razmenjuju znanja i iskustva neophodna za razvoj savremenog umetnika na početku njegove karijere. Nagrada se dodeljuje na teritoriji grada Pančeva drugi put ove godine. Ovogodišnji nagradni fond iznosi 500 evra.Na konkurs se mogu prijaviti umetnici od 18 do 30 godina starosti, koji su rođeni ili žive na teritoriji grada Pančeva (sa naseljenim mestima).Konkursom je predviđena izložba finalista u prostorijama Narodnog muzeja Pančevo.Na izložbi će svečano biti proglašen pobednički rad, a autoru će biti uručena novčana nagrada u iznosu od 500 evra.Mladi umetnici mogu konkurisati sa maksimalno tri rada.Na konkurs možete poslati sliku, crtež, grafiku, skulpturu ili instalaciju.Prednost na ovom konkursu imaće samostalni umetnici, umetnici koji su završili neku umetničku školu, studenti umetničkih škola, ali i samouki umetnici koji se profesionalno bave umetnišću ili su na putu ka profesionalnoj karijeri.Zainteresovani se mogu prijaviti Na imejl adresu kontakt@vukvuckovic.com tako što će dostaviti:1. kratku umetničku biografiju (1 strana),2. fotografije radova u JPG formatu, do tri rada.3. Naziv rada, tehnika, dimenzije4. Internet prezentaciju umetnika – sajt ili neki drugi profil na kome se može detaljno informisati oradu umetnika (Facebook, Instagram, Behance…)5. Kontakt (telefon i imejl)Rok za prijavu je 20. januar 2021. do 24 časova.

Srbija

Prijava kandidata za program „Moja prva plata“ počinje 8. oktobra

Vlada Republike Srbije saopštila je danas da je prijava poslodavaca za učešće u programu "Moja prva plata" završena, međutim zbog velikog interesovanja poslodavaca za program i najvećeg broja pristiglih prijava u poslednja dva dana roka za prijavu kompanija, otvaranje prijava pomereno je za 8. oktobar, saopštila je Vlada Srbije.Više od 70 odsto pozicija koje su kompanije prijavile dostupno je za kandidate sa završenom srednjom školom, a prijave poslodavaca stigle su iz čitave Srbije, različitih delatnosti i obima kompanija.Nakon utvrđivanja konačne liste kompanija i pozicija na koje se kandidati mogu javiti, 8. oktobra biće otvoren poziv za prijavu zainteresovanih kandidata.Za potrebe prijave kompanija, oglašavanje pozicija i prijave kandidata, napravljen jedinstveni portal koji je omogućio privredi i mladima da ne moraju ništa da dostavljaju u papirnom obliku, već sve potrebno mogu da odrade elektronski, putem Portala Moja prva plata.Priliku da steknu radno iskustvo, pa i potencijalno buduće zasposlenje, imaće 10.000 mladih, u šta će država investirati dve milijarde dinara.

Srbija

SAD: Kinezi kolonizuju, mi ojačavamo suverenitet zemalja Zapadnog Balkana

Za razliku od Kine želimo da ojačamo suverenitet zemalja u regionu Zapadnog Balkana i veoma smo posvećeni njegovom ekonomskom razvoju, izjavio je Adam Bouler, izvršni direktor Finansijske korporcije SAD za međunarodni razvoj (DFC), prenosi list Danas.„Kinezi ne investiraju u region iz dobre volje i milosrđa, nego radi uticaja. Kineski pristup je neka vrsta neokolonijalizma. Naš posao je da investiramo u te zemlje kako bismo ojačali njihov suverenitet“, rekao je Bouler novinarima na telefonskom brifingu.Na brifingu povodom prošlonedeljne posete delegacije američke vlade Grčkoj, Kosovu, Srbiji, Izraelu i Maroku, Bouler je rekao da će rezultati rada novotvorene kancelarije DFC u Beogradu biti vidljivi posle izvesnog vremena.„Moramo da prođemo kroz određene procedure. Prvi korak su bili sastanci na terenu, sa predstavnicima desetina i desetina kompanija. Sledeći korak će možda biti pisma o namerama, a onda i dogovori. To nije nešto što se brzo završava, ali je stvarno“, naveo je Bouler.On je rekao i da o „stvarnim namerama“ SAD svedoči to što su u delegaciji koja je posetila region bili predstavnici šest američkih institucija, DFC, USAID-a, Izvozno-uvozne (EXIM) banke, ministarstava trgovine i energetike i Saveta za nacionalnu bezbednost (NSC).KINESKA MEKA MOĆ Naveo je da će DFC nastaviti da sprovodi ono na šta se obavezala bez obzira na ishod predsedničkih izbora u SAD 3. novembra, jer ta agencija ima podršku i demokrata i republikanaca.Direktor beogradske kancelarije DFC Džon Jovanović rekao je na brifingu da je američka delagacija u Srbiji konkretno razgovarala o investicijama u nekoliko projekata.Jovanović nije odgovorio na pitanje o finansijskom okviru planiranih investicija u Srbiji.Rekao je da su prioretni projekti „Autoput mira“ i železnička linija koja će povezati Srbiju i Kosovu.„Neki od tih projekata su u toku, mi ćemo se truditi da obema stranama obezbedimo finansijska sredstva kako bismo poboljšali njihovu ekonomsku saradnju“, rekao je Jovanović.On je naveo da je na sastancima u Beogradu bilo reči i o podršci mikro, malim i srednjim preduzećima i o podsticanju saradnje mladih preduzetnika Srbije i Kosova.

Srbija

Opao uvoz i izvoz, manji i deficit u robnoj razmeni Srbije

Ukupna spoljno-trgovinska robna razmena Srbije u periodu od januara do avgusta 2020. godine iznosi 27,9 milijardi dolara i 25,08 milijardi evra, što predstavlja iznose za 7-8% manje u odnosu na 2019, saopštio je Republički zavod za statistiku.U tom periodu kako se navodi izvezeno je robe u vrednosti od 11,859 milijardi dolara, što je 8,4% manje u odnosu na isti period prethodne godine.Uvoz je iznosio 16,138 milijardi dolara, i to je za 7,4% manje nego u istom periodu prethodne godine.Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od 10,619 milijardi, što je pad od 7,6%, a uvoz je bio 14,461 milijardi, što je manje za 6,5%.Deficit u robnoj razmeni je 4,278 milijardi dolara, što čini smanjenje od 4,3% u odnosu na isti period prethodne godine. Izražen u evrima, deficit iznosi 3,842 milijardi, što je smanjenje od 3,2% u poređenju sa 2019. godinom.Pokrivenost uvoza izvozom je 73,5% i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 74,3%.Regionalno, najveće učešće u izvozu Srbije imao je Region Vojvodine (35,3%), Beogradski region (25,4%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (21,9%), Region Južne i Istočne Srbije (17,3%), a oko 0,1% izvoza je nerazvrstano po teritorijama.SRBIJA OD EU TRAŽI UKIDANJE UVOZNIH KVOTA NA ČELIK Najveće učešće u uvozu imao je Beogradski region (49,0%), Region Vojvodine (27,7%), Region Šumadije i Zapadne Srbije (13,0%), Region Južne i Istočne Srbije (9,6%), a oko 0,7% uvoza nije razvrstano po teritorijama. Pri tumačenju tih podataka, treba imati u vidu da uvoz nafte i gasa najvećim delom se obuhvata u Regionu Vojvodine i Beogradskom regionu, a time su obuhvaćeni energenti za celu teritoriju Srbije.Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 60,6% ukupne razmene.Najveći suficit u razmeni ostvaren je sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Severnom Makedonijom. Od ostalih zemalja ističe se i suficit sa Rumunijom, Bugarskom, Češkom, Hrvatskom, Slovačkom, Velikom Britanijom, Švedskom. Najveći deficit javlja se u trgovini sa Кinom i Nemačkom, zatim Ruskom Federacijom, Turskom, Italijom, Mađarskom, Belgijom, Irakom, Republikom Кorejom, Poljskom (uvoz delova za motorna vozila), Španijom, Slovenijom, Francuskom, SAD-om, Švajcarskom, Grčkom.

Srbija

Eko gradnja: Lopte od reciklirane plastike kao zamena za beton

Nova poslovna zgrada Delta House na Novom Beogradu imaće 20 hiljada kvadrata, 11 etaža, ukupna vrednost investicije je 40 miliona evra i u novom prostoru biće zaposleno 800 radnika, prenosi Gradnja.rs.Zgrada će imati LEED sertifikat, što u prevodu znači da je objekat građen na principima zelene gradnje. Projektovana je kao energetski efikasna, koristiće solarne panele, prikupljaće i koristiće kišnicu za navodnjavanje zelenila, a zelena površina na parceli biće veća od izgrađenog dela parcele.Međutim, zanimljiv je način izgradnje tog objekta jer se koriste lopte od reciklirane plastike kao zamena za teški beton na svim onim mestima na kojima on iz statičkih razloga nije nužan. Pored toga što su količina korišćenog betona, a samim tim i težina konstrukcije manji, ovaj sistem omogućuje i to da se u izgradnji objekata prave znatno tanje ploče.Ta tehnologija podrazumeva postavljanje lopti između gornje i donje zone armature, u zoni ploče koja nije nosilac konstrukcije, nakon čega se izliva beton uz obavezno vibriranje kako bi se ravnomerno rasporedio i formirala buduća rebra. Korišćenje te tehnologije ima i dvostruke benefite po očuvanje životne sredine. Same lopte napravljene su od 100% reciklirane plastike i omogućuju da se količina korišćenog betona smanji dovodi i do smanjenja emisije CO2 u atmosferu.Korišćenjem lopti od reciklirane plastike u konstrukciji Delta House ušteđeno je 1.600 m3 betona i smanjena težina konstrukcije za 4.000 tona.Upotrebom ošupljenih ploča smanjen je broj stubova i obezbeđeni veći rasponi čak do 10,8 m i to bez dodatnih greda. Montažom 100.000 lopti u konstrukciju nove poslovne zgrade smanjiće se emitovanje CO2 za 336t.

Srbija

Cene rentiranja stanova brzo se vratile na nivo pre pandemije

Vanredno stanje i pandemija najviše uticali na zastoj u kupovini i prodaji nekretnina, pad cena se najviše osetio u njihovom izdavanju u zakup, dosta studenata se vratilo kućama, a stanovi na dan nudili su se za mesečni najam, piše Gradnja.rs.Sve to je, dodaje se uticalo na povećanje ponude i na smanjenje cena tražene kirije.Ipak, nakon što se vanredno stanje završilo i život se vratio u normalu, vratila se i potražnja za stanovima, pa su se cene brzo vratile na period pre pandemije.Prema podacima sajta za oglašavanje nekretnina 4zida.rs u glavnom gradu, prosečna cena oglašenih nameštenih garsonjera iznosi skoro 200 evra, a jednosobnih stanova 250 evra. Ukoliko želite da imate još jednu dodatnu sobu, makar i manju, za takve stanove najčešće ćete morati izdvojiti preko 300 evra. Prosečna cena oglašenih dvosobnih nameštenih stanova iznosi nešto preko 400 evra, a trosobnih 600 evra. Stanovi od 250 ili 350 kvadrata gotovo su duplo skuplji nego trosobni stanovi, pa prosečna cena nameštenih četvorosobnih stanova u Beogradu iznosi 1.304 evra, a petosobnih čak 1.577 evra.KORONA SKORO DA NIJE UTICALA NA CENE NEKRETNINA U SRBIJI NOVI SADPoslednjih godina cene nekretnina u Novom Sadu vrtoglavo rastu i što se tiče prodaje i što se tiče izdavanja. Na veliku potražnju za nekretninama uticao je i povećan broj mladih ljudi koji su se zaposlili u Novom Sadu, mahom u IT industriji. Prosečna cena nameštenih garsonjera u Novom Sadu oglašenih na portalu 4zida.rs 182 evra, što je samo 15 evra manje od prosečne cene garsonjere u Beogradu. Slično je i sa jednoiposobnim stanovima – prosečna cena oglašenih jednoiposobnih stanova u Novom Sadu je 272 evra, odnosno oko 30 evra manje nego u Beogradu.Ipak, veća razlika u ceni se oseti kod stanova sa više soba, a najveća kod četvorosobnih, koji u Novom Sadu koštaju 542 evra, a u Beogradu skoro tri puta skuplje, čak 1304 evra.NIŠ UPOLA MANJE OD BEOGRADAZa garsonjeru u Nišu mesečno je dovoljno 124 evra, a prosečna cena dvosobnih stanova niža je nego cena garsonjere u Beogradu i ona iznosi 189 evra. Namešteni trosobni stanovi prosečno su oglašeni za 260, a četvorosobni za 405 evra.Bez obzira na ekonomske prilike u zemlji, faktor ponude i tražnje i dalje diktira cenu zakupa nekretnina. Ono što dodatno utiče na cenu je i dovoljan broj luksuznih stanova i projekata, u čemu Beograd u velikoj meri prednjači u odnosu na ostale gradove u Srbiji.

Srbija

U Zrenjaninu puštena aplikacija za prijavu smrada

Organizacija Građanski preokret predstavila je veb aplikaciju pod nazivom "Prijavi smrad" koju od danas mogu da koriste svi građani Zrenjanina."Aplikacija je namenjena prijavljivanju, prikupljanju, prikazivanju i analizi komunalnih problema, a može joj se pristupiti preko internet portala Građanskog preokreta", kaže Miodrag Bogunović, član Upravnog odbora Građanskog preokreta.Za dodavanje pojedinačnog "smrada" kako se navodi, postoji osam opcija: za neispravnu vodu, zagađeni vazduh, komunalnu buku, divlje deponije, saobraćajne probleme, napuštene objekte, neprimerene grafite i ostale probleme."U okviru aplikacije, koristeći zoom-in i zoom-out funkcije ili ugrađeni GPS prijemnik na telefonu, svako može da odabere lokaciju koju prijavljuje, opiše vrstu problema i da priloži fotografiju ili video zapis," navode iz Građanskog pokreta.Za sve unete informacije o različitim problemima, klikom na odgovarajuću ikonicu može se izvršiti uvid u detaljnije podatke o kategoriji, mesnoj zajednici, adresi, fotografiji, datumu kreiranja i opisu problema.Nakon izvesnog vremena, aplikacija će jasno pokazati učestalost i strukturu problema koje građani prijavljuju, a biće i vidljivo da li se, kako i koliko brzo prijavljeni problemi rešavaju.Veb aplikacija "Prijavi smrad" nastala je u saradnji Građanskog preokreta sa GIS udruženjem Srbije, koje se bavi ostvarivanjem ciljeva u oblasti profesionalizacije, promocije, primene i razvoja geografskog informacionog sistema (GIS-a). POSTROJENJE ZA PRERADU PIJAĆE VODEMiodrag Bogunović osvrnuo se i na novo puštanje u rad postrojenja za preradu pijaće vode u Zrenjaninu i preneo je stav Građanskog preokreta da je u pitanju nezakonito uključenje "fabrike vode" u komunalnu delatnost vodosnabdevanja: "Od 2015. godine do sada iz posla je izašao nosilac konzorcijuma koji je izabran u javnoj nabavci - italijanski Zilio, svi ugovoreni rokovi su prekršeni, a umesto privatnog kapitala u to postrojenje su ugrađene desetine miliona budžetskog novca." Bogunović dodaje i da zdravstvene i komunalne probleme treba rešavati, ali kako se naglašava ne smemo dozvoliti da nam praksa postane da ih rešavamo kriminalnim poslovima.On je naglasio da će Građanski preokret nastaviti da se angažuje na tom pitanju kroz Inicijativu "Zajedno do vode" i insistiranjem da pravosudni organi urade svoj posao.GRAĐANSKI PREOKRET POZIVA NA JAVNU RASPRAVU O IZGRADNJI FABRIKE GUMA U ZRENJANINU

Srbija

Beograd: Stari savski most biće isečen i premešten

Tamvajski most na reci Savi gradske vlasti u Beogradu planiraju da rastave i privremeno presele na Palilulu, dok će istovremeno na tom mestu graditi novi most, piše Blic.„Radovi na demontiranju će verovatno početi sledeće godine, dok će se uporedo raditi i novi most na njegovom mestu. Stari most će biti isečen na tri dela, transportovan brodom do svoje privremene lokacije, kako bi kasnije mogao ponovo da se koristi“, izjavio je glavni urbanista Beograda Marko Stojčić.Prema njegovim relima, strari most će biti privremeno postavljen na jednoj parceli u opštini Palilula.Pre izvesnog vremena, nakon navodnog izjašnjavanja građana, grad je doneo odluku da stari most bude izmešten u park Ušće i da se konstrukcija iskoristi za kafiće i restorane.Stojčić je naveo da će Novi savski most imati po dve trake u svakom smeru, sa tramvajskom „bašticom“ u sredini i stazom za bicikliste.„To će biti jedan novi most koji bi trebalo da počne da se gradi sledeće godine, ne znamo tačno kada jer je korona virus sve dosta usporio“, dodao je Stojčić i rekao da se očekuje da će biti završen 2022. godine.Druga opcija, koja je dobila manje glasova, bila je da Stari savski most bude premešten između Ade Ciganlije i novobeogradskih blokova.Ipak, naknadno je odlučeno da se na tom mestu izgradi pešačko-biciklistički most koji bi povezivao Adu i Blok 70.Protiv tog rešenja ranije su se bunili stanari novobeogradskih blokova 70/70A, koji su više puta o tome javno raspravljali i oglašavali se.Izjašnjavali su se protiv biciklističkog mosta u ulici Omladinskih brigada, jer kako su tada naglasili, ne žele da im zagorča život.Što se tiče Starog savskog mosta, građani se pitaju zašto se on seli na suvo, jer bi kako naglašavaju, mogao da se iskoristi kao novi biciklistički mosta koji bi preko Ušća Save u Dunav odlično povezao Kalemegdan i Zemun.

Srbija

Ozvaničena prodaja Jugoremedije

Potpisan ugovor kojim je zrenjaninska fabrika lekova Jugoremedija i zvanično prodata APS holdingu, tačnije firmi Project one, najboljem ponuđaču na poslednjoj prodaji koja je obavljena neposrednom nagodbom, prenosi list Danas.„Potpisali smo kupoprodajni ugovor i rok je osam dana za isplatu, s tim da je kupac naveo da će ranije isplatiti prodajnu cenu“, izjavio je stečajni upravnik Jugoremedije Radovan Savić.Pred Privrednim sudom u Zrenjaninu prethodno su odbijeni prigovori dvoje kupaca da bi na kraju i Komisija za zaštitu konkurencije dala pozitivno mšljenje.Prigovore na odluku o prodaji podneli su turski Birgim i Led Vision doo Beograd.Novi kupac nije iz oblasti farmacije i veliki su izgledi da će trgovati ovim preduzećem. Prema nezvaničnim saznanjima Danasa, novi vlasnik bi ubrzo mogao postati Delta farm koji bi obnovio proizvodnju.Investicioni fond APS holding, koji je otkupio dugovanja Jugoremedije od Hipo banke i tako postao njen najveći poverilac, dao je najbolju ponudu za ovu fabriku u iznosu od 362,5 miliona dinara.To je bila 14. prodaja Jugoremedije, koja je od 2012. godine u stečaju, a njena dugovanja dostigla su 25 miliona evra. Prva privatizacija iz 2002. godine, kada je pod neslavnim okolnostima udeo kupio Jaka 80 Radoviš, poništena je nakon pet godina zbog sumnjive dokapitalizacije.ZRENJANIN: FABRIKA LEKOVA PRODATA IZ PETNAESTOG POKUŠAJA

Srbija

Izvršiteljka preuzela ulogu sudije, sama odlučivala o prigovorima na svoj rad

Združena akcija "Krov nad glavom" ukazuje da pojedini izvršitelji, tokom postupaka iseljenja koje ova organizacija  prati, "sve više preuzimaju ulogu sudija u postupku" i na licu mesta tokom iseljenja "presuđuju" o žalbama advokata ili same oštećene strane.U saopštenju te organizacije se ocenjuje da je ta praksa nezakonita i da apsolutno izlazi iz okvira nadležnosti i izvršitelja.Kao primer navode slučaj porodice Vuksanović iz Prilepske 7, kada je u sredu 30. septembra "javnost u direktnom prenosu mogla da vidi kolika je izvršiteljska vlast – da argumenti dužnika koliko god da su tačni i dobro obrazloženi zapravo nemaju nikakvu snagu i da prigovori na rad izvršitelja u praksi zapravo nisu relevantni jer o njima odlučuje sam izvršitelj"."Imali smo priliku da prisustvujemo suđenju, koje je improvizovala izvršiteljka Mirjana Dimitrijević, na kom se odlučivalo da li postoji predmet izvršenja, pri čemu je izvršiteljka preuzela ulogu sudije i na taj način odlučila da izađe izvan svojih ovlašćenja, čime je još jednom potvrđeno da u praksi izvršitelji odlučuju, a ne samo izvršavaju sudske odluke", navodi se u saopštenju."Krov nad glavom" dodaje da je Dimitrijević nakon pet sati "odlučila" da su veštaci koje je sama angažovala u pravu bez obzira na to što je advokat dužnika jasno dokazao da predmet izvršenja, onako kako je opisan u izreci presude, ne može da se identifikuje."O svim prigovorima advokata porodice Vuksanović da je izvršiteljka prekoračila svoja ovlašćenja odlučila je faktički sama izvršiteljka na licu mesta i nastavila sa izvršenjem, a o prigovorima će dalje odlučiti veštak tek pošto porodica Vuksanović izađe na ulicu. Dokumente iz predmeta je koristila onda kada su odgovarali njenoj interpretaciji da bi zatim sve na šta se pozivao advokat dužnika proizvoljno ignorisala", ocenjuju u "Krovu nad glavom".Porodici je dat rok da do 1. decembra izađe iz kuće dobrovoljno, a uprkos činjenici da javnost ima pravo da prisustvuje izvršnom postupku, okupljeni građani, među kojima su bili i novinari portala Nova.rs, legitimisani su od strane policije, koja je istovremeno odbila da pokaže svoje legitimacije. "Podsećamo, izvršitelji su privatni preduzetnici, a ne sudije i činjenica da će na sve prigovore odgovoriti nakon što porodica završi na ulici pokazatelj je očigledne sistemske samovolje izvršitelja", zaključuje se u saopštenju.Snimci na kojima je moguće ispratiti kako je od početka do kraja trajala komunikacija izvršiteljke, porodice, okupljenih i policije dostupni su na Fejsbuk stranici Združene akcije Krov nad glavom.