Srbija

Radijator

Srbija

Pančevci protiv toplane i sudova: Grejanje odjavili, ali moraju da plate

Organizacija potrošača Efektiva predstavila je studiju pod nazivom "Nevidljivi zakon" koja ukazuje na selektivnu primenu zakona u sporovima koje su pred nadležnim sudovima vodili korisnici daljinskog grejanja u Pančevu. Pored toga studija otkriva i nezakonit obračun kamata na računima za struju.Studija je zasnovana na 50 sudskih presuda u kojima je uočena praksa selektivne primene zakona na štetu potrošača, korisnika daljinskog grejanja u Pančevu, objašnjava za Novu ekonomiju autor Jovan Ristić, pravnik i član Efektive:"Skoro sve, tačnije 44 presude se odnose na Grad Pančevo, donesene su u periodu od 2007. do 2020. godine, a sporovi datiraju još iz 2000. godine".Prema njegovim rečima, predmet presuda su bili računi za grejanje koje se ne isporučuje, pa su građani odbijali da ih plate, smatrajući ih neosnovanim. Verovali su da će nezavisno sudstvo stati uz njih. "Sudovi i Ministarstvo energetike se, međutim, pozivaju na to da Zakon o komunalnim delatnostima prepušta lokalnim samoupravama da bliže urede prava i obavezae korisnika i pružaoca usluge", objašnjava Ristić.Kako kaže, na taj način impliciraju da lokalna samouprava uređuje ugovorni odnos kako ona hoće, mimo ugovornog prava.On podseća da sistemski, krovni zakoni, poput Zakona o obligacionim odnosima i Zakona o zaštiti potrošača ne mogu da se derogiraju posebnim zakonima, osim ako se to sistemski izričito ne dozvoljava.Ristić napominje da postoji određena tradicija donošenja presuda gde sudije neće da unesu u zapisnik Zakon o zaštiti potrošača i praktično ga čine nevidljivim.  "Obligacije se primenjuju selektivno, samo onda kada to odgovara jačoj strani, u ovom slučaju Toplani. Isto važi za zakone o komunalijama i energetici, kao i za neke odluke skupština lokalne samouprave".Dodaje i da je prisutna jedna izuzetno negativna pojava u prepričavanju sudijskih normi. To se radi kao da su one isključivo u korist Toplane, a izostavljaju se detalji koji su odlučujući za uspeh potrošača u sporu.Primetno je da sudovi preskaču zakonske norme i odluke jedinica lokalne samouprave kojima je propisano da ni fiksni ni varijabilni deo usluge (u ovom slučaju grejanja) ne može da se naplati, ako se usluga ne pruža. To je propisano i Zakonom o obligacionim odnosima, Zakonom o energetici, Zakonom o zaštiti potrošača i Zakonom o komunalnim delatnostima."Toplana uslugu grejanja naplaćuje tokom cele godine, a pruža je sezonski - tokom šest meseci. Ja sam i protiv toga da se računi dostavljaju korisnicima koji su isključeni sa sistema snabdevanja ili traže raskid ugovora", poručuje Jovan Ristić.On navodi da je problematičan i način na koji Elektroprivreda Srbije obračunava i naplaćuje račune za struju:"EPS-ovi računi su i formalno i sadržinski nezakoniti, jer se ne odnose na mesečno potraživanje već na zbir mesečnog i zaostalaih potraživanja".Kaže da se kao nusproizvod takvog sistema javlja obračunavanje kamate na kamatu, što je zabranjeno zakonom o obligacionim odnosima.Na 4 hiljade dinara, kamata ne može da bude veća od 10 dinara, ali u ovom sistemu ona je 180 dinara i to prema njegovim rečima donosi ekstraprofit javnom preduzeću, u ovom slučaju EPS-u.Ristić napominje i da je Infostan zbog sličnog sistema naplate potraživanja, već izgubio nekoliko sudskih sporova.Čedomir Savković

Srbija

Modna industrija jedan od najvećih zagađivača

Gotovo polovina građana Srbije upoznata je sa nepovoljnim uslovima u kojima se proizvodi odeća, ali tek svaki treći ispitanik ima određeni uvid u energetsku rasipnost modne industrije, pokazalo je prvo zvanično istraživanje o životnom ciklusu odevnih predmeta u Srbiji, koje je sproveo Centar za unapređenje životne sredine, prenosi Euractiv.Prema istraživanju javnost u Srbiji nije dovoljno upućena u sve ono što modna industrija nosi sa sobom, poput toga da je za proizvodnju jedne majice potrebno 2.700 litara vode, a za jedan par farmerki 10.000 litara.Svake godine u Srbiji se proda više od 80.000 tona odeće ili gotovo 12 kilograma po osobi, pokazalo je istraživanje.U Srbiji se najviše kupuju hulahopke i čarape, u proseku 8,3 komada godišnje po stanovniku, potom donji veš (7,6 komada) i majice i potkošulje (5,4 komada).Ostali odevni komadi, poput košulja, bluza, haljina, pantalona i farmerki, se kupuju nešto ređe, između dva i tri komada godišnje, dok se jakne, kaputi, mantili i namenski komadi (ski odela, odela, kravate, bademantili ) kupuju najređe.Odeća se u Srbiji najčešće kupuje u prodavnicama globalnih brendova i to nekih 60,5 odsto, prodavnicama polovne odeće kupuje se 16,2 odsto, prodavnicama domaćih proizvođača tek 13,4 odsto, a zbirno manje od 10 odsto građana kupuje preko interneta, na pijacama ili na nekim drugim mestima.Pokazalo se da je kvalitet odeće presudan za 54,5 odsto ispitanika, 41,2 odsto smatra cenu kao najvažniji faktor, dok njih 4,3 odsto kupuje odeću zbog trenda.Kada više ne žele da nose pojedine odevne komade, više od 55 odsto ispitanika poklanja odeću, 16 odsto je čuva, a isti procenat ispitanih donira odeću.Najmanji broj ispitanika nastoji da je proda i to 2,2 odsto, oko 7 odsto menja namenu odeći, dok je gotovo 4 odsto baci.Istraživanje o životnom ciklusu odevnih predmeta u Srbiji ukazalo je da je modna industrija jedna od grana koja najviše zagađuje okolinu.

Srbija

Beloglavi supovi beže iz kanjona reke Uvac

Na svojoj fejsbuk stranici Fondacija za zaštitu ptica grabljivica podsetila je da još nema odgovora u vezi sa zabranom letova helikoptera iznad kanjona reke Uvac.Kako se navodi, beloglavog supa koja je nedavno spašena posle skakanja u vodu iz gnezda jer se sa još nekoliko mladunaca uplašila turističkog helikoptera, odletela je čak do Grčke.Tamo ju je već fotografisao Yiannis Orfanos na grčkom ostrvu Naxos, pa kako konstatuju "nije ni čudo što su nam se razbežali supovi".Sporni događaj u kanjonu Uvca dogodio se početkom avgusta i reč je bio o starijim mladuncima koji su učili da lete.Kasnije su se oporavili i vratili u prirodu, o zabrani letova nekoliko puta s egovorili, ali odluke još nema.ZAŠTIĆENI BELOGLAVI SUPOVI ŽIVOTIMA PLATILI BAHATE LETOVE HELIKOPTEROM

Srbija

APR: Počinje evidencija o ustanovama zdravstvene delatnosti

Novina u Agenciji za privredne registre kreće od 12. oktobra od kada će raditi Registar zdravstvenih ustanova u vidu elektronske, centralne i javne baza podataka, saopštila je uprava te agencije.Kako se objašnjava, evidencija će se voditi o ustanovama koje obavljaju zdravstvenu delatnost na osnovu rešenja zdravstvenog ili farmaceutskog inspektora o ispunjenosti propisanih uslova za njeno obavljanje.          Sve postojeće zdravstvene ustanove, njih oko 1.400, koje su bile registrovane u nadležnim privrednim sudovima, imaju obavezu da podnesu Agenciji popunjenu registracionu prijavu za upis usklađivanja sa odgovarajućom dokumentacijom.To se sprovodi u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnikom o bližoj sadržini Registra zdravstvenih ustanova i dokumentaciji potrebnoj za registraciju.APR: PRIVREDA SRBIJE 2019. GODINE POSLOVALA U PLUSU, NETO PROFIT PAO ZA 13 ODSTO DO JANURA BESPLATNA REGISTRACIJA Agencija će postupak usklađivanja u naredna tri meseca sprovoditi besplatno, a od 11. januara 2021. godine podnosilac će, uz prijavu, morati da podnese i dokaz o uplati naknade od 4.900 dinara za registraciju. Do sada su se u Agenciji registrovali samo preduzetnici osnivači privatne prakse, a za registraciju zdravstvenih ustanova bili su nadležni privredni sudovi.Ubuduće će se i zdravstvene ustanove upisivati u elektronski registar i evidenciju prema proceduri koja traje najduže 5 radnih dana i obezbeđuje transparentnost ovog postupka i javnost podataka. Od nadležnih privrednih sudova, je kako se naglašava preuzeta i kompletna arhivska građa o postojećim zdravstvenim ustanovama, a u arhivi Agencije može da se izvrši uvid u spise predmeta i da se izdaju kopije dokumenata.  Po završetku postupka usklađivanja, APR će voditi i Jedinstvenu evidenciju subjekata u zdravstvu, koju će činiti objedinjeni podaci o zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi na teritoriji Republike Srbije. Tako će na jednom mestu biti objedinjeni podaci o svim pružaocima usluga zdravstvene zaštite u javnoj i privatnoj svojini, u koje će svi zainteresovani građani  moći da izvrše uvid preko internet stranice Agencije za privredne registre.

Srbija

I Vajber uključen u zaštitu od pandemije

Preko alikacije Vajber putem posebnog broja 064 / 88 11 405 građani mogu da prijave nepoštovanje epidemioloških mera, naročito u ugostiteljskim objektima i drugim mestima gde se okuplja veći broj građana, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.Sada kada se epidemija korona virusa razbuktava u svim zemljama regiona i šire, situacija i u Srbiji može da se promeni i pogorša, naročito ako se ima u vidu da je poslednjih dana primetno opuštanje građana i slabljenje poštovanje epidemioloških mera, upozoravaju nadležni."Stoga je ovo prelomni trenutak kada se mere moraju poštovati jednako kao i prethodnih meseci, a prijava nepoštovanja epidemioloških mera preko aplikacije Vajber jedan je od načina da se zadrži visok nivo primene i poštovanja mera", stoji u saopštenju.STIŽU REAKCIJE NA NOVE MERE I ZABRANE KRIZNOG ŠTABA, PRIVREDNICI TRAŽE UKIDANJE U saopštenju se ističe da je trenutna epidemiološka situacija u zemlji stabilna i rezultat je ponašanja građana koji su pokazali da poštovanjem mera epidemiološka situacija može da bude stavljena pod kontrolu.Republički Krizni štab, pre dva dana doneo je odluku da zbog pandemije ugostiteljski objekti mogu da rade do 23 časa, što je izazvalo negodovanje nekih privrednika.KRIZNI ŠTAB: RADNO VREME UGOSTITELJSKIH OBJEKATA DO 23 ČASA

Srbija

Javni poziv za jačanje rodne ravnopravnosti na lokalu produžen do 23. oktobra

Program Swiss PRO produžio je do 23. oktobra 2020. godine rok za prijave na javni poziv za podršku lokalnim samoupravama u osnaživanju mehanizama za rodnu ravnopravnost, navodi se u saopštenju te organizacije.Pravo učešća na javnom pozivu ima 96 gradova i opština iz regiona Šumadije i Zapadne Srbije, kao i regiona Južne i Istočne Srbije.Poziv pod sloganom "Da ravnopravnost postane stvarnost" ima za cilj instucionalno jačanje lokalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost.Vlada Švajcarske će kroz ovaj poziv sa 100.000 evra podrža do 30 lokalnih samouprava u promociji i zagovaranju rodne ravnopravnosti u lokalnim zajednicama.Projekti bi trebali da budu namenjeni povećanju učešća žena u procesu donošenja odluka, unapređenju položaja žena u lokalnoj zajednici, u oblasti borbe protiv rodno zasnovanog nasilja, ekonomskom osnaživanju, položaju žena na selu, kao i pripadnicama ranjivih grupa.Aktivnosti mogu biti usmerene i na unapređenje kompetencija lokalnih mehanizama, kao i promociju Evropske povelje o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou.Program posebno ohrabruje uspostavljanje međuopšnske i međuinstucionalne saradnje, a dodatno će bi vrednovani i projeka idenfikovani u lokalnim akcionim planovima za rodnu ravnopravnost.Sve informacije o javnom pozivu, dokumentacija za prijavljivanje i odgovori na sva prisgla pitanja u vezi sa pozivom dostupni su na internet stranici programa Swiss PRO, dok je snimak informativne sesije koja je održana putem interneta dostupan OVDEhttps://www.youtube.com/watch?v=H3n5i9X0fyg&feature=emb_logo. 

Srbija

Objavljeni standardi za maske

Institut za standardizaciju Srbije (ISS)   objavio je srpsku verziju standarda SRPS CWA 17553 koji definiše minimalne zahteve za maske za lice za stanovništvo. Ti zahtevi se odnose kako na maske za jednokratnu, tako i za višekratnu upotrebu i obuhvataju sledeće segmente: dizajn, performanse, metode ispitivanja, ambalažu, označavanje i informacije za upotrebu.Kako se navodi, maske za lice za stanovništvo namenjene su ljudima koji nemaju kliničke simptome virusne ili bakterijske infekcije i koji ne dolaze u kontakt sa ljudima koji pokazuju takve simptome.Maske za lice za stanovništvo nisu pogodne za decu mlađu od 3 godine. Preporučuje se da deca između 3 i 12 godina budu pod nadzorom dok nose ove maske. Piše i da maske za lice za stanovništvo ne podležu obaveznoj oceni usaglašenosti od strane imenovanih tela ili laboratorija. Njihov dizajn u skladu sa prihvaćenim najboljim praksama i kontrola kvaliteta proizvodnje ostaju odgovornost proizvođača. Proizvođač će možda morati da angažuje laboratoriju koja će proveriti tražene performanse.

Srbija

Stižu polise osiguranja, turističke agencije mogle bi da odahnu sledeće nedelje

Tri osiguravajuće kuće "Triglav osiguranje", "Globos" i "Dunav osiguranje" spremne su da nastave sa izdavanjem polisa osiguranja turističkim agencijama, koje još nemaju licence za normalno poslovanje, poručuju iz Vlade Srbije. "Agencijama su ove tri osiguravajuće kuće uputile dopise u kojima se traže podaci o poslovanju i bilansima, i čim te informacije dobiju, Triglav, Globos i Dunav osiguranje počeće da izdaju polise", rekao je ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić.TURISTIČKE AGENCIJE BEZ NOVIH LICENCI BRIŠU SE IZ REGISTRA Prema njegovim rečima, sastanak sa osiguravajućim kućama bio je konstruktivan i one će na osnovu kriterijuma i standarda, koje su definisale, nastaviti sa izdavanjem polisa osiguranja agencijama koje ih budu ispunjavale.Ljajić je rekao i da se izdavanje prvih polisa osiguranja turističkim agencijama očekuje tokom sledeće nedelje.Ministar je dodao da su u završnoj fazi i razgovori sa bankama oko aktiviranja bankarskih garancija kao drugog modela, koji bi u budućnosti trebalo da funkcioniše u praksi i omogući stabilnost rada agencija i sigurnost turističkih putovanja.Prvog oktobra turističkim agencijama istekle su dozvole za rad, a banke i osiguravajuće kuće uskraćivale su im garancije polise neophodne za dobijanje licenci.TURISTIČKE AGENCIJE NEZADOVOLJNE PONUDOM MINISTRA MALOG

Srbija

Građani peticijom protiv spalionice guma u Kostolcu

Grad Požarevac je potvrdio nameru da želi da gradi na spornoj parceli 3/4 i 3/5 Kostolac, nadležno ministarstvo u odgovoru pružilo detaljnije informacije o spornoj spalionici guma, a zabrinuti građani su za svaki slučaj pokrenuli peticiju protiv izgradnje tog postrojenja.Informacije o postrojenju za pirolitički tretman guma u Kostolcu preneo je pokret Jasno i glasno na svom portalu.Oni tvrde da su sredinom septembra na osnovu zahteva za informacije od javnog značaja tražili od nadležnih informacije o izgradnji postrojenja za pirolitički tretman otpadnih guma u Kostolcu i da su s tim u vezi, od oba subjekta dobili važne odgovore.Grad je, kako dodaju potvrdio nameru da gradi na parceli 3/4 i 3/5 Ko Kostolac, dok su iz ministarstva potvrdili da investitor nije pokrenuo odgovarajući postupak pred tim organom za dobijanje dozvole za izgradnju. Zatim su dobili kopiju informacije o lokaciji prema kojoj proizilazi da se parcela prema Planu detaljne regulacije nalazi u zoni koja čini poslovno-proizvodni kompleks i da je u funkciji prerađivačke i zanatsko manufakturne proizvodnje u skladu sa propisima o zaštiti životne sredine. U toj informaciji grad Požarevac je izneo mišljenje da ova lokacija nije pogodna za građevinsku parcelu, budući da nema pristup javnoj saobraćajnoj površini. KOSTOLAC B TRI GODINE ČEKA STUDIJU DA BI POČEO SA ODSUMPORAVANJEM Takođe Grad je uputio zahtev ministarstvu za tumačenje iznevši mišljenje da delatnost pirolitičkog tretmana nije u skladu sa navedenim planom. Dostavljen je i odgovor ministarstva, gde je ono uputilo gradsku vlast da je ona nadležna za promenu urbanističkog plana i prenamenu.Kako se zaključuje, postupak dobijanja dozvole nije ni započet pred predmetnim ministarstvom, pa je gradska vlast nastupila u toj materiji rezervisano i oprezno.Dodaje se da je na zajedničkoj inicijativi (građana) da svojim pritiskom razreše eventualne dileme nosilaca gradske vlasti, kako ona ne bi pristupila prenameni i izmeni plana regulacije.U skladu sa tim pokrenuta je i onlajn peticija "Zajedno protiv spalionice guma u Kostolcu".Kako se navodi, ona je pokrenuta sa ciljem da se obznani da Kostolac i njegova okolina nisu prigodni za skladištenje, paljenje ili pirolizu otpada, a građani nisu za zdravstveni i ekološki eksperiment.

Srbija

Krivokapić (Share fondacija) Kamere neefikasne u borbi protiv težih krivičnih dela

Kamere za nadzor koje se postavljaju po Beogradu mogu da pomognu u sprečavanju nekih sitnih krađa, ali ovakav sistem nadzora nije previše efikasan u borbi protiv težih krivičnih dela, organizovanog kriminala ili terorizma jer su počinioci ovakvih krivičnih dela često sposobni da nađu rupe u ovakvom sistemu, ocenio je u intervjuu za CINS Danilo Krivokapić, direktor Share fondacije.On je rekao da ovakav sistem kod građana stvara osećaj da su nadzirani, a da nisu ni sigurni da li je tako. "Ovo umnogome menja način na koji se ponašaju jer odjednom postaju izuzetno svesni svega što rade i zbog toga se osećaju manje slobodno. To je efekat zebnje koji izaziva samocenzuru. Građani će se pitati: „Da li treba da idem sa ovom osobom, da li treba da idem na ovo mesto, da li možda treba da odem na ovaj protest, da se vidim s ovim ljudima“, samo zbog toga kako bi to moglo nekome da deluje", rekao je Krivokapić.Značajan problem su i mogućnosti za zloupotrebu ovakvog sistema za nadzor ukoliko država ima toliku moć i količinu podataka.  "Imali smo slučaj udesa ispred Vlade Srbije, pre dva meseca. Kamere MUP-a snimile ovaj događaj i to je završilo na youtube-u. Pitali smo MUP da li je to snimljeno njihovim kamerama i kome su dostavili snimak. Dobili smo odgovor da to jesu  kamere u njihovom sistemu, ali da snimak nikome nisu dali. Dakle, neki policijski službenik je snimio ovaj događaj i to dostavio nekome i to nije usamljen slučaj", naveo je kao primer zloupotrebe.On podseća da je prema najavama ministra policije u Beogradu planirano postavljanje hiljadu kamera na više od 800 lokacija, kao i da su od kineske kompanije Huawei kupili softver za prepoznavanje lica. MUP planira nadzor u celoj Srbiji sa 8100 kamera Prema njegovim rečima, već je postavljen značajan broj kamera visoke rezolucije koje imaju u sebi različite funkcionalnosti poput detekcije lica. To znači da one ne mogu da rade prepoznavanje lica, ali mogu da detektuju lice.Krivokapić konstatuje i da uopšte ne znamo da li se ova tehologija koristi, iako policijski zvaničnici tvrde da se tehnologija za prepoznavanje lica i dalje ne koristi. Prema evidenciji inicijative „Hiljade kamera“ kamere su mapirane na preko 350 lokacija i taj broj se svakodnevno povećava. "Problem je što MUP zaista nije transparentan – niti su obeležili kamere po gradu, niti imaju podatke o svim lokacijama na svom sajtu", ističe direktor Share fondacije.

Srbija

Stižu reakcije na nove mere i zabrane Kriznog štaba, privrednici traže ukidanje

Neophodno da se zabrane ukinu, mere svedu na nivo lične odgovornosti i omogući potpuna normalizacija rada u privatnom sektoru, jer će uskoro biti svejedno da li će nas uništiti virus ili neminovno siromaštvo, piše između u otovorenom pismu udruženja Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije.“Nedovoljno upoznati sa samim virusom, načinom njegovog prenošenja i posledicama koje može ostaviti, maksimalno smo sarađivali i pratili preporuke Кriznog štaba i Vlade Republike Srbije”, dodaje se u otvorenom pismu.Kako se dalje navodi, privatni sektor dostiže kritičnu tačku ekonomske propasti i ona će se odraziti na situaciju u javnom sektoru, kao i na standarde društva u celini, pa je neophodno preispitati sadašnji sistem rada, mere zaštite i sposobnost institucija da se pobrinu za dobrobit građana. Napominje se da su do nas su stigli i primeri zemalja koje su imale drugačiji pristup toj problematici, a njihov cilj je bio da se prenošenjem novih informacija o virusu i preporukama koje se svode na lični izbor i odgovornost očuvaju zdravlje stanovništva i ekonomska stabilnost. “Mi nemamo tu sreću, stotine hiljada ljudi našlo se bez svog izvora prihoda, pred zatvaranjem privatnih poslova koji su teškom mukom otvarani, razrađivani i uz nepovoljan stav države prema njima teškom mukom održavani”, smatraju u Zaštitniku preduzetnika i privrednika Srbije.BITNO JE DA SE NE ZAKASNI Dodaju da su visoki fiskalni i parafiskalni nameti napredak već činili skoro nemogućim, pa je pandemija dodatno pogoršala situaciju u kojoj su se vlasnici privatnog biznisa našli i kraj se, kako se objašnajva ne nazire.Navodi se i da dodatno pooštravanje mera zaštite i onemogućavanje normalnog rada bez adekvatne pomoći privatnicima, posebno u oblasti ugostiteljstva i turizma, dovodi do trenutka kada treba da se zapitamo koliko su preporučene mere efikasne i potpune.“Poverenje koje ljudi koji odlučuju o našim životima odavno je poljuljano, jer je postalo i više nego jasno da su potrebe stanovnika Srbije zanemarene i da se na apele za pomoć, izmene mera i pristupa naplati redovnih dažbina ne odgovara”, dodaje se u otvorenom pismu.Napominje se da su neki privatnici sada u fazi kada više ni paketi mera ne mogu da im pomognu, pa su prinuđeni da otpuštaju radnike i zatvaraju radnje, a time su pogođene i njihove porodice, radnici, a posredno i zajednica kao društvo u celini.

Srbija

Udovice u Srbiji trpe veliku društvenu nepravdu

Udovice u Srbiji trpe veliku društvenu nepravdu, nemaju nikakvu širu podršku, a od njih se očekuje da ispune niz društvenih očekivanja  koja ne važe za udovce, navodi se u najnovijoj studiji Filozofskog fakulteta u Beogradu. U istraživanju "O udovicama ili o jednoj društvenoj napravdi"  čiji su autori Mirjana Bobić i Slađana Dragišić Labaš, ocenjuje se da je reč o posebnoj vrsti društvene nejednakosti.Muškarci udovci se češće odlučuju da ponovo sklope brak, od najmlađih do starijih, jer brak za njih ima brojne funkcije i značenja, a pre svega, lične, socijalne zaštite. To je ređe slučaj sa ženama udovicama, koje ponovnom braku suprotstavljaju odgovornost prema deci, totalno posvećivanje deci, ali i drugima (starim roditeljima i srodnicima). Takođe, one su bukvalno razapete između zarađivanja za život i rada u kući i nege drugih članova. To se, nažalost, često razrešava potpunim povlačenjem sa tržišta rada za rad staranja (o deci, roditeljima i srodnicima), čime se, u okolnostima izostanka društvene podrške, pojačavaju njihova socijalna vulnerabilnost, siromaštvo i socijalna isključenost. Žene udovice neminovno postaju glavni hranioci, dok se iscrpljuju u višestrukim poslovima, najčešće u najprostijem fizičkom radu (čistačice), i to, naravno bez ugovora. U istraživanju se ocenjuje i da se ispunjavanje socijalnih očekivanja pokazalo važnim radi opstanka, posebno u manjim i seoskim sredinama. Udovica treba da predstavlja primer vernosti, lojalnosti (bivšem mužu i njegovoj porodici) i poštenja (ne tražiti drugog partnera), ugleda (ne obrukati decu i rođake), samokontrole (ne izlaziti, ne družiti se, ne opuštati se), adekvatnog tugovanja (bar u prvih tri do pet godina), adekvatnog izgleda.Takvo ponašanje se ne očekuje od udovaca, naprotiv,očekuje se kraće tugovanje i brzo pronalaženje nove partnerke, posebno ukoliko udovac ima malu decu o kojoj treba da brine žena – „maćeha“. To je tipičan primer društvene nejednakosti/nepravde posredovane rodom, ocenjuju autorke istraživanja Mirjana Bobić i Slađana Dragišić Labaš.Ispitanice u istraživanju kao najčešće tradicionalne norme kojih se trebalo pridržavati posle smrti supruga navode sledeće: period tugovanja za udovice ne sme da bude kraći od tri godine, važno je obeležavanje 40 dana, šest me- seci i jedne godine od smrti supruga (parastosi), redovno odlaženje na groblje (uglavnom jednom nedeljno u prvih godinu dana), nošenje crnine u trajanju od jedne godine, na kraju, negledanje televizije, neizlaženje iz kuće radi druženja i relaksacije. Kad šef kaže "Mislio sam na tebe sinoć" Ostajanje u kući svekra i svekrve je takođe važno ukoliko je udovica i pre gubitka supruga živela u zajednici. U periodu tugovanja od udovica se očekuje da smanje socijalne kontakte sa prijateljima, posebno sa muškarcima, a povećaju sa rođacima, posebno sa svekrom i svekrvom i muževljevom familijom. Potom da se posvete deci (unucima), da obavljaju kućne poslove, da rade u firmama, ali da posle posla idu pravo kući. Ulaženje u nova partnerstva i brak se ne očekuje ili se dozvoljava, ali kada za to dođe vreme (znači bar ne u sledećih 5–7 godina). Adekvatno oblačenje podrazumeva neprovokativno oblačenje, oblačenje koje nikom ne skreće pažnju (posebno muškarcima) ili, kako jedna ispitanica navodi, biti „zakopčana do guše“.Prihvatanje većine tradicionalnih normi karakteristično je za ispitanice sa osnovnom i srednjom školom.Prema rezultatima istraživanja, mirnodopske udovice su u najvećem broju slučajeva imale „normalnu“ reakciju na smrt supruga i lični/porodični gubitak, ali je bilo i onih koje su navodile da su morale da potraže stručnu pomoć, i to ne samo radi lakšeg i bržeg prevladavanja stresa (psihoterapija) već i zbog ozbiljnijih simptoma, koji su zahtevali duže lečenje i medikamentoznu terapiju. Zbog psihičkih problema koje su imale posle gubitka, većina udovica, njih 12 od 15, uzimale su medikamente prepisane od lekara ili „na svoju ruku“ (najčešće bromazepam). U modernim populacijama, udate žene imaju prosečno veću verovatnoću da dožive smrt supruga i tako postanu udovice, usled polnih razlika u srednje očekivanom trajanju na živorođenju.Društvo očekuje da period tugovanja za udovice ne sme da bude kraći od tri godineStarosna razlika supružnika, to jest činjenica da su žene prosečno mlađe od svojih partnera/muževa (u Srbiji, prema popisu iz 2011. godine – oko 3,5 godina), takođe deluje u pravcu veće verovatnoće tranzicije iz braka u udovištvo za žene, odnosno dužeg samačkog života žena jer one ređe ponovo stupaju u brak/vezu. U Srbiji žene žive u proseku 77,9 godina (podatak iz 2017. godine, RZS, 2018), a muškarci 73.Usled rodnih razlika u udovištvu, koje proizvode manjak muškaraca, odnosno višak žena, teorijske šanse za ponovno sklapanje braka su na strani muškaraca. Muškarci su i skloniji ponovnom sklapanju braka ili re partnerstvu nakon smrti supruge i iz psiholoških razloga. Prema podacima poslednjeg popisa stanovništva Srbije iz 2011. godine, udeo građana koji nisu stupili u brak posle smrti supružnika iznosi visokih 11,7%, dok je recimo 1981. godine iznosio 8,5%. I po tome je Srbija u samom evropskom vrhu. Osim toga, na porast udovištva uticao je i veliki priliv izbeglica/udovica u zemlji tokom prve polovine devedesetih, kao posledica ratova na prostorima Bosne i Hercegovine i Hrvatske. 

Srbija

Pokrenuta kampanja za borbu protiv svinjske kuge

Srbija od strane Evropske agencije za bezbednost hrane (EFSA) označena kao zemlja visokog rizika od pojave afričke svinjske kuge.Kako se navodi u saopštenju, EFSA je pokrenula veliku kampanju koja se od danas sprovodi u devet zemalja Jugoistočne Evrope među kojima je i Srbija.Cilj je da se upozori da virus nije opasan za čoveka, ali je smrtonosan za domaće i divlje svinje.U saopštenju se navodi da u Srbiji ima 2.782.000 svinja i da godišnje proizvede između 250.000 i 300.000 tona svinjskog mesa, a potroši 16 kilograma mesa po stanovniku.Navodi se da je država Srbija do sada stočarima isplatila više od 8,2 miliona dinara zbog toga što su im svinje ubijene zbog afričke kuge.U avgustu je zbog tog virusa veterinarska inspekcija eutanazirala 619 grla svinja, dok je zaraza zvanično bila potvrđena kod 20 grla.Početkom godine, Uprava za veterinu proglasila je epidemiju afričke svinjske kuge na teritoriji dva lovišta u pirotskom okrugu i jednog u okolini Kladova.Pored Srbije, procenjeno je da opasnost preti i Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Grčkoj, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Sloveniji i Kosovu*.Opširnije o ovoj kampanji može da se informiše na posebnoj internet stranici.IMAMO TRŽIŠTE, ALI NEMAMO STOKU

Srbija

Da li Oko sokolovo „doleće“ i u druge gradove?

Elektronski sistem za kontrolu neporpisnog parkiranja koji se primenjuje u Beogradu "Oko sokolovo", predstavljen je gradonačelnocima i predstavnicima devet gradova u Srbiji, a kako su prenele Večernje novosti, nekoliko već zainteresovano za njegovu primenu.Sa novim sistemom za kontrolu parkiranja upoznali su se predstavnici vlasti u Novom Sadu, Nišu, Čačku, Kragujevcu, Vranju, Pirotu, Kruševcu, Subotici i Užicu.Oni su, kako se navodi izrazili želju da primene taj sistem radi uvođenja komunalnog reda u svojim mestima.Vlasti u Beogradu su inače besplatno ponudile taj softver gradovima iz unutrašnjosti, a zamenik gradonačelnika Goran Vesić naglasio kako suština tog sistema "nije naplaćivanje kazni već da gradske ulice i trotoari budu prohodni, da javni prevoz funkcioniše".Gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski navela je da bi tom gradu sistem "Oko sokolovo" itekako značio jer je Niš, veliki grad u kome se mnogo vozača nepropisno parkira. Za ovaj sustem, zaineresovani su i gradonačelnik Kragujevca Nikola Dašić, kao i gradonačelnik Čačka Milun Todorović.Užice je, na primer grad koji ima ogromne probleme izazvane nepropisnim parkiranjem, ali oni nisu izazvani bahatošću vozača već nedostatkom parkinga u našem gradu, preneo je portal Užice online, uz dodatak da se takva odluka razmatra.STANJE U BEOGRADUVeć skoro dva meseca u Beogradu funkcioniše pomenuti sistem za kontrolu nepropisnog parkiranja.Pominjala se i nenadležnosti komunalne milicije u kontroli saobraćaja, čiji zaposleni voze džipove u koje je ugrađen pomenuti sistem, ali su se oni ogradili tvrdnjom da podatke šalju Parking servisu koji šalje kazne nesavesnim vozačima.Na društvenim mrežama mogle su da se vide i oštećena skupocena službena vozila "Oka sokolovog", zbog nepažnje u vožnji, dok se građani snalaze da izbegnu kažnjavanje.To neretko rade prikrivajići brojeve na registarskim tablicama vozila, a i sama vozila komunalne milicije često mogu da se vide nepropisno parkirana.Gužva u saobraćaju nije rešena, što pokazuju brojni kolapsi i zastoji do kojih dolazi prilikom svake manje kiše.Ipak, posle vesti da su za "Oko sokolovo" zainteresovani i drugi gradovi, ostaje pitanje da li će i oni za korišćenje tog softvera nabavljati vozila marke “Lend rover”, kao u prestonici.Njih u Srbiji prodaje kompanija British motors koja je ranije saopštila da su uz popust vozila gradu Beogradu prodata sa 30% popusta, 26.666 evra po jednom automobilu.Mnogi od pomnenutih gradova imaju i druge, preče probleme, kao što je aerozagađenje, koje je na primer decenijama prisutno u Užicu, pa se postavlja pitanje da li je nabavka softvera za kontrolu nepropisnog parkiranja preča od, čistijeg vazduha.